PEDIJATRIJA – Opasnosti ljetnih radosti

SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.
Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ, dr. Med., spec. pedijatar

Ljeto donosi niz radosti kako nama tako i našoj djeci. Vrijeme je godišnjih odmora kada više boravimo u prirodi, na zraku, na plažama. Vrućine smanjuju oprez kod svih, tako da zaboravljamo o ljetnim aktivnostima insekata, gmazova i mnogih drugih morskih životinja

Ubod insekata

Najčešći ubod insekata u našoj ordinaciji je ubod komarca. Ima ih poprilično u našemu okolišu, naročito gdje ima zelenila, gdje se zalijeva trava, cvijeće, povrće. Tamo gdje zaostanu lokvice s ustajalom vodom, razmnožavaju se komarci. Ubodi na koži izazivaju crvenilo, otok i svrbež. Ako nema alergijske reakcije na ubod komarca, nanosi se kamagel, hladni oblog, crvenilo i svrbež prođu. Ako je izražena alergijska reakcija i ako dođe do superinfekcije kože na mjestu uboda treba se javiti liječniku.

Osim komaraca česti su i ubodi osa, pčela, manje stršljena i mrava. Kod uboda pčele u ranici ostaje žalac s mjehurićem otrova iz zatka koji je potrebno što prije ukloniti. Za razliku od pčela koje napadaju samo kada se uznemire, stršljeni i ose su vrlo agresivni insekti, ne ostavljaju žalac i mogu ubosti nekoliko puta.

Otrov stršljena i ose je toksičniji i alergijske reakcije na njihov ubod su teže. U kliničkoj slici na mjestu uboda insekta prisutno je crvenilo, otok i bol koji nastaju kao rezultat djelovanja otrova. Kod manjega broja pacijenata javlja se alergijska reakcija koja se manifestira urtikarijom (koprivnjačom), glavoboljom, mučninom, povraćanjem, proljevom i nesvjesticom, te bolom u prsima, otežanim gutanjem i poremećajem svijesti. Može doći do otoka usnica, vjeđa, otežanoga disanja (anafilaktička reakcija).

Kod najteže alergijske reakcije dolazi do gubitka svijesti, pada krvnoga tlaka, koža i sluznice su modre boje, te nemogućnost zadržavanja stolice i mokraće. Alergijske reakcije se mogu pojaviti nakon prvoga uboda insekata ili nakon drugoga ili trećega uboda. Nakon sustavne alergijske reakcije treba se odmah javiti liječniku.

Odmah se ordinira adrenalin, antihistaminik i kortikosteroid te se dijete uputi u bolnicu. Sve osobe koje su imale anafilaktičku reakciju na ubod insekata sa sobom trebaju nositi pribor za samopomoć (adrenalin koji se primjenjuje autoinjektorom, tablete antihistaminika i kortikosteroida), te što prije potražiti liječničku pomoć. Prevencija uboda insekata je vrlo važna u ljetnim danima.

Ne treba hodati bos, treba izbjegavati odjeću jarkih boja i jake parfeme koji privlače insekte. Izbjegavati mahanje rukama u blizini insekata, jer potiču agresivnost naročito ose, stršljena, pčele. Preporuča se ne jesti hranu jakog mirisa na otvorenom, slatko voće, salamu i dr. Ne piti sokove intenzivnoga mirisa ili boje jer insekti često upadaju u čašu takvoga soka. Potrebno je držati zatvorene kante za smeće. Na prozore je potrebno staviti mreže, komarice kako bismo mehanički spriječili ulazak komaraca u sobu gdje boravi dijete, ne paliti svjetlo. Prilikom boravka u prirodi preporuča se dijete namazati repelentom (sredstvo koje odbija insekte).

Ugriz zmije

Ovo vruće i sušno ljeto u našemu je podneblju puno zmija. Postoje dvije vrste otrovnih zmija kod nas poskok i riđovka. Obje karakterizira trokutasti oblik glave, uske eliptične oči, imaju kraće i zdepastije tijelo u odnosu na neotrovne zmije, kao i tamna vijugava linija koja se proteže od glave do vrha repa, a poskok ima i roščić na vrhu nosa.

Na mjestu ugriza zmije prisutne su dvije ubodne ranice od zmijskih zuba udaljene 6 do 8 mm, iako katkad može biti samo jedna ranica ili samo ogrebotina. Unutar nekoliko minuta nakon ugriza zmije, a ponekad i nakon nekoliko sati na mjestu ugriza zmije javlja se oteklina, oštra i sijevajuća bol, potkožna krvarenja ili mjehurići ispunjeni krvavim sadržajem, te glavobolja, vrtoglavica, nesvjestica, mučnina i povraćanje, a nakon nekoga vremena oteknu i regionalni limfni čvorovi. Ako dođe do šoka (najčešći uzrok smrti) dolazi do pada krvnoga tlaka, ubrzanoga rada srca, koža je orošena znojem, hladna i blijeda, te može nastupiti zatajenje disanja.

Potrebno je zatražiti liječničku pomoć bez obzira je li je dijete ugrizla otrovna ili neotrovna zmija. Ako smo sigurni da je zmija neotrovna mjesto ugriza treba oprati vodom, pokriti sterilnom gazom i zaviti. Ako se radi o ugrizu zmije otrovnice dijete treba strogo mirovati, ugrizeni dio tijela treba imobilizirati, a ranu pokriti sterilnom gazom (ne preporučuje se isisavanje otrova iz rane, ne stavljati led na mjesto ugriza, trave ili masti na ranu, zarezivanje ili paljenje rane).

Iznad ugrizne rane 5 do 10 cm treba podvezati ekstremitet elastičnim zavojem kako bi spriječili venski i limfni protok kojim se širi otrov, ali ne i arterijski. Ugrizeno dijete treba što prije odvesti u zdravstvenu ustanovu. Protuotrov se daje isključivo u zdravstvenim ustanovama jer je njegovo davanje rizično. Dijete treba zaštiti i protiv tetanusa. Uredno cijepljena djeca su zaštićena protiv tetanusa.

Što učiniti da nas zmija ne ugrize? Ako primijetite zmiju nemojte joj se približavati, ne dirajte je čak i ako je mrtva. Potrebno je nositi prikladnu obuću, tenisice i zatvorene cipele, ne japanke kada idemo u prirodu. Treba hodati po uhodanim stazama. Posebno treba biti oprezan pri hodanju po stijenama i kamenjaru.

Ugriz pauka

Kod nas je otrovni pauk crna udovica. Ona ima žutonarančaste do crvene točke na leđima. Ugriz pauka je bezbolan, a ispušteni je otrov vrlo jak. Deset minuta nakon ugriza javlja se bol u regionalnim limfnim čvorovima, leđima, trbuhu, bedrima i potkoljenicama. Bolovi postaju sve jači, dolazi do grčenja mišića, koža postaje znojna i osjetljiva na dodir, javljaju se napadi razdražljivosti i osjećaj smrtnoga straha. Treba se odmah javiti liječniku.

Ubod meduze

U kontaktu s meduzom (žarnjak), meduza izbacuje žarne niti, te se na mjestu uboda javlja jaka bol, crvenilo i mjehurići. Nakon uboda treba ostati miran, ne trljati mjesto uboda, jer se time otrov dodatno utrljava u tkivo. Mjesto uboda treba isprati morskom vodom, nikako slatkom jer pojačava osjet boli, a lovke se treba odstraniti pincetom ne prstima.

Mjesto uboda dobro isprati octom ili alkoholom, te imobilizirati. Ubodi na području lica, očiju i genitalija zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Ubod na području očiju može biti vrlo opasan jer može uzrokovati trajno oštećenje vida. Ubodi oka se moraju isprati tekućom vodom, ne morskom. Ubod meduze može izazvati i anafilaktičku reakciju te se treba što prije javiti liječniku. Mrtvu meduzu ne treba dirati jer i ona može opeći.

Ubod vlasulje

Vlasulja je žarnjak koji sadržava žarnice ispunjene otrovom. Na mjestu uboda javlja se crvenilo, mjehurići i ne jaka bol. Mjesto uboda treba isprati morem, octom ili alkoholom. Ako je zahvaćena veća površina kože može se javiti mišićna bol, povišena temperatura, povraćanje i gubitak svijesti, te je potrebna hitna medicinska pomoć.

 

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Prirodni čuvari zdravlja

SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.
Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ

Kupina je bogata vitaminom C te se koristi za jačanje želuca, probave, pluća, krvi i zubnoga mesa. Jača, čisti i obnavlja crijevnu floru, a suhim plodovima kupine jača se slabi želudac
Osobito se preporučuje konzumacija bresaka djeci u razvoju jer je vitamin B2 odgovoran za pravilan rast i razvoj. Osim toga breskve sadrže i voćne kiseline, bjelančevine, škrob, željezo.
Jabuke sprječavaju karijes bolje nego pranje zubi pranjem uništavamo 60 posto bakterija u ustima, a jedenjem jabuke 90 posto

Kupina – Rubus fruticous L.- porodica – Rosaceae

Kupina je biljka penjačica koja svuda po svijetu raste u izobilju stoga je teško odrediti njezino podrijetlo, ali smatra se da potječe iz sjevernih područja. Ovo popularno bobičasto voće nije teško uzgojiti pa se često može vidjeti u vrtovima. Kupina ako se pravilno uzgaja donosi redoviti prinos svake godine. Raste kao grm čiji se visoki izdanci granaju iz korijenovih žila, listovi se sastoje od eliptičnih nazubljenih listića, a cvjetovi su srednje krupni, bijele i ružičaste boje. Njezini plodovi su crvene boje, a kada dozru postanu tamnoplavi ili crni.

Od kupina se može praviti džem, čaj, pekmez, sladoled, vino, liker, a može se i smrzavati, sušiti, kuhati i peći, ali najbolje je koristiti u sirovom obliku, jer tako sadržava najviše nutrijenata.

Vino od kupina je najpoznatiji pripravak koji se priprema tako da se u četiri kilograma zrelih kupina doda 1,5 kg meda. Kupine treba dobro izgnječiti i složiti u čistu veliku staklenku, red zgnječenih kupina pa red meda, dok sve ne potrošite. Teglu s kupinama i medom držite na suncu tjedan dana. Nakon jednoga tjedna dobiveni sok se procijedi kroz gazu i ulijeva u manje boce, ali nemojte puniti do vrha da bi kupinovo vino moglo vriti. Nakon tjedan dana kupinovo vino se ponovo procijedi, a boce bez zatvaranja se omotaju pamučnom krpom. Na kraju, nakon 15 dana, kada je vrenje završeno boce se zatvore plutenim čepom. Vino od kupine ublažava anemiju, potiče probavu i jača imunitet i izvanredan je dodatak prehrani za slabu djecu i brži oporavak od bolesti.

