Autor: urednik

PEDIJATRIJA – Osipne bolesti u djece

17 veljače 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Zrnca
SOLINSKA KRONIKA 330, 15. veljače 2022.
Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ, dr. Med., spec. pedijatar

U djece su osipne bolesti česta pojava. Uzroci i mehanizmi njihova nastanka su brojni, a vrlo često su im razlog infekcija. Obično tada osip prati i povišena tjelesna temperatura, prehlada, kašalj. Vrućice s osipom su najčešće infekcijskoga virusnog uzroka. Najvažnije je prepoznati o kojoj se ospinoj bolesti radi. Ako se radi o zaraznoj bolesti takvo dijete treba staviti u izolaciju da ne zarazi i drugu djecu

S kliničkoga stajališta razlikuju se tri skupine osipnih bolesti:

1. osipi tijekom virusnih infekcija su obično samoizlječive blaže bolesti, s rijetkom potrebom specifičnog antivirusnog liječenja.
2. osipi u sklopu bakterijskih bolesti, bolesti s potrebom antimikrobnoga liječenja, što ponekad kao u slučaju septičkoga rasapa treba hitno započeti liječenje.
3. osipne bolesti koje su posredovane isključivo imunosnim mehanizmima, među njima treba prepoznati bolesti s težom kliničkom slikom koje ponekad treba liječiti supresijom imunosne reakcije.

Makulopapulozni osipi su najčešći. Sastoje se od makula, crvenih mrlja. Rašireni su po licu, trupu , te nogama i rukama. Najčešće se takav osip javlja u sklopu enterovirusnih infekcija najčešće ljeti. Prenose se fekalno oralnim putem. Dječje zarazne bolesti su karakterizirane makukopapuloznim osutkom: infekcijski eritem, trodnevna groznica. Njihova klinička slika je blažega tijeka.

Ospice su dječja zarazna bolest virusne etiologije težega tijeka s visokom temperaturom. Jači makulozni osutak je na čelu, licu, vratu trupu. Rubeola je dječja zarazna bolest s makulopapuloznim osutkom. Ona je blaža dječja zarazna bolest s blažim tijekom i blažim osutkom u odnosu na ospice. Obje bolesti su danas rijetke jer se većina djeca u dobi od godine dana cijepe protiv ospica i rubeole.

U sklopu mononukleoze, adenovirusne infekcije, rotavirusnoga proljeva, respiratornih virusnih infekcija može se javiti makulozni osutak. U svakodnevnomu radu s djecom ima dosta osutaka i oni su najčešće blagoga kliničkoga tijeka, najčešće virusne etiologije. Makulopapulozni osutak može biti i alergijskoga uzroka. Tada se liječi lijekovima protiv alergije.

U vrućim ljetnim danima takav osutak može biti posljedica znojenja. Češće u vrućim ljetnim danima kod manje i predškolske djece. Miliaria je česta u dojenčadi, a javlja se nakon 10. dana života. Promjene nastaju zbog začepljenja izvodnih kanala žlijezda znojnica, posljedične rupture kanala te curenja znoja u okolno tkivo. Osutak je makulopapulozni.

Ako su promjene dublje u koži pojavljuju se blijede tvrde papule uglavnom na trupu, ramenima i leđima. Liječenje je simptomatsko, a sastoji se u rashlađivanju tijela, regulaciji temperature okoline ili snižavanja tjelesne temperature. Lokalna primjena raznih krema dodatno začepljuje izvodne kanale znojnica, te može pogoršati klinički sliku.

Kod 20 % dojenčadi prisutne su neonatalne akne. Za nastanak bolesti važan je učinak koji imaju majčini hormoni na žlijezde lojnice novorođenčeta, te s obzirom na povećanu učestalost u muške djece, vjerojatno i fetalni testosteron, porijeklom iz testisa djeteta.

Klinička slika karakterizirana je pojavom papula i papulopustula te komedona na koži lica, najčešće na obrazima i bradi. Promjene se povlače oko 8. mjeseca života. U neke djece s neonatalnim aknama iz briseva kožnih promjena izolirane su i gljivice. Terapija lokalnom primjenom antimikotika dovodi do brze regresije promjena na koži.

Kod dojenčadi je čest pelenski osutak. Blaži pelenski osutak liječi se neutralnim kremama, a jači se najčešće izliječi antimikoticima.
Eritematozni osip je crvenilo kože, a može nastati zbog brojnih uzroka. Eritroskavamozni osutak se nalazi kod psorijaze, pitirijaze.

Uglavnom su to osipi koji zahvaćaju čitavo tijelo, te sluznice i tada govorimo o mukokutanom sindromu. Šarlah ili skarlatina je bakterijski uzrokovana dječje zarazna bolest karakterizirana eritemom, sitnim makuloznim osutkom kože koji počinje od prepona i sluznica. Liječi se antibioticima. Crvenilo kože nalazimo i kod teških bolesti kao što su toksični šok sindrom, stafilokokni sindrom ljuštenja kože, te Kawasakijeva bolest. Te se bolesti liječe u bolnici. Eritemi kože mogu nastati i u alergijskim bolestima, te autoimunim.

Vezikulozni osipi su mjehurići ispunjeni bistrom tekućinom. Nalaze se iznad razine kože i nisu veći od 5 mm. Mjehuri veći od 5 mm zovu se bule.
Varičele ili vodene kozice je vrlo zarazna dječja zarazna bolest. Javlja se uglavnom u djece od prve do sedme godine života, rjeđe u odraslih. Lako se prenosi i za nju postoji velika sklonost u one djece koja je još nisu preboljela. Zato se javlja epidemijski. Od kada smo u pandemiji korona virusa varičela ima manje.

Zadnjih mjesec dana pojavile su se više u vrtićima, školi, a tako i u našoj ordinaciji. Uzročnik varičele je virus iz skupine herpes virusa, varičela zoster virus. Izvor zaraze je samo bolesnik.

Virus se prenosi zrakom, kapljičnim putem, ali i dodirom. Zaraznost počinje u zadnjim danima inkubacije, a najjače je prije izbijanja osipa i traje sve dok osip izbija. Dijete je zarazno dok ima mjehuriće, vezikule, a kada se jave kraste nije više zarazno. Virus varičele ulazi u organizam preko dišnoga sustava. Inkubacija bolesti je od 14 do 15 dana, no može biti i od 7 do 23 dana.

Prije izbijanja osipa dijete može biti prehlađeno, imati povišenu temperaturu. Karakterističan osip za varičele su mjehurići koji se javljaju na trupu, po licu, iza uha, na vratu i vlasištu, te po nogama i rukama. Osip u obliku mjehurića može se javiti i na sluznici usta.

Vezikule nakon nekoliko dana postaju kraste. Izbijanje osipa često prati povišena temperatura, te svrbež kože, razdražljivost djeteta. Osip izbija 4. ili 5. dan, najkasnije 7 ili 8 dana.

Komplikacije varičela su moguće, ali u praksi rijetke. To su upale pluća, encefalitis. U imunodeficijentnih bolesnika može se javiti progresivne, hemoragične varičele.

Bolest se liječi mirovanjem. Tapkanje mjehurića dezificijensom, otopinom hipermangana sa čime sprječavamo infekciju varičela. To se postiže tako da se pazi na čistoću tijela i krevetnine. Ne češati vezikule.

Jaki svrbež se liječi antihistaminicima. Desetak dana dijete treba biti u kući i mirovati.
Prevencija varičela je cijepljenje protiv varičela koje kod nas nije obavezno.

Varičele su blaga dječja zarazna bolest, koja je blagog tijeka, dijete je dobro podnese i ostavlja doživotnu zaštitu. Tijekom života dolazi se u kontakt sa virusom varičele i tako se imunitet ponovno stvara i štiti od bolesti.Kod malog broja djece, naročito kd djece koja imaju neku bolest imunodeficijecije, prirođenu ili izazvane lijekovima može biti i smrtonosna.

Varičele su najčešća dječja zarazna bolest koja se javlja na našem terenu.

