Pjesničko-glazbena večer jedna je od mnogih aktivnosti u kojima su učenici sudjelovali u sklopu obilježavanja 150. obljetnice rođenja Antuna Gustava Matoša. Započeli su čitanjem Matoševih pjesama uz zadatak vizualizacije odabranih stihova. Birali su ilustraciju, fotografiju ili videozapis te su Matoševe pjesme predstavljali ostatku razreda. Početkom veljače na mrežnoj stranici škole objavljena je prigodna prezentacija o životu i djelu hrvatskoga pjesnika, a priložene su i njegove najpoznatije pjesme koje su učenici grafički uredili…
Na pjesničko-glazbenoj večeri sudjelovali su: pjesnici; Mira Aužina, Lucija Baketić, Katja Božić, Leona Bubić, Tea Bubić, Klara Čulić, Antea Ercegović, Lana Gotovac, Bruna Jerčić, Petra Klarić, Mirta Marković, Marko Gabriel Matijević, Suzana Pranjić, Mia Prgomet, Sara Šarlija, recitatori; Antea Galić i Nika Kljaković Gašpić, glazbenici; Lucija Baketić, Leonarda Grgić, Marijeta Kličinović, Nika Matić, Ante Svalina, Baldo Šale, voditelji; Domina Alujević, Nikolina Didović i Marin Punda
Antun Gustav Matoš jedan je od najpoznatijih hrvatskih književnika svih vremena. U sklopu projekta »Hrvatski književni velikani« ove su školske godine učenici i učitelji OŠ don Lovre Katića nizom aktivnosti obilježili obljetnicu njegova rođenja.
– Prije 150 godina rodio se čovjek. Prije 150 godina u dalekome Tovarniku, pokraj Vukovara, rodilo se dijete. Bijaše to petak, 13. lipnja 1873. godine.
Učenice Mira Aužina i Jelena Babić pod mentorstvom učiteljice Likovne kulture Ljubinke Grujin Vuletić izradile su prigodni školski pano
Legenda kaže da je babica pri porodu roditeljima rekla da će postati velik i poznati čovjek, ali će u životu puno patiti. I doista, Matoš posta glazbenikom i pjesnikom, velikanom hrvatske književnosti – riječi su to kojima su 6. lipnja 2023. učenici OŠ don Lovre Katića započeli pjesničko-glazbenu večer »U zagrljaju s Matošem«.
Riječ je o jednoj od mnogih aktivnosti u kojima su učenici sudjelovali u sklopu obilježavanja 150. obljetnice rođenja Antuna Gustava Matoša.
Započeli su čitanjem Matoševih pjesama uz zadatak vizualizacije odabranih stihova. Birali su ilustraciju, fotografiju ili videozapis te su Matoševe pjesme predstavljali ostatku razreda.
Početkom veljače na mrežnoj stranici škole objavljena je prigodna prezentacija o životu i djelu hrvatskoga pjesnika, a priložene su i njegove najpoznatije pjesme koje su učenici grafički uredili.
Tom je prigodom Aktiv učitelja Hrvatskoga jezika objavio natječaj za izbor najljepših literarnih radova nadahnutih stihovima Antuna Gustava Matoša. Upravo su izabrane radove uz recitacije Matoševih stihova učenici čitali na spomenutoj pjesničko-glazbenoj večeri. Ugođaj ne bi bio potpun bez glazbene pratnje njihovih vršnjaka za koju se pobrinula učiteljica Glazbene kulture Slavica Dadić.
Učenice Mira Aužina i Jelena Babić pod mentorstvom učiteljice Likovne kulture Ljubinke Grujin Vuletić izradile su prigodni školski pano nadahnut poznatim Matoševim spomenikom na Gornjemu gradu u Zagrebu.
– Cilj nam je bio pjesnika dovesti k nama u zagrljaj. Trudile smo se vjerno izraditi njegovu sliku, a pored njega je gordi jablan iz pjesme »Jesenje veče« jer smatramo da taj »samac usred svemira«, kako ga pjesnik naziva, predstavlja upravo Matoša – rekle su mlade umjetnice Mira i Jelena.
Utjeha kose
Posjetitelji naše škole mogli su uživati u maloj izložbi učeničkih radova, ali i u galeriji prikupljenih fotografija učenika i učitelja s Gornjega grada u Zagrebu, pored Matoševa spomenika.
Projekt je uključivao i snimanje radijske igre »Moj spas za Matoša« što učenici Multimedijske grupe upravo privode kraju.
– Bilo mi je jako zabavno snimati radijsku emisiju. Ne smijem previše odati, ali tražila sam i pronašla Matoša u njegovim pjesmama, u domoljublju, ljubavi i patnji, a sve ćete to shvatiti kad poslušate emisiju – najavila je petašica Josipa Mandušić.
– Zagrlimo i ne zaboravimo pjesnika u čijim stihovima i danas prepoznajemo neka nova gnijezda bez sokola, uske varoši i ljude, slutnje žalosnih soneta, a u isto vrijeme i snažno domoljublje kad nam kaže: Dok je srca, bit će i Kroacije. Nanese li vas put na zagrebački Gornji grad, sjednite s Matošem, sjetite se njegove inspirativne životne priče i njegovih stihova – rekla je za kraj voditeljica projekta Hrvatka Kuko.
O PJESNIKU
Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.
Književna djela: Iverje, Novo iverje, Ogledi, Vidici i putovi, Umorne priče, Naši ljudi i krajevi, Pečalba, Oko Lobora, Pjesme (objavljene posmrtno)
Najpoznatije pjesme: Notturno, Maćuhica, 1909. Gospa Marija, Utjeha kose, Jesenje veče…
Notturno
ZANIMLJIVOSTI
Rođen je na petak, 13.
Babica je prorekla da će postati poznatim čovjekom, ali će u životu patiti.
Ponavljao je sedmi razred zbog negativnih ocjena iz fizike i, pazite sad, hrvatskoga jezika.
Pobjegao iz austrijske vojne škole.
Uhićen, ali pobjegao iz vojnoga zatvora.
Kao vojni bjegunac 13 godina nije smio natrag u Hrvatsku.
Svirao violončelo što ga je prehranilo u prvim godinama izvan domovine.
Potajno noću prelazio granicu i dolazio u Zagreb.
Posljednju pjesmu Notturno napisao u bolničkome krevetu.
U noći kad je umro ostavio ceduljicu na kojoj piše: Ugasio sam se.
Njegov je nadimak bio Gustl.
»Biti Matoš znači ne biti nikada dosadan!« rekao je Ivo Andrić.
RUKOMET – RK SOLIN: 2.HRL JUG – Mladi rukometaši Solina U17 peti na PH
Mladi rukometaši Solina U-17, pod vodstvom trenera Jakše Bužančića, završili su sezonu na trećem mjestu i plasirali se na završnicu Prvenstva Hrvatske, koja je odigrano u Poreču od 24. do 28. svibnja.
Velike čestitke momcima i njihovim trenerima prije svega na cijelo-sezonskoj borbi i ustrajnosti da izbore sudjelovanje među šesnaest najboljih u Hrvatskoj. Potom, čestitamo im na velikom trudu, radu, ponašanju, uvažavanju trenerovih savjeta i na svakoj kapljici znoja koju su prolili za ekipu, klub i grad.
Natjecanje su završili pobjedom nad ekipom Nexe (20:28) i zasluženo zauzeli 5. mjesto, izvrstan plasman među 16 elitnih klubova! Na tom susretu nedostajao im je Branimir Marović, koji se vratio u Solin primiti sakrament Svete Potvrde. Također iz privatnih razloga na Završnici PH nisu mogli biti Tino Jeličić i Marin Ninčević, koji su također dali svoj obol tijekom prvenstva. Zaslužili su čestitke!
– U-11, pod vodstvom trenera Deana Perčina, ranije su osigurali nastup na završnici Prvenstva Hrvatske, koje se igra također u Poreču sredinom lipnja.
NOGOMET: ODRŽAN MEĐUNARODNI NOGOMETNI TURNIR 2. ALPEN-ADRIA U SOLINU – Hrvatskim gradonačelnicima pobjednički pehar
Grad Solin je bio domaćin ovoga međunarodnog turnira u suorganizaciji s Udrugom gradova u RH, a hrvatski gradonačelnici osvojili su pobjednički pehar. Hrvatska reprezentacija odnijela je pobjedu i na prvom održanom turniru u svibnju 2019., u gradu Lana u Južnom Tirolu
Alpen-Adria Kup međunarodni turnir u nogometu u kojemu sudjeluju gradonačelnici svoje snage odmjerili su članovi četiriju reprezentacija: Austrije, Slovenije, Južnog Tirola i Hrvatske. Turnir je održan od 19. do 21. svibnja na igralištu pokraj Jadra u Solinu. Grad Solin je bio domaćin ovoga međunarodnog turnira u suorganizaciji s Udrugom gradova u RH.
Hrvatski gradonačelnici osvojili su pobjednički pehar. Napomenut ćemo kako je reprezentacija Hrvatske odnijela pobjedu i na prvom održanom turniru u svibnju 2019., u gradu Lana, Južni Tirol.
– Ne treba posebno naglašavati kako je moja ekipa dala sve od sebe ne bi li drugi Alpen Adria kup završio s još jednom pobjedom Hrvatske, i Kup ostao u Solinu.
Hvala mojim suigračima i kolegama na timskom radu i trudu. Međutim, nije samo to bilo važno. Ispunili smo i cilj povezivanja s drugim gradovima, izgradili još bolje odnose i učvrstili dosadašnju dobru suradnju. Potrudili smo se da Grad Solin bude dobar domaćin. Kolege gradonačelnici osamdesetak gradova oduševljeni su kulturnom i prirodnom baštinom našega Solina, posebno otvorenošću i ljubaznošću naših sugrađana.
U svoje države i gradove nose lijepa iskustva i mnogi od njih su rekli da će ponovo doći u Solin. Zahvaljujem svim timovima, Sloveniji, Austriji i Južnom Tirolu, koji su došli poticati zdrav duh i graditi mostove prema dobrim odnosima – rekao je Dalibor Ninčević, gradonačelnik Solina domaćina turnira.
U SOLINU ODRŽAN DRUGI »FESTIVAL IZVRSNOSTI« S UKUPNO 82 PROJEKTA PREDSTAVLJENA KROZ TRI DANA – Grad mladosti, znanosti i izvrsnosti
Piše: Mario MATIJEVIĆ
Fotografije: Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, Vesna ŽIŽIĆ
Sve tri večeri Festivala izvrsnosti popraćene su emocijama koje su bile prisutne u svakoj ispričanoj priči »Čuvara baštine«, u svakom »Dalmatinskom suveniru« učeničkih zadruga koji su marljivo izrađivali učenici cijele školske godine. Riječi mentora, voditelja, učenika i ostalih prisutnih, dokaz su da ova priča ima veliki potencijal, a to su pokazali učenici i mentori kroz izvannastavne aktivnosti i programe
Drugi Festival izvrsnosti u organizaciji Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin, Arheološkoga muzeja u Splitu i drugih partnerskih institucija zbog vremenskih je neprilika umjesto u solinskoj Gradini održan u sportskoj dvorani u Arapovcu 5. i 6. svibnja dok je završna večer održana 7. svibnja u Teatrinu Gradske knjižnice Solin.
Na početku događaja okupljenima su se obratili župan Blaženko Boban, zamjenik gradonačelnika Solina Ivica Rakušić te zamjenik ravnatelja CARNET-a, Ivan Šabić.
– Možemo utjecati na to da nam djeca budu izvrsna, onako kako to radi Centar izvrsnosti, a ove godine s naglaskom na kulturnu baštinu. Hvala svima, ali iznad svega srce ide izvrsnoj djeci koja na izuzetan način prezentiraju Splitsko-dalmatinsku županiju i šire pozitivnu priču – rekao je župan i pozvao da svi promoviraju i potiču ove izvrsne mlade ljude.
Prva dva dana festivala učenici i mentori su predstavili projekte unutar programa »Čuvari baštine«, »Dalmatinski suvenir«, »RAST« i »Mother Earth«.
Ivica Zelić, ravnatelj Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije na poseban je način zahvalio Javnoj ustanovi u kulturi »Zvonimir« Solin i Osnovnoj školi Kraljice Jelene pri organizaciji Festivala
– Čestitam svim sudionicima Festivala izvrsnosti na kreativnim projektima i proizvodima koje su pokazali na ovoj jedinstvenoj manifestaciji. Sve tri večeri Festivala izvrsnosti popraćene su emocijama koje su bile prisutne u svakoj ispričanoj priči naših »Čuvara baštine«, u svakom »Dalmatinskom suveniru« učeničkih zadruga koji su marljivo izrađivali učenici cijele školske godine. Riječi mentora, voditelja, učenika i ostalih prisutnih, dokaz su da ova priča ima veliki potencijal, a to su pokazali učenici i mentori kroz izvannastavne aktivnosti i programe »RAST«, »Mother Earth« i »CIMAJ«, naglasila je s oduševljenjem Zorana Bašić Plazibat iz Centra izvrsnosti SDŽ.
Izvannastavne aktivnosti pokazale su se kao savršen spoj tradicionalnih vrijednosti i modernog doba gdje su učenici kroz ekologiju i projekte održivog razvoja dali svoje viđenje problema današnjice unutar programa RAST i Mother Earth.
Od ukupno 82 projekta koja su učenici predstavili u ova tri dana, stručni žiri je donio odluku i nagradio najbolje.
Prvu i posljednju večer ovogodišnjega Festivala izvrsnosti prigodnim je riječima zaključio ravnatelj i Spiritus movens Centra Ivica Zelić zahvalivši ponajprije svim sudionicima, posjetiteljima i podržavateljima festivala koji su još jednom pokazali kako izgleda učenička kreativnost na jednom mjestu.
Ivica Rakušić, zamjenik solinskoga gradonačelnika istaknuo je primjerenost i svrsishodnost odvijanja ovakvih manifestacija u Solinu, ishodištu nacionalne kulturne baštine
– Ovaj je festival uza sve one brojne projekte koje provodimo tijekom čitave školske godine, plodonosno mjesto susreta i jedinstveni poticaj djeci i mladima da se uključe u naše programe, kao i nadahnuće odgojno-obrazovnim djelatnicima za rad u školi i izvan škole. U današnjemu je svijetu i vremenu izuzetno važno znanje učiniti zanimljivim, a time i privlačnim to vjerujem uspijevamo već treću godinu zaredom povezujući ga sa zabavom. Na taj način naime zainteresirali smo učenike za razvoj vještina u području koje ih zanima. Štoviše pružili smo i jedinstvenu priliku drugima da vide čime se to djeca i mladi bave te koliko kreativni i inovativni mogu biti – zaključio je ravnatelj Zelić najavljujući još sadržajniji festival dogodine.
Čuvari Baštine
Program ima za cilj razvijanje inovativnosti, kreativnosti, kritičkoga mišljenja, informacijske i digitalne pismenosti te sposobnosti za istraživački i suradnički rad kroz planiranje, provedbu i predstavljanje projekata u području baštine. Realizacijom ovakve vrste programa uključene učenike i djelatnike potiče se na izgradnju osobnoga, kulturnoga i zavičajnoga identiteta stvaranjem sadržaja vezanih uz materijalnu i nematerijalnu baštinu, usko vezano uz područje koje ih okružuje te na taj način utječe na razvoj svijesti o potrebi očuvanja prirodne i kulturne zavičajne baštine.
Ovogodišnja tema programa »Čuvari baštine« bila je: »Mlade ruke, mudre glave« a sudjelovalo je 18 osnovnih škola te 11 srednjih škola Splitsko-dalmatinske županije.
Prvo mjesto osnovnih škola u programu »Čuvari baštine« pripalo je OŠ Silvije Strahimir Kranjčević i njihovoj »Paškurici – pogačici ispisanoj ljubavlju«.
Drugo mjesto u kategoriji osnovnih škola u programu »Čuvari baštine« osvojila je Osnova škola Gradac projektom »Ćakulaonica«.
Treće pak mjesto u kategoriji osnovnih škola u programu »Čuvari baštine« pripalo je Osnovnoj školi Manuš s projektom pod nazivom »Daj mi kus soparnika«.
U kategoriji srednjih škola u programu »Čuvari baštine«, prvo mjesto osvojili su učenici Obrtno tehničke škole u Splitu s projektom »Tradicijska izrada drvenih igračaka«.
Drugo mjesto u ovoj kategoriji pripalo je Srednjoj školi Petar Šegedin Korčula za projekt pod nazivom »3 moja brata i mi, korčulanske bratovštine«.
Treće mjesto u kategoriji srednjih škola u ovome programu pripalo je Srednjoj školi braće Radić Kaštel Štafilić Nehaj za projekt pod nazivom »Udica se zadije za prste«.
Ukupni pak pobjednici programa »Čuvari baštine« prema mišljenju stručnoga žirija su učenici OŠ Silvije Strahimir Kranjčević s projektom »Paškurica – pogačica ispisana ljubavlju«.
RAST
Osnovna ideja programa se krije u njegovom nazivu:
R – razluči, A – analiziraj, S – smisli, T – testiraj.