Sirup od kupina se priprema na način da se na kilogram kupina doda 60 dkg šećera. Kupine se operu, očiste od peteljki i zgnječe. Dodaje se 20 dkg šećera, izmiješa i ostavi pokriveno na hladnomu mjestu do idućega dana. Ocijedi se sok iz voća, doda šećer i zagrijava miješajući. Sok se kuha oko 5 minuta i vruć ulijeva u boce koje se odmah zatvore.

Kupina obiluje flavonolima što je čini idealnom za zdravlje srca. Magnezij koji je zastupljen u kupinama pomaže u regulaciji krvnoga tlaka, prevenciji aritmije i nepravilnih otkucaja srca. Istraživanja su pokazala da cijanidin-3-0-glukozid iz kupina djeluje protiv razvoja arteroskleroze jer štiti krvne žile od endotelijalne disfunkcije, djeluje protiv slobodnih radikala i smanjuje upale i zadebljanje arterija.

Vrijedno je znati i da redovita konzumacija kupina poboljšava kognitivne sposobnost, jer njezini polifenolni spojevi ne dopuštaju slabljenje motoričkih i kognitivnih sposobnosti, te poboljšavaju pamćenje i neuralne funkcije.

Kupine obiluju antioksidansima pa tako sadrže i antioksidans antocijanozid koji ima gotovo nevjerojatno pozitivne učinke na zdravlje te štiti organizam od mnogih bolesti uzorkovanih oksidativnim oštećenjima.

Kupine su vrlo djelotvorne za zdravlje očiju, dokazano je testiranjem kod oboljelih od makularne degeneracije da je postignuto značajno poboljšanje vida. Također su postignuti izvrsni rezultati i kod dijabetičke retinopatije.

Kupina se nalazi na listi top 10 namirnica s najviše antioksidanata koji djeluju preventivno protiv karcinoma, a osobito je djelotvorna u borbi protiv raka pluća, debelog crijeva i jednjaka.

Kupina je bogata vitaminom C te se koristi za jačanje želuca, probave, pluća, krvi i zubnoga mesa. Jača, čisti i obnavlja crijevnu floru, a suhim plodovima kupine jača se slabi želudac.

List kupine također ima ljekovita svojstva, jer obiluje adstringentnim taninima koji koriste kod proljeva i dizenterija. Zbog svoje učinkovitosti ga je Njemačka komisija uvrstila u svoj registar kao tretman protiv proljeva. Može se koristi kao oblog za liječenje podbuhlosti lica i očiju.

Priprema se na način da se 2 čajne žličice suhih listova kupine prelije s 2,5 dcl kipuće vode i nakon 15 minuta procijedite. Djelotvoran je kod grlobolje, upale krajnika, bolesnih desni i afti u ustima. Za izbacivanje sekreta i sluzi iz bronhija, čaju od listova kupine dodati med i propolis. Takav čaj otvara apetit te liječi želudac. Čaj od listova pojačava mokrenje. Korijen kupine se također koristi u čajnim mješavinama jer pojačava diuretično djelovanje i pomaže u zaustavljanju krvarenja u menopauzi.

Breskva – Prunus persica L.- porodica Rosaceae

Porijeklom iz Kine, pa kroz Perziju i Antičku Grčku breskve su najprije dospjele na Mediteran. Grčka i Perzija su ih uzgajali već 300 godina prije Krista, dok su Rimljani prenijeli njezin uzgoj na čitavu Europu. Smatra se da su je Španjolci prenijeli u Novi svijet, gdje je sredinom 18. st. već postala autohtona vrsta. Sa širenjem breskve u Europu poveziva se i Marko Polo. Ova plemenita voćka je sad raširena diljem svijeta, poznato je da je ima oko 2500 različitih sorti.

Iako je najbolja za konzumaciju svježa od nje se mogu pripremati sokovi, sirupi, kompoti, želei, džemovi, likeri, a može se i sušiti. Međutim manje je poznato da je breskva i ljekovita biljka od koje se mogu koristiti osim ploda i cvijet i list za pripremu čajeva ili sokova u ljekovite svrhe.

Pupoljci cvjetova se naravno sakupljaju za vrijeme cvatnje, a list za vrijeme cijele vegetacije, suše se na sjenovitom i prozračnom mjestu u tankom sloju, dok je plod najbolji za konzumaciju kada sazrije. Poznato je također da breskve nastavljaju zriobu i nakon branja s tim da se tada ne povećava količina šećera u plodu.

Breskve su za organizam pravi melem, bogate su hranjivim tvarima, voćnim šećerom te su vrlo sočne, stoga ih se u sezoni bresaka treba maksimalno koristiti. Kao i ostalo obojano voće, bogate su beta-karotenima, ali zbog svoga bogatstva mineralima i vitaminima breskve su i ljekovite za određene probleme. Od minerala, najviše sadrže kalij, oko 190 mg/100g, zatim fosfor, magnezij, kalcij, sumpor, klor i natrij.

Od vitamina sadrži karoten, C, B1, B2, B5 i B6. Naime breskve spadaju u voće najbogatije vitaminom B2, čiji nedostatak dovodi do usporavanja rasta, propadanja kože i slabljenja vida. Zahvaljujući vitaminu B2, pomaže za očuvanje dobroga vida, mekane i elastične kože te općenito održavanje mladolikoga izgleda. Osobito se preporučuje konzumacija bresaka djeci u razvoju jer je vitamin B2 odgovoran za pravilan rast i razvoj.

Osim toga breskve sadrže i voćne kiseline, bjelančevine, škrob, željezo. Možda je najbitnije da breskve sadrže oko sedam puta više kalija od natrija. S obzirom da kalij kao mineral pomaže u održavanju ravnoteže i pravilne razine drugih minerala, pomaže radu i čvrstoću mišića, omogućava prijenos impulsa među živčanim stanicama, regulira ritam srca i sudjeluje u procesu opskrbe mozga kisikom.

Stoga se breskve koje su bogate kalijem preporučaju kod osoba s osjećajem mišićne slabosti, kod osoba sa srčanom aritmijom, s osjetljivim živčanim sustavom te djeluju diuretski.

Poznato je da breskve pospješuju probavu, pogotovu masne hrane, jer povećavaju izlučivanje želučanih sokova te zaustavljaju mučninu i povraćanje. Osim toga zadnja istraživanja pokazuju da je konzumacija bresaka poželjna za snižavanje povišenoga krvnog tlaka, da pomaže kod bolesti pluća, da sprječava razvoj karcinoma, te povoljno djeluje kod groznice i malarije.

Za jačanje jetre, želuca i pluća koristi se breskvin čaj, 30 g cvijeta prelije se s pola litre ključale vode ili mlijeka. Kada odstoji 5 do 10 minuta, procijedi se i pije triput dnevno po jedna šalica.

Čaj od breskvinoga lista se koristi i za zaustavljanje povraćanja u trudnoći. Potrebno je čaj pripremati navečer, na način da se oko 50 g osušenog breskvinog lišća prelije s 5 dcl vrele vode, čuva poklopljeno dok se ne ohladi, procijedi i preko noći ostavi u hladnjaku. Ujutro se zagrije te popije na prazan želudac i nastavlja se kasnije piti ista količina svaka 2 sata.

Čaj od lista i cvijeta breskve koristi se kao diuretsko sredstvo, oko 30 g mješavine se prelije s litrom ključale vode, ostavi 15 min poklopljeno, procijedi i pije se umjesto vode.

Breskva se koristi i za njegu lica u obliku maske od svježih i zrelih plodova. Zgnječene breskve se drže kao maska dvadesetak minuta, nakon čega je najbolje lice oprati breskvinim čajem. Koža će biti osvježena, zategnuta, čista i glatka te sačuvati mladenački izgled.

Jabuka – Malus communis, porodica Rosaceae

Jabuka je plod bogat brojnim hranjivim tvarima i gotovo svim potrebnim nutrijentima te doprinosi boljem zdravlju. Ima više od 7 000 sorti jabuka, međusobno različitih po okusu, slatkoći, kiselosti, konzistenciji ili sočnosti. Smatra se jednom od najvažnijih poljoprivrednih kultura, iako su u prirodi zastupljene i divlje sorte.

Nije svejedno konzumira li se jabuka sama ili u kombinaciji s drugom hranom. Preporuka je jesti jabuku pola sata prije obroka ili nekoliko sati poslije. Ako se konzumira skupa s ostalom hranom počinje fermentirati u probavnom sustavu, pa najbolja svojstva jabuke propadaju. Poznato je da se preradom hrane u organizmu stvaraju kiseline i gomilaju produkti razgradnje, zbog čega nutricionisti preporučuju unos što veće količine voća i povrća, koje sadrži puno vode, vitamina i mineralnih tvari. Jabuka u organizmu djeluje lužnato uspostavljajući ravnotežu kiselo-lužnate reakcije.

U 100 g ploda ima oko 47 kalorija. Pored toga jabuke su bogate mineralima, vitaminima i biljnim vlaknima. Sto grama jabuke sadrži oko 6 mg vitamina C, 7,2 mg kalcija, 115 mg kalija, 4,3 mg magnezija, 7,2 mg fosfora i 2 g vlakana. U zrelomu plodu jabuke najviše je do 85 % vode, zatim su ugljikohidrati 12 %, u manjim količinama nalazi se jabučna kiselina, klorofil, karoteonidi i antocijani, vitamini (A, B, C, E), nalaze se i esteri octene, limunske, jantarne, mliječne, oksalne, salicilne, kapronske i mravlje kiseline, te iako u vrlo malim količinama i sve esencijalne i neesencijalne.

Jabuke sprječavaju karijes bolje nego pranje zubi (pranjem uništavamo 60 posto bakterija u ustima, a jedenjem jabuke 90 posto). Može se koristiti protiv nesanice i za osvježenje, ubrzava metabolizam, pomaže pri mršavljenju i reguliranju probave. Jabuka produžava mladost organizma, pročišćava ga, a zbog zastupljenosti fosfora djeluje na živčani sustav, tj., korisna je kod stresnih situacija.

Jednako su dobre kod kožnih bolesti, bolesti bubrega i mjehura. Pečene jabuke su izvrstan lijek kod promuklosti (u sredini se izdube, stavi im se žlica meda, može se staviti i polovica oraha, ispeku e i jedu tople).

Pektini iz jabuke imaju veliku ulogu pri odstranjivanju kolesterola jer su lako topivi u vodi, pa bubreći »zarobljavaju« molekule kolesterola i odvode ga iz organizma. Jednako je i s taninima, koji djeluju pri probavljanju masti.

Jabuke reguliraju i kiselinu u želucu, ubrzavaju prolaz bjelančevina i masti kroz želudac, a pomažu i u čišćenju organizma potičući rad jetre i bubrega i pomažući efikasnije izbacivanje velikog broja otrova iz tijela.