»ZABORAVLJENE IGRE I BROJALICE« PROJEKT UČENIKA 4.B I 2.A RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE VJEKOSLAVA PARAĆA – Granice baštine i igre

17 veljače 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Istaknuto, Solinska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 330, 15. veljače 2022.
Marijana BATARELO-JELAVIĆ
Foto: Jakov TEKLIĆ

– Cilj nam je revitalizirati igre koje su 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća igrali roditelji te djedovi i bake naših učenika – rekla je knjižničarka Nada Topić dodajući kako učenici od početka školske godine istražuju te pokušavaju naučiti pravila i popularizirati stare igre među svojim vršnjacima

Četvrtaši Stipe i Petar podučavaju učenike drugog razreda Bornu i Jerka staroj igri »Neka tuče, neka tuče…«

Učenici 4.B i 2.A razreda Osnovne škole Vjekoslava Paraća predstavili su 2. veljače u prekrasnom ambijentu salonitanskoga amfiteatra projekt »Zaboravljene igre i brojalice« kojega provode od početka ove školske godine. Predstavljanje projekta organizirano je u sklopu zimskoga festivala »Solin Winterfest« kao dio tematske cjeline »Naslijeđe«.

U projektu sudjeluju učenici 4.A i 4.B razreda, učenici viših razreda polaznici Likovne radionice, učiteljice razredne nastave Snježana Bonacin i Jelena Žunić, ujedno koordinatorica projekta, učiteljice glazbene i likovne kulture Đurđica Kalebić i Sanja Mirošević, učiteljica engleskoga jezika Ivana Polić te školska knjižničarka Nada Topić.

– Cilj nam je revitalizirati igre koje su 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća igrali roditelji te djedovi i bake naših učenika – rekla je knjižničarka Nada Topić dodajući kako učenici od početka školske godine istražuju te pokušavaju naučiti pravila i popularizirati stare igre među svojim vršnjacima.

Od koordinatorice projekta, učiteljice 4.B Jelene Žunić doznajemo kako je početku provedbe projektnih aktivnosti prethodila anketa među učenicima četvrtih razreda te je tom prilikom uočeno kako djeca vole provoditi vrijeme na otvorenom, ali da je broj igara koje poznaju jako malen.

Igra »Škatule batule« zahtijeva mnogo mašte i vještine

– Prva aktivnost koju smo proveli bilo je istraživanje u knjižnici gdje su djeca u raznoj literaturi pronašla igre iz prošlosti, a potom su o njima razgovarali sa svojim starijim ukućanima.

Nakon toga smo u našoj školi ugostili novinarku i publicistkinju Miu Sesartić koja nam je predstavila svoju najnoviju knjigu »Meni će Pluton uvik bit planet« u kojoj opisuje svoje djetinjstvo tijekom 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća na solinskoj Širini uključujući i igre koje je igrala sa svojim vršnjacima, a koje nam je tom prilikom demonstrirala – rekla je učiteljica Žunić.

U nastavku projekta učenici će zajedno s učiteljicom glazbene kulture Đurđicom Kalebić predstaviti naučene brojalice, a potom predvođeni učiteljicom Snježanom Bonacin oslikati školsko dvorište kako bi ga što više prilagodili igranju starih igara poput školice i slično.

– Nakon toga planiramo napraviti intervju s nekim od djedova ili baka naših učenika, a uz sve to i dalje ćemo predstavljati »Zaboravljene igre i brojalice« u sklopu javnih kulturnih događanja.

Svakako bih spomenula i to, da je ovaj projekt dobio potporu Centra izvrsnosti Županije splitsko-dalmatinske koja je osigurala sredstva i ovom prilikom im želimo zahvaliti što su nas podržali – poručila je Nada Topić dodajući kako je igra od pamtivijeka sastavni dio djetinjstva te predstavlja važan dio kulture življenja, pa u tom smislu i nematerijalne kulturne baštine koju učenici i učitelji OŠ Vjekoslava Paraća svojim projektom nastoje sačuvati od zaborava.

Potvrđeno osmijehom

U prezentaciji starih igara i brojalica u salonitanskomu amfiteatru sudjelovali su učenici 4.B razreda s učiteljicom Jelenom Žunić i učenici 2.A razreda s učiteljicom Ines Popović. Stariji učenici mlađima su predstavili četiri igre: »Neka tuče,neka tuče…«, »Škatule batule«, »Lanac probijanac« i »Paukova mreža – Olimpijada«, te brojalicu »Okoš bokoš«.

– Za neke od ovih igara sam prije čuo, ali nisam znao kako se igraju – rekao je četvrtaš Karlo.

Njegova vršnjakinja Korina otkrila je kako je već prije od mame naučila neke igre, a posebno joj je draga »Ledena baba« koju je naučila igrati i svoje prijateljice.

Četvrtašice Mila i Sara upoznale su nas s brojalicom »Okoš bokoš« koju su naučile od učiteljice, a koju su one ovom prilikom predstavile učenicima drugoga razreda, Petri, Toniju, Luciji i Marinu.

– Nemojte pljunuti u šaku, nego samo kažite »pu« – podučile su ih Mia i Sara.

Malo dalje od njih Marino, Ante, Jerko, Borna i Ena igraju »Lanac probijanac«. Otkrivaju kako im je ovo jedna od najdražih igara.

– Najljepše je kada se svi zajedno igramo na velikom odmoru. Ove stare igre su baš super – poručili su razigrani mališani, a njihov osmijeh najbolja je potvrda kako je igra jedan od najvažnijih i najljepših trenutaka djetinjstva.

NOGOMET – 3. HNL JUG: ČETVRTOPLASIRANA SLOGA U IZMIJENJENOM SASTAVU U DRUGI DIO PRVENSTVA – Trener Boris Pavić želi pobjedničko raspoloženje

17 veljače 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Sportska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 330, 15. veljače 2022.

Mravinačka Sloga, četvrtoplasirani klub u Trećoj HNL jug, pod paskom trenera Sinjanina Borisa Pavića, 10. siječnja je započela pripreme za drugi dio sezone.

U prvoj utakmici nastavka, u nedjelju 20. veljače Sloga je domaćin GOŠK Dubrovniku 1919. Mravinčani nastavljaju uspješan niz još od drugoga dijela prošle sezone. Od dolaska Borisa Pavića i njegovih suradnika Karla Trumbića i Gorana Bašića, uz pomoć svih momaka i ljudi, na čelu s predsjednikom kluba dr. Zdravkom Perkom, koji svakodnevno vode brigu o klubu, u 40 utakmica Treće HNL osvojen je 71 bod, bilanca je 20 pobjeda, 11 neodlučnih i devet poraza, uz gol razliku 68:33, plus u Kupu dvije pobjede i jedan poraz.

– Mjesec dana napornoga rada je iza nas i moram pohvaliti svoje igrače i suradnike u svim segmentima. Momčad je pretrpjela puno odlazaka u zimskoj stanci i mislim da smo u ligi daleko ispred svih. Otišli su Katić, Andabak, Vekić, Boko, Bratim, Boban, Pranjić, Valenti, Gotovac, Copić i Matković, plus ozlijeđeni Boljat. Gotovo jedna vrlo dobra trećeligaška momčad.

U klub su stigli Slugan iz Zagore, Katuša i Ćubelić iz Uskoka, Vivodinac iz Splita, Radić iz slovenskog drugoligaša Fužinara, junior Dugopolja Vuković, Milan Simpson iz Tućepa, a priključeno je nekoliko darovitih juniora Sloge – rekao je trener Sloge Boris Pavić, uz naglasak:

– Vjerujem da će odgovorni ljudi u klubu na čelu s predsjednikom dr. Zdravkom Perkom kojima ovom prilikom zahvaljujemo na odličnim uvjetima za rad, do kraja prijelaznog roka nagraditi sa dva iskusna igrača na deficitarnim pozicijama.

Tako ćemo brže i bezbolnije afirmirati naše talente, a naravno da izvedba i rezultat ne pate previše, jer želimo njihov razvoj u dobrom natjecateljskom ozračju.

U pripremama je Sloga započela s dva poraza Junak (0:1) i Solin (0:3), uslijedile su tri pobjede protiv Vodica (1:0), Hrvaca (2:1) i Zmaja u Makarskoj, 1:0. U utorak 15. veljače u prvom kolu županijskog kupa gostuju u Trogiru.