Kroz projekte u sklopu programa RAST, učenici zajedno sa svojim mentorima obrađuju teme uočavanja određenoga problema ili izazova u njihovoj bližoj okolini/zajednici, bilo da se radi o neprihvatljivom odlagalištu otpada, neuređenom dječjem igralištu, loše iskorištenom prostoru (oko škole, u kvartu, mjestu..) te pronalaze rješenja za stvarni problem u njihovoj okolini.
U ovogodišnjemu je programu sudjelovalo 5 osnovnih škola te 3 srednje škole Splitsko-dalmatinske županije.
Nagradu za najbolji projekt unutar programa RAST osvojila je Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju s projektom »Tranzicija – škola, kvart, grad«.
Mother Earth
Riječ je o novomu programu, točnije istraživačkom projektu CI SDŽ i Odjela za darovite Ministarstva obrazovanja Države Izrael.
Provedba projekta je zamišljena kao suradnja učenika iz RH sa skupinama učenika iz Izraela, polaznika programa za darovite u Državi Izrael u provođenju istraživanja na temu klimatskih promjena i njihova utjecaja na društvo. Program pokriva područja istraživanja: onečišćenje zraka, onečišćenje mora, problem mikroplastike te globalno zagrijavanje.
Za sudjelovanje je odabrano 5 osnovnoškolskih timova u sklopu projekta »Jadranski RZC STEM«.
Predstavnici solinske Osnovne škole Kralja Zvonimira s nagradom »Najbolji reporteri« unutar programa CIMAJ
Najbolji projekt unutar programa »Mother Earth« osvojili su učenici OŠ Josip Pupačić Omiš i OŠ Kamen Šine Split s projektom »Scream from deep sea pollution«.
CIMAJ
Program je namijenjen visokomotiviranim i potencijalno darovitim učenicima s interesom za jezično izražavanje, pisanje, novinarstvo, fotografiju, film, web dizajn i montažu.
Osnovna ideja programa je umrežavanje visokomotiviranih i darovitih učenika na školskoj, općinskoj, gradskoj i županijskoj razini, pri čemu učenici bilježe vijesti iz svojih škola i predstavljaju ih preko društvenih mreža, kroz članke, foto i video uratke, prezentacije putem medija osmišljenoga samo za njih.
Kroz ovaj program s njima rade zainteresirani školski mentori u manjim grupama usmjeravajući njihove potencijale u stvaranje kreativnih, inovativnih i korisnih produkata. Jedan od ciljeva ovog programa je uspostava modela izvješćivanja šire javnosti o postignućima škola, aktivnostima CI HBŽ i pozitivnim pričama lokalne zajednice putem kojega će sudionici moći objavljivati svoje uratke, razmjenjivati ideje i iskustva i komunicirati sa drugim učenicima, na materinjem i na jezicima koje uče u školi i izvan škole.
U programu je sudjelovalo 7 osnovnih škola te 6 srednjih škola Splitsko-dalmatinske županije.
U programu CIMAJ, za prestižnu nagradu »Oskar izvrsnosti« učenici su predstavili 13 projekata, i to u nekoliko kategorija.
U kategoriji »Vijest i reportaža« među osnovnim školama prvo mjesto pripalo je učenicima OŠ Marjan Split i njihov »Posjet institutu za oceanografiju i ribarstvo«, dok je za istu kategoriju u srednjim školama prvo mjesto pripalo Komercijalno-trgovačkoj školi Split s reportažom »Impressum«.
U kategoriji »Intervju«, prvo mjesto osnovnih škola osvojili su učenici OŠ Slatine kroz intervju s fotoreporterom Feđom Klarićem, »Smoje mi je bio ne samo novinarski, nego i životni otac«. U istoj kategoriji među srednjim školama prvo mjesto osvojili su učenici V. gimnazije Vladimir Nazor i njihov intervju s Tisjom Kljaković Gašpić.
U kategoriji »Najbolji reporteri« prvo su mjesto osvojili učenici OŠ kralja Zvonimira Solin, dok su u istoj kategoriji među srednjoškolcima prvo mjesto osvojili učenici V. gimnazije, Vladimir Nazor u Splitu.
U kategoriji »Podcast«, prvo mjesto među osnovnim školama pripalo je učenicima OŠ Josipa Pupačića Omiš i njihov »Podcast u Petici – Hamletovanje«, dok je isto mjesto među srednjoškolskom kategorijom pripalo učenicima SŠ II. gimnazije u Splitu i njihov uradak »Rade Popadić: Dobar je novinar zainteresiran, marljiv i savjestan – na takvima je veliko breme odgovornosti«.
U kategoriji »Dokumentarni film« prvo mjesto osvojili su učenici OŠ Slatine i njihov dokumentarac »Ča more znači«, dok je isto mjesto, u istoj kategoriji pripalo učenicima srednje Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju i njihov dokumentarac »Čuvari baštine na Hvaru«.
U kategoriji »Nagrada CIMAJ-evaca«, prvo mjesto pripalo je OŠ Slatine i II. gimnaziji Split, dok je u posljednjoj kategoriji, »Grand prix«, prvo mjesto pripalo učenicima OŠ Slatine – »Glas iz Slatina daleko se čuje« i Komercijalno trgovačkoj školi i njihovom digitalnom školskom listu »KonTaŠ«.
NAKON ODRAĐENOG BRZOG I ZAHTJEVNOG PROCESA ISELJENJA ZAPOČELI RADOVI NA REKONSTRUKCIJI PROSTORIJU U DOMU KULTURE – Nova duša za Zvonimirovo drugo stoljeće
Planirano preuređenje obuhvatit će ponajprije zastarjelu i dotrajalu veliku dvoranu s popratnim prostorijama u prizemlju, a zatim i dio ostalih prostorija koje će nakon više desetljeća osvanuti u ruhu dostojnomu društvenoga resora i vremena u kojemu ova ustanova djeluje
Približavajući se stoljeću svoga postojanja u gradskomu središtu zgrada Doma kulture podvrgnuta je još jednom, ovoga puta opsežnijem građevinsko-adaptacijskom zahvatu. Naime nakon nemogućnosti izgradnje planiranoga Kulturno (informativnoga) centra na novopronađenom senzacionalnom arheološkom lokalitetu uz Samostan svetoga Rafaela planirana su sredstva preusmjerena u preuređenje »Zvonimirove« zgrade.
Planirano preuređenje obuhvatit će ponajprije zastarjelu i dotrajalu veliku dvoranu s popratnim prostorijama u prizemlju, a zatim i dio ostalih prostorija koje će nakon više desetljeća osvanuti u ruhu dostojnomu društvenoga resora i vremena u kojemu ova ustanova djeluje.
Početku radova na rekonstrukciji prethodilo je potpuno iseljenje svih sastavnica »Zvonimirova« djelovanja što je pak iziskivalo poseban trud i pažnju imajući u vidu da je riječ o neprekidnom, tridesetogodišnjemu radu ustanove. Obavljajući potrebne predradnje, usklađujući ih s hodogramom projekta i planirajući nastavak djelovanja solinskoga »Zvonimira« ravnatelj Tonći Ćićerić je istaknuo detaljnost, ali i ekspeditivnost pri ostvarivanju preduvjeta.
– Moram javno zahvaliti svim »Zvonimirovim« djelatnicima koji su, uz svoje redovne poslove u produkciji naših programa, kroz protekla dva tjedna odradili veliki posao pakiranja i preseljenja cjelokupne građe i inventara iz Doma kulture. Najveći su izazov predstavljali transport i pohrana našega fundusa umjetnina i ostale vrijedne arhivske građe, ali i taj je zadatak odrađen besprijekorno. Usprkos činjenici da ćemo tijekom radova na Domu biti dislocirani na više lokacija, siguran sam da se to neće negativno odraziti na naš rad, dapače, pred vratima je i 28. Solinsko kulturno ljeto koje će naši djelatnici, bez obzira na otežane uvjete rada, zasigurno realizirati na visokoj razini. S nestrpljenjem iščekujemo završetak projekta adaptacije i povratak u Dom, koji će, obnovljen i suvremeno opremljen, pružiti mogućnost za realizaciju brojnih novih kulturnih programa.
Imajući u vidu sve nedavno realizirane projekte u gradu Solinu, njihovu preciznost kao i ekspeditivnost u izvedbi i poštivanju rokova uz visoku razinu profesionalnosti, djelatnicima »Zvonimira« i svim sudionicima kulturnoga života u gradu preostaje iščekivati konac radova kojima će nakon punoga stoljeća postojanja zgrade, solinski »Zvonimir« u infrastrukturnomu smislu ući u 21. stoljeće.
EUHARISTIJSKIM SLAVLJEM NA MANASTIRINAMA OŽIVLJENA STOLJETNA TRADICIJA ŽIVOGA SPOMENA NA SOLINSKE MUČENIKE – Čežnja za molitvom
Gospodin je uvijek sve svece i one koji su živjeli svetačkim životom usmjeravao da imaju svoje primjere, ljude koji su ih gurali prema naprijed, koji su im pokazivali da se u ovome svijetu teško postiže ono za čim svi vapimo, što svi tražimo i mislimo da ćemo time nadoknaditi sve one naše nedostatke – istaknuo je u homiliji don Roko Kaštelan
Oživljavajući relativno nedavno zapuštenu stoljetnu tradiciju slavljenja euharistije po blagdanu svetoga Dujma na solinskim Manastirinama, mjestu njegova ukopa, Prasvetište i župa Gospe od Otoka od ove je godine ponovno uvelo ovu praksu. Euharistijsko je slavlje u subotu 20. svibnja na Manastirinama predvodio župni vikar Gospe od Otoka don Roko Kaštelan uz asistenciju đakona don Igora Goleša, a slavlje je uveličao solinski Papa band.
Govoreći o važnosti mjesta koje čuva uspomenu na svete solinske mučenike, biskupe istinske uzore naše vjere don Roko Kaštelan je osvrćući se na misna čitanja govorio o čovjekovu traganju za Bogom.
Euharistijsko slavlje pred Dujmovom bazilikom na Manastirinama predvodio je don Roko Kaštelan, vikar župe Gospe od Otoka uz asistenciju đakona don Igora Goleša
– Draga braćo i sestre, neizmjerna mi je radost prvenstveno slaviti svetu misu, na ovaj se način okupiti na ovomu mjestu, jer ovdje sve započinje i vjerojatno će ovdje sve i završiti. Gospodin je uvijek sve svece i one koji su živjeli svetačkim životom usmjeravao da imaju svoje primjere, ljude koji su ih gurali prema naprijed, koji su im pokazivali da se u ovome svijetu teško postiže ono za čim svi vapimo, što svi tražimo i mislimo da ćemo time nadoknaditi sve one naše nedostatke. Grabimo i trčimo za nekakvim materijalnim stvarima, međutim na kraju krajeva svega toga Gospodin nam pokazuje da to nije vrijedno. Sjećamo li se nekakvih bogataša iz toga doba? Čuvamo li uspomenu na njih? Izuzmimo iz toga rimske careve i slične, ali sjećamo li se i čuvamo li uspomenu na život nekoga tko je u to vrijeme imao puno novca, tko je bio bogat, materijalno osiguran? Tko se njih sjeća? Nitko? Sjećamo li se tih imućnika i onih koji su utjecali na nekakvo društveno ozračje toga vremena? Ne sjećamo ih se! Mi se ovdje sjećamo samo onih koji su svoje živote dali za Isusa Krista. Jedino oni ostaju trajno zapamćeni pod nebom Oca Nebeskoga.
Stoga naše današnje okupljanje ovdje, a prvenstveno Evanđelje nam govore o molitvi i našoj potrebi za nečim i nekim. Svi mi neprestano molimo za nešto, tražimo nešto, tražimo sigurnost, budućnost. Tražimo što to Bog od nas želi i pokušavamo se umilostiviti Njegovu pogledu, Njegovoj radosti i svemu onome što On preko svoga Duha daje svakome od nas. Čovjek tako funkcionira od postanka svijeta, vjerovao on u Isusa Krista ili koga ili što već drugo, u čovjeku je, jer je stvoren od Gospodina Boga imena Jahve, upisana čežnja da traži nešto od Boga. Taj Duh je prisutan u svima nama. Međutim ako gledamo ovdje primjećujemo kako je naša molitva uvijek neko usmjeravanje i uvjeravanje da nam je potrebno nešto, ovo ili ono, a rijetko je naša molitva prema Bogu usmjerena tako da mu predajemo čitavi svoj život. Da naš život bude Njegov život, da naša stvarnost bude Njegova stvarnost, da naš život bude ono što On želi od nas. Često mi mislimo da sami znamo što je najbolje za nas i mučimo se u tome, prolazi život, a ostanemo tako na nekoj razini razočarani, razini koja nije Gospodinova volja za nas.
Često puta naš život prolazi tako da Boga ne osjećamo, ne tražimo i često ga se sjećamo samo u onim teškim trenutcima. Stoga su nam ovi veliki sveci jako veliki primjer. Oni su u svojim životima, stvarnostima koje su živjeli dopuštali Isusu Kristu da on bude njihova molitva. Moliti Isusovo Ime nije nikakva korupcija, veza. Isusova molitva je življenje Isusova života, usmjeravanje prema onome što On jest, ono što je On molio svoga Oca. Molitva postaje Isus Krist. On ljubomorno ne čuva sve svoje. Mi svi tako funkcioniramo, kao dijete koje ne dopušta da se netko približi njegovoj majci jer ono ima svoje mjesto. Krist se miče s toga mjesta da bi nama dao mjesto, da bi nas uveo u to otajstvo. Ta molitva mijenja i jedino preko nje smo sposobni prihvatiti volju Božju. Jedino promjena našega života nam može donijeti onu krajnju radost, onu radost koju ne poznaje ovaj svijet, koju novac ne može kupiti.
Zbog toga se osjećam povlašteno što imam takve primjere ispred sebe. Što imam takve junake naše vjere, zbog toga smo danas ovdje – zaključio je prigodnu homiliju don Roko Kaštelan.
Uz ponovno oživljavanje tradicije čuvanja svete uspomene na solinske mučenike euharistijsko je slavlje bilo i svojevrstan uvod u Drugi mali simpozij »Martyres Salonitani« koji se u organizaciji Arheološkoga muzeja u Splitu u suradnji s dvjema osnovnim školama, OŠ Vjekoslava Paraća iz Solina i OŠ Mertojak iz Splita održao na Manastirinama.
Drugi mali simpozij »Martyres Salonitani«
Izlagači na simpoziju, koji se održao u Tusculumu na Manastirinama, bili su učenici završnih razreda dviju osnovnih škola – OŠ Mertojak iz Splita i OŠ Vjekoslava Paraća iz Solina. U pripremama za simpozij učenici su se upoznali s kršćanskom poviješću Salone kroz stručna vodstava po Muzeju i salonitanskim lokalitetima Salone. Nakon toga smo, u dogovoru s nastavnicama vjeronaučnih i povijesnih grupa, izabrali teme koje su učenici obradili i koje su na simpoziju predstavili.
Simpozij je kao i dosad imao formu stručnoga skupa po uzoru na I. kongres za starokršćansku arheologiju koji se održao u Splitu i Solinu 1894.
Izlaganja su bila podijeljena u dvije sesije, a između njih biti glazbeni predah u kojemu su nastupili učenici solinske Glazbene škole »Silvije Bombardelli«.
Simpozij je, nakon Okruglog stola, završio prikazivanjem kratkoga filma o Salonitanskim mučenicima u produkciji Arheološkog muzeja u Splitu. Sudionike i posjetitelje Simpozija posjetio je don Frane Bulić kojega vjerno utjelovljuje kolega Nino Švonja, a koji ih je pak kroz šetnju Manastirinama upoznao sa svojim bogatim istraživačkim radom u Saloni.
Na ovaj smo način sudionike i posjetitelje simpozija upoznali s malim dijelom svijeta odraslih, u ovom slučaju proučavanjem zadane teme, njezina istraživanja te prezentiranja stečenih spoznaja – zaključila je Ema Višić Ljubić, kustosica Arheološkoga muzeja u Splitu i voditeljica projekta.
Mario MATIJEVIĆ
OSNOVNA ŠKOLA KRALJA ZVONIMIRA PROSLAVILA PETI ROĐENDAN – Predanost i trud
Krovna tema Dana otvorenih vrata je kralj Zvonimir i u skladu s time pripremili smo dinamičan, interaktivan i poučan program ispunjen kratkom priredbom, radionicama, izložbama i prezentacijama. Predanost i trud naših učenika i njihovih mentora su uistinu nevjerojatni, a kreativnost koju su pokazali izvan učionice naprosto oduševljava – istaknula je ravnateljica Propadalo
Najmlađa solinska osmoljetka, Osnovna škola kralja Zvonimira, proslavila je 15. svibnja svoj peti rođendan. Uz proslavu Dana škole istoga je dana upriličen i Dan otvorenih vrata škole te obilježavanje Dana obitelji.
– Ovog puta smo se odlučili za ponešto drugačiji oblik proslave pa smo umjesto uobičajene priredbe predstavili školske projekte i izvannastavne aktivnosti nastale kao rezultat rada, dobre volje i mašte učenika, učitelja i roditelja tijekom čitave nastavne godine – rekla je ravnateljica Vedrana Propadalo.
– Krovna tema današnjega Dana otvorenih vrata je kralj Zvonimir i u skladu s time pripremili smo dinamičan, interaktivan i poučan program ispunjen kratkom priredbom, radionicama, izložbama i prezentacijama. Predanost i trud naših učenika i njihovih mentora su uistinu nevjerojatni, a kreativnost koju su pokazali izvan učionice naprosto oduševljava – rekla je ravnateljica izdvajajući ovom prilikom dvoje djelatnika koji su ove školske godine ostvarili poseban rezultat u svomu radu.
Riječ je o učiteljici matematike Marini Repušić, mentorici učenika 6. razreda Andrije Pisca, sudionika ovogodišnjega državnog natjecanja iz matematike te o učitelju tehničke kulture Anti Miliću dobitniku Državne nagrade tehničke kulture »Faust Vrančić« za 2022. za iznimna postignuća i inovativan pristup radu kojim potiče učenike na istraživanja i razvoj vještina.
– Danas slavimo zajedništvo i ljubav prema znanju i postignućima naših učenika i djelatnika. Hvala vam svima što ste dio obitelji naše škole. Neka nam ovaj dan bude poticaj za daljnje uspjehe – poručila je ravnateljica Propadalo.
Čestitku učenicima i djelatnicima OŠ kralja Zvonimira uputio je i gradonačelnik Dalibor Ninčević koristeći i ovu priliku da zahvali učiteljima na daru odgoja i obrazovanja kojeg svakodnevno prenose učenicima.
– Sajam izvannastavnih aktivnosti kojega ste ovom prilikom organizirali daje najbolji uvid u bogatstvo pristupa i aktivnosti koje nastavnici koriste kako bi na zanimljiv način približili nove teme svojim učenicima – rekao je gradonačelnik pozivajući osnovnoškolce da uz učenje i stjecanje novih znanja ne zaborave da im ovo životno razdoblje daje priliku i za stvaranje neprocjenjive vrijednosti prijateljstva i lijepih uspomena.
Uslijedio je obilazak učionica u kojima su učenici i učitelji prezentirali svoje projekte i izvannastavne aktivnosti: »World bicycle day«, odnosno projekt »Biramo biciklu«, radionicu kreativnog pisanja i »blackout« poezije, školski radio »Zvon i Mir« nastao u suradnji s Centrom izvrsnosti SDŽ, izvannastavnu aktivnost domaćinstva, rad eko grupe, pjevačkog zbora, mladih tehničara i geografa, povijesne i vjeronaučne grupe, Kluba njemačkog, engleskog i talijanskog jezika, likovnu radionicu i radionicu pod nazivom »Zabavna glagoljica« na kojoj kroz igru uče slova glagoljice.
Istoga je dana vjeroučiteljica Dragica Domjanović s učenicima OŠ kralja Zvonimira koji pohađaju katolički vjeronauk održala prigodni program u povodu Dana obitelji. Priredba je održana u župnoj crkvi nakon svečanoga misnog slavlja posvećenog obilježavanju blagdanu Svetih Solinskih mučenika.
ODRŽANA REDOVITA SJEDNICA SOLINSKOGA VIJEĆA ZA PREVENCIJU KRIMINALITETA – Novi zamah radu Vijeća
Svi statistički parametri pokazuju kako je sigurnost u Solinu na visokoj razini, međutim, sigurnost nije tek suhoparno nabrajanje statističkih podataka već je i stvar percepcije – rekao je dogradonačelnik Ivica Rakušić dodajući kako je VPK odavno detektiralo neke pojavnosti koje utječu na subjektivnu procjenu sigurnosti
Članovi solinskoga Vijeća za prevenciju kriminaliteta održali su 16. svibnja redovitu sjednicu na kojoj je napravljen osvrt na aktivnosti realizirane tijekom 2022. te razrađen plan rada za tekuću i narednu godinu. Uz to članovi su ovom prilikom izabrali novog tajnika Vijeća, Marka Koljanina, zamjenika načelnika Policijske postaje Solin. Koljanin je zamijenio dugogodišnjeg tajnika Slobodana Marendića koji će zbog obveza koje ima kao načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske u solinskom Vijeću za prevenciju ubuduće djelovati kao član.
Razmatrajući aktualna događanja članovi Vijeća, među kojima su i ravnatelji solinskih osnovnih škola, posebno su se osvrnuli na nedavni tragični događaj u beogradskoj osnovnoj školi kada je učenik sedmoga razreda vatrenim oružjem usmrtio školske kolege.
Sjednica Vijeća za prevenciju kriminaliteta Grada Solina na poseban je način obilježena pitanjem sigurnosti solinskih osmoljetki
– Škole moraju biti mjesta nulte tolerancije na nasilje, ali postoje određeni problemi koje je beogradska tragedija dodatno aktualizirala. Među njima je i nefunkcioniranje sustava videonadzora, odnosno problem njegova nadzora – istaknuto je ovom prilikom uz najavu kako će VPK kao jedan od prioriteta svog budućeg rada odrediti pokretanje jedinstvenog sustava videonadzora.
– Svi statistički parametri pokazuju kako je sigurnost u Solinu na visokoj razini, međutim, sigurnost nije tek suhoparno nabrajanje statističkih podataka već je i stvar percepcije – rekao je dogradonačelnik Ivica Rakušić dodajući kako je VPK odavno detektiralo neke pojavnosti koje utječu na subjektivnu procjenu sigurnosti.
– Namjera našega današnjeg okupljanja je davanje novoga zamaha radu ovog Vijeća, a jedan od zadanih ciljeva nam je povećanje sigurnosti dječjih igrališta i školskih dvorišta. To između ostaloga podrazumijeva intenziviranje sustava videonadzora, odnosno postavljanje dodatnih kamera te integraciju postojećih sustava koji djeluju na više lokacije, ali nemaju razrađen jedinstven sustav nadzora – objasnio je dogradonačelnik Rakušić.
Drugi prioritet kojega su članovi Vijeća odredili za naredno razdoblje jest socijalna intervencija, odnosno potreba unapređenja rada Centra za djecu, mlade i obitelj koji je nastao kao rezultat rada VPK.
– Centar je pokrenut s ciljem prevencije vršnjačkoga nasilja, ali u međuvremenu je proširio svoj rad na nasilje u obitelji koje je u porastu – rekao je Rakušić.
Katarina Tramontana, voditeljica Udruge »Duga« pod čijim okriljem djeluje Centar za djecu, mlade i obitelj, osvrnula se na probleme u njegovom radu.
– Nažalost, moram reći kako smo nakon dvije godine provedbe projekta »Siguran kutak: lokalna mreža podrške za žrtve obiteljskog nasilja« osmišljenoga s ciljem pružanja besplatne savjetodavne pomoći žrtvama i svjedocima obiteljskoga nasilja, bili prisiljeni obustaviti rad Savjetovališta.
Glavni razlog je izostanak potpore Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koje je tijekom protekle dvije godine sufinanciralo ovaj projekt. Ne znam koji je razlog izostanka potpore, ali činjenica je da se o to događa u vrijeme kada bilježimo značajan porast broja žrtava obiteljskoga nasilja – upozorila je Tramontana dodajući kako je tijekom dvije godine pomoć u Savjetovalištu zatražilo 60 osoba, a u međuvremenu ih se javilo još 20.
Prema riječima gradonačelnika Dalibora Ninčevića Grad će napraviti sve što je u njegovoj moći da ponovno pokrene rad Savjetovališta, a pomoći će i školama u stvaranju učinkovitijega sustava videonadzora.
ČLANOVI VIJEĆA ZA PREVENCIJU KRIMINALITETA GRADA SOLINA SUDJELOVALI U PANEL RASPRAVI »SAFETYNET – BITKA ZA SIGURNOST«
Samozaštitno ponašanje
Računalni kriminalitet, posebice u segmentu računalne prijevare, statistički je u porastu, a kao posebnost izdvaja se relativno jednostavan način počinjenja temeljen na naivnosti i ponekad lakomislenosti žrtve
Nakon održane radne sjednice članovi Vijeća za prevenciju kriminaliteta Grada Solina sudjelovali su u panel raspravi vezanoj uz preventivni projekt »SafetyNet – bitka za sigurnost« koju je Policijska uprava splitsko-dalmatinska pokrenula u veljači ove godine.
– Želimo da 2023. bude godina sigurnijeg interneta u Splitsko-dalmatinskoj županiji stoga je jedan od ciljeva ovoga preventivnog projekta osvijestiti građane o realnoj opasnosti i izloženosti kaznenim djelima iz domene računalnog kriminaliteta – poručili su iz PU splitsko-dalmatinske ističući kako projekt provode u suradnji s partnerima: Odborom za sigurnost splitsko-dalmatinske županije, Mrežom Vijeća za prevenciju te IT tvrtkom Span d.d. iz Zagreba.
Detalje projekta predstavili su policijska službenica za kibernetičku sigurnost Ivna Poljak Marunica i voditelj poslova prevencije Paško Ugrina, a panel raspravu moderirala je glasnogovornica PU splitsko-dalmatinske Antonela Lolić.
– Računalni kriminalitet, posebice u segmentu računalne prijevare, statistički je u porastu, a kao posebnost izdvaja se relativno jednostavan način počinjenja baziran na naivnosti i ponekad lakomislenosti žrtve – istaknuto je ovom prilikom uz prezentaciju primjera negativnih iskustava građana koji su zatražili pomoć policije.
Među najčešćim načinima napada su krađe identiteta, CEO ili tzv. direktorske prijevare kada je zaposlenik ovlašten za provođenja plaćanja prevaren na način da plati lažni račun ili provede neovlašteni prijenos s računa tvrtke, zatim krivotvorene internetske stranice banaka, investicijske prijevare i prijevare u online kupovini, napadi na računala i podatke te tzv. romantične prijevare kada se počinitelji pretvaraju da su zainteresirani za romantičnu vezu te kroz komunikaciju iskazuju snažne osjećaje prema žrtvi, a nakon što zadobiju njeno povjerenje, traže novac, darove ili podatke o bankovnim karticama.
Budite sumnjičavi i obavite detaljne provjere ukoliko u bilo kojem trenutku posumnjate da se radi o prevari – poručili su organizatori tribine napominjući da se informacije o različitim oblicima internetskih prijevara te savjeti o načinima zaštite mogu pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva policije. Uz to dostupan je i tiskani informativni materijal s QR kodom kako bi zainteresirani građani putem mobitela mogli doći do potrebnih informacija.
Danas smo članovima Vijeća za prevenciju kriminaliteta predstavili detalje projekta »SafetyNet« s namjerom da ih oni prezentiraju u svojim institucijama i potaknu svoje suradnike i kolege na samozaštitno ponašanje – rekao je načelnik PU splitsko-dalmatinske Slobodan Marendić dodajući kako se organizacijom ovakvih tribina nastoji u svakomu gradu i mjestu u Županiji inicirati lokalnu zajednicu, prije svega kroz Vijeće za prevenciju, da rade na osvješćivanju opasnosti korištenja interneta.
Cilj nam je na neki način zaustaviti negativan trend sve veće pojavnosti kaznenih djela iz domene računalnog kriminaliteta te osvijestiti građane da ne nasjedaju na raznorazne ponude – poručio je Marendić.
SVEČANO OTVORENI RADOVI U SKLOPU »PROJEKTA POBOLJŠANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE SPLIT – SOLIN« – Dioklecijanov vodovod i europska kanalizacija
U sklopu predmetnog Ugovora na području Grada Solina izgradit će se preko tisuća metara kanalizacijskih cjevovoda, od čega 6 711 metara gravitacijskih te 1 769 metara tlačnih. Ujedno, izgradit će se 9 600 metara vodoopskrbnih cjevovoda, šest kanalizacijskih crpnih stanica, 460 metara kabelske kanalizacije za sustav daljinskoga nadzora i upravljanja te jedna vodosprema, a građanke i građani dobit će 201 novi kanalizacijski te 145 novih vodovodnih priključaka
U Ulici Kunčeva Greda 24. su svibnja svečano otvoreni radovi u sklopu »Projekta poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture Split – Solin« koji se provode kao dio Ugovora o rekonstrukciji i dogradnji sustava odvodnje i vodoopskrbe Grada Solina i Općina Podstrana, Klis i Dugopolje.
Okupljenima su se tijekom svečanosti obratili Tomislav Šuta, privremeni upravitelj Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Split, Irina Putica, direktorica Hrvatskih voda u Splitu, Blaženko Boban, župan splitsko-dalmatinski, Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Dalibor Ninčević, gradonačelnik Solina.
– Veliko mi je zadovoljstvo što imam priliku biti danas tu na otvaranju radova koji se provode u sklopu projekta ukupno vrijednog preko 237 milijuna eura od kojih se 69 posto financira sredstvima Europske unije, 25 posto sredstvima Republike Hrvatske i 6 posto sredstvima ViK-a – rekao je Tomislav Šuta dodajući kako vrijednost Ugovora koji obuhvaća Grad Solin te općine Podstrana, Klis i Dugopolje iznosi oko 54 milijuna eura.
– Ukupna vrijednost radova na području Grada Solina je 17.5 milijuna eura, odnosno nešto više od 132 milijuna kuna s PDV-om – istaknuo je Šuta.
U sklopu predmetnog Ugovora na području Grada Solina izgradit će se preko tisuća metara kanalizacijskih cjevovoda, od čega 6 711 metara gravitacijskih te 1 769 metara tlačnih. Ujedno, izgradit će se 9 600 metara vodoopskrbnih cjevovoda, šest kanalizacijskih crpnih stanica, 460 metara kabelske kanalizacije za sustav daljinskoga nadzora i upravljanja te jedna vodosprema, a građanke i građani dobit će 201 novi kanalizacijski te 145 novih vodovodnih priključaka.
– Jednim ugovorom koji pokriva jedan grad i tri općine u narednom će se periodu ostvariti niz ciljeva – rekla je Irina Putica, direktorica Hrvatskih voda u Splitu, ističući kako će se, između ostaloga priključenost na vodoopskrbu povećati na 98 posto, a na kanalizaciju na 97 posto, dok će se gubici s trenutnih 44 smanjiti na 38 posto.
Europska sredstva i kanalizacija
Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban zahvalio je privremenom upravitelju ViK-a Tomislavu Šuti i Vladi RH te Hrvatskim vodama i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja na realizaciji ovog povijesnog i kapitalnog projekta.
– Realizacija aglomeracija koje se provode na području Splitsko-dalmatinske županije, a ukupno ih je šest, značajno će utjecati na kvalitetu života naših građana – poručio je župan Blaženko Boban.
Prema riječima nadležnoga državnog tajnika za vodno gospodarstvo Maria Šiljega provedba ovakvih projekata ne bi bila moguća bez ulaska Hrvatske u Europsku uniju jer bez europskih fondova, ovaj i slični zahvati koji se provode, teško da bi mogli biti ostvareni.
– Ovakvim projektima rješavamo prije svega standard naših građana, što je posebno izraženo u Dalmaciji i turistički orijentiranim područjima gdje imamo velike oscilacije u broju korisnika vodnih usluga. Na to se svakako naslanja i zaštita okoliša, odnosno krških izvora na području Dalmacije, a ono što bih također istaknuo kao važan segment i što mi predstavlja zadovoljstvo jest činjenica da u ovako velikim i složenim infrastrukturnim projektima uspješno sudjeluju konzorciji domaćih tvrtki – poručio je Šiljeg.
– Veseli me i to što smo iz Modernizacijskog fonda, novog instrumenta EU-a, uspjeli osigurati sredstva za solarizaciju svih vodovoda u Hrvatskoj. Očekujemo da će se u značajnoj mjeri smanjiti potrošnja električne energije, a time i omogućiti zadržavanje cijene vodnih usluga u trenutnom ili neznatno izmijenjenom iznosu – poručio je državni tajnik.
Zadovoljstvo zbog kanalizacije
Otvaranje radova u Solinu s posebnim je zadovoljstvom popratio gradonačelnik Dalibor Ninčević.
– Sretan sam i vjerujem da to zadovoljstvo dijelim sa svima nazočnima te s građanima Solina. Nakon što smo krajem listopada prošle godine u Solinu potpisali ugovor o dogradnji i rekonstrukciji vodovoda i kanalizacijske mreže za područje našeg grada te prije spomenutih triju općina obavili smo pripremne radnje i evo dočekali početak radova – rekao je gradonačelnik Ninčević dodajući kako Grad zbog rastućih potreba ulaganja u predškolski odgoj i druge javne potrebe poput pojačanoga održavanja komunalne infrastrukture ne bi bio u mogućnosti vlastitim sredstvima financirati dovršetak kanalizacijske mreže.
Svakako bih istaknuo i to da je prije početka ovih radova pokrivenost kanalizacijske mreže na području Grada Solina bila gotovo 90 posto. Zahvaljujući realizaciji ovog projekta sva kućanstva na području Grada Solina dobit će mogućnost spajanja na kanalizacijsku i vodoopskrbnu mrežu – poručio je gradonačelnik upućujući zahvalu svima koji su pridonijeli početku radova, a posebno sugrađanima na iskazanom strpljenju.
Osim u Ulici Kunčeva Greda radovi su započeli i u Ulici kneza Trpimira, a nastavit će se u Ulici Zgon, Ulici hrvatskih žrtava, Ulici hrvatskog branitelja Dražena Kuduza i Ulici don Lovre Katića.
LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Kadulja – Salvia sp., porodica Lamiaceae
Ljekovita kadulja pripada skupini balkansko-apeninskih endemičnih vrsta. Opisao ju je prvi puta Linné još 1753. Višegodišnji je drvenasti polugrm do 60 cm visine, te spada u naše autohtone biljke jer raste u Hrvatskom primorju i Dalmaciji te u ostalom obalnom području istočnoga dijela Jadranskog mora: mediteranskomu dijelu Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije te dijelu Slovenije. U različitim područjima Hrvatske je drugačije nazivaju: žalfija, kuš, pelin, salima, slavulja, krastatica, pelin pitomi, šalvija, žalvija
»Cur moriatur homo, sui Salvia crescit in horto? Contra vim non est medicamen ih hortis!« (Zašto bi umro čovjek u čijem vrtu raste kadulja, ako ne zato što protiv smrti u vrtu nema lijeka!) – izreka je nastala u Salernu, a koja govori mnogo o ljekovitosti kadulje. Prema Paracelzusu, sv. Ivan Krstitelj je kratko prije svoje smrti posvetio kadulju skupa s Gospinom travom pa su tako ljudima zauvijek prenesena njihova nepromjenjiva svojstva.
Njezino ime »Salvia« proizlazi iz latinske riječi »salus« koja znači »zdravlje i spas«, a predstavlja biljku koju su stari Rimljani smatrali čudesnom jer su je koristili kao lijek za mnoge bolesti.
Rod »Salvia« je kozmopolitski rod koji obuhvaća oko 1000 vrsta, unutar porodice »Lamiaceae«, s tri glavne grane rasprostranjenosti: središnja i južna Amerika (oko 500 vrsta), središnja Azija i Mediteran (oko 250 vrsta) i istočna Azija (oko 90 vrsta) prema Walker i sur. 2004. Među njima je najpoznatija ljekovita kadulja (S. officinalis L.), koja ima širok raspon bioloških i farmakoloških djelovanja. Ljekovita kadulja pripada skupini balkansko-apeninskih endemičnih vrsta. Opisao ju je prvi puta Linné još 1753. Višegodišnji je drvenasti polugrm do 60 cm visine, te spada u naše autohtone biljke jer raste u Hrvatskom primorju i Dalmaciji te u ostalom obalnom području istočnoga dijela Jadranskog mora: mediteranskomu dijelu Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije te dijelu Slovenije. U različitim područjima Hrvatske je drugačije nazivaju: žalfija, kuš, pelin, salima, slavulja, krastatica, pelin pitomi, šalvija, žalvija.
Snažna biljka koja krije bogatstvo
Ljekovitu kadulju karakterizira drvenasta stabljika s uspravnim ili polegnutim granama prekrivenim dlačicama. Korijen je snažan te može prodrijeti duboko u kamenjar. Listovi su jednostavni, naborane površine, duguljasti, zeleno-sive boje i prekriveni gustim dlačicama. Cvjetovi su ljubičasto plave-boje, sastavljeni u »klas« od 5 do 10 cvjetova. Plod, tj. sjeme je okruglasti oraščić tamnosmeđe boje. Vrijeme cvatnje ovisi o klimatskim uvjetima staništa, stoga na nekim područjima cvjeta već od ožujka dok na većim visinama može cvasti do srpnja. Osjetljiva je na mraz i previše vlage, pa je kontinentalci moraju sijati i njegovati. Ima snažno korijenje, drvenastu stabljiku i traje šest do sedam godina. Biljka ima snažan aromatičan miris, koji se sušenjem ne gubi. Raste na osunčanom, toplom mjestu, zaštićenom od vjetra. Listovi se beru prije cvatnje u travnju i iza cvatnje u lipnju, a cvijet u svibnju i lipnju. List je daleko ljekoviti od cvijeta i najčešće se koristi sušen. Cvijet i listove sušimo na toplom i zračnom mjestu. Njezini dugi ovalni listovi javljaju se u cijeloj paleti zelene boje, ovisno o vrsti. Od njih se pripremaju čajevi, ulje, oblozi, sirupi te je odlična za aromatiziranje mnogih jela. Poznato je da ima antibakterijsko i antivirusno djelovanje, pa je idealan saveznik u borbi protiv prehlade i gripe, ali također za ublažavanje simptoma gastritisa i drugih želučanih tegoba. S obzirom na njeno snažno antiseptičko djelovanje, čaj pripremljen od kadulje pomaže pri krvarenju ili upali desni te osvježava dah.
Kadulja je pčelama omiljena ispaša, a kaduljin med se ubraja među najcjenjenije vrste medova u svijetu.
Biljka sadrži eterično ulje, salviol, tion, pinen, tanin, gorke tvari, bjelančevinu, škrob, gumu, ljepljive pobliže neistražene tvari, zatim kalcijev oksalat, soli fosforne kiseline, kalijeve i kalcijeve soli, oko 2,5% eteričnog mirisnog ulja u kojem ima cineola, zatim borneol, bornilacetat… Po okusu je ljuta i pomalo gorka zbog tanina i gorkih tvari, koje su također ljekovite, kao što su kalij, kalcij, natrij. Lišće kadulje djeluje adstringentno, antibakterijski, fungicidno, antivirusno, pospješuje želučanu sekreciju i smanjuje znojenje. Liječi i sve upale crijeva, želuca, jetre, žuči i mokraćnih putova. Također, čaj od kadulje izvrsno djeluje na bolesnu jetru, otklanja nadimanje i sve druge tegobe povezane s oštećenom jetrom.
Idealna je biljka za regulaciju znojenja kao kod žena u menopauzi tako i protiv znojenja mladih u pubertetu i adolescenciji. Kako sprečava razvoj virusa, primjenjuje se i u mastima protiv herpesa.
Djeluje adstrigentno, pa se primjenjuje za zaustavljanje krvarenja i pospješuju brže zacjeljivanje rana, ali i za njihovu dezinfekciju. Pripravci od kadulje smanjuju oticanje te pomažu kod nadražene kože, ekcema, lišaja, akna, upale kože, psorijaze, gnojnih upala kože, čireva i gljivica. Kod uboda insekata na mjesto uboda stavljamo smrvljeno kaduljino lišče. Mast ili ulje od kadulje blagotvorno djeluje na kožna oboljenja.
Poznato je da djeluje kao blagi afrodizijak, pomaže kod depresije, neuroze, slabog rada želuca i slabog apetita. Smiruje živce i opušta mišiće Njezin latinski naziv salvia koji znači »spasiti« dovoljno govori o njezinoj ljekovitosti, jer kadulja osim što smiruje živce i opušta mišiće, poboljšava i pamćenje.
Korisna je i kod poremećaja menstrualnoga ciklusa. Eterično ulje kadulje je pravo žensko ulje zbog djelovanja sličnoga estrogenu, pa se najčešće koristi kod bolesti i stanja vezanih uz reproduktivni sustav žena.
Kadulja je jedna od najljekovitijih biljaka, a u narodnoj medicini poznata je i kao jedna od onih koja se najdulje koristi, već četiri tisuće godina!
U vrijeme virusnih i bakterijskih prehlada najbolje ju je koristiti kao čaj ili za grgljanje jer ima antibakterijsko, antivirusno i antigljivično djelovanje.
Poboljšava probavu, odlično se slaže s mesnim jelima, ali ujedno djeluje i na cirkulaciju te pomaže kod mršavljenja, reumatičnih oboljenja te artitisa, a pranje kose u jakom čaju od kadulje može prekriti sijede vlasi.
Oprez pri korištenju
Međutim, unatoč popularnosti i širokoj primjeni važno je upozoriti da je potreban oprez pri njezinu korištenju zbog visokog sadržaja ketona tujona koji u visokoj dozi može biti potencijalno neurotoksičan i hepatotoksičan. Kadulju ne valja prečesto ni predugo konzumirati jer u dugoročnim dozama djeluje negativno na jetru, a kod prekoračenih doza može izazvati i smrt. Glavni problem je tujon, sastojak eteričnog ulja kadulje, kojega u biljki i cvijetu može biti i do 60 %. Upravo joj tujon daje snažan i opojan miris te čini da kadulja djeluje antiseptički, no tujon može biti napasan za središnji živčani sustav i imati loše posljedice za zdravlje. Da biste izbjegli moguće posljedice, ako pripremate uvarak, tonik ili mješavinu za unutarnju primjenu, uvijek kuhajte kadulju najmanje 3 do 5 minuta, što će ublažiti razinu tujona, dok za vanjsku primjenu treba samo preliti kipućom vodom.
Poznavajući sve blagodati kadulje ljudi su kroz stoljeća naučili koristiti je te postoje brojni recepti kako je i zašto koristiti. Pogotovu nama ovdje gdje raste samonikla, uz potrebno poštovanje prema prirodi da se ne unište njena staništa.
Nebrojene mogućnosti za pripravu
Čaj od kadulje osim zbog svoje ljekovitosti odličan je osvježavajući napitak u ljetnim mjesecima, ohlađen uz dodatak meda i soka od limuna, imajući u vidu da djeluje na smanjivanje znojenja, čini se kao odličan izbor. Kod pripreme čaja savjet je svaki put kadulju prokuhati 3 do 5 minuta jer će ishlapiti eterično ulje kadulje i smanjiti se količina tujona. Naravno ne zaboravimo da je zimi ovaj čaj idealan u borbi protiv kašlja, bronhitisa i astme.
Svibanj je mjesec kada sve cvate pa su ljudi od davnina počeli iskorištavati određene biljke tj. njihove cvjetove, kao bazga, kadulja, menta ili njihove listove kao menta, kadulja, bosiljak, matičnjak za izradu osvježavajućih sirupa.
Sirup od kadulje se može pripremiti od cvjetova kadulje, koji je blažeg okusa od onoga od lista te ima prekrasnu ružičastu boju, te od listova kadulje koji ima intenzivniji oblik i žutu boju.
Za sirup od cvjetova kadulje potrebno je: 300 g cvjetova kadulje, 50 g limunske kiseline, 3 l vode i 2,5 kg šećera. Priprema se tako da se odvoje cvjetovi sami bez njihove čašice, te se izvažu. Prokuhaju se najprije šećer, voda i limunska kiselina, dodaju se cvjetići kadulje te ostavi poklopljeno najmanje 24 sata. Nakon toga sve se dobro procijedi, ponovno zakuha te vrući sirup ulije u prethodno sterilne boce i dobro zatvori.
Za sirup od listova kadulje potrebno je 30 dkg listova kadulje, 2 kg šećera (najbolje smeđeg), 2 l vode i 5 dkg limunske kiseline. Listovi moraju biti zdravi, bez grančica i cvjetova. U dublji lonac se poredaju redovi listova kadulje koji se posipaju limunskom kiselinom, dok se ne potroše sve sastojke. U drugoj posudi rastopi se šećer s vodom i polako kuha oko 20 minuta te se prelije preko listova kadulje i poklopi da miruje 24 sata. Drugi dan tekućinu treba procijediti i preliti u prethodno sterilizirane boce. Čuvati na što hladnijem i tamnom mjestu. Koristi se kao sirup za razrjeđivanje ili sirup za kašalj kojega se konzumira nerazrijeđenog, po potrebi.
Kadulja u vinu je pripravak koji služi za čišćenje krvi, jačanje živaca i zaustavljanje drhtanje ruku. Priprema se tako da se prokuha lišće u mješavini pola vode pola crnog vina, nekoliko minuta, ohlađeno se procijedi i pije po dvije žlice ujutro i navečer ne dulje od mjesec dana, za koje vrijeme se treba osjetiti poboljšanje.
Uvarak od kadulje je dobar kao prirodni tonik za lice ili za čišćenje lica ili rana. Priprema se tako da se u pola litre kipuće vode doda 3 velike žlice kaduljinog lišća, poklopi se i ostavi preko noći. Ujutro se procijedi, spremi u čistu bočicu te koristi za umivanje lica kod akni ili ekcema, a također može služiti za čišćenje rana ili čireva.
Kadulja pomaže ženama za reguliranje hormona, a čaj se priprema od prstohvata suhih listova koji se preliju čašom kipuće vode te ostave oko pola sata. Ohlađeni i procijeđeni čaj pije se 21 dan, između menstruacija, kako bi pomogao regulaciju hormona. Osobito je dobro rješenje za vrijeme puberteta jer učinkovito regulira hormone.
Kod bolova u želucu uzima se 10 grama cvjetne grane kadulje koji se preliju s litrom kipuće vode. Pije se ohlađeno i procijeđeno po šalicu prije jela.
Kadulja pomaže i kod anemije i za jačanje bolesnika nakon operacije ili težih bolesti, za što se priprema vino tako da treba žličicu kadulje prokuhati u šalici dobroga crnog vina, procijediti i piti tijekom 7 dana, pa se napravi pauza tjedan i po potrebi se opet može piti tjedan ako treba.
Od kadulje se mogu pripremati masti i balzami za probleme s kožom. Uzme se pregršt svježe ili suhe biljke, stavi se u 250 grama vruće domaće masti, a može zamjena biti i kokosovo ulje, kuha se 10 minuta na laganoj vatri, ostavi se preko noći, ujutro pogrije, procijedi i spremi u kutijice, te koristi za liječenje problema s kožom.
Kadulja pomaže i protiv stresa i nervoze pa se za oporavak preporuča uzimanje usitnjene suhe ili svježe kadulje kao lijeka. Uzima se na način da se doslovno žvače i proguta žlica kadulje na dan, poslije jela, a djelovanje se osjeti već nakon dva sata. Ne smije se uzimati dulje od 7 dana.
Naravno poznato je da je kadulja odličan izbor protiv gripe i jake prehlade kada najviše pomaže pijenje 2 šalice toplog kaduljinog čaja na dan. Također, može se u litru slatkog dalmatinskog prošeka namočiti 80 g kaduljinog lišća 8 do 10 dana uz povremeno protresanje. Pije se pola čašice ujutro i navečer.
Za jačanje desni uzimaju se svježi listovi kadulje kojima se protrljaju desni, za njihovo jačanje i sprečavanje krvarenja. Može se za ispiranje usta koristiti i čaj od 3 velike žlice kadulje koje ste poparili s pola litre kipuće vode. Ostavite preko noći, procijedite i koristite kao vodicu za ispiranje.
Kod upaljenog grla se karameliziraju 2 žlice šećera, preliju se s 2 dl mlijeka te se doda 2 do 3 grančice kaduljinog lista. Ostavi se da odstoji nekoliko minuta, procijedi i pije dok je još vruće. Pije se 2 puta dnevno ujutro i prije spavanja.
Od zgnječenih svježih listova kadulje stavljenih na čistu lanenu krpu ili sterilnu gazu rade se oblozi protiv gnojnih čireva. Treba ostaviti preko noći, te mijenjati barem jednom dnevno dok se rana ne očisti.
Tinktura od kadulje se priprema tako da se na decilitar 70% etilnog alkohola stavi 20 grama usitnjenog kaduljinog lista. Ostavi se na toplom mjesec dana, prelije u bočice, a uzima se 10 do 15 kapi tinkture uz dodatak malo vode, soka ili čaja tri puta dnevno. Zabranjeno je za trudnice i djecu.
Za dobivanje macerata od kadulje namaču se 4 žlice kadulje u 4 dcl maslinova ili suncokretova hladnoprešanog ulja, ulja kukuruznih klica, bademovog ili slično. Ostavi se da stoji 2 do 3 sedmice na suncu, procijedi se pa pretoči u bočicu. Koristi za masažu, ili izradu balzama.
Eterično ulje
Eterično ulje kadulje je iznimno cijenjeno jer ima više od 80 poznatih sastojaka od kojih su dominantni tujoni i kamfor. Sastav eteričnog ulja kadulje ovisi o brojnim čimbenicima kao što su: podrijetlo biljke, starost, dio biljke koji se prerađuje (cvijet, list ili stabljika), klimatski uvjeti staništa i drugi. Osim protuupalnog djelovanja ovo ulje djeluje i fungicidno, baktericidno, estrogeno te antioksidativno. Lišće kadulje je poznato po antioksidativnoj moći baziranoj na fenolnoj strukturi. Glavni antioksidansi su ružmarinska kiselina, karnasolna kiselina, karnasol, kofeinska kiselina, rosmanol, rosmadial, genkvanin i cirsimaritin. Zbog navedenih djelovanja koristi se i u prehrambenoj industriji, posebno mesnoj. Dalmatinska kadulja i njeno eterično ulje vrlo su cijenjeni na svjetskom tržištu, a njihova vrijednost uglavnom se temelji na visokom sadržaju tujona u eteričnom ulju lista. Prema svjetskim standardima, eterično ulje kadulje s udjelom tujona od 41,6 do 61,2 posto svrstava se u visokokvalitetna ulje, dok se ulje s 22,0 do 39,7 posto tujona svrstava u niskokvalitetna ulja.
Sve do otkrića antibiotika vrste kadulje redovito su se dodavale u čajne mješavine za pacijente s tuberkulozom i kroničnim bronhitisom ili su se davale kao sedativno sredstvo. Isto tako, koristile su se i kao sastojak mješavina za tretiranje pretilosti i celulita. Smatra se da kadulja potiče cirkulaciju, što upućuje na njezino korištenje kod proširenih vena. Korištena je i kod bolova u mišićima, migrene i dekubitusa ili drugih rana koje teško zarastaju.
PADALINE
U mjesecu travnju 2023. u Solinu na području Gornje Rupotine palo je 115 litara kiše po četvornom metru.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.