Sok od kiselih jabuka liječi prehladu, promuklost, kašalj, te pomaže čišćenju ovapnjenih krvnih žila. Za to su odgovorni polifenoli, koji hvataju slobodne radikale. Izolirani i koncentrirani poliflavonoidi služe kao prirodna bojila za hranu, ali i kao lijek za prevenciju i liječenje raznih bolesti.
Od bioflavonoida jabuke imaju najviše antocijana, koji je koncentriran u kori. Antocijanidi imaju protuupalno djelovanje, djeluju zaštitno na jetru i srce te smanjuju pojavnost karcinogenih bolesti, te djeluju stimulativno na obrambeni sustav, a pojačavaju i djelovanje C vitamina.

Kora jabuke bogata je i flavonoidom kvercetin koji ima antioksidativna svojstva, posebice u sprezi s vitaminom C. Ima vrlo pozitivan učinak na razvoj neurodegenerativnih bolesti (Alzheimerove, Parkinsonove). Kvercetin štiti kožu od oštećenja UV-B zrakama, ima protuupalno djelovanje i antialergijski učinak. Također smanjuje stvaranje mokraćne kiseline u organizmu.

Možemo zaključiti da je jabuka osvježavajuće voće svojstvene arome i okusa, a najčešće se jede sirova, ali se i peče, kuha, suši, prerađuje u sokove, marmelade, džemove, žele, a poznat je i vrlo cijenjeni jabučni ocat.

PADALINE
U mjesecu srpnju 2022. u Solinu na području Gornje Rupotine je palo 10 litara kiše po četvornom metru.

 

NK SOLIN: TRENER TONI GOLEM ZADOVOLJAN UOČI POČETKA NOVE SEZONE – Hajduk i Solin potpisali sporazum o partnerstvu!

SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.

Pristupnice za NK Solin u ljetnom razdoblju službeno su potpisali petorica igrača, te dvojica na posudbu iz Hajduka i Dinama. U ljetnoj pak stanci klub su napustili čak dvanaestorica igrača

Trener Solina Toni Golem ne skriva zadovoljstvo odrađenim pripremama i energijom uoči početka prvenstva 1.NL. Solinjani su pripremne utakmice započeli pobjedama na memorijalnom turniru u Zmijavcima, i to protiv dva dalmatinska predstavnika u novoutemeljenoj ligi. U polufinalu su pobijedili domaćina Croatiju (2:1), a u finalu su bili bolji od Dugopolja (5:3)! Nakon toga su uslijedila tri poraza, protiv Hajduka na Poljudu od 6:2, te od novog drugoligaša u Hrvacama (3:2), te u generalki protiv Dugopolja (3:0)!

Nakon dvije pobjede od klubova iz istog stupnja natjecanja, te nakon dva poraza od kluba iz elitne skupine i od kluba iz trećeg stupnja natjecanja, trener Golem nam je dao kratak komentar, sa akcentom na posljednje dvije, i generalku u Dugopolju (koju su izgubili rezultatom, 3:0).

– Rekao sam vam nakon prve dvije utakmice, ne plačemo, a niti skačemo od veselja. U posljednje dvije utakmice priliku su dobili svi raspoloživi igrači, što ne opravdava poraze, jer svaku utakmicu idemo dobiti. Sve utakmice kao i treninzi, pokazali su puno dobrih stvari, zadovoljan sam ovom dionicom. Generalka protiv Dugopolja na stadionu Hrvatskih vitezova, u subotu 6. kolovoza, je ustvari prvenstveno pretkolo uoči gostovanja na Krimeji, u subotu 13. kolovoza. U konkurenciji su svi koji imaju pravo igrati u prvom prvenstvenom kolu, što znači protiv Dugopolja očekujem vidjeti ono što želimo u prvenstvu – rekao je Toni Golem, a nakon poraza i uoči gostovanja na Krimeji je rekao:

– Idemo u novu sezonu nakon dobro odrađenih priprema u pozitivnom raspoloženju. Za razliku od početka mog mandata sada imamo bolju situaciju s obzirom da krećemo svi od nule što se tiče bodova i nema zaostataka za ostalim ekipama. Idemo u svaku utakmicu s ciljem da igramo agresivno, napadački, i na pobjedu u gostima i kod kuće, za početak u Dugopolju. Spremni smo i jedva čekamo da počne prvenstvo.

Prisjetimo se, pristupnice za NK Solin u ljetnom razdoblju službeno su potpisali petorica igrača, te dvojica na posudbu iz Hajduka i Dinama. Prvi su potpisali dvojica mlađih povratnika na Jadro, branič Luka Džaja i desno krilo Dino Klarić, napadač Josip Maganjić i desni bočni igrač Ivan Markota. Posljednji među njima potpis je stavio Nigerijac Stephen Chinedu (22), koji je treneru Toniju Golemu na raspolaganju od prvog dana priprema.

Njegov transfer iz FC Dinamo iz Tirane je ostvaren uz pomoć splitske agencije Zeleni Centar Sport. Zasigurno Nigerijac je veliko pojačanje za Modre s Jadra, koji je u prijateljskim utakmica pokazao golgeterske sposobnosti! Nedavno su na raspolaganju i dvojica mlađih igrača, na posudbu iz Hajduka je došao branič Ivan Dominić, a iz Dinama srednji branič Marko Novak-Stanko!

– I to bi na neki način bio zaključen ljetni prijelazni rok što se tiče dolazaka. Veseli oporavak Nimelija i Kušeta, dok je Buljan još na odmoru i terapijama zbog pubične kosti – rekao je trener Golem.

U ljetnoj stanci klub su napustili čak dvanaestorica igrača: Boško Jemo, Hrvoje Relota, Dominik Perković, Tomislav Dadić, Valentino Vujinović, Toni Taraš, Luka Gotovac, Tony Livančić, Matej Jukić, Ante Blažević, Keistijan Jurić i Zvonimir Ožegović. U Solinu su ostali stožerni igrači Ninčević, Topić, Tomić, Kušeta, Kaćunko, Pekić, Puljić i Liberijac Nimely koji se prošlog proljeća pokazao kao pojačanje, a momčadi je priključeno i sedam juniora s Jadra!

Sedam igrača Hajduka će moći igrati za seniorsku momčad Solina

Splitski Hajduk i Solin, novi član 1.NL, su potpisali ugovor o suradnji, koja se ne odnosi samo na igrače. Temeljem novih propisa HNS-a Hajduk i Solin su sklopili ugovor o partnerstvu, koji omogućava da sedam igrača splitskog kluba ima mogućnost dvojne registracije odnosno moći će nastupati za seniore člana Prve nogometne lige.

Na temelju sporazuma o partnerstvu Hajduk će svoje mlade igrače upućivati na kaljenje uz Jadro. U Solinu će nastaviti posudbu branič Tvrtko Buljan, koji je prošlog proljeća bio standardni obrambeni igrač Solina, i branič Ivan Dominić, dok petorica njih, Dominik Prpić, Rokas Pukstas, Ivan Ćubelić, Filip Čuić i Boško Jemo, koji je ovog ljeta s Jadra preselio na Poljud, ostaju trenirati u Hajduku, s mogućnosti da i oni presele na kaljenje u Solin ukoliko struka procijeni da je to dobro za njihov razvoj.

Struku Solina vode bivši zaposlenici Hajduka trener Toni Golem i sportski direktor je Vik Lalić.

Predsjednik Solina Miroslav Delić je veoma zadovoljan potpisom ugovora o suradnja s Hajdukom, te tijekom radova na uređenju prostorija na igralištu uz Jadro, te je rekao:

– Točno je ugovor o suradnji ne odnosi se samo na posudbe ili dvojne registracije igrača, nego niz segmenata suradnje ovih dvaju klubova. Ima i malo simbolike, jer smo ugovor potpisali 5. kolovoza. Za sada će samo dvojica mladih hajdukovaca biti na usluzi treneru Golemu, jer smo se igrački uglavnom posložili ranije, i neke stvari će se rješavati u hodu. Uređenje klupskih prostorija uz Jadro ide po planu, svlačionice su gotove, dok radovi na gornjem katu i VIP loži idu planiranim tijekom. Što se tiče rekonstrukcije zapadnih tribina dosta vremena smo potrošili zbog papirologije, jer dosta objekata nije bilo uplanjeno odnosno legalizirano. Nadam se da ćemo biti na kraju svi zadovoljni. Hvala čelnicima općine i kluba Dugopolje, koji su nam izišli u susret i dopustili domaćinstvo na njihovom stadionu do završetka planiranih radova.

 

ODRŽAN 20. MEMORIJAL PROF. SLAVEN JURIĆ U VRANJICU – Domaćin Omladinac pobjednik jubilarnog Memorijala

SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.
Priredio: Miro PODRUG

Jubilarni, 20. pehar pripao je domaćinu Omladincu, nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca, u regularnom je bilo 0:0 (6:5). Prethodila je utakmica za 3. mjesto između juniora Solina i trećeligaša Zagore iz Unešića

U finalu 20. Memorijala Slaven Jurić, u subotu 6. kolovoza 2022. u Vranjicu, igrali su dva solinska gradska kluba trećeligaš Sloga iz Mravinaca i županijski ligaš domaćin Omladinac. Jubilarni, 20. pehar pripao je domaćinu Omladincu, nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca, u regularnom je bilo 0:0 (6:5). Prethodila je utakmica za 3. mjesto između juniora Solina i trećeligaša Zagore iz Unešića! Mladi Solinjani su pretrpjeli brodolom, porazom od 6:1!

U polufinalu, 3. kolovoza 2022., je Sloga eliminirala Zagoru, boljim izvođenjem jedanaesteraca (4:3), a u regularnom vremenu je bilo 0:0. U drugom polufinalnom susretu gledali smo zanimljiv mali gradski derbi između juniora Solina i domaćina Omladinca, kada su Vranjičani bili uvjerljivo bolji i pobijedili rezultatom 3:0, pogocima Roka Puljiza u 25. i 45. minuti, i Vinka Vujčića u 30. minuti.

Finale turnira u Vranjicu donijelo je prvo poluvrijeme gotovo bez ozbiljnijih prigoda u kojem su obje momčadi bile dobre u defenzivi. U drugom dijelu prvu pravu prigodu imao je Puljiz ali mu je vratar Duvnjak obranio. Omladinac je posljednjih 15 minuta igrao s igračem manje zbog dvije opomene Brdara. Imala je i Sloga svoju prigodu u završnici preko Marovića ali je odlični vratar Radić uspio to obraniti. Jedanaesterci su u konačnici odlučila pobjednika turnira.