– Poštujemo Trogirane, ali želimo početak nastavka dočekati u pobjedničkom raspoloženju – zaključio je trener Pavić

JUDO – JK SOLIN: DRAGAN CRNOV NOVI GLAVNI TRENER JUNIORSKE I SENIORSKE ŽENSKE HRVATSKE REPREZENTACIJE – Kreće program priprema za Olimpijske igre u Parizu 2024.

17 veljače 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Sportska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 330, 15. veljače 2022.

Zbog izuzetnih rezultata koje sam postizao u zadnjih pet godina na europskoj i svjetskoj razini, imao sam mnogo ponuda za preuzimanje reprezentacija u Europi i izvan nje. Čak u reprezentacijama koje su među najboljih pet u svijetu

Dragan Crnov, glavni trener judo kluba Solin i voditelj struke u solinskom klubu postao je glavni trener ženske seniorske i juniorske reprezentacije za naredno razdoblje do Olimpijskih igara u Parizu 2024. Do sada je Dragan Crnov u HJS-u obavljao dužnost trenera mlađih dobnih uzrasta kadeta i juniora, zatim je zbog izuzetnih rezultata postignutih u proteklih pet godina postao glavni trener ženske reprezentacije.

– Izuzetno sam sretan zbog nove pozicije glavnog trenera u Hrvatskom judo savezu. Drago mi je da je judo savez prepoznao moj trud i rezultate i dao mi povjerenje rad sa seniorskom reprezentacijom prema Parizu 2024. Zbog izuzetnih rezultata koje sam postizao u zadnjih pet godina na europskoj i svjetskoj razini, imao sam mnogo ponuda za preuzimanje reprezentacija u Europi i izvan nje.

Čak u reprezentacijama koje su među najboljih pet u svijetu. Međutim imam veliku potporu u judo klubu Solin i potporu svojih natjecatelja, te Hrvatskoga judo saveza, stoga sam odlučio naredno razdoblje ostati još uvijek ovdje i raditi s našom reprezentacijom i u judo klubu Solin. Tako će ostati dok osjećam potporu za rad od saveza kluba i grada Solina – rekao je Dragan Crnov.

Nakon odrađenih temeljnih priprema kroz 11. i 12. mjesec mlade reprezentativne nade Solina su od 6. do 16. siječnja bili na pripremama u Španjolskoj. U Valenciji je ekipu predvodio trener JK Solin i glavni trener ženske reprezentacije Hrvatske Dragan Crnov. Na pripremama su bili Toni Barišić, Marko Božić, Ana Viktorija Puljiz i Dominik Rožić.

– Ove pripreme sam zamislio kao finiširanje samih priprema za nadolazeća natjecanja koja nas uskoro očekuju. Prvi dio specifičnih judaških priprema odradili smo u Solinu.

Pozvali smo nekoliko ekipa gdje smo se uveli u taj dio programa. Kasnije smo otišli u Valenciju gdje je bilo deset reprezentacija i odradili smo odlične borbe. U narednom periodu nas očekuje za seniore Grand Prix u Portugalu gdje će nastupiti naša Ana Viktorija Puljiz, te kadetski Europski kup u talijanskom Lignanu.

Sve ove pripreme su uvod za nadolazeće olimpijske kvalifikacije, koje kreću od svibnja mjeseca pa sve do Pariza 2024. – rekao je Dragan Crnov.

SOLINSKE ULICE – POGLED KROZ SJEĆANJA I SADAŠNJOST – Prometnica koja je presjekla grad

17 veljače 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Kultura, Solinska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 330, 15. veljače 2022.
Piše: Branko GRGIĆ BARKOV
Fotografije: Jakov TEKLIĆ,vmgs.hr

Spomenuta cesta gradila se najviše ručno, puno radnika s mašklinima, lopatama, karijolama, dok je tek pokoji kamion razvozio šutu i kamenje. Kao znatiželjna djeca čudili smo se valjku koji je brektao valjajući sloj po sloj nasipa

Građena je sredinom pedesetih godina prošloga stoljeća, a projektirana je s namjerom da se promet sa Širine usmjeri prema Klisu i dalje prema unutrašnjosti Zagore i Bosne. To je bila »Nova cesta« (tako se zvala iako nije bilo službene oznake imena).

Projektirana je kao pravocrtna linija, počevši od kuće Katić na Širini pa do kuće Grubišić na Bilankuši. U to vrijeme nije bilo nikakvih istražnih radova prije početka gradnje ni bilo kakvih prepreka (objekti, privatne parcele i sl.) naspram realizaciji prometnice.

Središte Solina na zračnoj fotografiji iz 1950. Radićeva ulica ili tadašnji Novi put većim je dijelom poprimio svoje konture

Tako su njome npr. presječene putne veze između centra Solina i lokaliteta Salone. Obitelji Katić, Pletikosić, Žižić, Matijević i Kljaković ostale su odsječene u svojim kućama i posjedima od središta Solina, a kuća Grubišić je srušena uz jedan dio bedema uz lokalitet istočnih salonitanskih gradskih vrata »Porta Andetria«.

Navedenim ne umanjujem vrijednost i važnost ovoga projekta jer je njime konačno solinsko središte oslobođeno teškoga prometa koji je do tada njime svakodnevno tutnjao.

Gradnja u arheološkoj zoni

Nedavna arheološka istraživanja prilikom provođenja magistralnoga plinovoda još su jednom ukazala na blago koje se krije ispod ove ceste. Cesta je naime nastala u vremenu brzoga industrijskoga razvoja i proizvodnje dobara bez ikakvih kriterija zaštite okoliša i standarda stanovanja.

Solin se doslovno gušio od prašine iz okolnih cementara, bukom iz nekadašnjega pogona za obradu kamena »Jadranka« i smradom iz pogona »Crivare« uz Riku koja je pak bila teško zagađena odbačenom životinjskom krvlju i iznutricama nakon pranja klaonice uz Gospin Otok.

Sivi tonovi i verdura u vrtovima, sivo nebo. Sve mi je ovo još uvijek svježe u sjećanju i zato povećava ovu današnju ljepotu prirode u Solinu. Crvenilo krovova, bistrina Rike. Tko je mislio takvo nešto dočekati?

Spomenuta cesta gradila se najviše ručno, puno radnika s mašklinima, lopatama, karijolama, dok je tek pokoji kamion razvozio šutu i kamenje. Kao znatiželjna djeca čudili smo se valjku koji je brektao valjajući sloj po sloj nasipa.

Uspomene iz školskih dana

Stablo oraha kojemu bi trebalo dati spomenički značaj i istaknutost, raste uz današnji drvored platana i podsjeća na nekadašnji popularni naziv ulice »Kroz oraje«

Početak ove ceste prolazi preko močvarnoga tla. Poznato je naime da se s Kozjaka, preko nepropusnih slojeva fliša slijevaju podzemne vode prema erozijskim bazama.

Kod nas prema Jadru, a u Kaštelima i priobalju prema moru. Sjećam se naših zimskih radosti kada bi se na onim zaleđenim površinama mi mališi pokušavali klizati. Momci su tada čak kopirali igrati hokej. Možete li samo zamisliti improvizirane palice od suhih palminih grana okrenutih debljom zakrivljenom stranom prema ledu? Doma nas je dočekivala vika zbog namočenih, u to vrijeme samo kožnih postola i mokrih čarapa. Ali, uvijek se isplatilo.

U rano smo proljeće tu brali prve visibabe. Bili smo i prvi pješaci po ovoj cesti, kad bismo se vraćali iz škole na Bilankuši i skačući po škaji još nedovršeno nogostupa odlazili kućama. Mi djeca Meteriza, Bilica i Vranjica.

Teški se promet brzo preusmjerio iz glavne ulice na ovu cestu. Kamioni su jurili u oba pravca. To je bila samo tranzitna cesta jer se nije imalo razloga u njoj zaustavljati. Tek se je sredinom šezdesetih godina prošloga stoljeća uz nju počela graditi prva stambena zgrada. A i ona se odmicala od ceste.

Slično se događalo i ubuduće. Cesta je zjapila prazna bez ikakvih sadržaja. Kasnije je uzduž posađen drvored oraha. Kad je porastao, orasi su privlačili ruke uvis kako bi se dosegnuo koji zdravi plod.

Nema ih više zamijenjeni su platanama. Ostala je uspomena na prizor, kao u filmovima, kada su prikazivani veliki drvoredi oraha ispred otmjenih kuća i dvorova.

Velikan hrvatske povijesti

Današnji naziv ceste je Ulica je Stjepana Radića. Lijepo i dobro odabrano ime, kao da njezin pravocrtni pravac podsjeća na davnu njegovu želju što bržega narodnoga osamostaljenja. Početak ulice resi bista istaknutoga hrvatskoga političara koja podsjeća na velebni skup pripadnika HSS-a na solinskoj Širini dvadesetih godina prošloga stoljeća, a kojega je predvodio upravo Stjepan Radić.

Danas je ulica tehnički dobro renovirana, (ako se izuzmu problemi s oborinskom i fekalnom kanalizacijom koji se intenziviraju za velikih kiša), glatki i ravni asfaltni sloj, obostrani nogostupi, dobra signalizacija svijetlećih pješački prijelaza, semaforsko raskrižje, znakovi upozorenja i zabrane. Sve za primjer kako to može biti u dobroj prometnoj regulaciji.

Ali uvijek ima nešto što bi moglo biti bolje, nešto što je bilo zaboravljeno ili nešto što bi trebala donijeti budućnost. Ulica je dobro osvijetljena s visokih čeličnih stupova, ali se prilikom rekonstrukcije zaboravilo u rasvjetu uključiti gornju autobusnu stanicu, onu na Bilankuši. Ostala je u mraku i bila neprilična za mladost i za starost.

Tome se problemu doskočilo s nekoliko drvenih stupova preko kojih je dovedena rasvjeta i do ove lokacije. Vrijedno je i pohvalno, ali smo kraj ove najmodernije solinske ulice završili s neusklađenim i različitim primjerima razvođenja električne instalacije. Pokvarili jedinstvo cjelokupnog rješenja uzduž ulice.

Povezivanje Salone i Solina

Tijekom radova na rekonstrukciji ulice pronađeni su brojni ostatci antičke arhitekture

Slijedeća napomena se odnosi na današnje planiranje jednog premošćivanja ulice. Postojeće ceste su definitivno naime odijelile današnji Solin od arheoloških ostataka nekada veličanstvene Salone.

Tehnička rješenja omogućuju da se barem na jednomu mjestu to popravi. Štoviše to i sami topografski uvjeti nude. Na mjestu gdje Radićeva siječe nekadašnju veliku salonitansku cestu, koja se i dan danas vidljivo pruža od samoga središta Salone pa prolazeći pored kuća Pletikosić i Matijević ide pokraj samostana Svetoga Rafaela sve do pazarića u središtu Solina, moguće je naime izvesti modernu konstrukciju u obliku pješačkoga mosta i nadsvoditi prometni trak u Radićevoj ulici.

Ovakav zahvat bi zasigurno pomogao turističkoj ponudi grada jer bi ponovno izravno povezao dva dijela grada, Salonu i Solin, a usto bi se omogućilo sigurno prelaženje prometnice u svakodnevnomu životu.

Ovakav pothvat zasigurno je investicijski velik za sam grad, ali uz današnje mogućnosti izvora financiranja lako bi se mogao ostvariti.
Na kraju ovoga osvrta vezanoga uz Radićevu ulicu u Solinu, moja opažanja zaokružuje dječja igra.

Na njenom početku davno su se igrala i velika djeca, isto to se danas događa na kraju Radićeve. Razigranost, vika, nadmetanje, vježbanje najljepše spajaju prošlost i sadašnjost.

SLUŽBENI REZULTATI POPISA STANOVNIŠTVA OTKIRVAJU DEMOGRAFSKU SLIKU U SOLINU – Broj stanova raste brže od broja stanovnika

17 veljače 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Solinska Kronika, Tema broja
SOLINSKA KRONIKA 330, 15. veljače 2022.
Piše: Marijana BATARELO-JELAVIĆ
Fotografije: Arhiva Solinske kronike

U odnosu na Popis iz 2011. Solin ima 986 stanovnika više, dok je pak u vremenskom razdoblju od 2001. do 2011. broj stanovnika porastao za gotovo pet tisuća. Usporeni rast broja stanovništva pak recipročno ne slijedi porast broja stambenih jedinica koje nastavljaju rasti jednakom brzinom. Tako su 2011. zabilježene 9 252 stambene jedinice, dok ih je 2021. popisano čak 10 865 od kojih se 10 649 koristi za stalno stanovanje

Prema prvim službenim rezultatima Popisa stanovništva provedenog 2021. dostupnih na mrežnim stranicama Državnoga zavoda za statistiku Solin ima 24 912 stanovnika što je za 986 ili 4.12 posto više u odnosu na rezultate popisa od prije deset godina.

Prije dvadeset pak godina Solin je imao 19 011 stanovnika te je do 2011. broj porastao za gotovo pet tisuća stanovnika. Unatoč neusporedivo manjem rastu broja stanovnika Solin se svrstao među osam hrvatskih gradova koji su u posljednjih deset godina zabilježili porast.

U skupini gradova koji su se uspjeli othrvati negativnim trendovima katastrofalne demografske slike osim Solina našla su se još dva grada s područja Splitsko-dalmatinske županije, Supetar i Stari Grad, te u čitavoj domovini Krk, Dugo Selo, Sveta Nedjelja, Biograd na Moru i Novalja.

Gledano u apsolutnim brojkama Solin bilježi najveći rast broja stanovnika, dok se prema postotnom rastu svrstao na treće mjesto.

Stanogradnja ne bilježi usporeni rast, štoviše sukladno broju stanovnika broj stanova je u konstantnom ubrzanom porastu

U gradu uz Jadro je tijekom proteklih deset godina narastao i broj kućanstava, naime na popisu iz 2011. bilo ih je 7 872 dok ih je 2021. evidentirano 8 373, a porastao je i broj stambenih jedinica. Tako su 2011. zabilježene 9 252 stambene jedinice, dok ih je 2021. popisano čak 10 865 od kojih se 10 649 koristi za stalno stanovanje.

Iz Grada poručuju kako puno čimbenika utječe na spomenute brojke, te da Solin značajna proračunska sredstva ulaže upravo u brojne pronatalitetne i demografske mjere.

Svake godine se izdvaja više od trećine izvornoga proračuna, preko 30 milijuna kuna, za funkcioniranje predškolskoga odgoja, dok se za poboljšanje života djece i mladih kroz različite aspekte izdvaja preko 5 milijuna kuna: za stipendije učenika i studenata, za radni školski materijal, za prijevoz učenika s teškoćama u razvoju, za novčane mjesečne potpore za novorođenu djecu, za produljeni porodiljni dopust te za obitelji s četvero i više djece.

Nadalje, u cilju povećanja smještajnih kapaciteta za djecu otvoren je veliki vrtićki centar u naselju Priko Vode te pet dodatnih učionica za OŠ kraljice Jelene. Radi se na izgradnji vrtića u Rupotini i izradi projektne dokumentacije za novi vrtić u Svetom Kaju, a s danom 1. listopada 2021. na snagu je stupila Odluka o izjednačavanju cijene boravka u gradskim i privatnim vrtićima.

Naš grad je zasigurno primjer dobre prakse kako najmlađima i njihovim obiteljima osigurati sigurnu budućnost, a činjenicu da ga iz godine u godinu mlade obitelji prepoznaju kao grad pogodan za kvalitetan život i stanovanje potvrđuju i navedene brojke temeljene na najnovijem popisu stanovništva – poručili su iz Grada Solina.

Mravince i Kučine ispred Solina

Mravince i Kučine u kojima prednjači gradnja obiteljskih kuća bilježe veći porast broja stanovnika nego ostatak Solina

Prema rezultatima koje je Državni zavod za statistiku objavio sredinom siječnja, a temeljem popisa stanovništva provedenog 2021., u solinskom Mjesnom odboru Mravince živi 1 712 stanovnika što je za 84 više u odnosu na popis iz 2011.

Istovremeno je u Kučinama evidentirano 1 079 stanovnika odnosno 105 više nego 2011., dok je u naselju Solin, koje obuhvaća područje MO Centar, Priko vode, Rupotina, Srednja strana i Sveti Kajo, zabilježena brojka od 21 058 stanovnika što je za 846 više u odnosu na popis obavljen prije deset godina.

Povećanje bilježe i Blaca na kojima su 2011. živjela 2 stanovnika dok ih je sad evidentirano 3, a jedino naselje koje bilježi pad broja stanovnika je Vranjic u kojem trenutačno živi 1 060 osoba što je za 50 manje u odnosu na prošli popis.

Demografska katastrofa

Broj stanovnika Hrvatske u razdoblju od 2011. do 2021. manji je za čak 396 360 osoba, odnosno za 9.25 posto. Pokazuju to prvi rezultati provedenoga popisa stanovništva prema kojem Hrvatska trenutačno broji 3.888,529 stanovnika, dok ih je 2011. imala 4.284,889.

Prema službenim podacima Državnoga zavoda za statistiku broj stanovnika Hrvatske neprestano pada od 1991., kada je u njoj živjelo 4.784,265 stanovnika što znači da je RH od osamostaljenja do danas izgubila 895 736 stanovnika ili 18.7 posto stanovništva.

Pad broja stanovnika zabilježen je u svim hrvatskim županijama pa tako i u Splitsko-dalmatinskoj u kojoj trenutačno živi 425 412 stanovnika, što je gubitak od 29 386 u odnosu na prošli popis kad ih je bilo 454 798.

Očekivano, uz pad broja stanovnika zabilježen je i pad broja kućanstava koji trenutačno na razini RH iznosi 1.438,423, dok je ukupan broj stambenih jedinica 2.350,444. Broj kućanstava u 2011. bio je za 5.31 posto veći i iznosio je 1.519,038, dok je istovremeno broj stambenih jedinica 2011. bio manji za 4.61 posto i iznosio je 2.246,910.

Slična situacija dogodila se i u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja je 2011. imala 156 080 kućanstava dok ih je 2021. zabilježeno 152 143, dakle 3 937 manje, dok je broj stambenih jedinica značajno porastao, za čak 20 586. Naime, 2011. ih je bilo 255 056, a 2021. čak 275 642, međutim za stalno stanovanje koristi se tek 225 650 stanova što je za gotovo 50 tisuća, ili točnije 49,992 manje od njihova ukupnog broja.

Zabilježeni pad broja stanovnika potvrdio je loše demografske prognoze, ali i statistike objavljivane tijekom proteklih nekoliko godina. Tome je svakako pridonio i ulaz Hrvatske u Europsku uniju, 2013., od kada se, prema službenim podacima, bilježi stalni porast iseljavanja.

Postupno objavljivanje podataka

Gledano u apsolutnim brojkama Solin bilježi najveći rast broja stanovnika, dok se prema postotnom rastu svrstao na treće mjesto

Najnoviji popis stanovništva, proveden od strane Državnoga zavoda za statistiku, DZS, bio je jedinstven u odnosu na sve dosadašnje jer su se podaci po prvi prvi puta prikupljali digitalno, a popisivanje se provodilo u dvije faze: samopopisivanjem uz pomoć sustava e-Građani od 13. do 26. rujna 2021., te terenskim popisivanjem za koje je bilo predviđeno da će trajati od 27. rujna do 17. listopada, ali je iz niza razloga rok pomican dva puta, najprije do 29. listopada, potom do 14. studenoga.

Građani su sami mogli izabrati način popisivanja, a referentna točka popisa bio je 31. kolovoza 2021., prema konceptu uobičajenog mjesta stanovanja tako da su na popis stanovništva Hrvatske ušli svi oni građani koji su uoči referentnog trenutka živjeli u svom mjestu stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana.

Prvi rezultati u kojima su sadržani broj stanovnika te broj kućanstava i stambenih jedinica objavljeni su 14. siječnja ove godine dok će se ostali podaci, sadržani u popisnom obrascu, objavljivati tijekom narednih mjeseci.

Naime, prema informacijama DZS-a objava podataka regulirana je uredbama Europske unije te je Hrvatska sukladno tome dužna dostaviti Eurostatu sve podatke 27 mjeseci od relevantne godine.

DZS će, istaknuto je, najmanje mjesec dana prije objave svakog podatka najaviti to u svojem kalendaru, kako bi javnost bila pravovremeno informirana.

Objava će se odvijati sukcesivno na način da će se prvo objaviti podaci o spolu, dobi, etnokulturalnim obilježjima i pohađanju škole, a zatim i prema svim ostalim obilježjima.

PORAST BROJA STANOVNIŠTVA DOVODI DO PROMJENE ŽIVOTNIH NAVIKA I UVJETA KOD DIVLJIH ŽIVOTINJA – Lisice u gradu

17 veljače 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Solinska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 330, 15. veljače 2022.
Piše: dr. sc. Nada TOPIĆ
Fotografije: Privatni album, arhiv Solinske kronike

– Na području Hrvatske proteklih se godina provodi oralna vakcinacija lisica, tako da se već dugo ne bilježi pojava bjesnoće. Možda je i to jedan od razloga porasta broja jedinki lisica, odnosno hiperpopulacije, i za očekivati je da ih u budućnosti bude sve više pa i u urbanim područjima – istaknuo je veterinar Antun Žebčević

Zbog blizine šumovitoga područja na obroncima Kozjaka i Mosora, koje je prirodno stanište divljih životinja, nije neuobičajeno u rubnim predjelima Solina susresti lisicu. Međutim proteklih godina građani prijavljuju pojavu lisica i u urbanim područjima. Iako je riječ o opreznim i plahim noćnim životinjama, više je razloga zbog kojih napuštaju sigurnost šume i približavaju se ljudima.

Narušena ravnoteža u njihovu prirodnom staništu posljedica je ljudskoga djelovanja i devastacije šuma (sječa, požari, industrijalizacija…), a pojavu lisica na gradskim ulicama bilježe i drugi hrvatski i zapadnoeuropski gradovi. Porast broja gradskoga stanovništva za posljedicu ima i povećanje komunalnoga otpada koji uključuje ostatke prehrambenih proizvoda, a takvi ostatci privlačni su brojnim životinjama, posebno miševima i glodavcima.

Lisice su svejedi i njihova prehrana uključuje miševe, glodavce, perad, ribe, ptice, kukce, crve, jaja, voće itd. Ako potrebu za hranom ne mogu zadovoljiti u prirodnom staništu, posebno u zimskim mjesecima, mogu prijeći desetke kilometara u noćnomu lovu u potrazi za obrokom. To je vjerojatno i glavni razlog njihova dolaska u gradove gdje mogu relativno lako loviti miševe ili pronaći ostatke ljudske hrane na odlagalištima otpada.

Veliki požar koji je opustošio Mosor 2017. uništio je i staništa lisica, a rijeka Jadro sa svojom florom i faunom (ribe, ptice, patke…) privlačna je lisicama koje su u potrazi za hranom. Stoga ne iznenađuje što su mnogi Solinjani, pa i Splićani, proteklih nekoliko godina doživjeli »bliske susrete« s ovom inače neopasnom, ali ipak divljom životinjom.

Zadavljeni pernati ljubimac

Goran Čilaš i njegov dugogodišnji pernati prijatelj patak Đuka

Slavica i Goran Čilaš sredinom siječnja ove godine ostali su bez dugogodišnjega ljubimca patka Đuke. Udavila ga je lisica. O tome kako je divlji patak postao ljubimac Goran Čilaš kaže:

– Đuka je imao 28 godina, a prvi put sam ga susreo u Lučici gdje sam 1994. radio kao domar. Tada je bio mladi patak kojemu je netko slomio krila. Kako sam tamo povremeno hranio patke i mačke, ozlijeđeni patak je jeo s njima, i s patkama i mačkama, a pod zaštitu ga je uzela glasovita mačka Monika i s njom je bio siguran. Nije se ničega plašio i iako nije mogao letjeti, slobodno se kretao.

Negdje 2005. ili 2006. netko ga je pokušao ukrasti i kako bih ga zaštitio, odlučio sam ga prebaciti u svoje dvorište gdje je proveo s nama sedamnaest godina. Boravio je u ograđenomu vrtu na travnjaku, a u povrtnjak nije ulazio. Bio je vrlo pitom, stalno je hodao za mnom, a ponekad bih ga vozio i u autu.

Supruga Slavica i kćer Jelena također su se povezale s Đukom, bio je ljubimac u pravomu smislu kojega se moglo dodirivati i s njime komunicirati. Nisu mu smetali posjetitelji, djeca ni druge životinje. Stoga ih je sve pogodio prizor zadavljenoga patka bez glave.

Posumnjali su da je patka napao susjedov pas, ali nakon što su kontaktirali policiju i veterinara, utvrđeno je da ga je napala lisica. To ih je iznenadilo, kažu, jer da su znali da se lisice pojavljuju u ovomu dijelu grada, bolje bi zaštitili patka i noću bi ga držali u zatvorenom prostoru.

Iz kasnijega razgovora s poznanicima i susjedima doznali su da su neki od njih i danju viđali lisice u blizini njihove kuće na Meterizama te da je lisica napala i susjedovu perad.

Očekivati porast broja lisica

O pojavi lisica u Solinu i općenito u gradskim sredinama upitali smo i veterinara Antuna Žebčevića iz Veterinarske ambulante Solin.

– Na području Hrvatske proteklih godina provodi se oralna vakcinacija lisica, tako da se već dugo ne bilježi pojava bjesnoće. Možda je i to jedan od razloga porasta broja jedinki lisica, odnosno hiperpopulacije, i za očekivati je da ih u budućnosti bude sve više pa i u urbanim područjima.

U susretu s lisicom, kao i s bilo kojom drugom divljom životinjom, najbolje joj je ne prilaziti i ne dirati je. Na području grada zabranjeno je držati perad i slične životinje, a ljudi koji ih ipak drže, npr. u prigradskim područjima, trebali bi ih adekvatno mehanički zaštiti ogradom tako da ne mogu doći u kontakt s divljim životinjama.

Bogat »pernati fond« u gradu na Jadru učestalo privlači lisice i u samo gradsko središte

Nakon pojave ptičje gripe preporuka je da se perad i ptice uopće ne drže na otvorenom, nego isključivo u zatvorenim prostorima kako ne bi bili u doticaju s divljim pticama i kako bi se spriječio prijenos bolesti.

S obzirom na sve navedeno, vidjeti lisicu u gradu možda i nije tako čudno kako se čini. Riječ je o životinji koja se brzo i lako prilagođava. Ako nema šume, naći će zaklon u napuštenim prostorima, divljim vrtovima, grmlju ili bilo gdje drugo gdje može pronaći sigurnost za sebe i svoje mlade, hraneći se štakorima i drugima malenim životinjama i biljkama.

Gomila dostupnoga otpada, također može biti zanimljiva lisici kao izvor mogućega »lakog« obroka. Narušen ekosustav u kojemu nema većih predatora, omogućio je lisici »bezbrižniji« život i duži životni vijek, pa je broj lisica u porastu. Lisica je u pravilu plaha životinja koja se kreće noću, ali ako ne bježi i prilazi ljudima, moguće je da je bolesna.

Lisici je najbolje ne prilaziti, a ako je životinja ozlijeđena ili bolesna potrebno je kontaktirati veterinarsku službu. Što se tiče kućnih i vrtnih ljubimaca, noću im je najbolje osigurati zaštitu i držati ih u zatvorenom, ne samo radi mogućega ozljeđivanja nego i prijenosa zaraznih bolesti ako su u kontaktu s divljim životinjama.

NOVI SADRŽAJI ZA IGRU I VJEŽBANJE NA SPOMENIČKOJ ZELENOJ POVRŠINI – Od parka do igrališta i vježbališta

17 veljače 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Solinska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 330, 15. veljače 2022.

Najstariji gradski park na Širini na samomu ulazu u solinsko gradsko središte, u potpunosti je preobražen te nadopunjen novim igralima te pruža više mogućnosti za zanimljiviju, sadržajniju i sigurniju igru najmlađih. Usto su postavljene i nove sprave za vježbanje, »street workout« koje omogućuju vježbanje na otvorenom svima koji vole kombinaciju svježega zraka i fizičke aktivnosti.

Spomenuti zahvati realizirani su u sklopu EU projekta »Živjeti zdravo« kojega na nacionalnoj razini provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, na razini Županije splitsko-dalmatinske Nastavni zavod za javno zdravstvo, a lokalno Grad Solin.

Projekt se provodi kroz pet komponenti, a za područje Solina odabrane su dvije, »Volonteri u parku« i »Hodanjem do zdravlja«, u sklopu kojega su europskim sredstvima nabavljena igrala za dječje igralište i sprave za uređenje hodačke staze.

Grad Solin djelovanjem u zajednici želi informirati i senzibilizirati građane svih dobnih skupina o pozitivnim vidovima tjelesne aktivnosti te ih na taj način potaknuti da naprave veliki korak prema očuvanju i unaprijeđenu vlastitoga zdravlja.

GRADONAČELNIK DALIBOR NINČEVIĆ O ZAVRŠNOJ FAZI POSLOVNOGA CENTRA RUPOTINA – Vrtić početkom rujna

17 veljače 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Solinska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 330, 15. veljače 2022.

Izgradnja dječjeg vrtića s dvije vrtićke i jednom jasličkom skupinom, prostor za mjesni odbor s polivalentnom dvoranom te dvije ordinacije, predstavlja prvu fazu radova, a istovremeno je realizirana i druga faza kojom je obuhvaćena izgradnja novoga igrališta i balotišta te više potpornih zidova i stubišta

Govoreći o novomu objektu u Mjesnomu odboru Rupotina, a koji spada u kapitalne gradske projekte gradonačelnik Dalibor Ninčević se osvrnuo na njegovu završnu fazu.

– Realizacija projekta Poslovni centar Rupotina, u kojem će se smjestiti tri vrtićke grupe, ordinacija i prostor za rad vijeća Mjesnog odbora ulazi u završnu fazu. U tijeku radovi na unutrašnjemu uređenju objekta te će radovi bez opremanja biti dovršeni do konca ožujka, a kako je i bilo predviđeno –  istaknuo je gradonačelnik Dalibor Ninčević.

– Ono što bih ovom prilikom istaknuo, a što je našim sugrađanima vjerujem posebno važno, jest početak rada vrtića. Realno je da on s radom započne sljedeće pedagoške godine, odnosno početkom rujna – naglasio je gradonačelnik.

Radovi bez opremanja bit će dovršeni do konca ožujka

Izgradnja dječjeg vrtića s dvije vrtićke i jednom jasličkom skupinom, prostor za mjesni odbor s polivalentnom dvoranom te dvije ordinacije, predstavlja prvu fazu radova, a istovremeno je realizirana i druga faza kojom je obuhvaćena izgradnja novoga igrališta i balotišta te više potpornih zidova i stubišta.

– Nema sumnje da će izgrađenim igralištem i boćalištem svi ljubitelji sporta i rekreacije »doći na svoje« te uz dodatne sadržaje kvalitetno provoditi slobodno vrijeme. Ovakvih javnih sadržaja nedostaje u Rupotini pa se nadam da će ovo donekle zadovoljiti potrebe djece, mladih pa i starijih sugrađana – poručio je gradonačelnik.

Bruto površina novog objekta iznosi nešto više od 730 metara četvornih raspoređenih na dvije razine, prizemlje i jedan kat. Površina parcele na kojoj se izvode radovi iznosi 3 386 metara četvornih, a ukupna vrijednost projekta iznosi oko 13 milijuna kuna, uključujući PDV.

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Kolesterol i biljke protiv kolesterola

18 siječnja 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Zelena stranica
SOLINSKA KRONIKA 329, 15. siječnja 2022.
Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ

Kolesterol je od iznimne važnosti za strukturu i integritet u staničnim membranama svih tkiva kao i za normalan rad samoga organizma. Sudjeluje u stvaranju hormona, vitamina A, D i E te žučnih kiselina. Kolesterol je prekursor u proizvodnji steroidnih hormona, uključujući glukokortikoide -kortizon, mineralokortikoide – aldosteron, spolnih hormona – androgen – testosteron i estrogena – estradiol

Kemijska formula kolesterola je C27H46O. Iako postoji više vrsta lipoproteina kolesterol, najvažnije su dvije:

• LDL-čestice niske gustoće koje prenose kolesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe;

• HDL-čestice visoke gustoće koje sakupljaju na sebe i prenose suvišan kolesterol iz raznih tkiva u jetru.

Najveći dio kolesterola do 80 posto organizam stvara u jetri pa je to endogeni kolesterol, dok samo 20 posto je egzogeni kolesterol koji dolazi iz hrane.
Biokemijski proces kojim se edogeni kolesterol sintetizira u organizmu je dosta složen i naziva se »put HMG-CoA reduktaze«. Ovim načinom se pomoću acetil-koenzima A kod odrasle osobe mogu sintetizirati 1 do 2 grama kolesterola na dan. Treba pritome razmotriti i spoznaju da veći unos kolesterola prehranom smanjuje njegovu sintezu u organizmu, dok manji unos ima suprotni učinak.

Treba svakako reći da za koncentraciju kolesterola u krvi nije važna samo njegova sinteza u jetri ili unos prehranom, već uvelike ovisi o genetici pojedinca, o stupnju apsorpcije, transporta i izlučivanju kolesterola te o katabolizmu žučnih kiselina.

Povećani kolesterol tzv. hiperkolesterolemija je vrlo rizični čimbenik koji dovodi do brojnih bolesti kao ateroskleroza, srčani udar, angine pektoris i drugih srčanih bolesti. Kod pojave ateroskleroze dolazi do lokalnoga zadebljanja endotela tj. oštećenja unutrašnjega sloja stijenke arterije. Ta se zadebljanja nazivaju ateromi ili plakovi koji sužavaju promjer krvnih žila i mogu prouzročiti srčani i moždani udar.

Za prevenciji i terapiji hiperkolesterolemije najčešće se koriste ljekovi – statini, ali možemo si pomoći i promjenom prehrane, korištenjem brojnih ljekovitih biljaka te u zadnje vrijeme i nutraceuticima.

Širok je spektar biljaka koje svojim biološki aktivnim sastojcima izravno ili posredno utječu na metabolizam kolesterola, te na smanjenje njegove razine. Ovdje ćemo spomenuti nekoliko.

Piskavica – Trigonella foenum-graecum

Piskavica je vrlo ljekovita biljka koja se u antičko doba primjenjivala za liječenje brojnih bolesti. Stimulira metabolizam jetre i bubrega te općenito zagrijava tijelo. Smiruje i liječi sluznicu dišnoga, probavnog i urogenitalnog trakta. Djelotvorna je i protiv alergija i peludne groznice. Snižava kolesterol u krvi već nakon 10 dana primjene. Danas se najčešće koristi za liječenje dijabetesa i visokoga kolesterola. Kod oba tipa dijabetesa konzumacije piskavice uspostavlja ravnotežu šećera u krvi pomoću aminokiseline 4-hidroksi-izoleucin, koja kontrolira lučenje inzulina.

Kod kardiovaskularnih problema koristi se sjeme piskavice jer snižava kolesterol i trigliceride čime pomaže protiv ateroskleroze i stvrdnjavanja arterija. Piskavica sadrži saponine koji smanjuju apsorpciju kolesterola iz masne hrane, a neka su istraživanja dokazala da steroidni saponini djeluju i na smanjenje stvaranja lošega kolesterola u organizmu.

Postoji nekoliko načina upotrebe sjemenki piskavice, kao prah, kao dodatak začinima, ali najčešće se pije kao čaj. Dokazano je i djelovanje etanolnog ekstrakta (tinkture) sjemenki piskavice koja može do 26 posto smanjiti razine kolesterola u plazmi.

Ljuta papričica – čili

Čili sadrži kapsaicin (8-metil-N-vanilil-6-nonenamid) koji povećava sagorijevanje kalorija pa organizam može sagorjeti i do 100 kalorija više nego bez njegove konzumacije. Istraživan je učinak konzumiranja jednoga grama sušene i mljevene ljute paprike te je dokazano povećanje tjelesne temperature, a time i veću potrošnju energije. Čili smanjuje osjećaj gladi te pomaže kod kontrole apetita i povećava potrošnju kalorija nakon obroka, te je koristan za mršavljenje.

Čili djeluje protiv raznih bolova, djeluje kao antireumatik, ima antikancerogeno djelovanje te smanjuje rizik pojave šećerne bolesti.
Kapsaicin jača cirkulaciju, pomaže bržoj izmjeni tvari u organizmu i smanjiva opasnost od nakupljanja kolesterola i stvaranje plaka u stijenkama arterija.

Alfa-alfa

Alfa-Alfa je vrsta djeteline koju karakteriziraju lijepi plavoljubičasti cvjetovi. Raste na području zapadne Azije i istočnoga Mediterana. Klice alfa-alfe poznate su kao sjajan izvor vitamina A, B2, B5, C i K i folne kiseline te u tragovima cink, bakar i magnezij koji djeluju na povećanje energije u organizmu, na poboljšanu koncentraciju i na povećanje kognitivnih sposobnosti. Ova biljka sadrži saponin koji smanjuje apsorpciju kolesterola u organizmu i sprječava nakupljanje u arterijama. Za najbolje rezultate preporuča se konzumacija 120 grama sjemenki alfe-alfe tijekom osam tjedana, ali ne duže!

Češnjak za smanjivanje povišenog kolesterola

Češnjak je najbolje jesti sirov, nasjeckan usitno desetak minuta prije konzumacije. Stoljećima se koristi kao hrana koja liječi jer djeluje na sprečavanje raka, snižavanje kolesterola i visokoga krvnog tlaka, a liječi i prehladu. Njegovo djelovanje je široko od antimikrobnoga do kardioprotektivnoga i dislipidemijskoga učinka te protiv stvaranja tromba u krvnim žilama.

Aktivna tvar češnjaka je alicin koji reducira sintezu (inaktivacija HMG-CoA reduktaze) i apsorpciju kolesterola u crijevima zbog čega ima sposobnost smanjenja ukupnoga kolesterola između 9 do 12 posto. Osobe koje imaju problema s zgrušavanjem krvi i oni koji već imaju terapiju antikoagulansima trebaju se savjetovati s liječnikom o njegovoj konzumaciji.

Fermentirana crvena riža

Crvena riža fermentira pomoću gljivice (Monascus purpureus) čime nastaje niz spojeva iz skupine monakolina, osobito monakolin K koji je poznat kao lovastatin – djelatna tvar u lijekovima koji smanjuju razinu kolesterola u krvi. Djeluje u jetri na način da inhibira HMG-CoA reduktazu, enzim koji je neophodan za sintezi kolesterola.

Korištenjem fermentirane crvene riže umjesto statina smanjuje se nuspojava miopatije (bol u mišićima) koja se javlja kod korištenja statina. Također je crvena riža alternativa za osobe intolerantne na statine. Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane »Monakolin K iz crvene riže pridonosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi«, a djelotvoran je kod dnevnoga unosa 10 mg monakolina K iz ekstrakta fermentirane crvene riže.

Artičoka – Cynara scolymus, kod povišenog kolesterola

Ekstrakt svježega lista artičoke sadrži spoj cinarin koji se koristi u liječenju hiperkolesterolemije. S listovima artičoke treba biti pažljiv ako ih se ide sušiti jer su aktivni spojevi vrlo osjetljivi.

Artičoka djeluje na način da ubrzava eliminaciju žuči i žučnih kiselina, a time neposredno dolazi do povećane razgradnje kolesterola. Artičoka dakle ne smanjuje stvaranje kolesterola nego utječe na njegovu razgradnju što u konačnici dovodi do smanjenja razine LDL kolesterola, a u isto vrijeme kod nekih osoba blago povisuje razinu HDL-a, iako je bilo slučajeva i sniženja koncentracije HDL-a. Terapija od 8 tjedana s 400 mg ekstrakta lista artičoke dala je zadovoljavajući rezultati smanjena LDL kolesterola za 10 do 20 posto.

Artičoka pojačava djelovanje lijekova inhibitora β-HMG-CoA reduktaze koji smanjuju razinu kolesterola (razni lijekovi koji sadrže statine), a njene ekstrakte ne smiju koristiti osobe s opstrukcijom žučnih vodova i s žučnim kamenima.

Sikavica – Sylibum marianum L. Gaertn

Djeluje na metabolizam kolesterola kroz aktivnu tvar silimarin koji predstavlja kompleksnu mješavinu polifenolnih spojeva među kojima je sedam flavonolignana i jedan flavonoid. Silimarin čini više od 60 posto ekstrakta dobivenoga iz sjemenki sikavice. Osnovno djelovanje mu je hepatoprotektivno, uz snažan antioksidativan učinak. Uz dodatak selena značajno smanjuje posljedice oksidativnoga stresa i apsorpciju kolesterola, kao i razinu LDL i ukupnoga kolesterola. Inhibicija apsorpcije kolesterola je način djelovanja silimarina i daje pozitivne promjene kod kolesterola i sadržaju lipida u jetri.

Cikorija ili vodopija

Biljka koja može djelovati na smanjivanje kolesterola. Bogata je inulinom koji djeluje na apetit, izlučivanje želučanih i probavnih žlijezda te pražnjenje crijeva. Poboljšava rad jetre, žuči i bubrega te ubrzava metabolizam. Cikorija može biti od koristi za problem usporene probave i nadimanja. Također zbog inulina djeluje na snižavanje razine kolesterola u krvi kao i na snižavanje razine šećera u krvi.

Nutraceutici za smanjivanje kolesterola

Danas se vrlo često koristi termin nutraceutici koji označava hranu ili sastojke hrane koji pružaju zdravstvene dobrobiti, uključujući prevenciju, ali i liječenje bolesti. U pravilu se radi o izoliranim nutrijentima iz biljaka, o dodacima prehrani kao i funkcionalnoj hrani te biljnim ekstraktima. Vezano za smanjenje kolesterola postoje brojni nutraceutici koji različitim mehanizmima djelovanja smanjuju razine kolesterola u krvi.

Najčešće djeluju na način da inhibiraju sintezu kolesterola djelovanjem na enzim HMG-CoA reduktaze ili enzim proprotein konvertaza, mogu djelovati na redukciju apsorpcije kolesterola u crijevima ili djeluju na metabolizam žuči, a mogu utjecati i preventivno protiv razvoja ateroskleroze.

Polikozanoli

Prirodni dugolančani alifatski alkoholi dobiveni ekstrakcijom, najčešće iz voska šećerne trske i rižinoga voska. Brojne kliničke studije potvrdile su smanjenje razine LDL-kolesterola, slično statinima, za 25 posto i povećavanje razinu HDL kolesterola. Djeluju na inhibiciju aktivnosti HMG-CoA reduktaze, no potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdio točan mehanizam djelovanja.

Polifenoli

Sveprisutne molekule u prirodi koje su široko rasprostranjene u hrani biljnoga porijekla. Osim antioksidacijskoga djelovanja, polifenoli imaju i druga djelovanja kao što su antiartritično, antitrombotsko, antiviralno, antibakterijsko djelovanje. Za smanjivanje kolesterola pretpostavlja se da djeluju na inhibiciju HMG-CoA reduktaze, kao i ACAT2 i MTP. Određena istraživanja polifenola ekstrahiranih iz bergamota su potvrdila redukciju LDL kolesterola za više od 30 posto i triglicerida za više od 40 posto.

Međutim vršena su i druga placebom kontroliranim istraživanja na 204 zdravih muškaraca i žena tijekom 4 tjedna koja su pokazala je da ipak izolirani flavonoidi iz citrusa konzumirani uz obrok ne smanjuju koncenetraciju triglicerida i kolesterola u osoba sa lagano povišenom razinom kolesterola u krvi. Trebala bi dodatna istraživanja kako bi utvrdili utječu li polifenoli na snižavanje povišene razine kolesterola u krvi.

Probiotici

Kod povišenoga kolesterola imaju pozitivan utjecaj na razinu kolesterola, zahvaljujući probiotičkim mikroorganizmima. Dnevna konzumacija 300 g jogurta koji sadrži Bifidobacterium longum i Lactobacillus acidophilus povećavaju razinu HDL kolesterola, smanjuju LDL kolesterol te smanjuju ukupnu razinu lipida u krvi. Vjerojatno je da djeluju na smanjivanje apsorpcije kolesterola u crijevima, kao i na vezivanje kolesterola na bakterijske stanice ili fiziološko djelovanje krajnjih produkata fermentacije kratkolančanih masnih kiselina.

Fitosteroli

Biljni steroli kojih najviše sadrži hrana biljnog porijekla (voće, povrće, biljna ulja, orašasti plodovi, sjemenke, žitarice, leguminoze) su po svojoj funkciji slični kolesterolu. Fitosteroli se natječu s kolesterolom za vezanje na NPC1L1 transporter odgovoran za prijenos kolesterola i fitosterola u unutrašnjost crijeva te povećavaju aktivnost transmembranskih proteina odgovornih za ponovo izlučivanje apsorbiranih fitosterola natrag u tanko crijevo i iz jetre u žuč što rezultira otpuštanjem fitosterola u crijeva, žučne vodove i jetru, a čime se smanjuje apsorpcija kolesterola u tankom crijevu. Fitosteroli se u biljkama ne nalaze u velikim količinama, pa je njihov ukupan unos uobičajenim načinom prehrane nedostatan za značajnije farmakološke učinke. Dodaci prehrani sadrže uglavnom estere sterola i stanola najčešće 500–1.000 mg. Djelotvorni su kod dnevnog unosa od najmanje 0,8 g biljnih sterola/stanola.

Beta-glukan

Polisaharid izoliran iz stanične stijenke pekarskog kvasca Saccharomyces cerevisiae ili iz različitih gljiva. 1,3-1,4-D glukan izoliran iz stanične stijenke zobi i ječma iskazuje povoljan učinak na razinu kolesterola u krvi, a time i na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Beta glukani doprinose održavanju normalne razine kolesterola u krvi, a djelotvorni su kod dnevnog unosa od 3 g beta-glukana iz zobi, mekinja zobi, ječma, mekinja ječma ili iz mješavine ovih beta-glukana. Na smanjivanje razine kolesterola djeluju sprječavanjem reapsorpcije žučnih soli i konačno smanjenje sinteze kolesterola u jetri.

Berberin

Alkaloid prisutan u kori, korijenu i podancima biljaka iz roda Berberis, iako se tradicionalno koristio kao antmikrobno sredstvo u liječenju infekcija, novija istraživanja su pokazala da berberin smanjuje razinu kolesterola za 29%, razinu trigliceride za 35% i LDL kolestrola za 25%, dok na HDL kolesterol ne utječe. Djeluje na inhibiciju određenog enzima koji ima važnu ulogu u regulaciji ekspresije LDL receptora i u metabolizmu kolesterola.

Omega-3 masne kiseline

Kod povišenih triglicerida i za smanjivanje razine kolesterola imaju manje djelovanje ali djeluju preventivno na proces razvoja ateroskleroze. Kako se radi o kroničnoj upalnoj bolesti upotrebom terapije s omega-3 masnim kiselinama smanjuje se razinom medijatora upale – eikozanoida i citokina što potvrđuje njihovo protuupalno djelovanje. Omega-3 masne kiseline imaju pozitivno djelovanje na sami endotel krvnih žila, djeluju preventivno u ranom stadiju razvoja ateroskleroze smanjujući veličinu plaka. Vrlo je važno da djeluju i kao inhibitori na agregaciju/sljepljivanje trombocita čime daju svoj doprinos i u antiagregacijskoj terapiji. S obzirom da omega-3 masne kiseline pridonose zdravlju srca i krvnih preporučan je unos od 250 mg EPA i DHA.

PADALINE

U mjesecu prosincu 2021. u Solinu na području Gornje Rupotine pala je 161 litra kiše po četvornomu metru.

 

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook
   RSS
   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću