Autor: urednik

JUDO – JK SOLIN: JUNIORKA ANA VIKTORIJA PULJIZ ODUŠEVILA EUROPSKOM SENIORSKOM BRONCOM U SOFIJI – Ana Viktorija Puljiz brončana na EP

18 svibnja 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Sportska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

U završnom bloku čekala ju je 22-godišnja Izraelka Primo, šesta na svijetu i vlasnica svjetske bronce i dvije europske bronce, koja je krenula agresivno, ali je hrvatska judašica odgovorila na pravi način. Nakon prvoga napada, Puljiz je povezala još jedan za predivan ippon i osmijeh od uha do uha dok je shvatila kako je osvojila europsku, seniorsku broncu

Ana Viktorija Puljiz, članica Judo kluba Solin, potvrdila je svoju potencijalnu kvalitetu, nastavila s osvajanjem medalja na seniorskim turnirima. Kao juniorka osvojila je brončanu medalju u konkurenciji seniorki na Europskom prvenstvu u Sofiji.

Kakvo otvaranje Europskog prvenstva za judašice i judaše u Bugarskoj! Već prvoga dana natjecanja, hrvatski judo je osvojio medalju i to zahvaljujući 20-godišnjoj Ani Viktoriji Puljiz u kategoriji do 52 kilograma.

Najčešće ime koje se spominjalo u krugu favorita za medalje na velikim judaškim natjecanjima uključuje ono Barbare Matić. Naporan rad i razvoj osigurali su da to više nije samo Barbara, a tom krugu hrvatskih imena od 29. travnja 2022., se pridružuje i ono Ane Viktorije Puljiz.

Mlada solinska judašica, službeno još juniorka s 20 godina, već nekoliko godina pokazuje da je na putu da bude vrhunska judašica i u seniorskom uzrastu. Potvrdila je to na Europskomu prvenstvu za senior(k)e u Bugarskoj, na kojemu je oduševila čitavu Europu i osigurala da se u Solinu slavi europska bronca!

– Došli smo potpuno neopterećeni, a to je trenutak kada Vikica može dati najviše od sebe. Na putu do trećega mjesta u Europi je pobijedila i šestu na svijetu i osmu na svijetu, uključujući i olimpijske, svjetske i europske medalje, a izgubila samo od dobre Njemice.

Na pravomu smo putu prema Olimpijskim igrama u Parizu 2024. i želimo nastaviti u ovom ritmu – oduševljen je bio trener Solina i hrvatske reprezentacije Dragan Crnov, koji je s Puljiz od njezinih judo početaka.

Na početku turnira Puljiz je ipponom svladala Španjolku Perez Box u »zlatnom bodu«, nakon skoro 10 minuta borbe. Riječ je o Španjolki koja ima svjetsko srebro iz 2021. U »produžetak« je otišla i s Njemicom Ballhaus, koja ju je natjerala na treću kaznu i otišla dalje, a jedino slavlje u prve četiri minute borbe bilo je u repasažu protiv Talijanke Giuffride, osme na svjetskoj rang ljestvici, bivše europske prvakinje i osvajačice olimpijske bronce iz Tokija.

U finalnom bloku čekala ju je 22-godišnja Izraelka Primo, šesta na svijetu i vlasnica svjetske bronce i dvije europske bronce, koja je krenula agresivno, ali je hrvatska judašica odgovorila na pravi način. Nakon prvoga napada, Puljiz je povezala još jedan za predivan ippon i osmijeh od uha do uha dok je shvatila kako je osvojila europsku, seniorsku broncu!

– Da mi je netko jučer rekao kako ću današnje natjecanje završiti s medaljom oko vrata, vjerojatno mu ne bih vjerovala, ali hvala Bogu, koji je imao drugačije planove – nakon dodjele medalja rekla je brončana Vikica, te je naglasila:

– Dan pun adrenalina u kojemu sam izgubila od Njemice svojom greškom, ali sam zatim to nadoknadila i pobijedila Talijanku, koja je osvojila olimpijsku broncu u Tokiju, a zatim i jaku Izraelku. Hvala svima na potpori i idemo dalje još jače!

AKTIVNOSTI U SKLOPU PROJEKTA »SPASIMO DO BIJEDE BIJEDNU MARU« UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE DON LOVRE KATIĆA – Solinska spona Klisa i Splita

18 svibnja 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Solinska Kronika, Uncategorized
SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

Proučavanje romantične pripovijesti o nesretnoj ljubavi Turčina Adela koji je živio u Klisu i kršćanke Mare iz Splita ima za cilj upoznati učenike s djelom Luke Botića, potaknuti ih na istraživanje o povijesnim odrednicama vremena u kojemu se odvija radnja, usporediti Botićev jezik s ljubavnim narodnim pjesmama njihova zavičaja te osvijestiti moć tolerancije i prava na različitost

Poznati epski spjev »Bijedna Mara« nastao tijekom druge polovice 19. stoljeća iz pera hrvatskoga književnika Luke Botića inspirirao je učenike Osnovne škole don Lovre Katića na pokretanje projekta »Spasimo do bijede Bijednu Maru« kojega provode u sklopu programa »Čuvari baštine«, a pod pokroviteljstvom Centra izvrsnosti Županije splitsko-dalmatinske.

»Kliški uskoci« ugostili su učenike u obilasku tvrđave te im tumačili njezine zanimljivosti

Proučavanje romantične pripovijesti o nesretnoj ljubavi Turčina Adela koji je živio u Klisu i kršćanke Mare iz Splita ima za cilj upoznati učenike s djelom Luke Botića, potaknuti ih na istraživanje o povijesnim odrednicama vremena u kojemu se odvija radnja, usporediti Botićev jezik s ljubavnim narodnim pjesmama njihova zavičaja te osvijestiti moć tolerancije i prava na različitost.

U provedbi projekta, kojim koordinira profesorica hrvatskoga jezika Hrvatka Kuko sudjeluju zainteresirani učenici od 5. do 8. razreda, učenici Povijesne i Dramsko-recitatorske grupe te grupe »Mladi u očuvanju kulturne baštine«, a u njegovu realizaciju uključeni su i profesorica hrvatskoga jezika Neva Strizrep te profesor povijesti Filip Modrić.

Na popisu brojnih aktivnosti koje učenici provode u sklopu projekta našao se i posjet Tvrđavi Klis kao jednomu od lokaliteta na kojima se odvija radnja te obilazak rodne kuće Luke Botića u Splitu, šetališta koje nosi ime ovoga pjesnika i njegova spomenika na Marjanu.

Izlet u Split učenici su započeli obilaskom pjesnikove rodne kuće smještene u četvrti Dobri

Tijekom posjeta Klisu učenici su predvođeni članovima Povijesne postrojbe »Kliški uskoci« obišli tvrđavu i poslušali zanimljivo predavanje o njezinoj povijesti, a imali su priliku sudjelovati i u radionici izrade suvenira te vježbati gađanje lukom i strijelom.

Izlet u Split započeli su obilaskom pjesnikove rodne kuće smještene u četvrti Dobri te samostana u samom gradskom središtu u kojemu je Mara neko vrijeme bila zatvorena. Tom prilikom proveli su anketu s prolaznicima o poznavanju Luke Botića i njegova djela.

Uputili su se potom do Marjanskih skala, točnije do Šetališta Luke Botića, te do spomenika ovom velikom hrvatskom pjesniku smještenom pred ulazom u ZOO na Marjanu.

Posjete Klisu i Splitu učenici su iskoristili i za organizaciju natjecanja o poznavanju likova i događaja iz djela »Bijedna Mara«.

Niz projektnih aktivnosti zaključit će se učeničkim prezentacijama te snimanjem radijske emisije i video spota koji ima za cilj promovirati Botićevo djelo, otrgnuti ga od zaborava i približiti javnosti.

OTVORENA IZLOŽBA »SAKRALNA TEMATIKA JOZE KLJAKOVIĆA-USKRS« I PREDSTAVLJEN ŠESTI NASLOV IZ BIBLIOTEKE »JOZO KLJAKOVIĆ U TEKSTOVIMA DRUGIH AUTORA 1« – Desetljetni spomenik solinskomu velikanu

18 svibnja 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Istaknuto, Kultura
SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.
Piše: Mario MATIJEVIĆ
Fotografije: Jakov TEKLIĆ/katalog izložbe

Novim naslovom i priređenom izložbom obilježeno je i deset godina od pokretanja biblioteke kojoj je prvotni cilj revitalizacija njegova lika i djela. Solinska je manifestacija trebala ugostiti koncert s premijernim izvođenjem LADO-voga nosača zvuka »Veliko je sad veselje«, s hrvatskim tradicionalnim uskrsnim napjevima upravo u crkvi svetoga Martina u Vranjicu, pod freskama koje je oslikao Jozo Kljaković no zbog specifičnih društveno-političkih okolnosti projekt nije mogao biti izveden u ovome obliku

Svečanim otvorenjem izložbe »Sakralna tematika Joze Kljakovića-Uskrs« te predstavljanjem šestoga naslova u nizu Biblioteke »Jozo Kljaković« u solinskoj je Galeriji »Zvonimir« još jednom odana počast solinskomu velikanu, umjetniku, slikaru i piscu Jozi Kljakoviću. Novim naslovom i priređenom izložbom obilježeno je i deset godina od pokretanja biblioteke kojoj je prvotni cilj revitalizacija njegova lika i djela.

Godine 2012. Javna je ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin na poticaj i u suradnji s prof. dr. sc. don Josipom Dukićem, predanim istraživačem i promicateljem, a u namjeri objavljivanja niza knjiga s tekstovima Joze Kljakovića pokrenula istoimenu biblioteku u sklopu vlastite nakladničke djelatnosti.

Desetogodišnji intenzivni rad na vrjednovanju Kljakovićeva stvaralaštva iz godine u godinu i iz projekta u projekt okuplja sve više različitih institucija i stručnjaka

Iako su brojni tekstovi o Kljakoviću svoje mjesto nalazili na stranicama mjesečnika Solinska kronika, koji gotovo tri desetljeća bilježi povijest solinske svakodnevice, kao i znanstvenoga časopisa za solinske teme »Tusculum«, inicijalni je cilj same biblioteke svakako bila svojevrsna revitalizacija lika i djela Joze Kljakovića u rodnomu Solinu, a upravo preko njegovih dosad ili neobjavljenih ili objavljenih, ali javnosti gotovo u potpunosti nepoznatih tekstova.

U temeljima solinske kulture

Zvonimirova djelatnost od samih je početaka bila usmjerena prema Kljakoviću kao jednomu od najvećih potomaka solinske loze. Tako je upravo u Galeriji »Zvonimir« 1996. održana prva izložba Kljakovićevih djela u samostalnoj Hrvatskoj te je uz kontinuirana gostovanja njegovih slika na tematskim izložbama u Solinu i o Solinu, godine 2012. izložbom njegovih nepoznatih i novopronađenih djela u Solinu Kljaković dobio »novi život«.

Izuzetan trud pojedinaca, a zatim i ustanovâ u revitalizaciji Kljakovićeva lika i djela, ponajprije u rodnomu Solinu pratila je nažalost i druga strana medalje.

Naime Kljakovićeva je bista koja je u samomu središtu Solina postavljena uoči Dana Grada i blagdana Male Gospe u rujnu 1996., nakon 12 godina vandalizirana i bačena u obližnju rijeku, da bi konačno nakon ponovnoga postavljanja i vandaliziranja ovaj spomenik solinskomu velikanu svoje mjesto našao u Domu »Zvonimir«. Ovakav specifičan odnos prema Jozi Kljakoviću bio je dodatni poticaj u aktualiziranju i promicanju njegova života i djela.

Novim naslovom i priređenom izložbom obilježeno je i deset godina od pokretanja biblioteke kojoj je prvotni cilj revitalizacija lika i djela Joze Kljakovića

Priređivanjem ove izložbe kao i nove publikacije u nizu Biblioteke »Jozo Kljaković« predano surađujući s prof. dr. sc. don Josipom Dukićem i Lidijom Fištrek iz Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, Jozin rodni grad već čitavo desetljeće ustraje na pravcu povijesnoga oduživanja svomu velikanu.

Pokretanje biblioteke »Jozo Kljaković«

Pisani spomenici podignuti Kljakoviću započeli su knjigom »Libar moga života«. Riječ je o inicijalnoj publikaciji u spomenutomu nizu od svojih 150 stranica A5 formata sadržaj koje je podijeljen u tri zasebne, logički i kronološki poredane cjeline. Knjigu je prof. dr. sc. don Josip Dukić opremio i popisom stranih i manje poznatih riječi, kratkim životopisom Joze Kljakovića te popisom izabrane literature.

Knjiga je svojevrsni nastavak, logični slijed Kljakovićevih dotad poznatih i od strane Matice hrvatske objavljenih publikacija (»U suvremenom kaosu« 1992. i »Krvavi val« 2011.). Riječ je o rukopisu jedne od neobjavljenih knjiga, a koji se nakon Jozine smrti sačuvao kod njegova brata Živka, koji je također bio slikar. Kako priređivač i urednik J. Dukić napominje u uvodnomu dijelu knjiga je naslovljena »Libar moga života« upravo prema podatcima pronađenima u jednomu pismu između Vinka Nikolića i Joze Kljakovića, a koje se čuva u arhivu Papinskoga hrvatskog zavoda svetoga Jeronima.

Knjiga zbog svoga memoarskoga stila nalikuje prvoj knjizi »U suvremenom kaosu«, te ju se može prepoznati i kao svojevrsnu »reviziju« ovoga djela, ali koje je produbljivanjem i davanjem novih detalja u nekim dijelovima dodatno pojasnio.

Za nas Solinjane ova je knjiga i posebno emotivno štivo jer u njoj Kljaković kroz detaljno opisivanje svojega djetinjstva i rane mladosti, života u Solinu i školovanja u Splitu donosi mnoštvo opisa solinskoga kraja, društva i ljudi koji su gotovo pa u potpunosti nestali prevelikom industrijalizacijom, ogromnim prilivom stanovništva pa čak i nasilnim gubljenjem onoga izvorno »Solinskoga«.

»Dalmatinske teme« objavljene godine 2013. logični su nastavak priče započete objavljivanjem Kljakovićeva rukopisa u knjizi »Libar moga života«. Osim naime autorovih autobiografskih radova priređivač prof. dr. sc. don Josip Dukić u šezdesetak je Kljakovićevih članaka, eseja i polemika objavljenih u različitim novinama, a koji se čuvaju u arhivu Papinskoga hrvatskoga zavoda svetog Jeronima u Rimu, prepoznao materijal za tematsko formiranje novih publikacija.

»Dalmatinske teme« tako sabiru osam Kljakovićevih članaka objavljenih u razdoblju od 1948. do godine 1962., a poredane su svojevrsnim kronološkim redom, odnosno po redoslijedu objavljivanja u izvornim novinama i revijama. S obzirom da članci obrađuju teme, osobe i događaje iz Dalmacije, logično je bilo da priređivač knjizi udjeli i takav naslov.

»Dalmatinske teme« obrađuju pitanje Hrvatske u poratnom turobnom vremenu, tri eseja o velikom Kljakovićevom prijatelju i supatniku Ivanu Meštroviću, članak o čovjeku koji je Jozu prepoznao i usmjerio »Sjećanje na don Franu Bulića«, a u povodu dvadesete godišnjice njegove smrti. »Split i splitski umjetnici« te »Spomen-crkva u Biskupiji« značajni su zbog svjedočanstva jednoga vremena, društva i stanja uma grada Splita, kao i svih todobnih društvenih okolnosti u okolici Knina.

Knjiga posvećena hrvatskome mučeniku, kardinalu Alojziju Stepincu »Čovjek bez maske« treća je u nizu i čini dotadašnju srž, pa čak i okosnicu Kljakovićeva literarnoga stvaralaštva. Isključivo subjektivno govoreći, upravo u Kljakovićevim prilozima ukoričenima u ovoj publikaciji do potpunoga izražaja je došla sva njegova filozofska, teološka, humanistička misao izražena posebnim, kljakovićevskim leksikom.

Štoviše upravo u osobi kardinala Alojzija Stepinca, velikog Kljakovićeva prijatelja i uzora, najsažetije, najsnažnije i najočitije je utjelovljena borba čovjeka, pojedinca protiv bezumnosti raznih »izama« jednoga vremena. Borba za čovjeka, čovještvo i čovječanstvo koju su čitav svoj život vodili i Kljaković i Meštrović, Maček i brojni drugi velikani hrvatskoga naroda.

Knjiga sadrži trinaest tematskih članaka objavljenih u razdoblju od 1947. do 1961., a prethodi im Kljakovićev predgovor koji je priređivač don Josip Dukić pronašao u arhivu Papinskoga hrvatskoga zavoda svetoga Jeronima u Rimu. Kljaković je u ovoj knjizi na poseban način pokazao hrabrost pravovremeno i na pravim mjestima pišući o komunistima, Josipu Brozu Titu, partizanima, ustašama, Anti Paveliću, Srbima i Jugoslavenima. Sva njegova pronicljivost, aktualnost pa čak i proroštvo dolaze do izražaja u tekstovima o hrvatsko-srpskim odnosima i ćirilici.

»Političke teme i tekstovi« knjiga je koja na 142 stranice donosi četrnaest Kljakovićevih članaka objavljenih od godine 1953. do 1963., a koje je pak napisao u Buenos Airesu i Rimu. Svi su članci objavljeni u nezavisnom tjedniku iseljenih Hrvata u Kanadi »Hrvatski glas«. Neobjavljeni tipkopis (uz Kljakovićeve rukom pisane intervencije) »Crveni pelivan« J. Dukić je pronašao u vatikanskomu Arhivu. Tekstovi u ovoj knjizi također su izuzetno aktualni te snažno ocrtavaju politički profil Joze Kljakovića, kao takvi kako ističe priređivač velik su i važan doprinos u rasvjetljavanju jednoga od najslabije istraženih razdoblja Kljakovićeva života, razdoblja u kojemu se odigrala njegova politička pustolovina od jugoslavenskog unitarista i nacionalista do osviještenog i umjerenog hrvatskog nacionalista.

»Perturbatori javnoga poretka« predzadnja je knjiga objavljena godine 2018. Ona na 175 stranica objedinjuje čak 16 članaka napisanih u razdoblju od 1948. do 1963. godine. Pet je članaka izvorno sačuvano u tiskanomu obliku, dva u rukopisu i čak devet u tipkopisu te za dvije potonje grupe priređivaču nije poznato jesu li bile ranije objavljenje. Članci u ovoj knjizi iznose vrlo mučne teme koje su Kljakovića pretvorile u hrabrog polemičara, vrlo jasnih uvjerenja koja su ga na kraju stajala uskrate zasluženoga priznanja, ali i samoga zdravlja. Štoviše upravo je priprema ove knjige »stavila točku na i« u raspravama o autentičnosti, izvornosti Kljakovićevih članaka.

Nepresušan izvor Kljakovićeva stvaralaštva

Kljakovićev je jezični stil u svim knjigama identičan. Jednostavan, pitak s kratkim rečenicama, jezgrovit, a opet često obogaćen podužim rečeničnim izrazima. Leksik je tipičan todobni poslijeratni, nerijetko obogaćen brojnim anglizmima i talijanizmima ovisno o adresatima kojima i temama o kojima piše. Na isti način na koji Kljaković slika ulja i slaže mozaike kompozicijski slaže i svoj tekst, nerijetko romantičarski opisujući prirodu, krajobraze i društvo, a portretistički duboko i detaljno pojedinca, osobu. Nerijetko pisac Kljaković poseže i za cinizmom u kojemu je najsnažnije za čitava života ostalo živjeti ono njegovo izvorno »Solinsko«.

Tekstovi pisca Kljakovića snažno su određeni kršćanskim egzistencijalizmom i personalizmom, filozofskim usmjerenjima i tokovima tipičnima za postratno europsko humanističko društvo. Nerijetko se u njegovim rečeničnim formulacijama, stavovima, moralnim i vjerski načelima može prepoznati utjecaj istinskog filozofskog izričaja kršćanskoga humanizma. Kljaković se doista svojom političkom filozofijom na tragu kršćanskih egzistencijalista građanskomu individualističkomu društvu te totalitarnim kolektivističkim društvima (fašizmu, nacizmu i komunizmu) suprotstavlja personalističkim, komunitarnim i pluralističkm društvom. Društvom koje je duboko nadahnuto kršćanskim poimanjem osobe, zajedništva i solidarnosti.

Kljakovićev politički put kretao se od jugoslavenskog unitarizma i nacionalizma do osviještenoga i umjerenoga hrvatskog nacionalizma. Njegovi tekstovi obiluju izričitim odbijanjem pa čak i zgražanjem nad svakim onim »izmom« koji je obilježio ljudsko društvo, a koji su nažalost snažno otpečatili i njegov život. On je za čitava svoga života uz veliku naklonost nacionalne opcije Hrvatske seljačke stranke predvođene Vlatkom Mačekom, uvijek bio i ostalo socijalno osviješten.

Prva od dvije publikacije Kljakovića u tekstovima drugih autora

Obilježavajući mali jubilej, deset godina od pokretanja Biblioteke »Jozo Kljaković« priređivanjem novoga naslova u nizu nastavljen je intenzivni rad na revitalizaciji Kljakovićeva djela ovom prigodom kroz okupljanje i objavljivanje tekstova koje su o Jozinom životu i radu pisali njegovi suvremenici, bilo da je riječ o povijesno umjetničkom ili društveno političkom gledištu.

Knjiga naslovljena »Jozo Kljaković u tekstovima drugih autora 1« na 175 stranica obuhvaća 19 tekstova, a koje potpisuju Kljakovićevi suvremenici, kolege, prijatelji, todobni istaknuti intelektualci Josip Bašić, Antun Bonifačić, Pavao Butorac, Stjepan Gaži, Stjepan Lacković, Ivan Lendić, Ivan Meštrović, Franjo Nevistić, Vjekoslav Paver, Bogdan Radica, Ivo Šrepel i Viktor Vida.

Članci u knjizi poredani su po redoslijedu njihova objavljivanja od članaka iz »Hrvatske straže« 1938. pa sve do »Hrvatskoga glasa« iz 1953. Devet prvih članaka posvećeno je Kljakovićevu likovnomu stvaralaštvu od njegovih uradaka u dobrotskoj crkvi sv. Eustahija do razmatranja o religioznim motivima u umjetnosti Joze Kljakovića i Ivana Meštrovića.

Osim što članci donose jedinstven todobni uvid u Kljakovićevo stvaralaštvo nemjerljiva je njihova vrijednost u današnjemu svjetlu. Naime analiza Kljakovićevih djela, kombinacija stručnoga pojmovlja s bogatstvom povjesničarsko-umjetničkoga leksika za današnje je prilike jedinstven primjer pristupanja i promatranja umjetničkoga stvaralaštva, a koje ponajprije nosi pedagoške i kulturno formativne vrijednosti.

Deset idućih članaka najnovije publikacije pažnju usmjerava na Kljakovićev spisateljski rad kao i njegov utjecaj na društveno-političke prilike počevši s člankom Viktora Vide o Kljakovićevoj knjizi »U suvremenom kaosu« pa sve do članka Josipa Bašića o Kljakovićevoj knjizi i drugim temama.

Jednako stručan i sveobuhvatan pristup Kljakovićevu stvaralaštvu i radu na ovomu polju zastupljen je i odabiru članaka u drugomu dijelu nove publikacije čime su priređivači uspjeli uspostaviti ravnovjesje i razbistriti objektivnost prikazivanja sveoubuhvatnosti humanističkoga stvaralaštva Joze Kljakovića, a prepoznajući ga u konačnici kao jednoga od nositelja suvremene hrvatske nacionalne kulture.

Najavljeni nastavak ove publikacije obuhvaćat će članke o Kljakoviću koji su nastali nakon godine 1953., nakon njegove smrti pa sve do najnovijega vremena.

Zadnja publikacija tako je još jedno u nizu svjedočanstava kako je slikar, scenograf, pisac Jozo Kljaković duboko svom umjetničkom, leksičkom, filozofsko-teološkom i političkom smislu bio i ostao uvjereni i nepokolebljivi humanist.

Četvrta izložba Kljakovićevih djela u rodnomu Solinu

Izložba pak »Sakralna tematika Joze Kljakovića-Uskrs« rezultat je dugogodišnje suradnje solinskoga »Zvonimira« i Memorijalne zbirke Jozo Kljaković iz Zagreba, a za njezino solinsko priređivanje su zaslužni Lidija Fištrek, voditeljica Zbirke i Mario Matijević iz Solinskoga »Zvonimira«.

Nakon izložbe »Scenografija Joze Kljakovića za Dubrovački diptihon i Dubravku« 2019. druga je to izložba priređena u suradnji s Memorijalnom zbirkom i njezinom voditeljicom Fištrek, a ukupno četvrta Kljakovićeva izložba u solinskomu »Zvonimiru«.

Sedam Kljakovićevih crteža iz fundusa zagrebačke Memorijalne zbirke najizvrsniji su primjer umjetnikova stvaralaštva duboko obilježenoga i prožetoga sakralnom tematikom, a sama realizacija izložbe u vazmenomu vremenu dodatni je izraz simboličnoga govora Kljakovićeva stvaralaštva.

Crteži koji uprizoruju scene iz Kristova javnoga djelovanja, od propovijedanja i Posljednje večere, preko Razapinjanja, Skidanja s križa, Mrtvoga Krista na odru do dvaju crteža Kristova uskrsnuća na najizvrsniji su način u slikarevu rodnomu Solinu »progovorili« o pečatu kršćanskoga Uskrsa u temeljima lokalne i nacionalne kulture.

Suzvučje najnovije publikacije i priređene izložbe tim je snažnije što su na istoj doneseni Kljakovićevi crteži, studije za neka od uljâ na platnu koja se nalaze u Zavodu svetoga Jeronima u Rimu. Upravo su se razni autori, pišući članke o Kljakovićevu stvaralaštvu, a koji su doneseni u najnovijoj publikaciji, osvrtali na ta njegova djela. Ivan Lendić tako pišući o Kljakovićevu prikazivanju Krista ističe kako je kroz ova njegova djela moguće pratiti Kristovo lice, koje u ranijim fazama njegova stvaralaštva, »nosi tragove duboke sjete« dok je Krist u njegovoj zrelijoj fazi »usklađen i produhovljen u najvećoj mjeri«.

Konačno govoreći crteži Joze Kljakovića doista predočuju faze stvaralaštva kroz koje je osobno prolazio, a koje je donosio raznovrsnim materijalom svjetovnih i crkvenih tema u dužem vremenskom razdoblju.

Izložba »Sakralna tematika Joze Kljakovića-Uskrs« četvrta je izložba njegovih djela u solinskoj galeriji »Zvonimir«

– Od art dècoa do otvorenoga divljenja klasici, odnosno talijanskoj renesansi kojom se Kljaković dugo inspirirao svi crteži Joze Kljakovića prikazuju vještinu odličnoga crtača. Kljakovićev uzor u crtanju, njemački slikar Albrecht Dürer, ostavio je izrazit pečat na njegov rad. Način prikazivanja tonusa mišića, oblikovanje silueta, kao i vješta uporaba tehnike »chiaroscuro« na crtežima odražava dürerovski majstorski izričaj. Biblijska tematika Uskrsnuća na odabranim crtežima vrijedan je dio Kljakovićeva opusa koji se nalazi u fundusu Memorijalne zbirke – zaključuje Lidija Fištrek u tekstu kataloga izložbe.

Bogatstvo projekta i (propuštena) prilika

Obilježavanje desete godišnjice pokretanja Biblioteke Jozo Kljaković uz izložbu i novu publikaciju u samomu je početku bilo osmišljeno u većem opsegu, uključujući doprinos više (međunarodnih) institucija, a uz financijsku i organizacijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Zagreba i Grada Solina te Turističke zajednice grada Solina.

Čitavi je projekt naime kako su naglasili organizatori trebao uključivati i koncert Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO. Točnije solinska je manifestacija trebala ugostiti koncert s premijernim izvođenjem LADO-voga nosača zvuka »Veliko je sad veselje«, s hrvatskim tradicionalnim uskrsnim napjevima upravo u crkvi svetoga Martina u Vranjicu, pod freskama koje je oslikao Jozo Kljaković.

Štoviše održavanje ovoga koncerta u vranjičkoj crkvi trebalo je biti dodatni poticaj u prijeko potrebnoj zaštiti i restauraciji rapidno propadajućih Kljakovićevih freski. Nažalost zbog specifičnih društveno-političkih okolnosti jedinstveni koncert je otkazan, a gostovanje čitavoga projekta u rimskomu Zavodu svetoga Jeronima, u kojemu je Jozo Kljaković boravio i stvarao veliki dio svoga života, odgođeno je za stabilnija društveno-politička vremena.

KOLAŽOM BROJNIH MANIFESTACIJA SEDMU GODINU ZA REDOM U SOLINU OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN OBITELJI – Neraskidiva veza u temeljima Grada

18 svibnja 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Tema broja
SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

Galerija Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin ugostila je izložbu likovnih radova učenika od 1. do 4. razreda svih solinskih osnovnih škola na temu »Obitelj i ja«.
U parku na Širini održane su radionice za trudnice i roditelje, a najmlađi su uživali u manifestacijia »Svijet iluzije i čarolije«. Kroz humanitarnu akciju pedijatrijske ordinacije i ordinacija školske medicine pod okriljem solinskoga Doma zdravlja postale su bogatije za mnoštvo slikovnica i igračaka

OTVORENA IZLOŽBA LIKOVNIH RADOVA UČENIKA OD 1. DO 4. RAZREDA SOLINSKIH OSNOVNIH ŠKOLA NA TEMU »OBITELJ I JA«

»Važnost obitelji i obiteljskoga okruženja«

Povodom Međunarodnoga dana obitelji, koji se odlukom Ujedinjenih naroda obilježava od 1994. na dan 15. svibnja, u galeriji Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin otvorena je izložba likovnih radova učenika od 1. do 4. razreda svih solinskih osnovnih škola na temu »Obitelj i ja«.

Uz osnovne škole u organizaciji izložbe sudjelovali su Koordinacijski odbor Grada Solina prijatelja djece i Vijeće za prevenciju kriminaliteta Grada Solina.

Okupljenima su se u prigodi otvaranja izložbe obratili koordinatorica projekta Grad prijatelj djece Radojka Bućan i gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević koji je zahvalio malim likovnjacima i njihovim mentorima.

– I ovom prilikom bih istaknuo važnost obitelji i obiteljskoga okruženja koje nas gradi kao ljude te oblikuje naše karaktere, stavove i uvjerenja – rekao je gradonačelnik Ninčević.

Uslijedila je dodjela nagrada učenicima koji su odlukom stručnoga povjerenstva osvojili jedno od prva tri mjesta. Tako je nagrada za najbolji rad pripala Emi Polić, učenici 2. r., mentorica Fani Vidović, drugo mjesto osvojio je Lovre Milanović 4. r., mentorica Anđela Vujević, a treće Roko Radinović, 4. r., mentorica Jelena Orošnjak. Svi troje dolaze iz Osnovne škole don Lovre Katića.

Nagrađeni učenici OŠ don Lovre Katića

– Nacrtala sam svoju obitelj, mamu, tatu, stariju sestru i sebe. Volim crtati i jako me veseli ova nagrada – rekla je prvonagrađena Ema koju je tijekom dodjele nagrade pratila mama Danijela.

– Ema obožava crtati, naučila je od starije sestre. Nemamo ni jedan prazan papir u kući, a sav novac koji uštedi ulaže u nabavku likovnog pribora – s ponosom je ispričala Emina mama.

MANIFESTACIJE U PARKU NA ŠIRINI ZA (BUDUĆE) MAME I DJECU

Trudnice, rodilje, iluzija i čarolija

U obilježavanje Međunarodnoga dana obitelji uključio se Klub trudnica i roditelja-Podružnica Solin koji je zajedno s Koordinacijskim odborom Grada Solina prijatelja djece 12. svibnja u parku na Širini održao radionice za trudnice i roditelje.

U sklopu predavanja na temu »Fizički izazovi trudnoće« Ana Čaljkušić, bacc. ft. savjetovala je okupljene o ispravnom provođenju tjelesne aktivnosti u prenatalnom periodu, disanju i relaksaciji pri porodu, postnatalnom oporavku majki te motoričkom razvoju djece dok je nutricionistkinja Iva Tokić iznijela niz savjeta vezanih uz ispravnu prehranu u trudnoći. »Za život zdrav važan je ispravan stav« poručili su organizatori ovog događanja.

Sljedećega dana na istoj lokaciji u parku upriličena je manifestacija pod nazivom »Svijet iluzije i čarolije« u kojoj su najmlađi, ali i oni nešto stariji, uživali u nastupu ilizionista i mađioničara »Caspera«.

Iznimno zanimanje okupljenih izazvao je foto kutak s čarobnim ogledalom uz pomoć kojega je ovo veselo druženje ostalo zabilježeno i na fotografijama. Čaroliju za sve generacije priredio je Grad Solin, a idejno ju je osmislila Ivana Mitar. Najmlađima se ovom prilikom pridružio i gradonačelnik Dalibor Ninčević.

Dan uoči Međunarodnoga dana obitelji održana je još jedna vesela radionica u parku. Riječ je o radionici »Plesom do zdravlja« za čiju su organizaciju zaslužni »Volonteri u parku – Živjeti zdravo«, plesna udruga »Solinski bubamarci« i Odred izviđača »Posejdon« Solin.

HUMANITARNA AKCIJA PRIKUPLJANJA SLIKOVNICA I IGRAČAKA ZA PEDIJATRIJSKU ORDINACIJU I ORDINACIJU ŠKOLSKE MEDICINE

Međusobna darivanja

Dječje gradsko vijeće Grada Solina predvođeno predsjednikom Marinom Pundom i koordinatoricom projekta »Grad prijatelj djece« Radojkom Bućan pokrenulo je veliku humanitarnu akciju prikupljanja slikovnica i igračaka za pedijatrijsku ordinaciju i ordinaciju školske medicine koje djeluju pod okriljem solinskoga Doma zdravlja.

Prikupljenu donaciju članovi DGV-a uručili su 13. svibnja, dva dana uoči Međunarodnoga dana obitelji, solinskim pedijatrima prim. mr. sc. Katici Obradović, dr. med. spec. ped. i Hrvoju Raosu dr. med. spec. ped., dok je donaciju za ordinaciju školske medicine preuzela Vlatka Gabrić, dr. med. spec. šk. med.

Dio doniranih igračaka predan je solinskim pedijatrima prim. mr. sc. Katici Obradović, dr. med. spec. ped. i Hrvoju Raosu dr. med. spec. ped.

Uručenju donacije nazočio je i gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je zajedno s dr. Katicom Obradović zahvalio malim gradskim vijećnicima na uloženom trudu i iskazanoj humanosti.

– Ove će donacije našim malim pacijentima olakšati čekanje na pregled – rekla je dr. Obradović koja je ovom prilikom donirala po 20 primjeraka svoje knjige »Naše dijete – Pitanja i odgovori iz pedijatrijske ordinacije« Klubu trudnica i roditelja – podružnica Solin i Dječjem vrtiću »Cvrčak« Solin.

Donaciju je u ime DV-a »Cvrčak« preuzela ravnateljica Anđela Biuk koja je uz zahvalu dr. Obradović naglasila važnost ovakve stručne literature za sve one koji se u svom poslu susreću s najmlađima.

Niz darivanja zaključile su predstavnice Kluba trudnica i roditelja koje su ovom prilikom uručile donaciju patronažnoj službi Doma zdravlja Solin.

OTVORENA JOŠ JEDNA DJEČJA OLIMPIJADA U ORGANIZACIJI VRTIĆKE USTANOVE »CVRČAK« SOLIN

Dječje odmjeravanje snage

Olimpijada je i ove godine obuhvatila pet disciplina u kategoriji dječaka i djevojčica: skok u dalj, bacanje loptice, trčanje na 50 metara, štafeta 4 X 25 i nogomet, a u natjecanju su osim vrtićkih kuća DV-a »Cvrčak« sudjelovali i mališani svih privatnih vrtića koji djeluju na području grada Solina

Podizanjem zastave i paljenjem baklje otvorena je još jedna dječja olimpijada održana na igralištu NK »Solin« u organizaciji vrtićke ustanove »Cvrčak« Solin.

Otvaranje je izvođenjem hrvatske himne uveličala učenica 6. razreda OŠ don Lovre Katića Marina Muštra i sama bivša polaznica DV-a »Cvrčak«.

Riječ je o manifestaciji pokrenutoj od strane Hrvatskog olimpijskoga odbora koja se odvija pod sloganom »I ja ću biti olimpijac«, a podršku malim olimpijcima iskazali su gradonačelnik Dalibor Ninčević i njegov zamjenik Ivica Rakušić.

– Veseli me što smo nakon dvije godine ponovno ovdje i nadam se da nas nikada više neće pogoditi nešto slično pandemiji kroz koju smo prošli jer naša djeca zaslužuju igru i druženje – poručio je gradonačelnik Ninčević.

Okupljene je pozdravila i ravnateljica solinske vrtićke ustanove Anđela Biuk upućujući zahvalu svima koji su dali doprinos u organizaciji natjecanja.
– Moto naše Olimpijade je »Brže! Više! Jače!« i vjerujem kako naši olimpijci koji su jako puno trenirali jedva čekaju odmjeriti snage na sportskom polju – rekla je ravnateljica ističući kako je važno sudjelovati, a ne pobijediti.

Mališani su ponijeli olimpijsku zastavu

Olimpijada je i ove godine obuhvatila pet disciplina u kategoriji dječaka i djevojčica: skok u dalj, bacanje loptice, trčanje na 50 metara, štafeta 4 X 25 i nogomet, a u natjecanju su osim vrtićkih kuća DV-a »Cvrčak« sudjelovali i mališani svih privatnih vrtića koji djeluju na području grada Solina.
U disciplini skok u dalj za djevojčice pobjedu je odnijela Marijeta Glavina iz DV-a »Sveti Roko«, a u istoj disciplini za dječake najbolji je bio Karlo Ivanović iz DV-a »Škrinjica«.

Najspretniji u bacanju loptice u dalj bili su Eni Banovac iz DV-a »Tratinčica« i Ivan Mandušić iz DV-a »Pipi duga čarapa«.

Najbrži u trčanju na 50 metara bili su Ameli Jelović iz DV-a »Sveti Ante« i Ante Sedlar iz DV-a »Tratinčica«.

U disciplini štafeta 4 X 25 u kategoriji djevojčica najbolja je bila ekipa DV-a »Salona« u sastavu: Marta Đogaš, Josipa Muslim, Marija Buzov i Nika Režić, dok je u kategoriji dječaka pobjedu odnijela ekipa DV-a »Mala sirena« u sastavu: Andrija Bekavac, Nikola Drezga, Deni Lišnić i Jure Matoš.
U nogometu, u kategoriji djevojčica pobjedu je odnijela ekipa DV-a »Sveti Roko« u sastavu: Doris Burić, Lara Listeš, Anamarija Orošnjak, Marta Pleština i Petra Vuković, dok su u kategoriji dječaka najbolji bili mališani DV-a »Jadro«: Mario Boban, Andro Jelinčić, Toma Kljaković-Gašpić, Filip Barišić i Stipe Bulić.

Nakon zbrajanja svih rezultata po vrtićima prvo mjesto pripalo je DV-u »Tratinčica« dok je nagradu za »fair play« ponio DV »Gabrijel«.
Svim sudionicima olimpijade uručene su diplome, a pobjednicima medalje i pehari.

 

SOLINJANIN NENAD ROGULJ NAKON TRI DESETLJEĆA U OBITELJSKO VLASNIŠTVO VRATIO ŠEZDESETOGODIŠNJU DRVENU PASARU »DORU« – Brodica emocija

18 svibnja 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Solinska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

Dida ju je ’90. proda Solinjaninu Ivanu Katiću i stvarno sam zahvalan tom čoviku jer se istinski brinuo za nju. Činjenica je da je drvene brodice teško održavat i teško se neko odlučuje na kupovinu istih. On je to stvarno radio s ljubavlju, a ja bih ga tijekom svakog slučajnog susreta molio da mi se javi ukoliko se odluči na prodaju. On me jednog dana stvarno nazvao i tako se »Dora« 2020., nakon punih trideset godina, vratila u našu obitelj

Na solinskoj Rici, u hladovini velebnoga močvarnog čempresa, u nizu usidrenih brodica od kojih svaka ima neku svoju priču, ljuljuška se i malena pasara imena »Dora«, prekrasna drvena brodica izrađena sredinom 20. stoljeća.

Nenad Rogulj: – Nadam se da će sad opet »Dora« barem sljedeća tri desetljeća biti s nama

– Priča o »Dori« započela je negdje ’59. godine prošloga stoljeća u Majdanu, a pokrenuo ju je moj dida Nikola Repanić, koji je gotovo cijeli radni vijek proveo kao mehaničar u cementari – govori nam ponosni vlasnik vremešne pasare Nenad Rogulj s ponosom pokazujući na ulaštenu drvenu ljepoticu dugu oko 4 ipo metra.

– Dida je bija porijeklom s otoka Visa i želja mu je bila da prije odlaska u penziju napravi brod s kojin će guštat u umirovljeničkim danima. Nacrt za brodicu, koja je dobila ime po mojoj majci Dori, napravio je Komižanin Ante Stanojević, a gradio ju je kalafat Jakov Vidović, stric pokojnoga glumca Ivice Vidovića. Postoji čak i fotografija koja je vjerojatno nastala tijekom jedne od prvih plovidbi, a na kojoj su među ostalima moj dida i njih dvojica – kazuje Nenad pokazujući nam stare fotografije.

– Iman i fotografiju na kojoj ja u dobi od neke tri godine stojim na brodu. Inače smo moj brat Igor i ja velik dio djetinjstva proveli s didom u ribolovu tako da smo jako vezani uz ovu brodicu – ističe naš sugovornik dodajući kako se nažalost u jednom trenutku dogodilo da se djed više nije mogao brinuti o »Dori«, a ostali su bili prezauzeti i ona je promijenila vlasnika.

– Dida ju je ’90. proda Solinjaninu Ivanu Katiću i stvarno sam zahvalan tom čoviku jer se istinski brinuo za nju. Činjenica je da je drvene brodice teško održavat i teško se neko odlučuje na kupovinu istih. On je to stvarno radio s ljubavlju, a ja bih ga tijekom svakog slučajnog susreta molio da mi se javi ukoliko se odluči na prodaju. On me jednog dana stvarno nazvao i tako se »Dora« 2020., nakon punih trideset godina, vratila u našu obitelj. Nadam se da će sad opet barem sljedeća tri desetljeća biti s nama – s osmijehom će Rogulj dodajući kako su brodicu u međuvremenu poslali na Rab gdje je restaurirana tako da sada ponovno blista onim istim sjajem kakvog je imala prije više od pola stoljeća.

– U nekoj perspektivi razmišljam i o stavljanju jarbola jer je »Dora« konstruirana tako da bi se s njom moglo i jedriti. Ovdje nam je to problem jer ne bi mogla proć ispod mosta na Rici tako da smo za sada odustali od toga – govori Rogulj kojeg starija generacija Solinjana pamti kao vratara Rukometnog kluba »Solin«.

Nenadov dida Nikola Repanić uz »Doru«

– I dalje sam u rukometu, radim kao profesor na Kineziološkom fakultetu u Splitu tako da još uvijek ne stignem puno ploviti, odem tu oko Barbarinca i do Čiova kad uspijem, ali i meni i bratu ovo jako puno znači, ne mogu vam opisati emocije koje me prožmu kad sam tu. Vrate mi se sve slike iz djetinjstva. Zato je za nas vrijednost ove brodice daleko veća od one stvarne materijalne, to je jedna priča koju smo htjeli sačuvati – govori Rogulj koji je i sam negdje do 80-ih godina prošloga stoljeća živio na Širini, a onda se preselio u Split.

– Fizički sam otišao iz Solina, ali u mislima sam uvijek bio tu. Sad zbog brodice češće dođem, sjednem u nju i promatram užurbani ritam grada sretan što imam prilike uživati u miru kojega mi pruža ovo moje malo utočište na Rici. Imam troje djece i osam unuka i svi oni vole doći tu tako da će brodica jednog dana ostati u sigurnim rukama – s nadom će naš sugovornik otkrivajući nam kako je potaknut emocijama napisao pjesmu posvećenu »Dori«:

»Drvena stara barka
s morem ljubuje
U sutonu je dječja zipka
U svitanje rađa ljepotu
godina svojih…«

PROVOĐENJE DRUGE FAZE PROJEKTA »JADRO IZVOR ŽIVOTA« – Izgradnjom do zaštite rezervata

18 svibnja 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Solinska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

Tijekom obilaska gradilišta istaknuto je kako će projekt »Jadro izvor života« znatno unaprijediti status ovoga strogog rezervata, odnosno doprinijeti zaštiti solinske mekousne pastrve, jedine autohtone vrste ribe u rijeci Jadro

Radovi koji se provode u sklopu druge faze projekta »Jadro izvor života« vrijedni oko 15 milijuna kuna privode se kraju te bi Solin već tijekom srpnja ove godine trebao dobiti novi prostor za odmor, rekreaciju i edukaciju mladih. Najavila je pročelnica Odjela za Europske fondove Grada Solina Marijana Žižić tijekom nedavnoga obilaska gradilišta smještenog u neposrednoj blizini izvora rijeke Jadro.

U obilasku je sudjelovao i Gvido Piasevoli, stručni voditelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije »More i krš« koja je, uz Grad Solin i solinsku Turističku zajednicu, vodeći partner na provedbi ovoga projekta.

– Druga faza radova obuhvaća izgradnju prezentacijskoga i interpretacijskoga centra s pratećim sadržajima, manjega ugostiteljskog objekta, zone za rekreaciju, informacijskog punkta i parkirališta – rekla je pročelnica Žižić dodajući kako se tijekom realizacije projekta posebno vodilo računa o činjenici da se radovi odvijaju uz jedan od najljepših prirodnih bisera Dalmacije, izvor Jadra, na prostoru zaštićenog ihtiološkog rezervata.

Da je zaštita prirode jedan od glavnih segmenata provedbe ovog projekta potvrdio je i biolog Gvido Piasevoli dodajući kako čuvari prirode iz JU »More i krš« intenzivno nadziru radove na terenu.

– Jedan od rezultata ovoga projekta svakako je i poboljšanje kvalitete zaštite rezervata s posebnim naglaskom na infrastrukturu koja će doprinijeti promidžbi ovoga područja, što potvrđuje i činjenica da nam je jedan od partnera Turistička zajednica grada Solina.

Neosporno je da će rezervat nakon ovih zahvata biti pod većim pritiskom posjetitelja, ali to će biti daleko bolje organizirano tako da će unatoč većem broju posjeta negativni utjecaji biti smanjeni – istaknuo je Piasevoli dodajući kako će projekt »Jadro izvor života« znatno unaprijediti status ovoga strogog rezervata, odnosno doprinijeti zaštiti solinske mekousne pastrve, jedine autohtone vrste ribe u rijeci Jadro.

– Gornji tok rijeke Jadro jedino je mjesto na svijetu u kojem obitava ova vrsta pastrve stoga iz godine u godinu ulažemo sve više truda i znanja u njezino očuvanje, a realizacija spomenutog projekta uvelike će nam pomoći u tim nastojanjima – najavio je Piasevoli.

SAMOBORSKA TVRTKA »DIV GRUPA« KOJA JE DOBILA POSAO REKONSTRUKCIJE SOLINSKOGA RASKRIŽJA U OZBILJNIM FINANCIJSKIM PROBLEMIMA – Širina nadugo i naširoko

18 svibnja 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Solinska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

Prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka podnio je sâm dužnik preko ovlaštenog odvjetničkoga ureda, a u dostavljenoj dokumentaciji posebno se ističe kako je »Div grupa« matično društvo grupacije koja zapošljava ukupno 4000 radnika, od kojih 862 radnika neposredno zapošljava ta krovna tvrtka

Koncem mjeseca siječnja u nazočnosti ministra mora prometa i infrastrukture Olega Butkovića samoborska tvrtka »DIV grupa« službeno je uvedena u posao rekonstrukcije jednoga od najfrekventnijih prometnih čvorišta u državi, solinske Širine, a za dovršetak kojega je predviđen projektni rok od dvije godine.

Specifična financijska likvidnost izvođača radova potpomognuta ratom u Ukrajini dodatno je zakomplicirala pitanje ne samo dovršetka radova, nego njihova početka.

Prema pisanju HINE Trgovački sud u Zagrebu naime zaprimio je prijedlog za otvaranje predstečaja »Div grupe« u kojemu se kao razlog navode evidentirane neizvršene osnove za plaćanje od 41,69 milijuna kuna utvrđene polovicom travnja.

Prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka podnio je sâm dužnik preko ovlaštenog odvjetničkoga ureda, a u dostavljenoj dokumentaciji posebno se ističe kako je »Div grupa« matično društvo grupacije koja zapošljava ukupno 4000 radnika, od kojih 862 radnika neposredno zapošljava ta krovna tvrtka.

– U tom smislu je dužnik trenutačno najveći poslodavac u gradu Kninu te zapošljava 15 posto od ukupnoga radno sposobnog stanovništva grada. Pored navedenoga, dužnik je vlasnik najveće tvornice standardnih vijaka u Europi, koja plasira svoje proizvode na zahtjevno europsko tržište, osobito tržište EU, kao i na tržišta sjeverne Afrike, Srednjeg Istoka i Amerike – navodi se u prijedlogu.

»Div grupa«, osim što je specijalizirana za projektiranje, proizvodnju i trgovinu vijčane robe te ostalih strojnih dijelova i metalnih proizvoda, preko povezanih društva grupacije izravno utječe na obavljanje specifičnih djelatnosti, uključujući i brodogradnju, koja nesporno predstavlja strateški važnu industriju za Republiku Hrvatsku, istaknuto je u podnesku.

– Slijedom navedenoga, imajući u vidu specifičnost situacije zbog koje je kod dužnika nastupila prijeteća nesposobnost za plaćanje, potrebu očuvanja radnih mjesta te značaja poslovanja dužnika i njegovih povezanih društava za cjelokupno gospodarstvo, dužnik predlaže sudu da uzme predmet u rad u što kraćem roku te donese rješenje o otvaranju predstečajnog postupka – navedeno je u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka.

Zaključuje se i kako će »Div grupa« dostaviti i plan restrukturiranja u predviđenom zakonskom roku od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama, odnosno od dana dostave odluke drugostupanjskog suda o žalbi protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama.

Račun »DIV grupe« blokiran je sredinom travnja, a kao jedan od razloga iz te su kompanije naveli financijsku pomoć koju su morali pružiti »Brodosplitu« zbog problema refinanciranja kredita ruskog VTB-a te potezima dobavljača nakon objave tih problema.

Zbog sankcija uvedenih ruskim bankama nije u cijelosti povučen kredit od VTB-a, pa je »DIV« morao »Brodosplitu« pomoći vlastitim novcem, rekli su Hini iz »DIV grupe« nakon blokade računa. »Brodosplit« je ranije izvijestio da mu je blokirano 60 milijuna eura, zbog financiranja gradnje dva broda sredstvima VTB Europe, banke u ruskom vlasništvu sa sjedištem u Frankfurtu.

PREDSTAVLJANJE REZULTATA PROJEKTA »GRAD U TVOM MJESNOM ODBORU« I NOVI KRUG OBILAZAKA – Neformalan kontakt s građanima u njihovom okruženju

18 svibnja 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Solinska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

Tijekom prvoga kruga obilazaka organiziranih utorkom u poslijepodnevnim satima prikupljeno je čak 179 prijedloga građana, dok je dodatnih 120 prijedloga dostavljeno putem programa participativnog budžetiranja koji se naslanja na spomenuti projekt, a za kojeg je u Proračunu za 2022. osigurano ukupno 600 tisuća kuna

Gradonačelnik Dalibor Ninčević održao je 2. svibnja u solinskoj Gradskoj vijećnici predstavljanje rezultata projekta »Grad u tvom mjesnom odboru« koji se provodio od 31. kolovoza do 9. studenoga prošle godine te je istovremeno najavio novi krug obilazaka koji je započeo već sljedećega dana, 3. svibnja, u MO Rupotina.

– Riječ je o projektu koji ima za cilj uspostaviti neformalan kontakt s građanima u njihovom okruženju, a lokacije koje se obilaze odabiru se prema kriteriju potrebe rješavanja određenih problema, u prvom redu komunalnih, ali i nekih manje kompleksnih koji građanima puno znače – rekao je gradonačelnik.

Tijekom prvoga kruga obilazaka organiziranih utorkom u poslijepodnevnim satima prikupljeno je čak 179 prijedloga građana, dok je dodatnih 120 prijedloga dostavljeno putem programa participativnog budžetiranja koji se naslanja na spomenuti projekt, a za kojeg je u Proračunu za 2022. osigurano ukupno 600 tisuća kuna.

Gradonačelnik Ninčević u kontaktu s građanima u njihovom prirodnom okruženju

– Naglasio bih kako se projekt »Grad u tvom mjesnom odboru« sastoji od dvije faze. Prva faza obuhvaća obilazak terena, susret s građanima i prikupljanje informacija na temelju kojih se pokreće rješavanje, u prvom redu onih stavki koje su u skladu s proračunskim planiranjima Grada kao što su održavanje nerazvrstanih cesta, javne rasvjete, igrališta za djecu i slično.

Druga faza, projekt participativnoga budžetiranja kojega sam već spomenuo, podrazumijeva još veće uključivanje građana u upravljanje gradom na način da sami sudjeluju u procesu kreiranja proračuna – pojasnio je gradonačelnik dodajući kako se o svim konstruktivnim prijedlozima i sugestijama razgovaralo na redovnim kolegijima te je za većinu pokrenuto pronalaženje rješenja te samo rješavanje.

Najviše prijedloga građana prikupljeno je u MO Sveti Kajo, slijede Kučine, potom Srednja Strana, Mravince, Vranjic, Centar, Priko vode i Rupotina.

Najveći broj zahtjeva odnosio se na održavanje cesta, zatim na evidenciju prometnih znakova te održavanje i uređenje parkirališta. Slijede problemi vezani uz održavanje zelenih površina, kanalizaciju, javnu rasvjetu te uređenje dječjih i sportskih igrališta.

– Trudili smo se riješiti sve zahtjeve građana, ali još uvijek postoje neki koje iz objektivnih razloga nismo uspjeli realizirati. U svakom slučaju rezultati koji su proizašli iz provedbe projekta »Grad u tvom mjesnom odboru« potvrđuju važnost otvorene i izravne komunikacije građana i gradonačelnika. Upravo zato je bitno nastaviti projekt poput ovoga, kako bi se postavljeni temelji za ovakav oblik dijaloga nadogradili te kako bi se isti nastavili i u budućnosti – rekao je gradonačelnik dodajući kako bi se spomenuti projekt trebao odvijati dvaput godišnje, u proljeće i na jesen.

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Proljetne biljke u prehrani, za čišćenje i liječenje organizma

24 ožujka 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Zelena stranica

SOLINSKA KRONIKA 331, 15. ožujka 2022.

Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ

Ljudi na različite načine nastoje smanjiti učinak nezdravoga načina života. Netko koristi tradicionalno prihvaćeni post, za što je idealno vrijeme korizme kada se većina ljudi odriče određenih štetnih jela i navika. Određeni pojedinci koriste filtriranu vodu, drugi se okreću konzumiranju sirove hrane i kašastih sokova, vjerojatno najčešće se poseže za uzimanjem različitih dodataka prehrani i vitaminsko-mineralnih nadomjestaka

Detoksikacija organizma dvaput godišnje – u jesen i rano proljeće je poželjna rutina ako se osjećate umorno, iscrpljeno i bez energije ili imate problema s probavom i glavobolju.

Cilj je osloboditi tijelo od štetnih tvari koje usporavaju metaboličke procese, ukloniti učinke koje toksini imaju na imunitet, poboljšati rad jetre, obnoviti je, kao i probavni i respiratorni sustav. Na taj će se način u ukupnosti popraviti psihofizičko stanje te povećati energija.

Ljudi na različite načine nastoje smanjiti učinak nezdravoga načina života. Netko koristi tradicionalno prihvaćeni post, za što je idealno vrijeme korizme kada se većina ljudi odriče određenih štetnih jela i navika. Određeni pojedinci koriste filtriranu vodu, drugi se okreću konzumiranju sirove hrane i kašastih sokova, vjerojatno najčešće se poseže za uzimanjem različitih dodataka prehrani i vitaminsko-mineralnih nadomjestaka.

Svatko tko ima cilj detoksicirati organizam vjerojatno će posegnuti i za ljekovitim biljem, a najčešće ono koje djeluje na jetru, probavni i mokraćni sustav koji predstavljaju glavne filtracijske sustave te ujedno snažno detoksiciraju organizam.

Dolaskom proljeća u prirodi počinju rasti najbolje biljke koje se koriste kako za prehranu, tako i za čišćenje organizma od toksina, a mogu pomoći i za brojne druge probleme.

Vrijeme je da izađemo u prirodu i iz sve te raskoši sakupimo barem mali dio biljaka te ih ubacimo u svakodnevnu prehranu ili ih sačuvamo za rješavanje sitnih tegoba kroz godinu.

Maslačak – Taraxacum officinale L.

Maslačak je prepoznatljiva biljka široko rasprostranjena i s dugotrajnom primjenom u pučkoj medicini, koja se preklapa s primjenom u znanstvenoj medicini.

Osim već poznatoga iskorištavanja biljke za sušenje i pripremu čaja, te kao dodatak salatama postoje mogućnosti pripreme maslačkova vina i maslačkova sirupa, čije recepte donosimo.

Vino od maslačka se priprema na način da se posuda zapremnine 6 litara napuni svježe ubranim i usitnjenim cvjetnim glavicama, obavezno po suhom vremenu.

Njima se dodaje 6 litara svježe vode i kuha se, a nakon pola sata dodaju se kore dva domaća neprskana limuna i dvije naranče. Cjelokupna masa se procijedi kroz lanenu krpu. Dobivenom soku se dodaje 3 kg šećera i sok od 2 limuna i 2 naranče, sve se dobro promiješa i ostavi da se ohladi.

U pola šalice mlake vode rastopi se jedna kocka kvasca i pomiješa se s ohlađenim sokom, te ostavi na toplome mjestu 5 dana i prepusti vrenju. Nakon tog vremena, ponovo se procijedi kroz lanenu tkaninu i puni u jake vinske boce ili u boce za pjenušavo vino koje je najbolje prije korištenja držati sat vremena na 100°C u pećnici, da se steriliziraju.

Pune boce je najbolje začepiti strojem za čepljenje boca, i zapečatiti pečatnim voskom te spremiti u hladan podrum na tamnom mjestu, ulaganjem grla boce prema dolje u nasipani pijesak. Nakon dva mjeseca maslačkovo je vino gotovo za konzumiranje, a može se gotovo neograničeno držati. Ispravno pripremljeno vino od maslačka je svijetlo poput vode, i pjeni se kao šampanjac.

Za pripremu sirupa, od maslačka (»med od maslačka«) potrebno je sakupiti 3 do 4 pune šake cvjetnih glavica maslačka koje se dobro prokuhaju u 2 litre vode. Procijedi se tekućina i doda se 1,5 kg šećera i sok od 2 limuna, te se nastavi kuhati dok se ne dobije konzistenciju poput sirupa. Sprema se u boce sa širokim grlom. Tako dobiveni sirup ima okus po medu, a djeluje na jačanje i čišćenje krvi, kao i na poboljšanje probave.

Ljubičica – Viola sp.

Cvatnja ljubice počinje u rano proljeće nježnim cvjetovima privlačnoga mirisa. Cvjetovi se koriste za izradu mirisnih buketića, a njihova je simbolika poniznost, skromnost ili tajna ljubav.

Povezana su prije svega s niskim rastom biljke koja cvjetove saginje prema tlu i skriva među zelenim listovima. Najčešće se koristi kao pokrivač tla na zasjenjenim mjestima. Uspijeva na različitim tlima, ali najviše voli hladna, humusna tla s dobrom drenažom. Osobito je dekorativna kada raste na kamenim zidovima.

Mladi i nježni listovi mogu se koristiti u salatama, a u kasnijem dijelu sezone, kada postanu nešto tvrđi mogu se kuhati s ostalim povrćem za pripremu juha ili uz kuhano meso.

Ekstrakt lista se koristi kao aroma u slasticama ili sladoledu. Sirovi se cvjetovi koriste za ukrašavanje salata i deserta dok kandiranjem postaju ukusna poslastica. Svježe otvoreni cvjetovi ljubičice mogu se koristiti za pripremu nadjeva za mesna ili riblja jela.

Kandirane ljubičice služe i za dobivanje aromatiziranih pića uključujući i likere, a natapanjem cvjetova u vinskom octu, osim boje na njega prenose i aromu.

Mirisna ljubičica se kao lijek upotrebljavala još od starih Grka. Hipokrat ju je preporučivao kod glavobolje, lošeg vida, poteškoća s disanjem ili mamurluka.

Plinije je isticao njezinu djelotvornost kod nesanice, smirivanja ljutnje i bijesa te za jačanje srčanoga mišića. Arapi su je koristili kod upale grla i krajnika, nesanice i jetrenih tegoba. Kneipp je hvalio čaj i sirup od ljubičice kod kašlja i hripavca, nervoznoga lupanja srca ili histerije. U tradicionalnoj medicini za ljekovite svrhe se skupljaju svi dijelovi biljke, dok industrija parfema i kozmetička industrija koriste cvjetove.
Ljubičica u svom sastavu ima dosta aktivnih tvari od kojih najznačajniji su saponini, glikozid iridin, spojevi salicilne kiseline, gorke tvari, eterično ulje i alkaloid odoratin.

U narodnoj medicini mirisna ljubičica ima dugu tradiciju kod liječenja raka i kašlja hripavca. Budući da sadrži salicilnu kiselinu koja je osnova za dobivanje aspirina, uspješno se koristi u liječenju glavobolje, migrene i nesanice. Cijela biljka pospješuje znojenje, mokrenje i stolicu, služi kao sredstvo za iskašljavanje, ima ublažujuća i protuupalna svojstva.

Unutarnja primjena ljubice djeluje pozitivno na bronhitis, dišni katar, kašalj, astmu te rak dojke, pluća i probavnoga trakta. Čaj od ljubičice priprema se od listova, cvjetova i korijena, i to za šalicu čaja čajna žlica mješavine.

Vanjska primjena biljke je kod infekcije usta i upale grla. Biljka se može koristiti svježa ili se nakon žetve u cvatnji suši za kasniju upotrebu. Cvjetovi ublažavaju bol i koriste se prilikom oboljenja žuči i pluća. Korijen je puno jače sredstvo za iskašljavanje od ostalih dijelova biljke.

Tratinčica, Bellis perenis, Asteraceae

Mladi listovi tratinčice se spremaju kao ukusna salata, međutim zbog svoga ljekovitog djelovanja služe i za proljetno pročišćavanje krvi, ili u situacijama kada je potrebno ojačati krvnu sliku npr. kod anemije.

Tratinčica djeluje i kod bolesti respiratornih organa kao kod iscrpljujućega kašlja, pleuritisa, prsnih bolova, upalnih stanja i infekcija, kod bolesti želuca i crijeva, bolesti jetre i žuči kao i kod detoksikacije jetre kod trovanja. U kozmetici je također vrlo cijenjena biljka koja blagotvorno djeluje na kožne bolesti kao edema ili varikoznih vena.

Osim toga se koristi za izradu prirodnih krema i losiona za ublažavanje pigmentacijskih mrlja od sunca. Novija istraživanja potvrđuju i preporučuju uporabu čaja i svježega soka od listova tratinčice i kod karcinoma dojki. Tratinčica je prirodan metabolik jer potiče metabolizam na bolju izmjenu tvari.

Bljušt – Tammus communis, porodica Dioscoreaceae

Bljušt je trajna zeljasta povijuša koja naraste u dužini i do tri metra. Stabljika joj je tanka s naizmjenično poredanim šiljastim i srcolikim tamnozelenim listovima. U pazušcima listova izbijaju neugledni cvjetovi žućkaste boje, složeni u grozdaste cvatove.

Plod je okrugla crvena bobica. Korijen je nepravilnoga oblika, gomoljasto odebljan, dug do 20, a širok 5 do 10 cm. Vrijeme cvatnje biljke je od svibnja do lipnja. Bobice su bez mirisa, ukusne i slatkaste, ali otrovne.

Biljka raste u šikarama, na livadama, kamenjarima, u hrastovim i bukovim šumama. Mladi izdanci beru se za jelo u rano proljeće, korijen u rano proljeće ili najesen, a po potrebi i u vrijeme vegetacije, te list u vrijeme vegetacije. Svježi korijen djeluje brzo i vrlo nadražujuće na kožu te je kod njegova vađenja potrebno zaštititi ruke. U pučkoj medicini preporučuju se u tu svrhu biljni čajevi od divljega odnosno samoniklog jestivog bilja.

Cijela biljka sadrži spojeve slične histaminu, sluz, steroidne saponozide, kristale kalcijev oksalat, a u zrelim bobicama nedefinirani otrovni sastojci, šećer i pektin.

Kako su saponinski spojevi otrovni i ima ih u korijenu i plodu onda se mora naglasiti da je bljušt otrovan. Njegov sok izaziva jako povraćanje i proljev. Zabilježeni su smrtni slučajevi trovanja bobicama – plodovima.

Ipak u malim količinama u narodnoj medicini se koristi kao lijek za vanjsku uporabu. Svježi korijen bljušta koristi se najčešće usitnjen kao oblog, za liječenje reume, modrica i križobolje, potkožni izljevi krvi, pucanje kapilara i hematomi. Ipak u proljeće mladi kuhani izdanci bljušta se rado jedu i u takvomu obliku nisu opasni, iako ih je najbolje izmiješati s drugim proljetnim biljkama.

Petrovac – Agrimonia eupatoria L.

Raste na vlažnim livadama, u jarcima, uz vode, na prisojnim brežuljcima i stijenama. Voli topla mjesta i vapnenasto tlo. On je biljka čitave sjeverne polutke.

Petrovac je trajna biljka koja ima uspravnu, dlakavu stabljiku visine do 70 cm. Listovi su postavljeni naizmjenično, perasti, a listići jajastog do dugoljasto lančastoga oblika. Cvjetovi su raspoređeni u dugačkom grozdu uokolo same stabljike, mali su i žute boje.

Cvatnja je od svibnja do kolovoza. Plodovi su orašastoga oblika i imaju kukaste čekinje. Turica je gotovo bez mirisa, a gorkog je okusa.

Mladi izdanci koji se razvijaju prije cvatnje mogu se upotrebljavati za jelo u obliku variva ili za juhu od lisnatoga povrća. Biljka je dosta bogata vitaminom C i karotenima. Bogata je i treslovinom pa je zbog toga dobra u liječenju bolesti želuca i crijeva. Za tu svrhu se bere gornji dio biljke u cvijetu.

Osim toga koristi se u liječenju oboljenja jetre, žutice, sklonosti taloženju mokraćne kiseline u tijelu i kod žučnih kamenaca. Izvana se koristi protiv krvarenja rana, krvarenja bubrega, protiv bolesne slezene, kože i krvotoka.

Poznati domaći lijek za žuticu je čaj od petrovca: 3 gr isjeckanoga suhog lišća popari se s 2 dl vruće vode i ostavi u pokrivenoj posudi 15 minuta. Na dan popijemo 3 šalice vrućeg čaja u gutljajima.

Preslice – Equisetum arvense L

Pripravci od preslice se koriste za liječenje bolesti najčešće dišnoga, probavnog i mokraćnog sustava. Najčešće se koristi u obliku čajeva, ali treba paziti kako kod nje tako i kod korištenja bilo kojih biljnih pripravaka da se ne koristi predugo i u visokim koncentracijama te da se ne zaslađuje šećerom već se ili pije nezaslađena ili se zasladi medom.

Za uklanjanje bolova mokraćnoga mjehura kao i za otapanje bubrežnih kamenaca poznat je čaj koji se dobiva kuhanjem jedne žlice preslice i jedne žlice plodova šmrike (borovice) u 2,5 dcl vode i to 5 minuta. Ostavi se 15 minuta poklopljeno, ocijedi se i pije svako sat vremena.

Čaj pripravljen od 2/3 preslice i 1/3 steže (Potentilla tormentilla), ukupno 50 g na litru vode, kuhanje 15 min, je najviše zbog visokog postotka kremene kiseline iznimno učinkovit kod krvarenja iz pluća, ali i iz želuca, a može se koristiti i za ušmrkavanje kod krvarenja iz nosa.

Preslica u kombinaciji s gospinom travom je djelotvoran čaj za pročišćavanje krvi, za slabokrvnost, ali i za ubrzavanje metabolizma i protiv debljanja. Preslica pripremljena u visokoj koncentraciji, tako da se 150 g biljke namače preko noći u litri vode, ujutro se procijedi i služi za grgljanje kod upala zubnoga mesa i krajnika, a mogu se ispirati i gnojne rane, kožni lišajevi ili čirevi po tijelu ili na licu.

Poznati su i odvari preslice s drugim biljkama, a koji se upotrebljavaju u nadoknađivanju minerala u organizmu, u pomaganju liječenja gihta, arterioskleroze i visokoga tlaka. Biljku osušite na sjenovitom mjestu i spremite u hermetički zatvorene kutije te po potrebi kombinirajte kuhanje čajeva s dodatkom meda.

Cikorija – Cichorium intybus

Cikorija je biljka iz porodice Asteraceae koja sadrži do 20% inulina, gorke tvari, pektin i kalij i odlično je sredstvo za proljetnu detoksikacijsku kuru jer pospješuje probavu, potiče lučenje žuči, djeluje diuretski te stimulira metabolizam.

Inulin je sastavljen od fruktoznih podjedinica koji se nakon što uđe u organizam samo manjim dijelom razgradi zbog toga je poznata hrana za dijabetičare koji puno lakše podnose fruktozu od glukoze. Osim toga, inulin koji cikorija sadrži djeluje probiotički, tj. potiče rast i broj probiotičkih (prijateljskih) bakterija u crijevima, čime djeluje korisno kako na probavu tako i na funkcioniranje cjelokupnog organizma.

U vremenima kriza, naše mame i bake koristile su je kao zamjenu za kavu, a u narodnoj medicini poznata je kao lijek za oboljenja jetre i žučnih putova, jačanje imuniteta i malokrvnosti, potpomaže probavu hrane i sastavni je dio mješavina za čišćenje organizma. Čaj od korijena divlje cikorije priprema se tako što se puna žlica osušenog korijena prelije litrom ključale vode i kratko prokuha, a pije tri puta dnevno prije jela.

Mišjakinja, Stellaria media

Cijenjeno povrće u Rimsko doba i poznato je da je jestiva i ljekovita biljka, puna vitamina i minerala. U zadnje vrijeme je zaboravljena kao divlje povrće iako je prva koja krene rasti u proljeće. Tako upravo sada kada ljudi osjećaju proljetni umor nakon zimske prehrane, mišjakinja već neko vrijeme buja po vrtovima i savršeno se može uklopiti u pripremi ukusne salate od samoniklog povrća, a naravno može se dodati i kašastim zelenim sokovima iz blendera.

Kopriva – Urtica dioica

Proljetna »kraljica« jestivoga i ljekovitoga bilja. Za jelo se koriste samo svježi, prokuhani listovi i vršci koprive. Nježne vrške biljke s 4 do 6 listića beru se u gumenim rukavicama. Od koprive se pripremaju brojna jela kao juhe, variva, umaci, salate, kao špinat…. Koprivu treba blanširati, nakon čega se ili koristi ili smrzne. Može se i konzervirati sušenjem, za upotrebu u zimskim mjesecima ili za pripremanje čaja. Kopriva poboljšava probavu, stimulira čitavi organizam, potiče cirkulaciju i rad srca, čisti i jača krv, smanjuje šećer, pomaže kod gripe i prehlade i astme.

PADALINE
U mjesecu veljači 2022., u Solinu na području Gornje Rupotine, ukupne padaline su bile 45 litara po četvornomu metru.

PEDIJATRIJA – Epilepsije dječje dobi

24 ožujka 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Zrnca

SOLINSKA KRONIKA 331, 15. ožujka 2022.

Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ, dr. Med., spec. pedijatar

Epilepsija je važan javnozdravstveni problem. Postoji preko 40 vrsta epilepsija. Procjenjuje se da u svijetu oko 10 milijuna djece mlađe od 15 godina boluje od epilepsije. Prevalencija epilepsije u svijetu iznosi 3,4 do 7,1 / 1000 djece na godinu. Slično je i u Hrvatskoj u kojoj oko 7000 djece do 14 godina boluje od epilepsije. 20 do 30% epilepsija u djece ne reagira na lijekove. Teškoće učenja i poremećaji ponašanja pojavljuju se u 50 do 70 % djece koja boluju od epilepsije

Epilepsija je poremećaj koji je nastao naglim pražnjenjem neurona u mozgu koji uzrokuje napadaj.

Epilepsija ili epileptički sindrom je kronična bolest koju obilježava sklonost ponavljanju epileptičkih napadaja. Prema Međunarodnoj ligi protiv epilepsije, dijagnoza te bolesti smije se postaviti ako je zadovoljen najmanje jedan od ovih kriterija:

1) najmanje dva neprovocirana ili refleksna napadaja u razmaku većem od 24 sata;

2) jedan neprovocirani ili refleksni napadaj uz postojanje čimbenika za koje je poznato da znače veliki rizik (barem 60%) od ponavljanja napadaja, na primjer strukture abnormalnosti mozga: tumor, moždani udar, poremećaji razvoja mozga ili

3) nedvojbeno postojanje epileptičkoga sindroma. Epileptički sindrom je skup kliničkih simptoma i znakova koji zajedno čine klinički prepoznatljiv poremećaj. Epileptički sindromi razlikuju se prema tipu napadaja, nalazima elektroencefalograma, etiologiji i dobi djeteta u kojoj se pojavljuju.

Epileptički sindromi prema životnoj dobi početka bolesti

Novorođenačko razdoblje: benigne familijarne novorođenačke konvulzije, rana mioklonička encefalopatija. Dojenačka dob: Westov sindrom je česti oblik teške epilepsije dojenačke dobi), benigni dojenački napadaji, teška mioklonička epilepsija dojenačke dobi (Dravetin sindrom), te benigna mioklonička epilepsija dojenačke dobi.

Predškolska i školska dob: generalizirana epilepsija s febrilnim konvulzijama plus, benigna epilepsija iz okcipitalnog režnja s ranim početkom, epilepsija s miokloničko-astatskim napadajima, benigna epilepsija s centrotemporalnim žarištem (rolandična epilepsija), autosomno dominantno nasljedna epilepsija iz frontalnoga režnja s noćnim napadajima, epilepsija s kasnim početkom iz okcipitalnog režnja (Gastaut), epilepsija s miokloničkom apsansima, Lennox-Gastaut sindrom, epileptička encefalopatija s kontinuirasnim šiljak-valovima u spavanju, epilepsija dječje dobi s apsansima.

Adolescencija i odrasla dob: juvenilna epilepsija s apsansima, juvenilna mioklonička epilepsija, epilepsija s generaliziranim toničko-kloničnim napadajima, progresivna mioklonička epilepsiija, te familijarne nasljedne epilepsije.

Uzroci epilepsija su: poremećaj razvoja moždane kore, neurokutani sindromi, tumori, infekcije, traume, moždani udari, angiomi, perinatalni uzroci, nasljedne metaboličke bolesti, kromosomopatije i genetski poremećaji, te nepoznati uzroci.

Epileptički napadaji izviru i šire se putem neuronskih mreža – kortikalnih ili supkortikalnih. Ovisno o izvorištu u mozgu odakle se šire epileptički napadaji klasificiraju se kao žarišni (parcijalni), generalizirani ili napadaji nepoznata tipa ako je nejasno radi li se o žarišnim ili generaliziranim napadajima.

Provocirajući čimbenici epileptičkoga napadaja u djece mogu biti spavanje, neprospavana noć, jaka svjetlost, izlaganje suncu, opstipacija, duboko disanje, povišena tjelesna temperatura, umor, stres, povećana tjelesna aktivnost.

Najčešći simptomi epilepsije su sljedeći: nagle promjene raspoloženja, promjena okusa i mirisa, neobičnost zvukova iz okoline, osjećaj trnjenja u rukama, osjećaj ponavljanja nekoga događaja (deja vu), iskrivljena percepcija okoline, nevoljni pokreti, lupanje srca, izmiješanost osjećaja.
Napadaji epilepsije odvijaju se po fazama.

Prodrom

Prodorom je stadij koji prethodi akutnomu napadaju epilepsije. Za vrijeme ove faze osoba koja je pogođena mijenja raspoloženje i ponašanje, a često ima i glavobolju koja traje satima ili danima.

Nisu rijetke i halucinacije, a moguć je i gubitak svijesti s povraćanjem. Aura zapravo predstavlja početak epi napada i uključuje jako lupanje srca kao i okretanje glave i očiju. Tonička faza epilepsije kod djece (i odraslih) traje nekih 10 do 20 sekundi.

U tom razdoblju dolazi do kontrakcije mišića, a događaju se i slijedeće pojave: savijanja trupa, očni kapci su podignuti, a pogled uperen prema gore. Donja vilica i jezik se grče naizmjenično. Mišići grudnoga koša se također grče, a zbog toga nastaje takozvani epileptični krik. Kod vegetativnih fenomena javlja se povećanje pritiska i ubrzanje pulsa, širenje zjenica, bljedilo i modro lice.

Klonička faza

Ova faza traje oko 30 do 40 sekundi. Počinje drhtanje, razvija se u grčenje svih mišića u tijelu i na licu, uključujući vilicu i jezik, kao i pojavu pjene u ustima, najčešće krvavu. Faza oporavka. Nakon 3 do 5 minuta dolazi do povratka svijesti kod osobe koja je doživjela epi napad.

Osoba je u tomu trenutku dezorijentirana, ima osjećaj konfuzije i često dolazi do nekotroliranoga mokrenja. Vegetativni fenomeni su skloni oporavljanju. Ponovno se uspostavlja disanje, ali se pojavljuje i krkljanje.

Faza oporavka se uglavnom završava snom, s obzirom da je osoba veoma iscrpljena i jednako toliko malaksala. Komplikacije kod napada epilepsije su: respiratorni zastoj odnosno problemi sa disanjem. Povrede dijelova tijela – kralježnice, glave, ruku i nogu.

Epileptični status je produžen epileptički napadaj koji spontano ne prestaje ni poslije 20 minuta ili je to više napadaja u nizu između kojih dijete ne dolazi svijesti. S obzirom na to da više od 75% epileptičkih napadaja spontano prestane u roku od 3 minute nakon početka napadaja, u praksi svi napadaji koji traju dulje od 5 minuta treba smatrati epileptičkim statusom.

U dječjoj se dobi epileptički status pojavljuje u febrilne djece. U liječenju epileptičkoga statusa najvažnije je održati prolaznost dišnih puteva uz aspiraciju sadržaja usne šupljine i nosnih hodnika. Uvijek treba dijete bez svijesti položiti na bok, primijeniti 100% kisik na masku, te ga uputiti u bolnicu.

Epilepsija se prvenstveno povezuje s napadajima, no ne moraju ih sve osobe s ovom bolesti imati. Ova neurološka bolest utječe na mozak i živce zbog čega napadaji nisu neobična pojava.

Kod djece se mogu dogoditi manji napadaji koji se očituju kratkotrajnim prekidom aktivnosti, mahanje rukom, zagledavanje u neki predmet i kratkotrajna odsutnost.

Ovakvi se napadaji epilepsije kod djece obično događaju kada dijete krene u školu te se tada lakše opaze, kod nastavnika i roditelja. Kod djece kod kojih su ovakvi napadaji česti može doći do problema u praćenju nastave.

Do epileptičnih napadaja dolazi zbog utjecaja na određeni dio mozga pa tako napadaji mogu biti fokalni/parcijalni ili generalizirani. Epileptični napadaji su vidljivi simptomi koji su obično jasan znak pojave epilepsije kod djece.

Ovo su najčešći simptomi generaliziranih epileptičnih napadaja kod djece: gubitak svijesti, grčevi mišića uz plavljenje kože, pjena na ustima, okretanje očiju prema gore, griženje jezika, mokrenje. Može doći i do parcijalnih napada koji se razlikuju u vrsti simptoma koji mogu biti složeniji ili jednostavni.

Među simptomima je poremećaj ili suženje svijesti, jednostrano pojavljivanje simptoma poput utrnulosti ili mravinjanja ekstremiteta te grčenje i kočenje mišića. Simptomi mogu biti potpuno individualizirani i različiti kod bolesnika. Rijetko se mogu dogoditi i aure prije pojave epileptičnog napadaja koje se karakteriziraju kao predosjećaj napadaja, a nastaju kao dio psihomotorne epilepsije.

Prva pomoć kod napadaja epilepsije

Prvo i osnovno pravilo u prvoj pomoći kod epilepsije je da dijete koje je u fazi aure smjestite negdje gdje je udobno, u krevet ili na pod, pri čemu ćete pod glavu staviti jastuk, jaknu, prekrivač, nešto mekano.

Materijal ne smije biti takav da dodatno iritira i nadražuje. Udaljite sve tvrde i oštre predmete zbog zaštite od ozljeđivanja i olabavite odjeću, skinite naočale ukoliko ih dijete nosi. Ne davati vodu i lijekove, sve dok ne vrati svijest u potpunosti. Nikakva ograničavanja pokreta prilikom epi napada nisu poželjna.

Nemojte pokušavati ni nasilno otvaranje vilice. Zašto? Jer zbog snažnih kontrakcija koje osoba doživljava može doći do frakture kostiju, i to veoma ozbiljne. Zovite Hitnu pomoć. Bez obzira koliko traje napad, prisustvovati istom je veoma stresno. Ako ste pored djeteta ili odrasle osobe koja doživljava napad epilepsije, bitno je da ostanete prisebni i pribrani. Pratite situaciju, pogotovo ako je ovo epilepsija kod djece koja se prvi put pojavljuje. Tako ćete moći opisati sve simptome, detaljno razgovarati s doktorom i prepoznati simptome prije nego što se novi napad pojavi.

Liječenje epilepsija

Epilepsije se liječe antiepileptičkim lijekovima pod nadzorom neuropedijatra. Liječenje traje jednu do dvije godine ili pak doživotno, ovisno o ponavljanim napadajima, patološkim nalazima EEG (slikovne pretrage mozga).

Iako bolest sama po sebi stvara velik strah kod roditelja i djece, najveći problem s kojim se mnogi roditelji bore je strah od ponovnih napadaja. Prije svega je važno da se roditelji na prvu pojavu simptoma ili pri prvoj pojavi napadaja obrate liječniku kako bi se što prije počelo s bolničkom obradom. Dijagnosticiranje epilepsije kod djece provodi se EEG-om, hematološko-biokemijskim pretragama, specifičnim obradama, neuroslikovnim pretragama i psihologijskom obradom.

Ako je uz nalaz došlo do dva ili više napadaja epilepsije tada se postavlja dijagnoza te se počinje navikavati roditelja i dijete s epilepsijom na život s ovom bolešću.

Edukacija i što veća količina znanja o epilepsiji pomoći će u smanjivanju straha. Djeca s dobro reguliranom epilepsijom mogu normalno pohađati vrtiće i školu, no bilo bi poželjno i nastavnike obavijestiti o bolesti s obzirom na to da je kontrola epilepsije ponekad vrlo teška.

Ako dijete s epilepsijom i dalje pohađa vrtić, nužno je prilagoditi odgajatelje za mogući napadaj u vrtiću te im dati informacije o tome kako prepoznati određenu vrstu napadaja.

U nekim se slučajevima preporučuje dati pisane upute u vezi postupanja, ali i davanja lijeka djetetu. Kod djece se savjetuje daljnje bavljenje aktivnostima i sportom, no uz dodatnu zaštitu. Ako dijete još nije odabralo sport, preporučuje se da se njime krene baviti zbog podizanja samopouzdanja i poticanja socijalne interakcije.

Međutim, preporučuju se nisko rizični sportovi poput plesa, trčanja.

Kod roditelja i djece je vrlo važno zapamtiti da epilepsija kod djece možda otežava život, ali dopušta redovno pohađanje vrtića i škole. Osobe s epilepsijom mogu dobiti i vozačku dozvolu ako nisu imali napadaj dvije godine.

U životu djece s epilepsijom najvažnija je podrška roditelja i okoline.

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook
   RSS
   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.

Politika Privatnosti