Igrači trenera Vinka Marače u svih šest navrata bili su precizni (Puljiz, Vučemilović Alegić, Podrug, M. Radić, Vujčić i Belajić) su pogađali vrata Duvnjaka, dok je igrač Sloge Krstulović-Opara pogodio stativu za slavlje Vranjičana, stoga je jubilarno 20. izdanje Memorijala Slaven Jurić ostavilo prijelazni pehar u Vranjicu, kao i onaj u trajno vlasništvo.

Na proglašenju najuspješnijih Omladinac je imao najboljeg vratara Josipa Radića i strijelaca Roka Puljiza, dok je najbolji igrač turnira Mateo Katuša član Sloge.

FINALNA UTAKMICA: OMLADINAC – SLOGA 0:0(6:5/11m)
VRANJIC: SC Kava. Gledatelja 200. Sudac: Josip Zec (Split).
NK OMLADINAC: Puharić (od 46. J. Radić), Bilojelić, Podrug, Vujčić, Vuković (od 60. Avramović), Brdar, Kurir (od 77. Gudelj), Vojković (od 60. Belajić), M. Radić, Puljiz, Vučemilović-Alegić. Trener: Vinko Marača.
HNK SLOGA: Milaković (od 46. Duvnjak), Katuša, Čubelić, A. Vuković, Galić, L. Vuković, Ninčević, Vranješ, Matković, Pezo, Marović. Trener: Stipe Grčić.

Polufinalne utakmice 20. Memorijala u Vranjicu
OMLADINAC – SOLIN II 3:0
VRANJIC – SC Kava. Gledatelja 150. Sudac: Josip Zec (Split). Pomoćni sudci: Ante Elez i Ivan Ujević.
STRIJELCI: 1:0 – Puljiz (25), 2:0 – Vujčić (30), 3:0 – Puljiz (45).
NK OMLADINAC: J. Radić, Bilojelić, Podrug, Vujčić, Vuković, Brdar, M. Radić, Vojković, Budić, Puljiz, Vučemilović-Alegić (još su igrali, Puharić, Lozić, Belajić, Lalić, Maretić, Tomičić, Blašković, Kurir, Gudelj, Brkić, Hrabar). Trener: Vinko Marača
NK SOLIN II: Marović, Šerić, Dragičević, Tokić, Mrković, Skoko, Anđelić, Budimir, Brajković, Majdov, Marinović (još su igrali Maleš, Čurak, Šimleša, Prkačin, Mijić Čular, Sarić).
Trener: Ognjen Majdov.

Kombinirani sastav Solina nije mogao pružiti otpor uvjerljivim Vranjičanima. Već u prvom dijelu “sinovi sunca” sa dva pogotka Roka Puljiza i jednim Vinka Vujčića potvrdili put u finale 20. Memorijala prof. Slaven Jurić!

SLOGA – ZAGORA 0:0 (4:3/11m)
VRANJIC – SC Kava. Gledatelja 100. Sudac: Josip Zec. Pomoćni sudci: Ante Elez i Ivan Ujević.
HNK SLOGA: Milaković, Galić, B. Matković, Katuša, Krstulović-Opara, Pezo, Marović, L. Vuković, Beović, A. Vuković, M. Radić (još su igrali Duvnjak, Bratim, Šestan, Vranješ, Ninčević, Roguljić, Cikatić, Mišević-Kujundžić, Čudina, Bokavšek, Marasović). Trener: Stipe Grčić.
NK ZAGORA: Lytovka, Vidović, Jurišić, Bagarić, Mornar, Zeljković, Blažević, Božić, Gabrić, Ivanišević, Kardum (još su igrali: Mrčela, Franetović, Brajković, Erceg, Majzelj, Bulat, Vrasnjić. Trener: Boris Pavić.
Nakon 0:0 u regularnom vremenu, Slogaši su bili uspješniji na jedanaesterce, 4:3!

NA SOLINSKIM MANASTIRINAMA OBILJEŽENA OBLJETNICA PREMINUĆA DON FRANE BULIĆA – Nastavak velikanova djela

SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.
Piše: Mario MATIJEVIĆ

Ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević nakon pozdravnih riječi istaknuo je veličinu don Frane Bulića kako u stručnomu tako i u društvenomu svijetu, naglasivši kako je današnje pak stanje Salone odsjaj onoga iz don Franina vremena. Jurčević je nadalje istaknuo nužnost nastavka rada na svim poljima, posebno usmjeravajući pažnju na lokalnu zajednicu

Obilježavajući 88. obljetnicu preminuća uglednoga hrvatskoga svećenika, arheologa, konzervatora i povjesničara don Frane Bulića 29. srpnja pred njegovim sarkofagom na salonitanskim Manastirinama, a u organizaciji Arheološkoga muzeja u Splitu okupili su se predstavnici lokalne vlasti, institucija kao i brojni pobornici života i djela ovoga hrvatskoga velikana.

Liturgijski spomen čin blagoslova i molitve predvodio je vikar župe Gospe od Otoka don Vladimir Smoljo u društvu župnika župe svetoga Martina u Vranjicu don Ivana Matkovića, dok je svečanost uveličao vranjički župni zbor. Lovorov vijenac uz sarkofag don Frane Bulića položili su solinski dogradonačelnik Ivica Rakušić i ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević.

Obraćajući se nazočnima u ime Grada Solina dogradonačelnik Ivica Rakušić prigodnim je riječima istaknuo veličinu i važnost don Frane Bulića kako u prošlosti, a ponajviše u današnjemu vremenu i društvu.

Zahvalivši Arheološkomu muzeju na čelu s dr. sc. Antom Jurčevićem dogradonačelnik Rakušić je istaknuo nužnost suradnje Grada Solina s ovom međunarodno uglednom i priznatom institucijom

Zahvalivši Arheološkomu muzeju na čelu s dr. sc. Antom Jurčevićem dogradonačelnik Rakušić je istaknuo nužnost suradnje Grada Solina s ovom međunarodno uglednom i priznatom institucijom na nastavku don Franina djela; istraživanja, očuvanja i prezentiranja Salone. Rakušić je u konačnici istaknuo kako se jedino sinergijom ovih, a time i drugih partnerskih institucija korištenjem sredstava iz Europskih fondova Saloni može vratiti zasluženi sjaj koji je imala u don Franinu vremenu.

Ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević nakon pozdravnih riječi istaknuo je veličinu don Frane Bulića kako u stručnomu tako i u društvenomu svijetu, naglasivši kako je današnje pak stanje Salone odsjaj onoga iz don Franina vremena.

Jurčević je nadalje istaknuo nužnost nastavka rada na svim poljima, posebno usmjeravajući pažnju na lokalnu zajednicu koja kao ona iz koje je i don Frane potekao zauzima posebno mjesto u očuvanju salonitanske baštine.

Jurčević je istaknuo nužnost nastavka rada na svim poljima, posebno usmjeravajući pažnju na lokalnu zajednicu koja zauzima posebno mjesto u očuvanju salonitanske baštine

Obnova i prezentiranje groba svetoga Dujma i njegova nećaka, biskupa Prima na Manastirinama početni su zamah u vraćanju sjaja ovomu lokalitetu koji je na svojevrstan način jedan od izvora povijesnoga života salonitanske Crkve, solinskoga prasvetišta, a time i Crkve u Hrvata.

Povezanost don Frane Bulića i župe, odnosno pravetišta Gospe od Otoka tema je koju će se tek obrađivati, a nedavno pronađeni dokumenti u župskomu arhivu ukazuju na posebnu odanost i pobožnost koju je prema ovomu svetištu imao don Frane. Upravo je naime don Frane Bulić u mjesecu kolovozu 1898. na Otoku pronašao sarkofag kraljice Jelene, njegovom je zauzetošću Gospi od Otoka 1911. vraćen povijesni status župe, a voljenoj je župi prema dokumentima oporučno ostavio brigu o svome posljednjem počivalištu.

Povijesni svjedočanstva stoga su jedinstveni zalog produbljivanju suradnje s prasvetištem Gospe od Otoka s kojim će Muzej, nakon obnove groba svetoga Dujma na Manastirinama, vraćajući stari sjaj i crkvici svetoga Dujma dati potrebni zamah i solinskomu vjerničkom puku u pobožnosti prema ovomu svecu i mučeniku. Slijedom toga Jurčević je istaknuo kako upravo u suradnji s prasvetištem Gospe od Otoka i drugim partnerskim institucijama leži ključ revitalizacije ovoga lokaliteta od neprocjenjive važnosti za Nadbiskupiju i čitavu hrvatsku vjersku kulturu.

 

KLASIČNI KONCERTNI PROGRAM ZAPOČEO NASTUPOM ZAGREBAČKOGA KVARTETA – Stvaralaštvo (je) u detaljima

SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.

U prvomu je dijelu izveden jedan od najpoznatijih Haydnovih gudačkih kvarteta, onaj u D-duru, op. 94, br. 5 iz 1790., poznat i pod nazivom »Ševa« kojega je skladatelj posvetio mađarskom violinistu Johannu Tostu. U drugom dijelu koncerta dobro raspoloženi Zagrepčani su solinskoj publici podarili izvedbu još jednoga amblematskog djela klasične literature za njihov sastav, Gudački kvartet u F – duru, br. 12 Antonia Dvořaka

Koncertom Zagrebačkoga kvarteta, starih znanaca solinske publike otvoren je klasični glazbeni program 27. Solinkog kulturnog ljeta. Kvartet koji svakim nastupom u našem gradu izaziva veliko zanimanje ovoga je puta nastupio u svom stalnom sastavu – Martin Krpan (violina), Hrvoje Philips (violina), Davor Philips (viola) i Martin Jordan (violončelo) te se predstavio »željenim« gudačkim repertoarom, sastavljenim od stožernih djela Josepha Haydna i Antonina Dvořaka.

U prvomu je dijelu izveden jedan od najpoznatijih Haydnovih gudačkih kvarteta, onaj u D-duru, op. 94, br. 5 iz 1790., poznat i pod nazivom »Ševa« kojega je skladatelj posvetio mađarskom violinistu Johannu Tostu.

Ovaj je kvartet amblematski predstavnik Haydnonova opusa za gudački kvartet te je jasnom formom, koju je Paul Epstein opisao kao »vrunsku zabavu u četiri stavka« stekao iznimnu popularnost koja traje do danas. Zagrebački je kvartet nadahnutom izvedbom Haydnovih privlačnih i upečatljivih glazbenih tema pretočenih u jasne i koncizne formalne strukture, još jednom potvrdio njegov izniman skadateljski genij, ali i svoje impozantne izvođačke sposobnosti.

U drugom dijelu koncerta dobro raspoloženi Zagrepčani su solinskoj publici podarili izvedbu još jednoga amblematskog djela klasične literature za njihov sastav, Gudački kvartet u F – duru, br. 12 Antonia Dvořaka.

Ovo je djelo nastalo 1893. tijekom skladateljeva boravka u Sjedinjenim Američkim Državama, netom nakon završetka njegove poznate 9. simfonije »Iz Novoga svijeta«.

Zbog očitoga utjecaja tradicijske glazbe s kojom se Dvořak susreo na američkomu tlu, ovaj kvartet nosi pridjev »američki« te je kao takav u vrijeme nastanka kod brojnih američkih skladatelja izazvao veliki interes za ovu glazbenu vrstu.

Ovaj se kvartet nadalje pokazao kao prekretnica u Dvořakovom pristupu komornim glazbenim formama, nakon koje je uspio pronaći ravnotežu između svoje bujne melodijske invencije i jasne formalne strukture. Sam Dvořak u jednom pismu kaže kako mu se prilikom skladanja »pred očima stalno pojavljivao dragi otac Haydn«, što je poveznica na koju je i program ovoga solinskog koncerta, sastavljen upravo od djela ove dvojice glazbenih velikana nastojao i ukazati.

Zagrebački kvartet je interpretaciji ove skladbe pristupio minuciozno i s puno pažnje za svaki formalni i stilski detalj, što je rezultiralo izvedbom koja će se dugo pamtiti. To je potvrdio i dugotrajni pljesak oduševljene solinske publike u ispunjenoj crkvi Gospe od Otoka, kojoj su se Zagrepčani odužili još jednim ukusnim glazbenim dodatkom.

KLASIČNI KONCERTI SOLINSKOG KULTURNOG LJETA U KOLOVOZU

Troprut glazbenoga izričaja

Skraćena koncertna izvedba opere »Ivana Orleanska« ruskoga skladatelja Petra Iljiča Čajkovskoga pobudila je veliki interes publike. Zanimljivi koncertni program pod nazivom »Talijani u gostima« u crkvi Gospe od Otoka izveo je Ansambl Ars Longa iz Zagreba, dok se domaći pijanist Marin Limić ovaj put solinskoj publici predstavio uz pratnju Dubrovačkoga simfonijskog orkestra

Prva polovica kolovoza u klasičnomu je glazbenom programu 27. Solinskog kulturnog ljeta donijela tri vrlo zanimljiva koncertna ostvarenja.
Skraćena koncertna izvedba opere »Ivana Orleanska« ruskoga skladatelja Petra Iljiča Čajkovskoga pobudila je veliki interes publike.

»Ivana Orleanska« šesta je operna produkcija koju je Javna ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin ostvarila programskom suradnjom s drugim institucijama

Izvedba je zakazana u jedinstvenomu ambijentu na Manastirinama međutim zbog očekivane buke u povodu još jednoga vjenčanja na otvorenomu (na susjednom privatnom zemljištu!) morala je biti prebačena u Galeriju Zvonimir, što u konačnici nije utjecalo na izvođače koji su nam podarili vrhunsko ostvarenje.

Polaznici Masterklassa operne literature iz Zagreba, pod umjetničkim vodstvom doc. art. Simona Dešpalja, pokazali su iznimno glazbeno i scensko umijeće bez obzira što se mahom radi o umjetnicima koji su još uvijek studenti glazbenih akademija.

Čajkovskovljevo viđenje francuske teme iz 15. stoljeća, koja se događala usred Stogodišnjega rata s Englezima, uspješno su ostvarili solisti Dagmar Drechslerova, Boris Beus, Margareta Klobučar, Ino Klasan, Emanuel Tomljenović, Petra Cik, Tea Zec, Gabrijela Hrženjak i Lucija Klarić. Ovo je, nakon Mozartovih opera »Bastien i Bastienne«, »Figarov pir« i »Čarobna frula«, Donizettijeva »Ljubavnoga napitka« i Zajčeva »Nikole Šubića Zrinskoga« šesta operna produkcija koju je Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin ostvarila programskom suradnjom s hrvatskim glazbenim akademijama i učilištima.

Koncert Ansambla Ars longa ponovno je pokazao kako isključivo klasičnim izričajem punina liturgijskoga prostora crkve Gospe od Otoka dolazi do istinskoga izričaja

Zanimljivi koncertni program pod nazivom »Talijani u gostima« u crkvi Gospe od Otoka izveo je Ansambl Ars Longa iz Zagreba, koji je nastupio u sastavu Monika Cerovčec (sopran), Ana Benić Šalinović (flauta), Stjepan Nobilo (oboa i blok flaute), Lea Sušanj Lujo (violončelo) i Linda Mravunac Fabijanić (čembalo). Na programu su bila djela starih talijanskih majstora koji su svoje umjetničke karijere ostvarili izvan Italije, poput T. Cecchina, A. Lottija, G. M. Bononcinija, D. Scarlattija, F. Bersantija, P. A. Locatellija i G. B. Plattija.

Članove Ansambla Ars Longa inače prati reputacija majstora za izvođenja stare glazbe, što su nadahutim i besprijekornim ostvarenjem na 27. Solinskom kulturnom ljetu, na oduševljenje domaće publike, potvrdili i ovom prilikom.

Treći klasični koncert u kolovozu bio je rezerviran za domaćega pijanista Marina Limića koji je mnogo puta imao priliku predstaviti se solinskoj publici, ali ovaj put uz pratnju Dubrovačkoga simfonijskog orkestra.

Dubrovački su simfoničari pod ravnanjem maestra Ivana Huta, njihova rezidentnoga dirgenta, koncert otvorili 3. simfonijom u D-duru staroga dubrovačkog skladatelja Luke Sorkočevića, nakon čega su pružili glazbenu potporu solistu Marinu Limiću u izvedbi Koncerta u D-duru za klavir i orkestar Josepha Haydna.

U završnomu dijelu koncerta, Dubrovački simfonijski orkestar izveo je 3. simfoniju u D-duru Franza Schuberta. Iako je jaka bura ometala glazbenike, mnogobrojna publika na solinskim Manastirinama nije ostala uskraćena za visoku razinu njihove izvedbe, što je i nagradila dugotrajnim pljeskom.

U završnomu dijelu koncerta, Dubrovački simfonijski orkestar izveo je 3. simfoniju u D-duru Franza Schuberta

NAKON IZGRADNJE NOVE CRKVE SOLINSKO PRASVETIŠTE GOSPE OD OTOKA U POTEŠKOĆAMA SVAKODNEVNOGA OČUVANJA DOSTOJANSTVA SVETOGA MJESTA – Vratiti Otok Materi!

SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.
Piše: Mario MATIJEVIĆ

Pješački, biciklistički i promet motornim vozilima, kretanje sugrađana i posjetitelja s kućnim ljubimcima, nedolično ponašanje i odijevanje turista, a ponekad i domicilnoga stanovništva oko i u crkvama prasvetišta, glasna glazba iz ugostiteljskih objekata i drugih manifestacija koja remeti bogoslužja svakodnevni su doprinosi u nepoštovanju svetosti mjesta

Izvirući iz života i mučeničke smrti biskupa Dujma i svetih solinskih mučenika, znanih i neznanih Solinjana koji su svoju vjeru posvjedočili krvlju, napajajući snagu svoga toka sa zapada preko rimskih biskupa, a potom benediktinskih samostana i zadužbina hrvatskih knezova i kraljeva solinsku Crkvu nisu nadvaldala ni avarska ni gotska, turska ni mletačka, pa ni paklena vrata bezbožnoga komunizma.

Od svoga izvora u salonitanskim vremenima na hrvatskoj rijeci Krštenici, hrvatskomu Jordanu salonitanska, solinska, Crkva u Hrvata ukorijenila se u prasvetištu Gospe od Otoka. Već više od tisuću godina na Otoku, zavjetom i zalaganjem Jelene, hrvatske kraljice svete uspomene Crkva časti Majku Božju, našu Gospu od Otoka.

»Ljubomornim čuvanjem blaga vjere koje im je povijest povjerila«, kako je to rekao jedan od svetih hodočasnika na Otoku, Sveti Ivan Pavao II. vjerni solinski puk čuvao je i očuvao Materin i kraljičin Otok, njegovo prasvetište.

Svakodnevna izgradnja prasvetišta

Svega koju godinu od ponovne uspostave solinske župe (ponovno uspostavljena 1911. odcjepljenjem od vranjičke kojoj je pripala) zbog brzorastućega broja stanovnika, a time i župljana solinski su župnici iskazali potrebu za izgradnjom veće crkve.

Povijesna je želja i potreba nedavno ostvarena u novoj crkvi Svete Obitelji. Međutim nakon više od stoljeća, ostvarenjem zacrtanoga cilja i izgradnjom novoga liturgijskoga prostora pred solinskim vjerničkim pukom i njegovim pastirima stoji novi, daleko teži i opsežniji cilj. Izgradnja svakodnevne svijesti o prasvetištu.

Neosporna je činjenica kako zadnji veliki val doseljavanja stanovništva u »Najmlađi grad« nije jednakom brzinom pratio razvoj svijesti o bogatoj solinskoj baštini, a time u ovome slučaju o samome prasvetištu. Štoviše već običnom šetnjom i usputnim, nasumičnim, ali ugodnim razgovorima s »posjetiteljima« Otoka odmah se uviđa razina (ne)poznavanja svetosti mjesta na kojemu se nalaze.

Iako su nepoznavanje i nesvjesnost o nekomu mjestu isključivo odgovornost pojedinca i odraz razine njegove kulture i društvene zauzetosti, nemoguće je ne primijetiti da poneke lokalne institucije i istaknuti pojedinci (ne)namjerno, vlastitim djelovanjem prasvetištu dodaju neke druge, sporedne epitete kojima se gotovo nezamjetno, ali sasvim uspješno skreće pažnja s onoga najvažnijega.

Štoviše pomnim promatranjem svakodnevnih situacija u prasvetištu vrlo brzo se uočavaju različiti komunalno-sigurnosni problemi koji narušavaju dignitet samoga mjesta.

Ozbiljni komunalni problemi

Nakon jasnih znakova zabrane postavljenih na pristupnim točkama prasvetištu nalaze se i stupovi s kamerama

Pješački, biciklistički i promet motornim vozilima, kretanje sugrađana i posjetitelja s kućnim ljubimcima, nedolično ponašanje i odijevanje turista, a ponekad i domicilnoga stanovništva oko i u crkvama prasvetišta, glasna glazba iz ugostiteljskih objekata i drugih manifestacija koja remeti bogoslužja svakodnevni su doprinosi u nepoštovanju svetosti mjesta.

Imajući na umu činjenicu da je današnji Solin nastao oko Gospina Otoka i da je sami Otok s prasvetištem sastavni dio gradskoga korpusa iluzorno je i protuučinkovito nastojati da se svakodnevna pješačka komunikacija preko Otoka onemogući.

Međutim imajući u vidu epizode iz noćnoga života, a koje se jednako kao u čitavomu gradskom središtu nerijetko odvijaju i na samomu Otoku, u potpunosti je opravdano težiti da se na pristupne točke u samo prasvetište postave vrata s mogućnošću zaključavanja u kasnim noćnim satima. Praksa je to koja je dobro poznata u svjetskim i brojnim nacionalnim svetištima.

Kotačima na vjernike

Među najvećim komunalno-sigurnosnim problemima koji narušavaju dignitet prasvetišta svakako je promet biciklima i motociklima. Iako su s ciljem rasterećenja gradskoga središta od prometovanja motornim vozilima, a posljedično i samoga prasvetišta izgrađeni most i Ulica dr. Franje Tuđmana koji gradsko središte spajaju s najvećim solinskim naseljem Priko vode nebrojene su svakodnevne situacije u kojima brojni vozači, valjda s ciljem uštede sve skupljih naftnih derivata, koriste pravac preko Gospina Otoka za prometovanje, iako je isto znakovima zabranjeno, štoviše označeno kao pješačka zona.

Nebriga, a u konačnici krajnja nekultura i nepoštovanje kod vozača bicikla i motocikala nažalost sve učestalije do izražaja dolazi i tijekom nedjeljnih euharistijskih slavlja na kojima vozači razvijaju vještine prometovanja između vjernika koji na službi Božjoj sudjeluju na prostoru izvan i ispred nove crkve.

Otegotna okolnost ove situacije leži u činjenici da nekadašnji prometni, a sada pješački pravac između dvaju mostova nema nikakvih prepreka za prometovanje ovoga tipa vozila. Činjenica pak kako se pod tim asfaltom još uvijek nalazi tisućljetna krunidbena bazilika i mauzolej hrvatskih vladara najmanje je što je u ovoj epizodi priče bitno.

Zabranu prometovanja preko prasvetišta unatoč postavljenim znakovima zabrane jednako krše strani i domaći vozači
Kretanja motociklima kroz pješačku zonu na Otoku nerijetko se događaju i za nedjeljnih svetih misa, kada je prostor prepun vjernika

Nejasno je u konačnici kako prekršitelji zabrane prometovanja ne prezaju ni pred učinkovitošću desetak gradskih kamera visoke razlučivosti postavljenima na dvama stupovima uz spomenuti pravac.

Otok svetoga Franje

Uz brojnu djecu i obitelji koji uljepšavaju i uveseljavaju sliku našega grada, a time i samoga prasvetišta na Otoku, Solin zaista obiluje i nebrojenim jedinkama najvjernijega čovjekova prijatelja i pratitelja. Iako sve životinje kao Božja stvorenja, a današnjemu društvu poglavito dragi psi, u kršćanskoj tradiciji imaju svoju značajnu, pozitivnu ulogu, njihovo kretanje po prasvetištu, izuzevši terapijske i pse vodiče zasigurno mora u potpunosti bili regulirano, odnosno ograničeno.

Na zauzimajući pritom stranu također brojnih »pasomrzaca«, kojima nerijetko obiluju i vjernički krugovi, a što je još jedna od posljedica nepoznavanja i nepriznavanja Crkvene tradicije i nauka, neizostavno je naglasiti kako psima, ma koliko trenirani bili nije mjesto u prasvetištu.

Štoviše upravo brojne svakodnevne epizode i istinske »scene« na koje se može u prasvetištu naići s psima bez povodca, brnjice, koji obavljaju nuždu po zelenima površinama (istim onima na kojima se igraju djeca) svjedoče kako našim najvjernijim prijateljima ipak nije mjesto u prasvetištu.

Unatoč upozorenjima na svim pristupnim točkama sve je veći broj vlasnika pasa koji svoje ljubimce izvode u šetnju u solinsko prasvetište

Nerijetko je nadalje susresti tijekom nedjeljnih euharistijskih slavlja brojne šetače, domaće i turiste koji upravo tijekom Službe moraju proći sa svojim ljubimcima među okupljene vjernike.

Nažalost epizode s vlasnicima pasa koji ih šetaju oko nove i stare crkve te po zelenim površinama nakon usmenoga upozorenja bilo župljana, sugrađana ili dobronamjernih prolaznika o svetosti mjesta na kojemu se nalaze, poprimaju gotovo nadrealne scene i izraze. Slučajevi su to koje zasigurno možemo sresti i u Lourdesu, Fatimi, Mariji Bistrici i drugim svetištima.

Decibeli i služba Božja

Suživot prasvetišta i živoga gradskoga središta mladoga grada kao što je Solin i po pitanju (glasne) glazbe i raznih manifestacija nerijetko se umjesto susreta pretvara u istinski sudar.

Ometanje nedjeljnih kao i svakodnevnih poslijepodnevnih euharistijskih slavlja iz svega nekoliko metara udaljenih ugostiteljskih objekata, one nešto zrelije Solinjane vraća u 1976. kada su slavlja na Otoku ometana glasnom (komunistički obojanom) glazbom iz nekadašnje Sokolane, današnjega Doma kulture Zvonimir. Štoviše sve brojniji hodočasnici ovakve situacije, ako je suditi po njihovim reakcijama zasigurno ne doživljavaju ni gostoljubivo ni kulturno ne dajući pritom dojam skladnoga suživota u gradu na Jadru.

Zrcalo društvene razvijenosti

Solinsko prasvetište na Otoku neizostavni je i temeljni dio kulture ovoga grada, te je bili vjernici ili ne najgledanije zrcalo stupnja naše društvene razvijenosti.

Solinsko prasvetište Gospe od Otoka istinski je kulturalni izražaj koji ukazuje na očekivanja i postignuća, ciljeve i ostvarenja vjerničke i društvene zajednice grada na Jadru. Štoviše ispravno sudioništvo u izgradnji svakodnevne svijesti o prasvetištu nezaobilazno prati i izgradnju same društvene zajednice.

Kada društvo, bilo vjerničko ili ne, prihvati da je solinsko prasvetište »mjesto i vrijeme« u kojemu se vjernički puk okuplja i izražava vlastitu sakramentalnu pripadnost Božjem narodu, a s ciljem služenja čovjeku i čitavomu društvu, tada će sazrjeti i solinska društvena zajednica s Gospinim Otokom i prasvetištem kao zrcalom njegova identiteta.

Prasvetište na Gospinu Otoku identitetsko je zrcalo društva i čitavog naroda

SOLIN MEĐU ČETIRI HRVATSKA GRADA S POZITIVNIM PRIRODNIM PRIRASTOM U PROŠLOJ GODINI – Ukupni razvoj ukorak s demografijom

SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.

Na popisu su uz Solin, Metković, Vrgorac i Dugo Selo. Brojevi potvrđuju nastavak silaznoga trenda i daljnji pad u odnosu na 2020. kada je pozitivni prirast bilježilo sedam gradova. Istovremeno se bilježi porast broja gradova koji imaju troznamenkastu negativnu brojku prirodnoga prirasta. Takvih je gradova 2020. bilo 28, a 2021. čak 37

Prema nedavno objavljenim podacima Državnoga zavoda za statistiku samo četiri hrvatska grada, među kojima je i Solin, u prošloj su godini imali pozitivan prirodni prirast, odnosno više rođenih nego umrlih.

Na ovom popisu su se uz Solin našli još Metković, Vrgorac i Dugo Selo. Navedena brojka potvrđuje nastavak silaznoga trenda i daljnji pad u odnosu na 2020. kada je pozitivni prirast bilježilo sedam gradova. Istovremeno se bilježi porast broja gradova koji imaju troznamenkastu negativnu brojku prirodnoga prirasta. Takvih je gradova 2020. bilo 28, a 2021. čak 37.

Solin i Dugo Selo jedina su dva grada koja su uspjela održati prošlogodišnju razinu i razliku u broju rođenih i umrlih. Solin je u 2020. imao 55 rođenih više nego umrlih, a prošle godine 56, dok je Dugo Selo ostalo na brojki od 6 više rođenih nego umrlih.

Što se pak samoga broja rođenih tiče, najbolje brojke u prošloj godini bilježi grad Klanjec u kojemu je prosječno rođeno 14.16 beba na tisuću stanovnika, a slijede ga Novalja s 12.82 i Solin s 12.52 rođenih na tisuću stanovnika.

Promatrano na razini čitave države u Hrvatskoj je prošle godine rođeno 663 beba više nego 2020., ali je umrlo čak 5 689 osoba više nego godinu ranije. Prirodni prirast je bio negativan u svim županijama, a tek u 25 gradova i općina pozitivan, i tu najbolje stoje gradovi i općine iz Splitsko-dalmatinske županije.

Komentirajući najnovije podatke Državnoga zavoda za statistiku solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević istaknuo je kako je Solin već godinama grad s najboljim demografskim pokazateljima, a pozitivni trendovi potiču se raznim mjerama, gradnjom vrtića, igrališta, škola, stipendiranjem, financiranjem školskih potrepština te brojnim poticajima.

Naš Grad za mjere usmjerene na poboljšanje života djece i mladih izdvaja više od trećine ukupnoga godišnjeg proračuna i doista mi je drago što je Državni zavod za statistiku još jednom potvrdio ono što stalno ističem, a to je činjenica da se Solin, kao jedan od rijetkih u Hrvatskoj, može pohvaliti da je Grad prijatelj djece, mladih i obitelji – rekao je Ninčević najavljujući mogućnost uvođenja novih poticajnih mjera.

U narednom razdoblju planirane su neke nove mjere te povećanje novčanih potpora za novorođenu djecu koje će biti za 50 do 60 posto veće od postojećih. Osim toga planirano je povećanje potpore za produljeni porodiljni dopust te povećanje mjesečne potpore za obitelji s četvero i više djece.

Naglasio bih kako smo prošle godine svečano otvorili novi objekt Dječjeg vrtića »Cvrčak« s ulaganjem od preko 26 milijuna kuna, a u tijeku su i aktivnosti na realizaciji novih objekata dječjeg vrtića u mjesnim odborima Rupotina i Sveti Kajo.

Uz to, osigurali smo i sredstva za izjednačavanje cijena u gradskim i privatnim vrtićima pa roditelji sada plaćaju jednaku cijenu. Međutim, bez obzira na demografske mjere koje smo donijeli, svakako treba istaknuti da iz godine u godinu mlade obitelji prepoznaju Solin kao grad ugodan za življenje, što je potvrda rada i nastojanja Gradske uprave za podizanjem kvalitete života i osiguravanja svih sadržaja potrebnih za život.

Demografske mjere, djeca i mladi temelj su naših projekata i u ovom mandatu. Vjerujem da će dodatna ulaganja u prometnu infrastrukturu i povezanost potaknuti i gospodarski rast te dalje podizati kvalitetu života u našemu gradu – poručio je gradonačelnik.

 

GRADONAČELNIKOVA KONFERENCIJA ZA MEDIJE U POVODU (NE)IZVOĐENJA RADOVA NA ŠIRINI I NA ULAZU U SOLIN – Vremena do kraja rujna…

SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.

Ako nije izvjesno da se radovi na Širini mogu nastaviti u nekom razumnom roku očekujem da se sanira ova površina i vrati u prvobitno stanje. Isto tako, želim jasno izraziti očekivanje da se radovi na izgradnji rampe pored »Salona Malla« pokrenu odmah po završetku turističke sezone, znači krajem rujna. Ukoliko se to ne dogodi pozvat ću sugrađane na prosvjed i blokiranje prometnice – rekao je gradonačelnik Ninčević

Gradonačelnik Dalibor Ninčević održao je 18. srpnja na solinskoj Širini konferenciju za medije kako bi iskazao nezadovoljstvo i ogorčenost zbog sporosti, ali i neodgovornosti investitora i izvođača u realizaciji projekta rekonstrukcije ovoga raskrižja.

– Moram usto izraziti i nezadovoljstvo zbog velikoga kašnjenja u početku gradnje dodatne rampe s državne ceste D8 kod »Salona Malla« iz pravca Splita, važnoga prometnog spoja za naselja Priko vode, Mravince i Kučine.

Ovaj projekt, jednako kao i raskrižje Širina u nadležnosti je Hrvatskih cesta koje sam mjesecima pozivao da barem uklone hrpe iskopanoga materijala s raskrižja Širina koje smanjuju preglednost te ugrožavaju sigurnost u prometu. Unatoč svim mojim apelima i molbama nije se ništa poduzimalo, a jedino što sam dobivao su neodređeni i slobodno mogu reći, trosmisleni odgovori – rekao je gradonačelnik dodajući kako je tek poziv medijima doveo do određenih reakcija.

– Nakon što sam 14. srpnja najavio konferenciju za medije, istog dana u večernjim satima na Širinu je izašla teška mehanizacija i počela otklanjati zemlju i materijal koji je mjesecima tu stajao – rekao je gradonačelnik upozoravajući i na rupe ispunjene vodom koje na ovako visokim temperaturama mogu dovesti do zaraze.

(Ne)sretna arheologija

– Mogu razumjeti da se radovi vezani uz arheologiju trebaju izvoditi temeljito, naime kako nam objašnjavaju iz Hrvatskih cesta na ovom su prostoru pronađeni vrijedni antički nalazi zbog kojih se trebaju provesti dodatna, opsežna arheološka istraživanja, ali uistinu ne mogu, a da ne pitam odgovorne u Hrvatskim cestama, ali i konzervatore, što se drugo moglo i očekivati na ovoj lokaciji smještenoj uz antičku Salonu – komentirao je Ninčević dodajući kako je iz odgovora Hrvatskih cesta evidentno da se radovi neće tako brzo nastaviti.

– Jedan od razloga su spomenuti arheološki radovi, dok se drugi razlog krije u problemima s izabranim izvođačem. Upravo iz tih razloga je trebalo zemlju i materijal odvesti dok se radovi ne nastave, ako se uopće nastave – poručio je Ninčević koji smatra da je Split, kao drugi grad po veličini u Hrvatskoj, uključujući širu splitsku prometnu aglomeraciju, godinama bio u drugom planu i nije tretiran na način kako bi trebao biti s obzirom na svoj značaj.

– Pogledajmo samo kako su prometno riješeni ulazi u druge veće gradove u Hrvatskoj, Rijeku, Osijek, Zagreb, Zadar… Držim da za takvo tretiranje Splita i Dalmacije nisu krive samo prijašnje vlade, ministarstva ili Hrvatske ceste.

Najveća krivnja i odgovornost i onda i sada, leži na nama političarima, posebno onima koji su se penjali u hijerarhiji, prema ministarstvima ili saborskim klupama i to bez obzira iz kojih stranaka dolazili. Kada bi otišli odavde zaboravili bi od kud potječu.

Tek unatrag nekoliko godina kada smo počeli svi zajedno, pritom mislim na gradove Split, Solin, Kaštela, Trogir i Omiš, na čelu sa Županijom i županom Blaženkom Bobanom, artikulirati interese Splita i Dalmacije prema Zagrebu, nadležnom ministarstvu i Hrvatskim cestama, tražeći veća ulaganja u prometnu infrastrukturu, uz veliku potporu i razumijevanje Vlade RH na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, stvari su se počele micati s mjesta.

Izvukli su se tako iz naftalina neki projekti o kojima je godinama bilo riječi, tu prije svega mislim na rekonstrukciju Širine, izgradnja rampe na samom ulazu u Split, projektiranje i planiranje novih investicija kao što su izgradnja čvora Mravince – TTTS i tunel kroz Kozjak.

(Ne)namjerna sporost

Znam da je za realizaciju svakoga projekta potrebno vrijeme za izradu dokumentacije, ishođenje dozvola, raspisivanje nabava, izbor izvođača, ali sve to ide presporo. Zapravo, ponekad se pitam je li ta sporost doista uvjetovana opravdanim razlozima ili pak da bi se ljudima zamazalo oči i stvorilo privid da se nešto radi, a ne radi se ništa ili gotovo ništa.

Već sam istaknuo kako je drugi razlog za sazivanje ove konferencije kašnjenje s realizacijom projekta dogradnje rampe na Matoševu ulicu kod »Salona Malla« iz pravca Splita. Izgrađen je nadvožnjak, a da se pri tome nije vodilo računa o izgradnji rampe koja je prije postojala i koja je od velikoga značaja za oko 15 tisuća stanovnika mjesnih odbora Priko vode, Mravince i Kučine.

Zajedničkim nastojanjima i pritiskom uspjeli smo postići potpisivanje Sporazuma s Hrvatskim cestama kojim su se obvezali naknadno izgraditi ovaj odvojak vrijedan oko 10 milijuna kuna s PDV-om. Sporazum je potpisan 8. siječnja 2018. i smatram kako smo imali i više nego dovoljno strpljenja, ali ovo je uistinu prešlo svaku mjeru – poručio je gradonačelnik dodajući kako je prije više od 19 mjeseci, točnije u veljači 2021., izabran izvođač radova, tvrtka »Lavčević« d.d., ali unatoč tome kao i činjenici da su dobivene sve potrebne dozvole gradnja odvojka još uvijek nije započela.

– Činjenica je da je u međuvremenu došlo do znatnoga povećanja cijene materijala, ali Vlada je donijela Zaključak prema kojemu razliku do 10 posto ukupne vrijednosti podmiruje izvođač radova, dok sve iznad toga ide na teret investitora što znači da ne postoje prepreke da se izvođač uvede u posao.

U konačnici što misliti nakon svega osim da nam se bacaju mrvice kako bismo se zadovoljili. Očekujem da se Hrvatske ceste jasno i nedvosmisleno očituju o tome hoće li se i kada nastaviti radovi na rekonstrukciji raskrižja Širina. Ako nije izvjesno da se radovi mogu nastaviti u nekom razumnom roku očekujem da se sanira ova površina i vrati u prvobitno stanje.

Isto tako, želim jasno izraziti očekivanje da se radovi na izgradnji rampe pored »Salona Malla« pokrenu odmah po završetku turističke sezone, znači krajem rujna. Ukoliko se to ne dogodi pozvat ću sugrađane na prosvjed i blokiranje prometnice. Moja je uloga zaštita interesa Solina – poručio je Ninčević.

(Ne)sporni izvođač radova

Radovi na projektu rekonstrukcije Širina, vrijedni 172 milijuna kuna svečano su otvoreni krajem siječnja ove godine i već tada se moglo pretpostaviti da izabrani izvođač radova ima određene probleme u poslovanju te da je malo vjerojatno da će uspješno izgurati ovako zahtjevan projekt na kojega smo svi zajedno jako dugo čekali.

Već smo se pripremili i na pojačane gužve te manji komoditet za vrijeme izvođenja radova, ali nismo bili spremni na nešto, na što su građani najosjetljiviji, a to je da ih netko zavlači. Ne čude stoga komentari kako je najvažnije bilo slikati se i otvoriti radove. Znam da to vjerojatno nije bila namjera, ali nakon svega tako ispada. Naime, odgovarajući na moje apele da uklone hrpe zemlje s raskrižja odgovarali su mi kako se to ne može napraviti dok se sve temeljito ne istraži, a sada se odjednom nakon što sam sazvao konferenciju za medije sve može.

U svakom slučaju smatram kako su za ovaj nered na gradilištu Širina u odgovorne Hrvatske ceste, a posebno ispostava u Splitu – poručio je gradonačelnik Dalibor Ninčević.

ODGOVOR HRVATSKIH CESTA VEZANO UZ NOVONASTALU SITUACIJU U IZVOĐENJU RADOVA NA RASKRIŽJU ŠIRINA I ULAZU U SOLIN

Sukladno naputcima nadležnoga ministarstva

Tijekom dosadašnjih izvršenih zaštitnih arheoloških istraživanja otkriveni su iznimno značajni antički ostaci te je sukladno uvjetima koje je propisao nadležni Konzervatorski odjel Ministarstva kulture Republike Hrvatske, potrebno provesti veliki dodatni opseg arheoloških istražnih radova

Stavljajući naglasak na uvažavanje i zaštitu značajnih arheoloških ostataka Hrvatske ceste ne žele napraviti nepopravljivu (kulturocidnu) grešku koja je pak na ovomu prostoru učinjena prilikom izgradnje tzv. Splitske zaobilaznice 80-ih godina prošloga stoljeća

Nakon medijske konferencije koju je sazvao gradonačelnik Dalibor Ninčević na raskrižju Širina, s ciljem ostvarivanja objektivnoga pogleda na situaciju glasnogovornica Hrvatskih cesta Tamara Pajić odgovarajući na upite istaknula je kako je potvrđeno da su tijekom do sada izvršenih arheoloških istraživanja otkriveni iznimno značajni antički ostaci te da je sukladno uvjetima koje je propisao nadležni Konzervatorski odjel Ministarstva kulture Republike Hrvatske, potrebno provesti veliki dodatni opseg arheoloških istražnih radova.

– Nažalost, potencijalna nalazišta pokrivaju gotovo čitav zahvat raskrižja Širina te u tom kontekstu predstoje još značajniji iskopi nego su do sada obavljeni. Sve naprijed navedeno iziskivat će dodatno vrijeme i znatna financijska sredstva kako bi se isto moglo izvršiti.

Hrvatske ceste će radove na dodatnim arheološkim istraživanjima posebno ugovoriti, a s obzirom da se radi o tehnički zahtjevnim radovima isto će zasigurno imati utjecaj na konačan rok dovršetka projekta. Hrvatske ceste pokrenule su postupak nabave za dodatna zaštitna istraživanja koji je tijeku, a radi prethodno navedenoga privremeno su obustavljeni radovi kako se ne bi stvarali dodatni i nepotrebni troškovi – navodi se u odgovoru Hrvatskih cesta.

Osvrćući se na upit o pretpostavci postojanja arheoloških ostataka na predmetnomu području iz Hrvatskih cesta su kratko poručili.
– Arheološki radovi se ugovaraju sukladno konzervatorskim uvjetima koje smo dobili od nadležnih tijela. Projektanti su postupili u potpunosti prema dostavljenim uvjetima.

Ono što se ugovara su dodatna arheološka istraživanja čije nam je izvođenje naloženo nakon početka radova – odgovorila u ime Hrvatskih cesta glasnogovornica Pajić.

Komentirajući nadalje probleme u poslovanju odabranog izvođača radova, DIV Grupe d.o.o. Pajić je istaknula:
– Zasada ne možemo sa sigurnošću kazati hoće li biti problema radi situacije s kojom se suočio izvođač.

Sredstva za projekt su osigurana te ćemo u okviru međusobnih ugovornih odnosa učiniti sve da projekt ne bude doveden u pitanje i da se izvođaču ne pogoršava situacija u kojoj se našao.

Osvrćući se na problem kašnjenja u realizaciji projekta izgradnje dodatne rampe s državne ceste D8 kod »Salona Malla« iz pravca Splita prema naseljima, Priko vode, Mravince i Kučine, glasnogovornica Hrvatskih cesta kratko je najavila kako se početak radova očekuje nakon završetka turističke sezone.

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA O OCU ANTI GABRIĆU »TAMO GDJE PALME CVATU« AUTORA ZVONIMIRA ATLETIĆA – Odjek svečeva života

SOLINSKA KRONIKA 335, 15. srpnja 2022.
Piše: Mario MATIJEVIĆ
Fotografije: Zaklada otac Ante Gabrić

Jedan od temeljnih ciljeva ove izložbe je buđenje istinskoga hodočasničkoga puta kojega je po hrvatskim svetištima diljem Domovine za svoga života prošao otac Ante Gabrić. Njegovi posjeti pak solinskomu prasvetišu još su živi u sjećanjima sudionika velike proslave jubilejâ Crkve u Hrvata godine 1976., a njegove propovijedi i poruke s Gospina Otoka danas više no ikad pozivaju na istinitost kršćanskoga življenja

Solinska Galerija Zvonimir ugostila je izložbu fotografija o životu i radu najpoznatijega hrvatskoga misionara oca Ante Gabrića pod naslovom »Tamo gdje palme cvatu« autora Zvonimira Atletića.

Izložbu su priredili Zaklada otac Ante Gabrić, Hrvatski fotografski centar i Javna ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin uz svesrdnu pomoć župe Gospe od Otoka u Solinu te pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Indije.

Izložba je otvorena na svetkovinu sv. Petra i Pavla, a nazočnima su o samoj izložbi, njezinu projektnomu putu, ocu Anti Gabriću i Zakladi govorili Mario Matijević u ime Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin, Ivan Ugrin i Violeta Oršulić u ime Zaklade.

Solinjani su se izložbom prisjetili susreta s ocem Antom Gabrićem u solinskomu prasvetištu na Gospinu otoku

Uvodnim obraćanjem istaknuto je kako je jedan od temeljnih ciljeva ove izložbe buđenje istinskoga hodočasničkoga puta kojega je po hrvatskim svetištima diljem Domovine za svoga života prošao otac Ante Gabrić. Njegovi posjeti pak solinskomu prasvetišu još su živi u sjećanjima sudionika velike proslave jubilejâ Crkve u Hrvata godine 1976., a njegove propovijedi i poruke s Gospina Otoka danas više no ikad pozivaju na istinitost kršćanskoga življenja.

U ime Zaklade otac Ante Gabrić, o izložbi ali i drugim projektima govorili su Violeta Oršulić i Ivan Ugrin

Govoreći o samoj izložbi i autoru fotografija Ivan Ugrin je istaknuo kako je autor 1977. upoznao i fotografirao Majku Tereziju i oca Antu Gabrića u njihovim misijama u gradovima Kolkata i Maria Polli. Otada su se više puta sreli dok ih je pratio na njihovim putovanjima u Hrvatskoj i Indiji, dokumentirajući njihov rad i život u Hrvatskoj i Indiji. Atletić je vjerojatno fotograf koji je najčešće bio u mogućnosti dokumentirati njihov rad s bolesnim i siromašnim ljudima u njihovim misijama. Ugrin je nadalje zaključio kako je jedan od ciljeva same izložbe koja »hodočasti« po domovinskim svetištima i župama i upoznavanje javnosti s procesom beatifikacije oca Ante Gabrića.

Violeta Oršulić je pak upoznala nazočne s radom Zaklade koja je kao neprofitna organizacija osnovana s ciljem širenja pobožnosti prema Slugi Božjemu ocu Anti Gabriću, oživljavanju misijskih postaja koje je za svoga života i rada osnovao u Bengaliji, najsiromašnijemu dijelu Indije. Oršulić je nadalje istaknula kako je krajnji cilj ovoga djelovanja u misijskim postajama pružanje pomoći siromašnim obiteljima u obrazovanju njihove djece preko projekta kumstva »Palma«, a potom u osposobljavanju odraslih za život kroz revitalizaciju zanatskih radionica koje je za svoga života organizirao o. Ante. Obnovljena župna kuća u Mariapoliju uskoro će postati volonterski centar »Tamo gdje palme cvatu« kako bi se kroz volontiranja pomoglo misijskim postajama, Misionarkama ljubavi Majke Terezije u Kolkati i Mariapoliu te omogućilo dodatne vidove volontiranja u različitim projektima Zaklade.

Rodna pak kuća o. Ante Gabrića u Metkoviću u projektu koji Zaklada provodi s Družbom Isusovom postat će Spomen kuća, tematski muzej, te duhovni centar. Djelovanje Zaklade usmjereno je između ostaloga i uskomu povezivanju Hrvatske i Indije temeljenomu na onomu povijesnom podržavanju Gabrićevih misija domovinske i iseljene Hrvatske zaključila je Violeta Oršulić pozvavši na praćenje i podršku rada Zaklade, a sve s ciljem ispravnoga valoriziranja života i djela oca Ante Gabrića, velikoga zaštitnika i zagovornika.

Otac Ante Gabrić, Sluga Božji

Metković, 28. veljače 1915. – Kolkata, Indija, 20. listopada 1988.
Hrvatski katolički svećenik, isusovac, misionar.

Rođen je u Metkoviću kao osmo dijete Petra i Katarine Gabrić. Godine 1933. primljen je u isusovački novicijat, a u Zagrebu je nakon dvije godine izgovorio isusovačke redovničke zavjete. Studij filozofije polazio je do 1938. na sveučilištima u Italiji, a iste godine se vratio u Metković i objavio roditeljima da ide u Indiju. U zoru 10. listopada 1938. ukrcao se na parobrod u metkovskoj luci i otišao je kao misionar u Indiju. U misiji Bošonti, zaređen je za svećenika 1943. Posvećuje se misionarskom radu među hindusima, muslimanima i malobrojnim katolicima. Osnivao je male seoske škole, kapelice, zanatske škole i bolnice.

Posebno se brinuo za udovice hindusa koje su prognane iz društva, te je za njih osnovao dom, a djecu smješta u sirotišta. Pomagao je u gradnji koliba, nasipa i putova. Organizirao je prehranu školske djece. Nadarenu je djecu slao na dodatno školovanje. Osnovao je misijsku postaju »Maria Polli« u Kumrokhaliu s vjerskim, zdravstvenim i humanitarnim ustanovama. Osnovna škola u Kumrokhaliu danas nosi ime »Otac Ante Gabrić«. Za života je pokrstio na tisuće ljudi. Usko i često je surađivao s Majkom Terezom. Umro je 20. listopada 1988. u Kalkuti a pokopan je po svojoj želji u misijskoj postaji »Maria Polli«. Na sprovodu je bilo oko 20 000 katolika, muslimana i hindusa. Pokopan je sa šakom neretvanske zemlje iz Metkovića i s bočicom Jadranskog mora.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić otvorio je u 28. veljače 2015. u Zagrebu biskupijski postupak za proglašenje blaženim sluge Božjega o. Ante Gabrića, na dan 100. obljetnice njegova rođenja. U prigodnom je govoru kardinal podsjetio na riječi svete Majke Terezije, koje je 1978. godine izrekla u Metkoviću, rodnome gradu o. Gabrića: »…ljudi u Bengaliji su u ocu Gabriću dobili Isusa. Preko njega i od njega doznali su da ih dragi Bog ljubi. Oni su doznali da su naša braća i sestre…«

Zvonimir Atletić

Istaknuti hrvatski fotograf se veoma rano zanimao za fotografiju te je već 1976. tijekom studiranja na Akademiji dramskih umjetnosti odlučio da će mu fotografija biti profesija. Član je ULUPUH-a od 1982. te mu je status umjetnika (HZSU) dodijeljen 1988.

Njegove su fotografije objavljivane u sredstvima dnevnoga tiska i mnogim časopisima te snima za prospekte, kataloge, plakate, razglednice, kalendare i sl. Osamdesetih godina prati domaću i stranu modnu scenu. Snima kolekcije mnogih modnih kuća te modnih kreatora.

U suradnji s »Glasom koncila« i »Kršćanskom sadašnjosti« umjetničkim je fotografijama obogatio prijevode knjiga Phila Bosmansa, jednog od najprevođenijih kršćanskih duhovnih pisaca današnjice.

Davne 1977. upoznao je i fotografirao Majku Tereziju i oca Antu Gabrića u njihovim misijama u gradovima Kolkata i Maria Polli. Otada su se više puta sreli dok ih je pratio na njihovim putovanjima u Hrvatskoj i Indiji, dokumentirajući njihov rad i život u Hrvatskoj i Indiji. Atletić je vjerojatno fotograf koji je najčešće bio u mogućnosti dokumentirati njihov rad s bolesnim i siromašnim ljudima u njihovim misijama.

»Crnobijele fotografije Zvonimira Atletića ne govore tisuću riječi. One zapravo uopće ne govore. One su zaokružene u svetoj tišini, u tišini kojom otvaramo prostor našoj duši za komunikaciju s našim Stvoriteljem… Danas, u vrijeme nehumane brzine, stresa te stalnih udaraca sa svih strana, On traži pomoć od viteza ali ne s glasnim zvucima već šapćući: »Ne idi nigdje drugdje, ne ostavljaj me, ostani ovdje.« Atletićeve fotografije odgovaraju na ovaj poziv, nude nam pomoć bez ijedne riječi. Ostaju u nama koliko i sam život.« (Branimir Stanić)

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću