ARHEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA NA PODRUČJU JUGOISTOČNO OD GOSPINA OTOKA PRONAĐENI OSTATCI ANTIČKOGA BEDEMA KOJI JE ŠTITIO SALONITANSKU LUKU – Extra muros

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. TRAVNJA 2021.

Piše: Mario MATIJEVIĆ

Fotografije: Jakov TEKLIĆ, arhiva SOLINSKE KRONIKE

Dvjesto godina nakon prvih arheoloških istraživanja u gradu koji je slavni nasljednik antičke Salone, prepun arheoloških, povijesnih i umjetničkih »senzacija« na privatnoj parceli jugoistočno od Gospina otoka uz područje koje stariji Solinjani znaju kao »Bugarevo« prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja pronađeni su ostatci antičkoga bedema. Pronađeni pa izgubljeni

Korištenje izraza senzacionalno otkriće, spektakularno, jedinstveno… u današnje vrijeme nije toliko uputno kada se govori o arheološkim, povijesnim ili umjetničkim temama odnosno otkrićima. Tim više što je u svakodnevnom diskursu ona učestalim i pretjeranim korištenjem izgubila na vlastitu izričaju čemu je doprinijela i neprimjerena subjektivizirana senzacionalizacija otkrića brojnih istraživača.

Dvjesto godina nakon prvih arheoloških istraživanja u gradu koji je slavni nasljednik antičke Salone, prepun arheoloških, povijesnih i umjetničkih »senzacija« na privatnoj parceli jugoistočno od Gospina otoka uz područje koje stariji Solinjani znaju kao »Bugarevo« prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja pronađeni su ostatci ni više ni manje nego antičkoga bedema.

Dimenzije i način gradnje pronađenih ostataka jasno upućuju da je riječ o antičkoj fortifikacijskoj građevini

Istinska arheološka, povijesna senzacija, podatak, činjenica i neoborivi dokaz koji uvelike mijenjaju dosadašnju povijesnu sliku grada na Jadru, antičke Salone, starohrvatskoga kraljevskoga grada, a slijedom toga i današnjega Solina.

Jednako senzacionalno kako je antički bedem otkriven tako je, sudeći prema situaciji na terenu i nestao, nažalost ništa neobično za današnji transformirajući Solin.

Je li uništenje spektakularnoga otkrića nečija pogrješka, posljedica neznanja, nerazumijevanja, nespretnost pri rukovanju divovskim rovokopačem ili pak ironična epizoda dvjestogodišnje arheološko povjesničarske salonitanske »fortunae« teško da će se ikada saznati.

Imajući u vidu solinske slučajeve sličnoga ili istoga epiloga za očekivati je da će njakanje arheološko povjesničarsko humanističkih magaraca i ovoga puta utihnuti pod vučjim zavijanjem.

Potvrda ranijih istraživanja

Iako je otkriće postojanja gradskih zidina izvan uobičajenih, točnije rečeno poznatih perimetara Salone laičkomu poznavatelju solinskih prilika zaista neuobičajeno, stručno će mišljenje pak istaknuti kako je ono u potpunosti opravdano, pretpostavljano, a shodno tome i očekivano.

Štoviše još su arheološka istraživanja u neposrednoj blizini, a tijekom izgradnje hotela pronašla očuvane ostatke grobnih parcela, ali i strukture zidova koje je ovim otkrićem moguće reinterpretirati. Štoviše slični su ostatci pronađeni i prilikom zaštitnih arheoloških radova pri postavljanju kanalizacijske mreže i komunalne infrastrukture u ulicama uz parcelu, a nakon same izgradnje hotela.

Nebrojeni su primjeri u Salonitanskomu bližem i daljem okruženju gradova iz različitih povijesnih razdoblja koji su uz zidine koje su grlile sami gradski korpus, stambene zgrade i palače, trgove i hramove, kazališta pa i amfiteatre, jednim (izdvojenim) dijelom štitile gradsko srce, njegovu luku.

Nemjerljiv značaj

Stručniji dio arheološko-povjesničarske struke istaknut će stoga kako senzacionalnost ovoga otkrića (pa razgrnuća) leži upravo u činjenici mijenjanja ako ne svih dosadašnjih, a onda velikoga dijela spoznaja o položaju, izgradnji i razvoju antičke Salone. Veličini, ulozi i funkcionalnosti njezine luke koju upravo položaj otkrivenih ostataka bedema ponovno potvrđuje kao najveću luku na istočnoj obali Jadrana.

Značaj ovoga otkrića ne zaustavlja se samo na onomu antičkomu dijelu povijesti našega grada, ono se potpuno logično odražava i na onaj srednjovjekovni, starohrvatski za neke ponešto identitetski značajniji dio.

Ispod blokova kamena modraca vidljivi su kosturi i sarkofazi

Nebrojene su studije, znanstvena istraživanja, publikacije i tisuće stranica napisane o odnosu starohrvatskoga, kraljevskoga Solina i antičke Salone. Taj je odnos štoviše, u kojemu se nalaze temelji našega današnjega društva, države i čitava identiteta bio definiran upravo položajem antičkih bedema, opsegom antičke Salone.

Iako su starohrvatski kraljevski lokaliteti odavno definirani, posjedi i nadarbine ubicirani (prepoznati i locirani) čak je i laičkomu oku jasno da ovo otkriće ponovno stoga stavlja brojne upitnike na veličinu, opseg i funkcioniranje starohrvatskoga, kraljevskoga Solina.

Razgraničenja dviju velikih vojnih sila i čitavih dvaju svjetova u mletačko-turskim ratovima na solinskomu prostoru nadalje ovim otkrićem također poprimaju potpuno novu dimenziju.

Iako će u konačnici podržavatelji čoporskoga zavijanja u ranije spomenutom magareće-vučjem svijetu umanjiti važnost nekoliko metara antičkoga bedema naspram nekoliko kilometara otkrivenih, definiranih i postojećih, kontroverzno otkriće i razgrnuće arheoloških ostataka (u kojemu se mogu prepoznati i elementi bizarnoga performansa) ukazuje na daleko problematičniju i ozbiljniju situaciju.

Dva stoljeća solinske arheologije

Prije dvjesto godina naime, u vremenu kada su Francuz Ampère i Nijemac Ohm postavljali postulate električne energije, kada su ruski pomorski časnici Lazarev i von Bellingshausen otkrili Antartik, kada je napravljena prva fotografija, patentiran Portland cement u tomu vremenu su započela arheološka istraživanja u Saloni.

Projekt preuređenja Gradine, sa svim svojim potencijalima i postignućima, a unatoč svim manama i propustima pozitivan je primjer prezentacije dijela gradskih zidina u samomu srcu današnjega Solina

Dio lokaliteta koji su tim prvim istraživanjima obuhvaćeni stradao je pak prije tridesetak godina u najvećemu kulturocidu zabilježenomu u novijoj povijesti izgradnjom tzv. Splitske zaobilaznice.

Nakon te epizode teško je bilo predvidjeti da će se u vremenu krajnje informatiziranosti, visoke tehnologije, istraživačkoga koloniziranja Marsa godine 2021. u Solinu, ponosnomu nasljedniku antičke Salone i starohrvatskoga kraljevskoga grada ponovno dogoditi (još) jedna mala »Zaobilaznica«.

Potencijal koji imaju uređene gradske zidine kao najveća građevna cjelina Salone pokazao je još slavni don Frane Bulić uređujući na sjevernim gradskim bedemima tzv. Put mira i Put rata, koji su do današnjega dana kao takvi ostali u svojoj funkciji, a na kojima se i danas ostvaruju turistički, dokoličarski, rekreativni i koji sve ne potencijali Salone.

Iako je suvremeni Solin na nekoliko mjesta ratovao sa salonitanskim bedemima, nerijetki su primjeri u kojima su uloženi veliki trud i znatna financijska sredstva kako bi se u samomu gradskomu središtu ostatci zidina očuvali i prezentirali.

Ostatci bedema inkorporirani u Zvonimirovu ulicu na Bilankuši, uz park pokraj Policijske postaje

Ostatci bedema tako rese sami kraj Zvonimirove ulice na Bilankuši, uz park pokraj Policijske postaje.

Nadalje i projekt preuređenja Gradine, sa svim svojim potencijalima i postignućima, a unatoč svim manama i propustima pozitivan je primjer prezentacije dijela gradskih zidina u samomu srcu današnjega Solina.

Primjer koji će u konačnici uz ispravnu zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Gradu donijeti i ekonomske dobrobiti.

Konačno razmatrajući o kontroverznomu slučaju postavlja se pitanje u čemu uopće leži poanta čitave priče? Djelić gradskoga bedema našao se na krivomu mjestu u potpuno krivo vrijeme, ispriječio se »razvoju« grada.

U njegovu brisanju s lica solinske zemlje ne treba tražiti nikakvu simboliku rušenja gradskih zidina i time odraz odnosa naspram kulturnih dobara, dublju pouku i poruku, zlosretnu igru salonitanske »fortunae«.

U vremenu kada se pomno raspravlja o strategijama upravljanja, arheološkim parkovima, potencijalima i resursima ovakve je teme nužno prepustiti onima koji su određeni da se njima bave.

Potpuno je nelogično štoviše da o istima razglabaju kroničarska piskarala teološko titulskoga sufiksa u nekom nevažnom mjesečniku. Jer počevši još od Marka Marulića preko Don Frane Bulića, Don Luke Jelića, Don Ivana Delalle, Don Lovre Katića teolozi nemaju nikakva prava razglabati i baviti se takvim temama.

Za one koji žele znati više

»Opus quadratum« se ubraja među najpoznatije antičke tehnike zidanja vezom obrađenih, kvadratičnih kamenih blokova jednake visine i dužine. Najčešće je korištena prilikom gradnje fortifikacijskih objekata pa ju se slijedom toga i na području današnje Salone ponajviše prepoznaje u gradskim zidinama, bedemima.

Prilikom zidanja ovom tehnikom kameni blokovi nerijetko nemaju do kraja određen kvadratični oblik. Strane kamenih komada koje se međusobno dodiruju često su nakošene zbog čega mnogi blokovi imaju gotovo trapezoidan oblik, a zbog čega često unutar istoga reda kameni blokovi ne naliježu jedan na drugoga u potpunosti.

Konačan izgled zida izgrađenoga ovom tehnikom uvelike ovisi i o kamenim slojevima kamenoloma iz kojih je vađen kamen.

Kasnije pak faze razvoja ove graditeljske tehnike dovode do sve pravilnijih i ravnijih te okomitijih kamenih sastavnica. Blokovi tako bivaju sve manji, pomnije obrađeni i pravilniji.

Upravo na istočno jadranskoj obali korištenje ove tehnike pri zidanju ima i svoj definirana pravila pa u ranijim razdobljima se odnos između visine i dužine pojedinačnih kamenih blokova razabire u odnosu 1:5 dok je od Trajanova vremena kod većine kamenih blokova taj odnos 1:1.

Naprednije faze razvitka ove tehnike dovele su do detaljne obrade rubova pojedinih kamenih blokova, čime su oni svojim ispupčenim, rustičnim središnjim dijelom odavali dojam grubosti i snage, osobito prikladan za gradnju fortifikacija.

USUSRET SVIBANJSKIM LOKALNIM IZBORIMA: SOLINSKOJ SE JAVNOSTI PREDSTAVILI KANDIDATI ZA GRADONAČELNIKE I ZAMJENIKE GRADONAČELNIKA

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. TRAVNJA 2021.

Piše: Marijana BATARELO JELAVIĆ

Fotografije: Jakov TEKLIĆ, privatna arhiva

Nakon prošlomjesečnoga predstavljanja javnosti kandidatâ Nezavisne liste mladih, medijsku su konferenciju održali predstavnici stranke »Bolji Solin« dok su kandidati drugih solinskih političkih stranaka; Domovinskoga pokreta, HDZ-a, SDP-a i o svojim postignućima, programima i planovima progovorili na stranicama našega mjesečnika

TIHOMIR BEČKO, AKTUALNI DOGRADONAČELNIK KANDIDAT DOMOVINSKOGA POKRETA – Solinsko buđenje

Povlačenje sredstava iz europskih fondova toliko se intenzivno reklamira da čovjek pomisli kako osim njih nemamo drugih izvora financiranja. Imam osjećaj da se stalno ističu samo kako bi se javnosti poručilo; »eto i mi koristimo europska sredstva«

U utrku za gradonačelnika grada Solina uključio se i aktualni dogradonačelnik Tihomir Bečko, kandidat Domovinskoga pokreta.

Tihomir Bečko, aktualni dogradonačelnik: – Cilj mi je od naših sugrađana doznati što žele te koje su njihove ideje i prijedlozi

– Poznato je da sam čovjek iz naroda pa nisam pristalica predstavljanja putem plakata i organiziranih skupova. Cilj mi je od naših sugrađana doznati što žele te koje su njihove ideje i prijedlozi. Dužnost dogradonačelnika osigurala mi je određena iskustva, znanja i viziju upravljanja gradom i smatram da je to u kombinaciji s neposrednim kontaktom s građanima najbolja opcija za naš Solin – istaknuo je Bečko, inače otac petero djece i dragovoljac Domovinskoga rata.

U Bečkovu timu je i kandidat za zamjenika, Tomislav Jurić iz Vranjica, a zajedno planiraju pokrenuti čitav niz pozitivnih promjena.

– Ponajprije treba intenzivirati pitanje granica sa susjednim Klisom budući da katastarske granice Klisa zadiru u samo gradsko središte Solina. To je potpuno neprirodno stanje, a spor uistinu predugo traje – rekao je Bečko naglašavajući ovom prilikom i važnost veće valorizacije kulturnoga nasljeđa.

– Prije svega bih istaknuo upravljanje vrijednim arheološkim lokalitetom Salone. Stručni dio pod nadležnošću Arheološkoga muzeja obavlja se izvrsno. Međutim problem je u ekonomskomu upravljanju. Grad bi od toga dijela svoga povijesnog nasljeđa trebao nešto uprihoditi, a usporedo ga očuvati i predstaviti na najbolji mogući način. Nažalost, Salona u ovomu trenutku služi za istrčavanje pasa – poručio je Bečko ističući potrebu oblikovanja bogatijih sadržaja za mlade.

– Svakako bih se osvrnuo na visoke članarine za djecu u sportskim klubovima što je za obitelji s više djece financijski zahtjevno, a to mogu potvrditi iz vlastitoga iskustva. Kao gradonačelnik planiram pokrenuti inicijativu za ograničavanje iznosa članarine na sto kuna po djetetu. Činjenica je da se to ne može zakonski regulirati, ali sve one koji prepoznaju ovu poruku može se prikladno subvencionirati – najavio je Bečko dodajući kako osim o mladima, treba voditi računa i o drugim generacijama koje čine naš grad, a posebno o umirovljenicima koji zaslužuju više pažnje.

– Moram se osvrnuti i na povlačenje sredstava iz europskih fondova koja se toliko intenzivno reklamiraju da čovjek pomisli kako osim njih nemamo drugih izvora financiranja. Imam osjećaj da se stalno ističu samo kako bi se javnosti poručilo; »eto i mi koristimo europska sredstva« – naglasio je Bečko koji smatra da dosadašnji projekti proizašli iz europskih fondova našim sugrađanima nisu donijeli ništa značajno te da bi ih trebalo drugačije koristiti.

– Među bitnim segmentima u djelovanju grada je i prostorno planiranje i uređenje koje trenutačno nije dobro. Ne smije nam se dogoditi da napravimo školu i da je nakon samo deset godina nadograđujemo kako bismo dobili nove učionice. To znači da se nije dobro planiralo.
Nadalje moram istaknuti još jedan nedostatak – nepostojanje autobusnoga kolodvora ili uređenoga ugibališta za međugradske putnike. To se trenutačno obavlja na rotoru »Brze ceste« što nije u skladu sa zakonskim propisima – naglasio je Bečko osvrćući se na kraju i na upravljanje gradom koje je kako ističe, dobro zamišljeno, ali se loše provodi.

– Grad je podijeljen na osam specifičnih mjesnih odbora sa zasebnim potrebama. Članovima vijećâ mjesnih odbora trebalo bi dati veće ovlasti jer oni bolje razumiju potrebe mještana od pojedinih članova Gradskoga vijeća – zaključio je Bečko poručujući kako će predstojeći lokalni izbori svakako označiti početak promjena na solinskoj političkoj sceni.

PREDSJEDNIK GRADSKE ORGANIZACIJE SDP-A SOLIN MARIO JAMAN – Promjene bez kalkulacija

Prije svega želim zaustaviti zapošljavanja po stranačkom ključu. Činjenica je da u ovomu gradu stranačka iskaznica služi kao ulaznica za posao… Iza nas je 30 godina velikog »ništa«. Grad je, ovakav kakav je danas mogao biti i da nitko tijekom protekla tri desetljeća nije bio na vlasti

Dugogodišnji solinski gradski vijećnik i predsjednik gradske organizacije SDP-a Solin Mario Jaman svoju je kandidaturu za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima objavio pod sloganom »Solin, grad jednakih prilika«.

Mario Jaman, predsjednik gradske organizacije SDP-a Solin: – Uveo bih red i rad u gradsku upravu, da se zna tko i što radi, tko je za što odgovoran

– U Solinu sam od rođenja i jednako kao moji roditelji, djedovi i pradjedovi, doista živim s ovim gradom, a ukoliko dobijem priliku zalagat ću se da život u njemu bude puno ugodniji nego li je danas – najavio je Jaman dodajući kako zajedno s kandidatkinjom za zamjenicu Helenom Čerinom planira pokrenuti čitav niz pozitivnih promjena.

– Prije svega želim zaustaviti zapošljavanja po stranačkom ključu. Činjenica je da u ovom gradu stranačka iskaznica služi kao ulaznica za posao i da je konačno sazrelo vrijeme da svi dobiju jednaku priliku – istaknuo je Jaman najavljujući bitan zaokret u funkcioniranju Grada.

– Spreman sam na promjene bez ikakvih kalkulacija jer ovom gradu treba realni kratkoročni i dugoročni plan razvoja. Kao dugogodišnji član Gradskoga vijeća neprestano svjedočim nekakvim financijskim prebacivanjima i viškovima uz koje se na kraju opet uzimaju krediti. To dokazuje da se proračun ne planira realno – poručio je SDP-ov kandidat dodajući kako bi u slučaju da preuzme vodstvo ponovno osnovao Poduzetnički inkubator koji bi obavljao funkciju kojoj je namijenjen.

– Ono što nam očito nedostaje su i biciklističke staze, šetnice te gradski trg kojega bi trebalo realizirati izmještanjem zgrade pošte. Ne smijemo zaboraviti ni na čistoću grada koja trenutačno nije na zavidnoj razini, svugdje je kaos. Vrijeme je da se zaposli veći broj komunalnih redara i da se konačno krene s kažnjavanjima nesavjesnih građana. Uz to treba krenuti s izgradnjom još barem tri reciklažna dvorišta putem EU fondova, ali i poraditi na uređenju i održavanju izvora Jadra i Salone jer ni osam godina od najava nije realiziran projekt Arheološkoga parka – naglasio je Jaman osvrćući se i na stanje na solinskim prometnicama.

– Trebalo bi intenzivnije krenuti u rješavanje prometne zagušenosti i konačno realizirati projekt uređenja Širine koji datira još iz 1989. Prije dvije godine smo na Gradskom vijeću slušali predstavnike HC-a i ŽUC-a koji su nam samo bacali prašinu u oči i do danas nisu ništa napravili – tvrdi Jaman koji bi se zalagao i za veći angažman djelatnika Policijske postaje Solin.

– Uza sve to uveo bih red i rad u gradsku upravu, da se zna tko i što radi, tko je za što odgovoran. To ne znači otpuštanja nego podizanje kvalitete rada koja je nužna posebno kada vidimo nered koji vlada na gradskim cestama i javnim površinama. Vrijeme je da se konačno sredi i dogradi gradski stadion jer je postojeći pravo gradsko ruglo. Hitno nam je potrebna i jedna srednja škola, više samostojećih vrtićkih objekata, autobusni kolodvor, revizija GUP-a i DPU-a koji su trenutačno u službi privatnih investitora – istaknuo je Jaman nezadovoljan i radom vijeća mjesnih odbora u kojima bi predsjednicima smanjio naknadu za 50 posto.

– Solinu je potrebna i konkretna turistička ponuda jer je to sektor u kojem bilježimo povećanje, ali ne zbog planskog djelovanja gradskoga vodstva nego zbog samih iznajmljivača. U svakom slučaju iza nas je 30 godina velikog »ništa«. Grad je ovakav kakav je danas mogao biti i da nitko tijekom protekla tri desetljeća nije bio na vlasti – zaključio je Jaman.

DR. SC. DAVOR MIKAS GRADONAČELNIČKI KANDIDAT STRANKE »BOLJI SOLIN« – Trag svakoga kandidata

Dovoljno je istaknuti činjenicu da Solin u posljednjih dvadeset godina nije napravio ni jedan stan iz Programa poticane stanogradnje, dok je Split u tom razdoblju napravio više od 1000 stanova. Kada usporedimo broj stanovnika Solin je trebao napraviti 150 do 200 stanova

Predsjednik stranke »Bolji Solin« dr. sc. Davor Mikas tijekom predstavljanja svoje kandidature za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima istaknuo je kako je stranka »Bolji Solin« nasljednica Nezavisne liste s prošlih lokalnih izbora i jedina prava politička opcija koja može napraviti realne promjene u gradu Solinu.

Uz dr. sc. Davora Mikasa kao gradonačelničkoga kandidata kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika je Antonija Milišić Jadrić, magistra sestrinstva

– I ovom prilikom želimo poručiti kako nismo zadovoljni stanjem i funkcioniranjem Grada. Niz je nedostataka počevši od načina na koji se njime rukovodi do gospodarske politike koja se provodi nekvalitetno, stihijski i nesustavno. Osim toga vladajući u Gradu nemaju sluha za potrebe građana i ne čuju što ljudi traže, a linije prema mjesnim odborima su zakržljale i gotovo prekinute. Smatramo da je došlo vrijeme da se takva loša praksa prekine – rekao je dr. Mikas poručujući kako je potrebno prekinuti s praksom prikazivanja Solina kao grada prijatelja djece i mladih obitelji jer on to nije.

– Dovoljno je istaknuti činjenicu da Solin u posljednjih dvadeset godina nije napravio ni jedan stan iz Programa poticane stanogradnje, dok je Split u tom razdoblju napravio više od 1000 stanova. Kada usporedimo broj stanovnika Solin je trebao napraviti 150 do 200 stanova – smatra dr. Mikas koji se osvrnuo i na urbanizam, odnosno urbanistička rješenja grada.

– Dosta je bilo ovoga bahatluka i nepromišljene gradnje. Pogledajte kako izgleda naselje Priko vode, samo gomila zgrada, parkirališta i beton, nema uređenih centara, restorana, tržnica i drugih javnih sadržaja koji život čine boljim. Takav način gradnje će se prekinuti – poručio je Mikas najavljujući i promjenu u radu Gradske uprave.

– Posebno bih skrenuo pozornost na javnu nabavu. Naime u Solinu postoji praksa da kod javnih natječaja, u vrijednosti do pola milijuna kuna, tvrtke uopće nemaju uvida i ne sudjeluju u otvaranju ponuda. Ta praksa će se promijeniti – naglasio je dr. Mikas poručujući kako je dosta bilo lažnih obećanja, hajdučije i arogancije.

– Stranka »Bolji Solin« ima niz kvalitetnih, provjerenih, dokazanih i iskusnih kadrova i spremna je provesti najavljene promjene, a svi mi koji smo kandidati za gradonačelnika imamo ime i prezime, za nama postoji trag. Na kraju predlažem i pozivam sve protukandidate na sučeljavanje na kojemu ćemo jasno predstaviti svoj program rada. Vrijeme je za promjene i za novi, bolji Solin – poručio je Mikas.

Tajnica stranke Angelika Drnas predstavila je potom kandidatkinju za zamjenicu gradonačelnika Antoniju Milišić Jadrić iz Vranjica, magistru sestrinstva.

– Solin je pun problema i toga smo svakim danom svjesniji, a jedan od aktualnih je i Vranjic. Ne govorim to samo kao mještanka, već kao zdravstvena radnica svjesna ekoloških problema koji se događaju i koji utječu na naše zdravlje. To je veliki problem koji se ne tiče samo Vranjica nego svih nas. Grad je izrazio zabrinutost, ali nam nije pomogao u rješavanju problema – rekla je Milišić Jadrić upućujući zahvalu članovima građanske inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.« koji se bore za građane pokazujući snagu maloga čovjeka.

– Zajedno s njima želimo pokrenuti promjene za bolje sutra, pomozite nam u tome, iskažite nam svoje povjerenje. Mi ne želimo fotelje, mi želimo »bančiće« koje ćemo dijeliti s vama – poručila je Milišić Jadrić.

SOLINSKI GRADONAČELNIK DALIBOR NINČEVIĆ, KANDIDAT GRADSKE ORGANIZACIJE HDZ-A – Put prema budućnosti

Svim ulaganjima težimo ka pozicioniranju Solina kao turističke i prirodne destinacije. Intencija nam je digitalizacija Gradske uprave te uključivanje građana u kreiranje gradskoga proračuna i to ćemo pokušati realizirati projektom participativnoga budžetiranja

Solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, kandidat je gradske organizacije HDZ-a za još jedan mandat na čelu Grada, a u povodu kandidature osvrnuo se na ostvarene i planirane projekte.

– Smatram kako je u protekle četiri godine uloženo mnogo u razvoj našega grada. Grad Solin je već godinama rekorder po prirodnom prirastu u RH pa je sukladno tome više od trećine proračuna izdvojeno za poboljšanje života djece i mladih kroz izgradnju vrtića, igrališta, osnovne škole, stipendije učenika i studenata, za radni školski materijal. Uloženo je ukupno 120 milijuna kuna u sufinanciranje predškolskoga odgoja te preko 100 milijuna u nove projekte, sadržaje i programe za djecu – istaknuo je aktualni gradonačelnik Ninčević.

– Nadalje, iz godine u godinu povećavamo sredstva u Proračunu za poticanje i razvoj poduzetništva jer sam svjestan razvojnih potencijala na području našega grada. Više od 6 milijuna kuna uloženo je u gospodarenje otpadom. Među prvima u regiji smo otvorili reciklažno dvorište i svakodnevno radimo na unaprijeđenu ovoga sektora. Naglasak je stavljan na infrastrukturne projekte, a s ciljem podizanja kvaliteta života naših sugrađana – rekao je Ninčević.

Dalibor Ninčević, gradonačelnik i kandidat gradske organizacije HDZ-a: – Smatram da smo kroz ove četiri godine pokazali i dokazali da iza nas stoji znanje, rad, trud, volja i potencijal za kvalitetan put prema budućnosti

– Naš je grad u ovomu mandatu ugovorio projekte vrijedne preko 80 milijuna kuna sufinanciranih iz EU fondova: od 15 ugovorenih projekata 8 ih je završeno, a 74 osobe dobile su priliku za zaposlenje – istaknuo je gradonačelnik Ninčević.

– Kada govorimo u ulaganjima u prirodnu i kulturnu baštinu, izdvojio bih radove na uređenju izletišta Jadra, solinske Gradine s ljetnom pozornicom te izgradnjom Kulturnoga centra s pripadajućim trgom. Nadalje, riješeni su i imovinsko-pravni odnosi za »Glorijet« te stvoreni svi preduvjeti za početak gradnje koja započinje ovih dana, a čitav posao će biti gotov do konca godine. Od iznimne je važnosti i pokretanje izrade novoga »Plana upravljanja arheološkim područjem Salona« koji će Gradu Solinu omogućiti veći utjecaj na upravljanje i način gospodarenja Salonom – istaknuo je aktualni gradonačelnik Ninčević.

– Podsjetio bih i na važnost skore gradnje nadvožnjaka, odnosno rampe preko rotora Bilice. Ovaj primjer nam pokazuje kako je suradnja grada i Mjesnih odbora dovela do željenoga cilja – rekao je Ninčević posebno naglasivši ispravno upravljanje gradskim financijama na koje ukazuje i aktualni proračunski plus od 10.5 milijuna kuna.

– Pojedini projekti koji su se najavljivali početkom mandata u međuvremenu su dobili prenamjenu, a svakako bih izdvojio i pitanje POS-ovih stanova. Iako je Grad sve odradio što je bilo u njegovoj nadležnosti do realizacije nije došlo jer su sredstva osigurana putem Agencije znatno manja od ponuda pristiglih na tri provedene javne nabave. Smatram kako je ovaj projekt vrlo važan i planiramo iznaći novi model – naglasio je gradonačelnik Ninčević.

– Mnogo je planova za naredne četiri godine i dio programa smo već predstavili, a to su projekti koje treba realizirati do kraja.
U idućemu mandatu planiramo realizirati projekte financirane iz različitih izvora, a posebno iz EU fondova. Posljednjih godina intenzivno se radilo na edukaciji djelatnika, jer povlačenjem sredstava iz EU fondova vidimo perspektivu razvoja grada i unaprjeđenje u svakom segmentu – rekao je gradonačelnik Ninčević.

– Svim ulaganjima težimo ka pozicioniranju Solina kao turističke i prirodne destinacije. Intencija nam je digitalizacija Gradske uprave te uključivanje građana u kreiranje gradskoga proračuna. Za uspješan razvoj grada neprestano je potrebno tražiti nova rješenja. Smatram da smo kroz ove četiri godine pokazali i dokazali da iza nas stoji znanje, rad, trud, volja i potencijal za kvalitetan put prema budućnosti. To je Solin kakvog želimo i smatram da to građani prepoznaju – poručio je Ninčević.

SJEĆANJE NA SOLINJANINA IVANA MUŽIĆA, INTELEKTUALCA, POVJESNIČARA I PUBLICISTA – Tražitelj hrvatske istine

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. TRAVNJA 2021.

Piše: Dr. sc. Vlado NUIĆ

Hvala ti Bože što si naša zemaljska putovanja usmjerio jedan na drugoga u trenutku moga životnog raskrižja. Godine 1979. sam upravo doktorirao u Beču i donio odluku tada već s formiranom obitelji povrat u Domovinu. Kao prvi preduvjet ostvarenja te nakane bio sam dužan osigurati stambeni smještaj, pa sam kupio jednu prizemnicu u Solinu. Ovdašnji poznanici me savjetovaše da mi kupoprodajni ugovor sroči odvjetnik Solinjanin Ivan Mužić.

Dovoljan je bio jedan razgovor s njime i iznošenje dotadanjih životnih iskustava pa da se udare čvrsti temelji buduće međusobne suradnje. U to vrijeme je gosp. Mužić obilazio arhive i knjižnice po Europi kako bi utemeljeno pisao o hrvatskoj povijesti, o stanju Crkve i slobode vjeroispovijesti pod komunističkim terorom kao i o općem svjetskom poretku, tajnim organizacijama i svjetskim političkim utjecajima na sve narode.

Tako je stigao sa mnom u Beč u potragu za arhivskom građom. U tom trenutku sam se mogao njemu samo diviti jer sam osobno brinuo o traženju posla nakon povratka u Domovinu jer sam kako su mi govorili, odgajan na trulom zapadu i da za takve nema mjesta u odgojno prosvjetnim ustanovama.

Kako sam se polako prilagodio novonastalim uvjetima sve sam češće imao potrebu čuti se s Ivanom, ali i on je kontaktirao mene kada mu je bila potreba prijevoda s ruskoga ili njemačkoga jezika.

Neutaživom čežnjom za povijesnim izvorima u Münchenu je našao na gotici napisani tekst pokojnoga svećenika žrtve komunističkog progona Kerubina Šegvića, a koji govori o podrijetlu Hrvata. Nije mogao odoljeti da taj opis podrijetla Hvata trune u njemačkim arhivima jer je napisan da bi bio dostupan Hrvatima posebno onima kojima je stalo do stvarnoga podrijetla Hrvata. Tako se dogodilo da mi je dao za prevođenje taj tekst, a koji sam objavljen je pod naslovom »Gotičko podrijetlo Hvata i kako nastade Hrvatska«. Ivanu je to bilo kao da smo učinili veliku uslugu pokojniku koji je svirepo ubijen zbog svojih kršćanskih i svjetonazorskih uvjerenja.

U potrazi snažnih svjetskih utjecaja na ukupnu povijest čovječanstva posredno je iz Petrovgrada u ruke dobio najstariji tekst na ruskom jeziku koji govori o Protokolima Sionskih Mudraca i mene zamolio da prevedem na hrvatski. Budući da osobno financijski nisam mogao to i objaviti to je objavio sin pokojnoga Ivana don Josip Mužić.

Tako rečeno bio sam mu neprestano na raspolaganju, a on je u mene imao puno povjerenje pa sam bio urednikom većine njegovih izdanja. Detaljnu Mužićevu biografiju objavio sam u njegovoj knjizi »Hrvatski vladari od sredine 6. do kraja 9. stoljeća«.

Njegovim sam odlaskom izgubio ne samo prijatelja i istomišljenika nego i stvarni izvor bitnih životnih, ali i znanstvenih podataka. Hvala ti Ivane što si obogatio moj život, a na taj način i sve one na koje ti, a vjerujem i ja tvojim zaslugama utječem ne samo pisanom ostavštinom. Na taj način ćeš trajnim djelima još dugo djelovati na mnoge koji u svoje ruke budu uzimali tvoju pisanu ostavštinu na čemu će ti, siguran sam generacije zahvaljivati.
A ja osobno dragi Ivane ne nalazim pravu riječ osim one hrvatske za sve ti HVALA i neka ti bude laka hrvatska gruda.

Ivan Mužić s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu u studenome 1997.

Ivan Mužić rođen je 14. rujna 1934. u Solinu. Prof. dr. Marin Zaninović u Predgovoru II. izdanju Mužićeve knjige »Hrvatska povijest devetoga stoljeća« ovaj podatak interpretira ovako:

»Ivan Mužić rođen je 1934. u Solinu, prepunom povijesti i njenih spomenika i tu je upijao bez sumnje veličajnu prošlost od najmlađih dana. Završio je Klasičnu gimnaziju u Splitu, jednu od elitnih hrvatskih obrazovnih ustanova 1953. godine. Studij prava diplomirao je u Zagrebu 1958. godine. Već kao mladi stručnjak objavio je studije, koje su izazvale široku pažnju javnosti. Bila su to »Razmatranja o povijesti Hrvata« 1967., kojoj je slijedila »Hrvatska politika i jugoslavenska ideja« 1969. godine. Djelomično otapanje najrigidnijega totalitarizma u ‘jugoslovenskoj’ varijanti, nakon pada sveprisutne udbaške strahovlade Aleksandra Rankovića, omogućilo je pristup i nekim zabranjenim temama naše povijesti. Pa ipak, bilo je prerano i sjećam se kako su na ove knjige reagirali južni sjeverni hrvatski unitaristi, pa se na kraju u debatu umiješali i Centralni komitet SK BiH, Okružni javni tužilac Ljubo Prvan u Vjesniku i drugi. Od tada Mužić nosi žig čovjeka opasnog po federalni javni red. Mraz Hrvatskog proljeća i svih iluzija koje je pobudilo dohvatio je i Mužića i podvrgnuo ga sudskom progonu koji je trajao od početka 1972. do jeseni 1975., kada je apsurd te optužbe sagledan, pa je optuženi od Vrhovnog suda u Zagrebu bio oslobođen zbog ‘pomanjkanja dokaza’… Sreća je da je Mužić došao na javnu scenu, kada ovakve barbarske egzekucije bivaju rjeđe, jer da je djelovao desetljeće ranije, pitanje kakva bi ga sudbina bila zadesila. On naime u svojim djelima ruši brojne zabrane i raščišćava pojmove.«

Ivan Mužić je bio delegat hrvatske Katoličke crkve na »Svjetskom kongresu katoličkih laika« od 11. do 18. listopada 1967. godine u Rimu. Vodio je kao odvjetnik mnoge političke procese od 1965. do kraja 1971. godine (slučaj prof. Ivana Alilovića, obranu izdanja »Široki Brijeg« dr.).
Početkom 1972. godine Ivan Mužić je izložen neviđenoj medijskoj hajci i procesuiran kao neprijatelj komunističkoga režima. Tijekom trajanja sudskog procesa on je kao odvjetnik suspendiran, odnosno bilo mu je zabranjeno raditi bez obzira što je imao nezaposlenu ženu i troje malodobne djece. Za trajanja sudskoga progona nije mu dopuštena ni obrana disertacije na Pravnom fakultetu koja je bila predviđena u proljeće 1972. (Članovi komisije bili su profesori: B. Krizman, I. Beuc i H. Sirotković.) On je zbog takve odluke s tim profesorima prekinuo sve kontakte i objavio (1978.) rukopis pripremljen za obranu kao knjigu pod naslovom »Katolička crkva u Kraljevini Jugoslaviji« u izdanju »Crkve u svijetu« nadbiskupa F. Franića.
Mužić je 13. prosinca 1990. u Rimu održao glavni referat na svečanoj akademiji, koju je organizirala Papinska međunarodna Marijanska akademija u suradnji s Papinskim hrvatskim zavodom sv. Jeronima i Hrvatskom zajednicom u velikoj dvorani Papinskog Sveučilišta »Antonianum« u spomen kardinala Alojzija Stepinca.

Mužić nije nikad istupao s klerikalnih pozicija i to je dobro shvatio predsjednik Franjo Tuđman, kada je u svome Zatvorskom dnevniku iz 1972. dana 4. ožujka 1972. godine zapisao: »Mužić uhićen. Nikad mi nije djelovao politički angažirano, pa ni klerikalno, kako su ga neki obilježavali. Za vrijeme moga boravka u Splitu razgovarali smo isključivo o njegovoj disertaciji… Očito i Mužić plaća svoje bavljenje poviješću! Jer, teško mi je zamisliti nešto drugo… A unitaristi ga imaju u nosu, vjerojatno i zato što je branio Alilovića i neke druge slučajeve.«
Autor je dvaju povijesno-političkih spisa, 14 povijesnih djela, koautor u jednoj knjizi te autor dviju knjiga polemika. Priredio je brojna izdanja djelâ raznih autora, a surađivao je u mnogim povremenim publikacijama.

Nositelj je više javnih priznanja i bio je članom raznih kulturnih društava. Odlikovan je brončanom medaljom »Einstein International Accademy Foundation in America« i pozlaćenom medaljom »Hrvatskoj vjerni sinovi« Hrvatskog domobrana u Zagrebu (2001.) Bio je dopisni član Talijanske arheološke akademije u Rimu, član Hrvatskoga domobrana u Zagrebu, Hrvatskoga kulturnog vijeća u Zagrebu, te član-radnik Matice hrvatske. Bio je pridruženi član Hrvatskoga arheološkog društva u Zagrebu, a u travnju 2003. dobio je nagradu za životno djelo Županije Splitsko-dalmatinske.

Historiografija u obje Jugoslavije bila je u službi vladajućih režima, a osobito u komunističkoj državi. Mužić je upravo u toj historiografskoj realnosti komunističke Jugoslavije imao hrabrosti objaviti djela, utemeljena na arhivskoj i drugoj građi, koja su označila potpuno novi pristup najosjetljivijim temama hrvatske povijesti.

(Iz knjige: O Jospiu Manoliću, Eugenu Laxi i simboličkoj velikoj loži Libertas)

KONCEM VELJAČE ODRŽANA 29. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA – Kliški dug »Cvrčku«, JUK »Zvonimir« mijenja statut

SOLINSKA KRONIKA 319, ožujak 2021.

Do smanjenja prihoda dovelo je i dugovanje općine Klis, odnosno činjenica da nisu izvršili svoju obvezu sufinanciranja za DV »Sveti Roko«. Statut JUK »Zvonimir« usvojen je u kolovozu 2020. te je dostavljen Ministarstvu kulture i medija RH koje je predložilo da se natječaj za imenovanje ravnatelja osim u dnevnom tisku i na mrežnim stranicama Ustanove objavi i u Narodnim novinama

Ravnateljica Dječjeg vrtića »Cvrčak« Solin, Anđela Biuk, predstavila je solinskim gradskim vijećnicima na početku 29. sjednice održane 22. veljače, financijsko izvješće ove ustanove za 2020.

Sveukupni prihodi DV-a »Cvrčak« u protekloj godini iznosili su nešto više od 26.5 milijuna kuna odnosno oko 2.8 milijuna manje u odnosu na plan, dok su ukupni rashodi dosegli iznos od 26.8 milijuna što je rezultiralo manjkom od oko 265 tisuća kuna koji su pokriveni viškom prihoda ostvarenim tijekom prethodnih godina. Zahvaljujući tome DV »Cvrčak« je financijsku 2020. zaključio s 288 tisuća kuna viška prihoda.

Prema riječima ravnateljice Biuk u navedenom manjku prihoda oko 1.3 milijuna kuna odnosi se na uplate roditelja.

Općine Muć i Dugopolje planiraju pokrenuti osnivanje vlastite vrtićke ustanove dok će općina Klis još neko vrijeme ostati u zajedničkoj ustanovi s gradom Solinom

– Zbog pandemije korona virusa koja je obilježila proteklu godinu došlo je do privremenoga zatvaranja vrtića zbog čega su roditelji bili oslobođeni plaćanja naknade za polovicu ožujka, te za čitavi travanj i svibanj 2020. – rekla je ravnateljica Biuk.

– Do smanjenja prihoda dovelo je i dugovanje općine Klis, odnosno činjenica da nisu izvršili svoju obvezu sufinanciranja za DV »Sveti Roko« koja je na dan 31. prosinca 2020. iznosila nešto više od 347 tisuća kuna, a nisu podmirili ni troškove prehrane za ovu vrtićku kuću. Obroci za DV »Sveti Roko« nisu pokriveni centralnom kuhinjom vrtića, zbog njezine preopterećenosti, nego se pokrivaju putem ugovora s vanjskim dobavljačem – objasnila je Biuk napominjući kako je općina Klis tijekom siječnja ove godine podmirila dio navedenoga dugovanja tako da trenutačna potraživanja iznose oko 200 tisuća kuna.

Nastavak isteklog projekta

Značajan dio prihoda DV-a »Cvrčak« u protekloj godini ostvaren je temeljem projekta »Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja« financiranog sredstvima Europskoga socijalnog fonda koji je istekao 8. veljače ove godine.

– Grad je među prvima poslao prijavu za nastavak ovoga projekta putem natječaja otvorenoga 15. veljače te se iskreno nadamo pozitivnom odgovoru i nastavku njegove realizacije – najavila je ravnateljica.

Sveukupni rashodi DV-a »Cvrčak« također su odstupili od plana i manji su za oko 3.1 milijun kuna, a jedan od glavnih razloga je prolongiranje otvaranja novoga vrtićkog centra u Arapovcu. Naime, ovaj vrtić je prema najavama trebao započeti s radom u 2020. te su sukladno tome bili planirani i rashodi za zaposlene koji s obzirom na činjenicu da vrtić nije otvoren u planiranomu roku nisu realizirani.

Dokaz potrebi razdvajanja Ustanove

Tijekom rasprave koja je uslijedila vijećnik Marin Matijević (nezavisni) komentirao je spomenuto dugovanje općine Klis ističući kako je ono još jedna potvrda da se vrtićka ustanova »Cvrčak« koja uz Grad Solin pokriva i općine Klis, Muć i Dugopolje, treba razdvojiti.

Prema riječima gradonačelnika Dalibora Ninčevića već su pokrenuti određeni koraci u tomu smjeru, a dogovori su za sada ostvareni s općinama Muć i Dugopolje koje planiraju pokrenuti osnivanje vlastite ustanove.

– Dokumentacija je već poslana u nadležno Ministarstvo koje je dalo pozitivno mišljenje na predloženi nacrt izmjena Statuta tako da bismo već do kraja mandata ovoga Gradskog vijeća mogli odlučivati o formalnome razdvajanju, nakon kojega općinska vijeća Muća i Dugopolja trebaju donijeti odluku o formiranju nove ustanove – rekao je gradonačelnik dodajući kako će općina Klis još neko vrijeme ostati u zajedničkoj ustanovi s gradom Solinom.

Solinski gradski vijećnici jednoglasno su prihvatili izvješće o financijskom poslovanju DV-a »Cvrčak« za proteklu godinu.

JUK »Zvonimir« sukladno preporukama Ministarstva

Uslijedilo je predstavljanje prijedloga izmjena Statuta Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin koje je iznio ravnatelj ustanove Tonći Ćićerić.

– Statut JUK »Zvonimir« usvojen je u kolovozu 2020. te je dostavljen Ministarstvu kulture i medija RH koje je predložilo da se natječaj za imenovanje ravnatelja osim u dnevnom tisku i na mrežnim stranicama Ustanove objavi i u Narodnim novinama te je predložilo da se riječi »Ministarstvo kulture« zamijene riječima »ministarstvo zaduženo za poslove kulture« – objasnio je Ćićerić napominjući kako su to jedine stavke koje se mijenjaju u prošle godine usvojenomu Statutu.

Vijećnici su ovaj prijedlog jednoglasno usvojili.

Manje vijećnika i jedan zamjenik

Grad Solin nalazi se u skupini gradova koji imaju između 20 i 35 tisuća stanovnika te će sukladno tome u novomu sazivu Gradskoga vijeća umjesto 21 imati 19 članova. Izmjene i dopune odnose se i na izbor gradonačelnika i njihovih zamjenika, te će Grad Solin prema novim odredbama imati jednoga zamjenika gradonačelnika

Grad Solin će prema novim odredbama imati jednoga zamjenika gradonačelnika, umjesto dosadašnja dva

Solinski gradski vijećnici odlučivali su o izmjenama i dopunama statuta Grada Solina te poslovnika Gradskog vijeća Solina, a predstavio ih je predsjednik Odbora za statut i poslovnik Željko Ljubičić (HDZ).

– Riječ je o odredbama temeljenima na izmjeni i dopuni Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, usvojenima u prosincu 2020., a njihov glavni cilj je racionalizacija lokalne i regionalne samouprave – objasnio je Ljubičić dodajući kako se u skladu s navedenim smanjuje broj članova predstavničkih tijela ovisno o broju stanovnika svake pojedine lokalne, odnosno regionalne samouprave.

Grad Solin nalazi se u skupini gradova koji imaju između 20 i 35 tisuća stanovnika te će sukladno tome u novomu sazivu Gradskoga vijeća umjesto 21 imati 19 članova, a njihova ukupna godišnja naknada ograničena je na maksimalno 11 tisuća kuna po vijećniku. Navedene izmjene i dopune odnose se i na izbor gradonačelnika i njihovih zamjenika, te će Grad Solin prema novim odredbama imati jednoga zamjenika gradonačelnika, umjesto dosadašnja dva.

Kada je u pitanju smanjenje broja Vijećnika predsjednik Gradskoga vijeća Renato Prkić ističe kako to ne bi trebalo utjecati na njegovu operacionalizaciju budući je ovo solinsko tijelo do izbora 2013. sukladno tada važećem zakonu također brojilo 19 vijećnika.

– U svakom slučaju cilj je smanjiti troškove rada predstavničkih tijela – rekao je Prkić.
Gradonačelnik Dalibor Ninčević kratko je prokomentirao što za grad Solin znači ukidanje funkcije drugoga dogradonačelnika ističući kako je svaka lokalna samouprava specifična na svoj način.

– Uzimajući u obzir činjenicu da je Solin populacijski najmlađi grad u Hrvatskoj, što ga čini posebno dinamičnim, te da ima tendenciju daljnjega rasta broja stanovnika, ukidanje ove funkcije nije dobro i zasigurno će otežati funkcioniranje rada gradske uprave. Razumijem da se prilikom izrade izmjena i dopuna zakona u prvom redu vodilo računa o uštedama, ali smatram da je pri tome ipak trebalo voditi računa o situaciji u svakom pojedinom gradu – smatra gradonačelnik.

PREDSTAVLJENA »STRATEGIJA UPRAVLJANJA IMOVINOM GRADA SOLINA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027.«

Gradskih 20 stanova i 30 poslovnih prostora

Grad u svom vlasništvu ima 20 stanova te u zakup daje 18 poslovnih prostora za koje se plaća najamnina, 3 prostora koja su dana na korištenje bez naknade, a 9 je poslovnih prostora ustupljeno na korištenje vrtićima kojima je Grad osnivač. Dio solinske gradske oporbe pak spornim smatra utvrđivanje cijene najma gradskih poslovnih prostora

Jedna od točaka 29. sjednice Gradskoga vijeća odnosila se na predstavljanje Strategije upravljanja imovinom Grada Solina za razdoblje od 2021. do 2027. Navedena Strategija temelji se na primjeni Zakona o upravljanju državnom imovinom te sadrži nekoliko cjelina među kojima je analiza postojećega stanja upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Grada te vizija, ciljevi i smjernice budućega upravljanja.

– Strategija se donosi s ciljem osiguravanja ekonomskoga, svrhovitoga i transparentnoga upravljanja imovinom Grada – rekao je pročelnik Odjela za pravne i opće poslove Ante Ljubičić napominjući kako je Registar gradskih nekretnina dostupan na službenoj mrežnoj stranici Grada.
Kao jedan od dokumenata upravljanja i raspolaganja imovinom Grad uz Strategiju donosi i godišnji Plan upravljanja imovinom kojim se određuju kratkoročni ciljevi i smjernice te provedbene mjere u svrhu provođenja Strategije. Godišnji Plan upravljanja donosi se do 30. studenoga tekuće godine za sljedeću godinu.
U Strategiji je naveden popis službenih vozila i radnih strojeva, dionica i poslovnih udjela koje Grad ima u pojedinim trgovačkim društvima, nekretnina, odnosno poslovnih prostora i stanova koje Grad posjeduje, zemljišta i komunalne infrastrukture koja obuhvaća nerazvrstane ceste, javne prometne površine i parkirališta, javne garaže, zelene površine, građevine i uređaje javne namjene, javnu rasvjetu, groblja te građevine namijenjene obavljanju javnoga prijevoza.
U Strategiji je između ostaloga navedeno kako Grad u svom vlasništvu ima 20 stanova za koje su zaključeni ugovori o najmu i to 14 sa zaštićenom najamninom i 3 sa slobodno ugovorenom najamninom dok su 3 stana u sporu. Uz to Grad daje u zakup 18 poslovnih prostora za koje se plaća najamnina i 3 prostora koja su dana na korištenje bez naknade, a 9 poslovnih prostora ustupljeno je na korištenje gradskim vrtićima kojima je Grad osnivač.

– Strategija upravljanja imovinom u službi je postizanja gospodarskih, infrastrukturnih i drugih razvojnih ciljeva te zaštite interesa Grada Solina sa svrhom očuvanja imovine i njezine važnosti za život i rad postojećih i budućih naraštaja – rekao je pročelnik Ljubičić napominjući kako je za navedeni dokument proveden i postupak javnoga savjetovanja tijekom kojega nije bilo primjedbi građana.
Vijećnici su predstavljenu Strategiju usvojili s pet glasova protiv i jednim suzdržanim, a najviše primjedbi odnosilo se na utvrđivanje cijene najma poslovnih prostora.

VIJEĆNIČKA PITANJA

Uklanjanje stoljetnih stabala, njemački investitori i građevni otpad

Prema riječima predsjednika Gradskoga vijeća Renata Prkića prvim DPU-om bila je predviđena izgradnja prometnice na području Klanac vrijedne oko milijun kuna, od čega se odustalo. Spomenuti DPU stavljen je izvan snage, a glavni ulaz će se formirati proširenjem postojeće spojne ceste Ulice don Frane Bulića i Klanca

Oporbeni gradski vijećnici sustavno iskazuju interes za pitanja vezana uz solinska groblja

Vijećnik Marin Matijević (nezavisni) upozorio je na nedostatak zajedničkih ukopnih grobnica na Novom solinskom groblju te na loše stanje postojećih.

– Na Novomu groblju trenutačno postoji nekoliko zajedničkih ukopnih grobnica koje djeluju poprilično zapušteno. Činjenica je da su takve grobnice neophodne stoga apeliram da se prilikom izgradnje novoga grobnog polja predvidi još jedno zajedničko ukopno mjesto – rekao je Matijević.
Nadalje, Matijević je istaknuo i potrebu postavljanja table s oznakom grada Solina u Solinskoj ulici kod trgovine »Građa« te predložio da se iz parka na ulazu u Solin, na početku Zvonimirove ulice, uklone stabla platane koja prijete parkiranim automobilima, te da se ovaj prostor adekvatno uredi.
Matijević je istaknuo i potrebu uređenja pristupa predjelu Klanac na kojem je bila planirana izgradnja studenskog kampusa. Prema riječima predsjednika Gradskoga vijeća Renata Prkića (HDZ) prvim DPU-om bila je predviđena izgradnja prometnice na području Klanac vrijedne oko milijun kuna, ali od toga se u međuvremenu odustalo.

– Spomenuti DPU stavljen je izvan snage, a glavni ulaz bi se sukladno novim planovima i proračunskim projekcijama formirao proširenjem postojeće spojne ceste Ulice don Frane Bulića i Klanca – objasnio je Prkić.

Funkcionalnost i izgled novoga vrtića

Vijećnik Davor Mikas (Bolji Solin) komentirao je prostor novoga vrtićkog centra u Arapovcu, odnosno izrazio nezadovoljstvo načinom njegova uređenja.

– Dvorište se nalazi u suterenu i onemogućava djeci adekvatan pogled, zgrada nema prozore koji se mogu otvoriti tako da je cijeli prostor pokriven ventilacijom, a prostori u kojima borave djeca međusobno su odijeljeni staklenim stjenkama koje onemogućavaju privatnost – komentirao je Mikas.
Gradonačelnik Dalibor Ninčević nije se složio s primjedbama vijećnika, a u svom je obrazloženju između ostaloga istaknuo kako se radi o reprezentativnom objektu uređenom prema najsuvremenijim metodama u kojima je osiguran ugodan i siguran boravak najmlađih.
Mikas je ponovio i pitanje izneseno na jednoj od prethodnih sjednica vezano uz proširenje groblja u Kučinama te je zatražio pisani odgovor upravitelja Vlastitoga komunalnog pogona Ante Parčine.

Dom za stare i građevni otpad

Josip Brčić (Bolji Solin) zanimao se za najavljenu izgradnju doma za stare i nemoćne na zemljištu uz Ulicu Marka Marulića.

– Tu su prije otprilike dvije godine napravljeni iskopi, ali već dugo vremena nema nikakvih aktivnosti pa me zanima je li investitor odustao od navedenog projekta – pitao je Brčić.

– Radilo se o investitoru iz Njemačke koji je napravio idejno rješenje za izgradnju doma za stare i nemoćne te napravio predugovor s vlasnicima zemljišta. Međutim, prema našim saznanjima došlo je do određenih problema u pregovorima s vlasnicima i projekt je stavljen u mirovanje – rekao je gradonačelnik dodajući kako je Grad podržao inicijativu investitora.

Brčić je upozorio i na nedostatak legalnoga odlagališta za građevinski otpad, ali taj problem bi prema gradonačelnikovim riječima trebao biti riješen kroz narednih mjesec do dva.

– U tijeku je uređenje reciklažnoga dvorišta za građevni otpad kojega su pokrenuli tvrtka »Cemex« Hrvatska i Grad Kaštela, a koji se nalazi na zapadnom dijelu postojećega eksploatacijskog polja Sv. Juraj – Sv. Kajo. Bit će to prva lokacija za zbrinjavanje građevnoga otpada u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja će i našim građanima osigurati legalno zbrinjavanje ove vrste otpada – rekao je gradonačelnik.

Pohvala dobrim rješenjima

Vijećnik Goran Milavić (NLM) zatražio je da mu se dostavi pismeno izvješće o realizaciji projekata financiranih EU sredstvima, Glorijetu, Kulturnom centru i Gradini, kao i o rokovima realizacije druge faze projekta »Jadro izvor života«.

– Na kraju bih svakako uputio pohvale na račun uređenja dječjega igrališta smještenoga pored reciklažnoga dvorišta u Ulici Joze Kljakovića Šantića. To se posebno odnosi na postavljanje gumene podloge koju bi, po mom mišljenju, trebalo postaviti i na druga dječja igrališta u gradu – poručio je Milavić.

 

JAVNI UVID U PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA GENERALNOGA URBANISTIČKOG PLANA SOLINA – Životna logika i prostorno uređenje

SOLINSKA KRONIKA 319, ožujak 2021.

Na području južno od Gospina Otoka formira se zona ugostiteljsko-turističke namjene T1, a namijenjena je izgradnji i rekonstrukciji hotela visoke kategorije koji može pružati usluge kongresnoga i zdravstvenog turizma te ostalih građevina smještajnih i ugostiteljskih namjena, pratećih sportskih, rekreacijskih, zdravstvenih, zabavnih i sl. sadržaja

U razdoblju od 26. veljače do 8. ožujka ove godine provodio se javni uvid u prijedlog izmjena i dopuna Generalnoga urbanističkog plana Solina, a javno izlaganje održano je 3. ožujka u Domu »Zvonimir«. GUP Solina donesen je 2006., nakon čega je pet puta mijenjan i dopunjavan, a posljednje izmjene i dopune usvojene su u lipnju 2018.
– Izrada Izmjena i dopuna GUP-a dio je procesa kontinuiranoga planiranja koje se temelji na praćenju i ocjenjivanju stanja u prostoru, a izmjene se rade na cijelom području obuhvata važećega prostornog plana – rekla je Ines Berlengi u ime izrađivača plana, tvrtke »GIS plan«, iznoseći ocjenu trenutačnoga stanja.
– Među bitnim obilježjima ističu se neplanski izgrađene površine na kojima je nakon završetka procesa legalizacije potrebno provesti sanaciju. Uglavnom je riječ o područjima izgrađenima višestambenim građevinama nezadovoljavajućega urbanog standarda te s prometnim površinama i parcelacijama koje su neprilagođene potrebama urbanoga razvoja grada. Sve to zahtijeva kontinuirano ulaganje u unapređenje prometne mreže te javnih sadržaja i površina – rekla je Berlengi osvrćući se i na areal antičke Salone, odnosno zonu arheološkog parka koja je samo djelomično uređena i dostupna te neadekvatno prezentirana.

Grad na moru bez pristupa obali

– Osim toga imamo nedostupnu i neuređenu morsku obalu zauzetu neodgovarajućim sadržajima i nepovezanu s ostatkom grada – rekla je Berlengi iznoseći potom i neke od glavnih izmjena i dopuna sadržanih u novom prijedlogu GUP-a.
– Istočni dio gospodarske zone u obalnomu dijelu naselja Sv. Kajo s dijelom luke za prihvat tankera, namijenjen je rekonstrukciji postrojenja INE te se novim prijedlogom GUP-a omogućava povećanje ukupnih postojećih skladišnih kapaciteta do 15 posto radi planiranoga uklanjanja postrojenja i pripadajućih cjevovoda na predjelu vranjičko Blato – najavila je Berlengi.
Na području južno od Gospina otoka formira se zona ugostiteljsko-turističke namjene T1, a namijenjena je izgradnji i rekonstrukciji hotela visoke kategorije koji može pružati usluge kongresnoga i zdravstvenog turizma te ostalih građevina smještajnih i ugostiteljskih namjena, pratećih sportskih, rekreacijskih, zdravstvenih, zabavnih i sl. sadržaja. Nije dopuštena izgradnja stambenih građevina, a minimalna površina građevne čestice je tisuću metara četvornih.
Pored školske-sportske dvorane u Arapovcu na zemljištu površine 12 tisuća metara četvornih, planirana je izgradnja srednjoškolskoga centra, a na prostoru zapadno od Novoga solinskog groblja nove osnovne škole. Na području Đurine kave predviđeno je područje za izgradnju stanova iz programa poticajne stanogradnje, a predio Bunje se iz zone mješovite pretežito poslovne namjene pretvara u zonu mješovite pretežito stambene namjene.
U obalnomu dijelu područja Kosica u Vranjicu planira se uređenje plaže te su dozvoljene intervencije u smislu nasipanja šljunka, uređenja platoa i sunčališta te izgradnje valobrana i obalnih zidova. Osim toga moguće je postavljanje pokretnih i montažnih sadržaja koji neće ugroziti ili oštetiti okoliš i koji se, po završetku kupališne sezone moraju ukloniti s plaže.
Na području zapadno od amfiteatra moguće je formiranje novoga ulaza u arheološki park s javnim parkiralištem i infrastrukturom za posjetitelje, uz prethodne uvjete, suglasnost i nadzor nadležnih tijela. Propisuje se obveza održavanja postojeće ili uređivanja nove pješačke komunikacije Salone, odnosno naselja sv. Kajo, s obalom i plažom Mramorna, preko željezničkoga kolodvora.

Novogradnja s više parkirališnih mjesta

Jedna od dopuna odnosi se i na gradnju višestambenih građevina s 10 i više stambenih jedinica koje ubuduće moraju osigurati minimalno 30 posto površine prizemlja za poslovne sadržaje u funkciji stanovanja, poput dnevne opskrbe, osobnih usluga i sl.
Povećavaju se i postojeći standardi za izgradnju garažnih i parkirnih mjesta pa tako minimalni broj parking mjesta koja treba osigurati na građevnoj čestici s 4 ili više stambenih jedinica i višestambene građevine iznosi 2 i po mjesta na 100 metara četvornih bruto površine, ali ne manje od jednog i po mjesta po stambenoj jedinici, umjesto dosadašnjega jednoga mjesta.
Na svim česticama koje graniče s tokom rijeke Jadro nužno je osigurati prostor za uređenje šetnice, od izvora do ušća rijeke Jadro, na način da se ne zadire u obalnu zonu rijeke, da se očuva postojeća obalna vegetacija i zasjenjenost rijeke, te ostavi dovoljno prostora za obnovu obalne vegetacije tamo gdje ona nedostaje. Minimalna udaljenost građevina od riječne obale je 15 metara.
Detaljan pregled izmjena i dopuna GUP-a svi zainteresirani mogu pronaći na službenim mrežnim stranicama Grada Solina, a pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe mogli su se podnositi zaključno do 8. ožujka do kada je trajao javni uvid.

GRAĐANSKI PRIJEDLOZI I PRIMJEDBE NA IZMJENE I DOPUNE GUP-A

Zatrpavanje ekološko-zdravstvene bombe

Rasprava je započela pitanjem o 40-godišnjem nepostojećem koridoru spojne ceste u Svetomu Kaju, vranjičkoj plaži Kosica koja počiva na milijunima kubika azbestnoga otpada, izgradnji Srednjoškolskoga centra i nogometnoga stadiona u Arapovcu, zabrani brodogradnje uz vranjički poluotok te dinamici uklanjanja rezervoara za gorivo u vranjičkomu Blatu

Prema digitalnoj katastarskoj podlozi nastaloj na temelju zračnih snimaka iz 1968. vidljivo je da je čitava obala vranjičke Kosice formirana nasipanjem azbestne sirovine, a o čemu su na brojnim mjestima posvjedočile generacije Vranjičana Izvor fotografije: e-katastar

Građani koji su sudjelovali u javnoj raspravi o izmjenama i dopunama Generalnoga urbanističkog plana Solina usmeno su iznijeli svoje prijedloge i primjedbe.
Mirko Ćapeta iz naselja Sveti Kajo zatražio je brisanje koridora spojne ceste između ulica Jajići i Dudini, koji prolazi njegovim česticama.
– Taj koridor postoji od 70-ih godina prošloga stoljeća i smatram da sam bio dovoljno strpljiv da poslije toliko godina čekanja i nemogućnosti korištenja i upravljanja svojom nekretninom imam razloga zatražiti uklanjanje navedenoga spojnog puta uz napomenu kako na tim česticama nikada nije postojao put u naravi – naglasio je Ćapeta.
– Koridor je izmjenom i dopunom plana smanjen i prilagođen na način da što manje zadire u predmetne čestice – odgovorila je Berlengi ističući kako će se izgradnjom prometnice planiranim koridorom ostvariti odgovarajući pristup budućim građevnim česticama, a samim time i povećati vrijednost zemljišta.
Zlata Ninčević iz Vranjica komentirala je uređenje plaže na predjelu Kosica istaknuvši kako je riječ o umjetnoj tvorevini nastaloj od azbestnoga i asfaltnoga otpada te da je zabrinjava kad vidi da se planira uređenje kupališta bez spominjanja sanacije. U skladu s navedenim predložila je da se u novi plan uvrsti i ta obveza.
Vatroslav Japirko se u ime navijača Nogometnoga kluba Solin zanimao za najavljenu izgradnju Srednjoškolskoga centra u Arapovcu. Zanimalo ga je hoće li će se time smanjiti površina predviđena za izgradnju stadiona solinskoga kluba te je predložio da se škola izmjesti na drugu lokaciju, a kao prijedlog iznio je prostor istočno od trgovine »Lidl«, odnosno prostor nekadašnjega »Salona Graditelja«.
Prema riječima Ines Berlengi planiranje čestice za izgradnju srednje škole nije ugrozilo veličinu parcele potrebne za izgradnju stadiona.
Ivan Grubišić Tasić, predstavnik Inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.«, predložio je da se na prostoru na kojemu se nalaze objekti bivšega »Salonita« i »Brodoremonta«, a koji ima poslovno-proizvodnu namjenu, onemogući brodogradnja koja je najveći izvor zagađenja vranjičkoga poluotoka. Osim toga zanimao se za dinamiku uklanjanja Ininih rezervoara iz Vranjičkoga blata.
– Znam da oni mogu biti na toj lokaciji do isteka vijeka trajanja, ali mislim da bi bilo dobro kada bi Grad donio određeni vremenski rok do kojega bi se oni trebali izmjestiti – predložio je predstavnik vranjičke Inicijative.

U SALONITANSKOM AMFITEATRU ZAPOČELA PREDIZBORNA KAMPANJA NEZAVISNE LISTE MLADIH – Solinsko zagrijavanje političke klime

SOLINSKA KRONIKA 319, ožujak 2021.

Vedran Duvnjak iz Nezavisne liste mladih – Solin najavio je kandidaturu za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima. Uz Duvnjaka je tijekom predstavljanja održanoga u salonitanskom amfiteatru bila i kandidatkinja NLM-a za zamjenicu gradonačelnika Anita Perković Milišić

Vedran Duvnjak, kandidat za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima

– Najavljujem bolja i ljepša vremena za sve građane Solina. Naš je slogan »razvedravanje« i ne to nema veze s meteorološkim prilikama, nego označava promjenu političke klime u Solinu – poručio je Vedran Duvnjak iz Nezavisne liste mladih – Solin najavljujući kandidaturu za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima. Uz Duvnjaka je tijekom predstavljanja održanoga u salonitanskom amfiteatru bila i kandidatkinja NLM-a za zamjenicu gradonačelnika Anita Perković Milišić.
– Solin se kroz medije stalno provlači kao mladi grad, ali mi kao grad nismo napravili gotovo ništa da privučemo mlade obitelji. One su doselile u Solin zbog nižih cijena stanova u odnosu na Split. Kad već uživamo blagodati dolaska mladih ljudi u naš grad, moramo im omogućiti i bolju infrastrukturu. Nedopustivo je da nam svake godine ostaje velik broj djece neupisane u vrtiće, a upravo to je osnovni preduvjet da bi mladi mogli raditi. Gradnjom novih vrtića i izjednačavanjem cijena gradskih i privatnih vrtića možemo i moramo riješiti probleme neupisane djece rane i predškolske dobi. Gradnja sigurnih pristupnih puteva do škola i vrtića te dječjih igrališta neophodna je za podizanje kvalitete života tih istih mladih obitelji – poručio je Duvnjak najavljujući i zalaganje za transparentnije funkcioniranje grada.
– Znam da je ta riječ već postala pomalo izlizana, ali mi želimo da to zaista bude tako jer je osnova svakoga zdravog poslovanja i odnosa – istaknuo je Duvnjak dodajući kako nije slučajno da su ovo predstavljanje odlučili organizirati u Saloni.
– Izabrali smo ovo mjesto jer želimo ukazati na neiskorišteni turistički potencijal kojega grad Solin ima. Ovo je bogatstvo koje bi dobro unovčili svi svjetski gradovi, ali to kod nas nije slučaj – rekao je poručujući kako tijekom kampanje neće nikoga napadati te da će pričati isključivo o problemima koji muče građane i nuditi rješenja.
– Svaka stranka ima odličan predizborni program, ali problem je što ga postizborno ne provodi. Naš je program napisan realno, u njemu nema megalomanskih projekata i sva su obećanja ostvariva – poručio je Duvnjak.

Anita Perković Milišić, kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika

Kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika Anita Perković Milišić između ostaloga je iznijela mišljenje kako svaka osoba treba aktivno sudjelovati u politici jer su samo tako moguće promjene.
– Solinski se NLM odlučio upravo za to, za aktivno djelovanje. Želimo da Solin bude među najboljima po povlačenju novca iz EU, da budemo među najboljima po odvajanju otpada te među prvima po transparentnosti. Više ne prihvaćamo prosječnost. Tu smo da promijenimo dosadašnji način rada i funkcioniranja. Solin može i mora puno bolje! – zaključila je Perković Milišić.

PRIBLIŽAVANJEM PROLJEĆA ZAHUKTAVAJU SE RADOVI NA REKONSTRUKCIJI GRADSKIH PROMETNICA VRIJEDNI 2.7 MILIJUNA KUNA – Prema kvalitetnijim rješenjima

SOLINSKA KRONIKA 319, ožujak 2021.

Rekonstrukcijom Ulice Petra Krešimira IV. u naselju Priko vode obuhvaća se čitava dužina ulice od oko 550 metara, najavljuju i skori početak radova na rekonstrukciji i proširenju dijela Ulice 27. rujna u Mravincima. Radovi na prometnici u dužini od 140 metara planirani su u trajanju od 90 dana. Među prioritetnim je i Ulica sv. Nikole u Svetomu Kaju na potezu od crkve sv. Anastazija do Ulice Dudini

Rekonstrukcija gradskih prometnica jedan je od prioriteta djelovanja Grada te se sukladno gradonačelnikovim najavama u onim ulicama koje su u posebno lošemu stanju, pored redovitoga održavanja, provodi kompletna rekonstrukcija koja predstavlja daleko kvalitetnije rješenje i dugoročno donosi uštedu.
U skladu s navedenim provodi se i rekonstrukcija Ulice Petra Krešimira IV. u naselju Priko vode, a radovima koji su u tijeku obuhvatit će se gotovo čitava dužina ulice od oko 550 metara.
– Ulica je puna zakrpa, ulegnuća i rupa te će se izvršiti skidanje asfaltnoga sloja, popravak loših mjesta plićim zahvatima ili dubljim kopanjem do nosivoga sloja, stavljanjem tampona i asfaltiranje čitavoga kolnika, dijelom izravnavajućim slojem, dijelom habajućim i nosivim slojem. Skidat će se i asfalt na nogostupima, izvršiti popravci te ugraditi rampe za invalide i zamijeniti dio propalih i oštećenih rubnjaka – izvijestili su iz Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom.
Radove na rekonstrukciji Ulice Petra Krešimira IV., koji zajedno s troškovima nadzora iznose nešto više od 931 tisuću kuna s PDV-om, izvodi tvrtka »Pling« d.o.o. iz Solina.
Iz spomenutoga Odjela najavljuju i skori početak radova na rekonstrukciji i proširenju dijela Ulice 27. rujna u Mravincima.
– Planirani radovi koji će se provoditi u dužini od 140 metara, obuhvaćaju proširenje asfaltnoga zastora na 5.5 metara i metar proširenje za upušteni nogostup za pješački promet i mimoilaženje većih vozila. Rekonstrukcija obuhvaća skidanje asfalta i popravak loših mjesta, ulegnuća i rupa, eventualno tamponiranje gdje je potrebno te stavljanje habajućega i nosivog sloja asfalta. Zbog proširenja će se srušiti postojeći potporni i ogradni zidovi te sagraditi novi armirano-betonski. Postavit će se nova vodovodna instalacija, a oborinska odvodnja će se riješiti asfaltnim rigolima i betonskim kanalicama – specificirali su iz nadležnoga Odjela.
Za navedene radove ishođena je građevinska dozvola i odabran izvođač radova, »Gradina mont« d.o.o. Vučipolje. U tijeku je žalbeni rok nakon čega se očekuje potpisivanje ugovora. Početak radova najavljen je za drugu polovicu ožujka, a procijenjena vrijednost planiranih zahvata s troškovima nadzora iznosi oko 780 tisuća kuna s PDV-om. Predviđeni rok za dovršetak projekta je 90 dana.
Na popisu ulica u kojima uskoro kreću radovi, a koja je do sad više puta isticana kao prioritetna je Ulica sv. Nikole u Svetomu Kaju na potezu od crkve sv. Anastazija do Ulice Dudini.
Postojeća prometnica kako ističu iz Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom nema nogostup te je time onemogućeno sigurno odvijanje pješačkoga prometa, osobito kretanje djece iz osnovne škole Vjekoslava Paraća. Osim toga, križanje ulica Sv. Nikole i Dudini je nepregledno što ugrožava sigurno odvijanje prometa vozilima i pješacima. Stanje asfaltnoga kolničkog zastora je vrlo loše s mjestimičnim rupama te uzdužnim i mrežastim pukotinama. Projektom je stoga predviđeno proširenje ceste i dogradnja nogostupa, rušenje postojećih potpornih i ogradnih zidova te izgradnja novih, proširenje opasne krivine, skidanje gornjega stroja ceste, popravci loših mjesta, te navlačenje novoga asfalta. Također će se u nogostupu postaviti nova javna rasvjeta, a riješit će se i oborinska odvodnja ceste. Dužina čitavoga zahvata je 107 metara. Za navedene radove ishođena je građevinska dozvola i u tijeku je natječajni postupak za odabir najpovoljnijega ponuditelja. Procjena vrijednosti radova s troškovima nadzora je oko 980 tisuća kuna s PDV-om, a rok izvođenja radova je 60 dana.

U POVODU SVJETSKOGA DANA BUBREGA U GRADSKOMU SREDIŠTU ODRŽANA JAVNO-ZDRAVSTVENA AKTIVNOST – Solinsko sjedilačko stanovništvo

SOLINSKA KRONIKA 319, ožujak 2021.
Piše: Marijana BATARELO-JELAVIĆ
Fotografije: Jakov TEKLIĆ

Mjerenjima u hvalevrijednoj akciji u organizaciji udrugâ »Zdravi dan« iz Solina Udruge dijaliznih i transplantiranih bolesnika SD županije i studentskom udrugom CroMSIC kod solinskoga je stanovništva utvrđene povećane vrijednosti krvnoga tlaka i razine šećera u krvi, tjelesne težine, udjela masnoga tkiva te smanjene vrijednosti mišićnoga tkiva

Deset posto od nešto više od stotinu ispitanika imalo je povećane vrijednosti krvnoga tlaka i šećera u krvi

Udruga »Zdravi dan« iz Solina u suradnji s Udrugom dijaliznih i transplantiranih bolesnika Splitsko-dalmatinske županije i studentskom udrugom CroMSIC, organizirala je 11. ožujka u povodu Svjetskoga dana bubrega javno-zdravstvenu aktivnost mjerenja šećera, tlaka i indeksa tjelesne mase za građanstvo s ciljem prevencije bubrežne bolesti i promicanja znanja i svijesti o istoj. Svjetski dan bubrega u Hrvatskoj se obilježava od 2007. svakoga drugog četvrtka u ožujku, a ovogodišnje aktivnosti odvijale su se pod sloganom »Živjeti dobro s bubrežnom bolešću«.

Dobar odaziv i poražavajući rezultati

Akcija se tijekom jutra odvijala u gradskom središtu Solina ispred zgrade gradske uprave, a poslijepodne u prostorijama Mjesnoga odbora Sveti Kajo. Mjerenja su, zahvaljujući iznimno dobrom odazivu, provedena na stotinjak ispitanika, a zabilježeni rezultati još jednom su potvrdili važnost preventivnoga djelovanja.
– Gotovo deset posto ispitanika imalo je povećane vrijednosti krvnoga tlaka i šećera u krvi te su usmjereni svom liječniku obiteljske medicine – izvijestila je predsjednica Udruge »Zdravi dan« dr. Ivana Petrović iznoseći i rezultate antropometrijskih mjerenja koja je provodila tajnica Udruge Kristina Greblo Boban, mag. nutricionizma.

Poslijepodnevna mjerenja provedena su u prostorijama Mjesnoga odbora Sveti Kajo

– Antropometrijska mjerenja pokazala su povećane vrijednosti tjelesne težine, udjela masnoga tkiva te smanjene vrijednosti mišićnoga tkiva što ukazuje na sjedilački način života, premalo tjelesne aktivnosti te loše prehrambene navike – rekla je dr. Petrović dodajući kako su ovakvi rezultati dijelom posljedica Covid pandemije te su usko povezani s povećanim vrijednostima krvnoga tlaka, šećera u krvi i kroničnim nezaraznim bolestima koje proizlaze iz stresnoga i sjedilačkoga načina života te posezanja za brzom i procesuiranom hranom.
– Uz to smo primijetili i lošu hidrataciju ispitanika, naime, uz pravilne prehrambene navike, redovitu tjelesnu aktivnost i san, za zdravlje je ključna i navika pijenja vode. Premali unos vode uzrokuje dehidraciju u organizmu, koja ovisno o stupnju izaziva smetnje. Manji gubici uzrokuju suhoću usana i usta, suhu kožu, glavobolju, manjak koncentracije, smetnje mentalnih funkcija, rada bubrega te probavnoga sustava i srca. Dnevna preporuka je piti 0,3 dl vode po kilogramu tjelesne mase – savjetovala je dr. Petrović.

Aktivni život bolesnika

Akciju je u Solinu popratila i tajnica Udruge dijaliznih i transplantiranih bolesnika Splitsko-dalmatinske županije Marina Bogdanović koja se posebno osvrnula na geslo ovogodišnje akcije, potrebu zdravoga i kvalitetnog života unatoč bolesti.
– Dijagnoza bubrežne bolesti, a poglavito potreba za nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom uvelike utječe na kvalitetu života bolesnika stoga je izuzetno važno omogućiti im da zadrže svoju ulogu i socijalno funkcioniranje te da nastave s aktivnim životom – poručila je Bogdanović.
Svoj doprinos obilježavanju Svjetskoga dana bubrega dali su i studenti Medicinskoga fakulteta u Splitu, članovi udruge CroMSIC, kojima ovakve akcije prema riječima studentice Katarine Čavke, pružaju priliku za stjecanje dodatne prakse neizmjerno važne za njihov budući rad.

RAZGOVOR S DOPREDSJEDNICOM UDRUGE »ZDRAVI DAN« DOC. DR. SC. JOSIPOM RADIĆ, SPEC. NEFROLOGOM

Ugroženost djece u Dalmaciji

Doc. dr. sc. Josipa Radić, spec. nefrolog: – Nedavno smo imali priliku čuti porazne statističke podatke vezane uz mladu populaciju prema kojima su djeca u Dalmaciji već pretila

Dopredsjednica udruge »Zdravi dan« doc. dr. sc. Josipa Radić, spec. nefrolog, u povodu provedene akcije i istraživanja kroz razgovor nam je približila prijeku potrebu davanja pažnje bolestima s ovoga spektra kao i učestalost, simptome kronične bubrežne bolesti te načine prevencije.
– Koliko je bubrežna bolest učestala i kako ju prepoznati?
– Bubrežna je bolest danas vrlo učestala i jedan je od velikih, globalnih problema. Prema službenim podacima od nje boluje gotovo 10 posto odrasle populacije, a jedan od najvećih problema krije se u njezinoj podmuklosti. Naime vrlo često bolesnici u ranim stadijima nemaju nikakvih znakova ni simptoma pa samim time nisu ni svjesni svoje bolesti. S druge strane ukoliko je neprepoznata i neliječena bubrežna bolest napreduje i uzrokuje brojne komplikacije, odnosno povećava rizik za nastanak drugih bolesti, prvenstveno bolesti srčano-žilnoga sustava koje dodatno ograničavaju kvalitetu života osobe s bubrežnom bolesti.

Pandemija pretilosti

– Na koje simptome bismo trebali obratiti pozornost kako bismo na vrijeme prepoznali bubrežnu bolest?
– Teško je reći koji bi određeni simptom ukazivao na bubrežnu bolest. Postoje određeni nespecifični simptomi kao što su mučnina, slabost, slabokrvnost i svrbež kože, ali možda je umjesto toga ispravnije istaknuti populaciju koja bi trebale češće brinuti o svojim bubrezima. To su osobe sa šećernom bolesti i arterijskom hipertenzijom koje su dva najčešća uzročnika kronične bubrežne bolesti, odnosno završnoga stadija zatajenja bubrežne funkcije. Tome svakako treba pridružiti i debljinu, a danas smo nažalost svjesni prave pandemije pretilosti, kako diljem svijeta tako i u našoj dalmatinskoj populaciji. Nedavno smo imali priliku čuti porazne statističke podatke vezane uz mladu populaciju prema kojima su djeca u Dalmaciji već pretila.

– Koliko je bolesnika u Hrvatskoj kod kojih je nužno provoditi postupke nadomještanja bubrežne funkcije?
– Bolesnicima s kroničnim zatajenjem prijeko je potrebno nadomjestiti bubrežnu funkciju dijalizom, kao što su hemodijaliza i peritonejska dijaliza, ili transplantacijom bubrega. Prema službenim podacima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj se tim postupcima liječi oko 4 tisuće bolesnika, a svake godine se bilježi oko 500 novih.
Naglasila bih da danas svaka odrasla osoba u Hrvatskoj koja nema određenu zapreku ima mogućnost za transplantaciju. Međutim, da bi netko bio transplantiran izuzetno je važno na vrijeme prepoznati bolest kako bi se usporio njezin tijek i napredovanje, ali i rizik od razvoja komplikacija, u prvom redu srčano-žilnih bolesti, koje mogu biti zapreka za provođenje postupka transplantacije.

Preventiva prije svega

– Kolika je važnost preventivnih akcija u prepoznavanju bolesti bubrega?
– Preventivne akcije su iznimno važne i doprinose prepoznavanju bolesti jer, kao što sam istaknula na početku, osoba može izgubiti svoju bubrežnu funkciju i imati uznapredovali stadij bubrežne bolesti, a da toga zapravo uopće nije svjesna. U svakom slučaju riječ je o bolesti koju nećemo prepoznati ukoliko je ne tražimo, a u prvom redu bi je trebale tražiti osobe sa šećernom bolešću i arterijskom hipertenzijom. Statistika kaže kako trećina ljudi sa šećernom bolesti ima i kroničnu bubrežnu bolest samo je pitanje znaju li za nju.

– Kome se obratiti pri sumnji na bubrežnu bolest?
– Najbolje je se posavjetovati sa svojim liječnikom obiteljske medicine koji je zapravo nositelji ukupne zdravstvene skrbi određenoga bolesnika. Osim toga liječnici obiteljske medicine vrlo dobro poznaju svoje bolesnike i među njima mogu pravovremeno prepoznati one koji su pod povišenim rizikom i napraviti im jednostavne pretrage kao što je vrijednost kreatinina u krvi ili razina albumina u urinu kako bi na vrijeme postavili dijagnozu kronične bubrežne bolesti i krenuli s liječenjem, odnosno prevencijom njezina napretka.

Optimistični početak

Udruga »Zdravi dan« osnovana je u veljači 2020. s ciljem promocije zdravih životnih navika, a okuplja dvadesetak članova, liječnika, magistara farmacije, nutricionista, fizioterapeuta i drugih stručnjaka koji svojim radom i djelovanjem mogu dati doprinos realizaciji zadanoga cilja.
– Krenuli smo optimistično s jako puno planova u kojima nas je nažalost omela pandemija Covida-19. Ove godine smo pokrenuli određene aktivnosti pa tako organiziramo medicinsku gimnastiku uz koju nudimo i nutricionističke savjete. I ovim putem bih se zahvalila Mjesnomu odboru Sveti Kajo koji nam je ustupio svoje prostorije te tako omogućio aktivan rad – poručila je predsjednica Udruge dr. Ivana Petrović.

LOŠE STANJE DIJELA SJEVEROISTOČNIH SALONITANSKIH GRADSKIH ZIDINA PRIJETI SIGURNOSTI PROMETA – Simbolički govor jedne kule

SOLINSKA KRONIKA 319, ožujak 2021.

Piše: Mario MATIJEVIĆ

Već je na prvi pogled i laičkome oku jasno da višetonska kameno žbučna gromada zbog svoga sustavnoga propadanja ozbiljno prijeti svega nekoliko metara udaljenoj prometnici. Štoviše upravo neposredna blizina jedne od najfrekventnijih županijskih prometnica sa svim svojim prometom ne doprinosi statičkoj sigurnosti ove gromade

Reprezentativni ostatci kule čitav niz godina sustavno propadaju

Sjeveroistočni ugao salonitanskih gradskih zidina sa svojim ostatcima obrambenih kula na solinskoj Bilankuši još uvijek dominantno prkosi svakodnevnim naletima suvremenoga Solina. Arheološki ostatci koji bi svakomu putniku namjerniku, svakome posjetitelju baštinika slavne Salone već pri ulasku u gradsko središte mogao na jedinstven način pričati priču o prošlosti grada na Jadru. Štoviše prikladna prezentacija istočnih salonitanskih gradskih vrata Porta Andetria koja se kriju pod prometnom površinom dodatno bi mogla obogatiti sami ulazak u grad.
Ovaj sklop obrambenih gradskih zidina podignutih za vremena Marka Aurelija ucrtan je na najstarijim kartama Salone, a parcijalno je istraživan za vremena prolaska »Abramićeve« ceste 1940.– 1941., zatim prilikom sondiranja 1954., 1968. i 1979., a nešto detaljnije godine 2000. kada su pronađeni fascinantni nadgrobni spomenici, zadnja istraživanja ovoga dijela provedena su nedavno prolaskom magistralnoga plinovoda.
Međutim i na ovome (ne izoliranome) slučaju na djelu je čitava lepeza društveno-pravno-zakonsko-birokratskih poteškoća. Sporni dio spomenika naime u vlasništvu je Arheološkoga muzeja, dok je u potpunosti okružen privatnim zemljištem, a uz isto se pak nalazi i zemljište u vlasništvu grada Solina.
Reprezentativni ostatci bedema, odnosno kule koji se unatoč činjenici da su sa svoje zapadne strane sigurno poduprti novogradnjom (novijega datuma) kroz čitav su niz godina, a ponajviše kroz zadnjih dvadesetak ostali bez čitavoga reda kamenja pri svom temeljnom dijelu. Već je na prvi pogled i laičkome oku jasno da višetonska kameno žbučna gromada zbog svoga sustavnoga propadanja ozbiljno prijeti svega nekoliko metara udaljenoj prometnici. Štoviše upravo neposredna blizina jedne od najfrekventnijih županijskih prometnica sa svim svojim prometom ne doprinosi statičkoj sigurnosti ove gromade.

Sjeveroistočni ugao salonitanskih gradskih zidina početkom 1900-ih godina

Koncem devedesetih i početkom dvijetisućitih godina prostor sjeverno i sjeverozapadno od sporne kule, s ostatcima bedema i drugih kula u potpunosti je bio očišćen i uređen, reprezentativan lokalitet. Štoviše upravo je zalaganjem svih nadležnih institucija, svih dionika i vlasnika ovaj lokalitet simbolički progovarao kako prolaznicima tako i stanovnicima da upravo na tome mjestu prolaze kroz vremenska vrata, ulaze u povijest jednoga od najstarijih i najvažnijih živućih gradova na čitavome Mediteranu.
Kamenje na ovomu lokalitetu ni danas ne šuti, ono simbolizira, govori i svjedoči, ali o nečemu drugome.

SOLINSKI VJERNIČKI OBIČAJI U VREMENU PRIPRAVE ZA USKRS – Korizmeni identitet solinskoga puka

SOLINSKA KRONIKA 319, ožujak 2021.

Piše: Mario MATIJEVIĆ

Vjernički život solinskoga puka na poseban je način izražen kroz korizmeno vrijeme koje obiluje običajima. Upravo je ovo vrijeme priprave na Uskrs posebno zanimljivo još jednom razmotriti u vidu posebnih epidemioloških uvjeta i drugih pošasti koje pogađaju vjernički život i prasvetište solinskoga puka te prijete zaboravu vjerničkih običaja i tradicije

Liturgijska godina i posebni običaji u solinskome su prasvetištu Gospe od Otoka kroz čitavu povijest sve do današnjih dana utjecali na i formirali svakodnevni život solinskoga vjerničkoga puka. Brojne liturgijske reforme, odredbe, proizvoljna i samovoljna ukidanja i dokidanja kao i nemar vjerničkoga puka za vlastitim izričajima pobožnosti dovode ne samo do zaborava i propadanja običaja nego i velikoga osiromašenja pastoralnoga života samoga prasvetišta.
Liturgijski, a time i vjernički život solinskoga puka na poseban je način izražen kroz korizmeno vrijeme koje obiluje običajima. Upravo je ovo vrijeme priprave na Uskrs posebno zanimljivo još jednom razmotriti u vidu posebnih epidemioloških uvjeta i drugih pošasti koje pogađaju vjernički život i prasvetište solinskoga puka te prijete zaboravu vjerničkih običaja i tradicije.
Najizvrsniji izvor za proučavanje starih solinskih korizmenih običaja i liturgije svakako je Običajnik uz kojega je potrebno posegnuti i za drugim izvorima, prvenstveno Župskom kronikom, ali i drugim dokumentima nastalim na pisanim i usmenim izvorima.

Korizmene nedjelje

S korizmenim nedjeljama prema Običajniku u popodnevnim nedjeljnim satima u crkvi je započinjala kateheza i nauk kršćanski na koje su bila dužna dolaziti sva školska djeca. Od samoga osnivanja župe, sukladno tadašnjoj pastoralnoj praksi katehiziranje poglavito školske djece kroz vrijeme korizme bilo je posebno istaknuto. Spominje se nadalje kako je upravo vrijeme korizme najpogodnije za pripravu školske djece za sakrament prve svete Pričesti. Međutim izgleda kako je razlog smještanja poduke u ovo vrijeme ne isključivo bogata Crkvena tradicija poduke kroz korizmeno vrijeme nego prvenstveno zemljoradnički poslovi koji prispijevaju u vremenu Duhova i Tijelova koji bi pak onemogućili redovito pohađanje kateheza. U posljednjemu poglavlju Običajnika istaknuta je i nužnost uvođenja večernje pobožnosti klanjanja pred Svetotajstvom, kao i po drugim župama.

U solinskoj su crkvi još od pete korizmene ili Gluhe nedjelje, platnom bili zastrti Gospina slika na glavnomu oltaru, kipovi te raspelo, a prozori su bili zatamnjeni ljubičastim zavjesama

Korizmene nedjelje u poslijepodnevnim su satima, nakon kateheza zbog pučke pobožnosti Puta Križa ili točnije rečeno križnoga puta, u crkvu prema svjedočenju autora, privlačile mnogo svijeta. Ovaj je oblik neliturgijskoga slavlja sukladno dugoj tradiciji, kroz korizmene nedjelje održavan u župskoj crkvi, više preciznijih podataka o istome u Običajniku ne nalazimo.

Peta korizmena nedjelja u izvanjskome iskazivanju posta ima svoju specifičnost koju bilježi i solinska tradicija. Korizmeni se post naime odnosi prvenstveno na hranu, međutim u korizmi postoji i post koji se odnosi na uši i oči. U solinskoj tako crkvi još od pete korizmene ili Gluhe nedjelje, platnom su zastrti Gospina slika na glavnomu oltaru, kipovi Srca Isusova, Gospe Lurdske, sv. Ante i Gospin kip te raspelo, a prozori su bili zatamnjeni ljubičastim zavjesama.

Cvjetnica

Golubice kojima se na Cvjetnicu ukrašavaju maslinove grane izrađuju se od smokvine srčike

Iako su uz Cvjetnu nedjelju u Solinu vezani neki specifični običaji njihova spomena u Običajniku nema. Autor bilježi malu misu u sedam sati te veliku koja počinje u devet, također navodi kako je prije velike svete mise bio blagoslov palminih grana nakon čega slijedi ophod oko crkve.
Nakon ophoda slijedila je misa muke Gospodnje, autor bilježi pjevanje Muke preko mise uz napomenu da svećenik pjeva riječi od Isusa. Govoreći pak o specifičnim običajima koji su u Solinu vezani uz Cvjetnicu, a izravno su ili barem neizravno liturgijskoga karaktera, neizostavno je svakako spomenuti izradu golubica. Naime običaj je bio da već nekoliko dana prije same Cvjetnice muškarci obilazeći maslinike režu maslinove grane koje će ponijeti na blagoslov. Iako autor Običajnika spominje samo blagoslov palminih grana stoljetna solinska tradicija bilježi pak isključivo blagoslov maslinovih grana. Nabrane maslinove grane ukrašavane su golubicama napravljenima od srčike divlje smokve. Zanimljivo je nadalje da je nakon blagoslova i mise najstariji muški član obitelji zazivao Božji blagoslov na svaku svoju njivu i na svaku zasadio po jednu blagoslovljenu maslinovu grančicu.

Veliki tjedan

Sami početak Velikoga tjedna, točnije ponedjeljak, utorak i srijeda prema Običajniku nisu imali neku posebnu liturgiju. Autor pod naslovom Ponedjeljak Velike Nedjelje bilježi veliku vazmenu ispovijed. Autor također navodi da se svi vjernici nisu istom i pričešćivali jer je običaj bio da se bratimi pričešćuju na Veliki četvrtak. U Crkvenoj su se povijesti javni pokornici pripremali na sakramentalno pomirenje i pričest upravo na Veliki četvrtak, no u ovome je slučaju nemoguće povlačiti jasnu paralelu između drevne Crkvene prakse i bratimskoga običaja.

Sveto trodnevlje

Sveto trodnevlje ili Veliki četvrtak, petak i subota prepuni su simboličke snage, štoviše ta su tri dana sažetak svekolike kršćanske simbolike. Stoga su brojni neliturgijski obredi i običaji proizašli upravo iz bogatstva bogoslužja ovih dana, a koji su postojali i dijelom postoje do današnjega dana.

Velika srijeda i obred Barabana

Baraban, drveni prut ukrašen posebnom tehnikom koristi se u istoimenome obredu koji svoje početke ima u srednjovjekovnoj liturgiji

S obzirom na drugačije računanje liturgijskoga vremena od današnjega obredi Velikoga tjedna započimali su na Veliku srijedu. Bogoslužje Velike srijede započimalo je pak obredom Barabana u pet i po poslijepodne.
Obred barabana u suštini je usko povezan s molitvom časoslova odnosno jutarnjega časa ili juterernje.
Sam naziv baraban susreće se gotovo u čitavoj Dalmaciji dijelu zaleđa i na otocima, u Solinu kao i Blatu na Korčuli i Kaštelima ovim se prutom u crkvi, umjesto zvonima vezanima na tri posljednja dana Velikoga tjedana, daje znak.
Uz upotrebu barabana solinska tradicija bilježi i upotrebu drvenih čegrtaljki čiji se zaglušujući zvuk stapao sa zvukom barabanâ kojima se pak udaralo po podu i drvenim klupama. Započevši s Velikom srijedom u sve dane do Uskrsa klupe u crkvi zaokretale su se tako da su lijeva i desna strana stajale poredane jedna naspram druge uzduž, a ne više poprijeko crkve. Pivači su se tako rasporedili u dvije grupe te naizmjenično pjevali svoje uloge iz tekstova Velikoga tjedna. Tom je prigodom svećenik stajao, sjedio ili pak klečao s druge strane oltarne pregrade, blizu samoga oltara.
Na glavnomu oltaru na Veliku je srijedu izrađivan grob Gospodinov zbog čega su se sve funkcije obavljale na oltaru svetoga Ante. Izrada groba Gospodinova na glavnomu oltaru zanimljiva je interpretacija Crkvene tradicije pohrane euharistijskih čestica, u kojoj se oltar promatralo kao Kristov grob.

Veliki četvrtak

Bogoslužje Velikoga četvrtka započimalo je u šest i po ujutro sakramentom ispovijedi za solinske bratime koji su se potom pričešćivali preko velike svete mise. Autor nadalje bilježi da je bratimski običaj bio da se odmah nakon pričesti napiju vina i pojedu malo kruha, no ovaj podatak navodi uz opasku nužnosti ukidanja ovoga običaja i njegova premještanja u crkveno-brasku kuću nakon svete mise, nakon što se ista izgradi.
Nakon mise bila je procesija po rubrikama odnosno kako je predviđao Obrednik, procesija je išla do velikoga oltara gdje je napravljen Gospodinov grob, ova je služba trajala oko dva sata.
Poslije podne Velikoga četvrtka u tri sata je započimala procesija u Vranjic kojom se išlo pohoditi Gospodinov grob. Autor Običajnika posve jasno ne bilježi obostranost procesije no u drugim izvorima zabilježeno je da je procesija išla s Gospina otoka prema Vranjicu, a iz vranjičke crkve sv. Martina prema Gospi od Otoka te da su se procesije mimoilazile između Barkuše i Ćućini kuća.
Dolaskom u Vranjičku crkvu puk se pomolio na Gospodinovu grobu te uputio natrag, ipak autor Običajnika bilježi da se isto čini kada se dođe u Solinsku crkvu.
Povratkom u župsku crkvu nastavljeno je bogoslužje te je u pet i po započimao Baraban. Autor bilježi i opravdanost zadržavanja običaja barabana u srijedu i petak, jer je srijedom nazočno manje svijeta dok se na petak uklapa u bogoslužje jer je i propovijed o muci. Zanimljivo je da liturgijska gesta pranja nogu na Veliki četvrtak u Običajniku nije zabilježena.

Veliki petak

Govoreći o Velikome petku autor bilježi kako služba počima ujutro oko osam sati i to svetom misom i svim obredima iz misala, u ovome slučaju autor očito čini grešku jer od davnina u tradiciji Crkvenoga bogoslužja na Veliki petak se ne služi sveta misa. Jutarnja služba traje oko dva sata uz nazočnost velikoga broja vjernika.
Obred barabana kao i dva prethodna dana započimao je u pet i po sati. Nakon propovijedi uslijedila je procesija preko Solina sa pet blagoslova tijekom procesije pjevači su pjevali Puče moj, a pri dolasku u crkvu Ispovjedajte se. Uslijedilo je kađenje Svetotajstva i blagoslov puka.

Velika subota, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak

Do liturgijske reforme 1951. u rimskoj liturgiji vazmeno se bdijenje zbog dugotrajne dekadence liturgijskoga vremena slavilo u subotu ujutro. Solinski Običajnik dosta siromašno piše o Velikoj suboti, Uskrsu i Uskrsnome ponedjeljku.
Štoviše o Velikoj suboti piše tek u tri rečenice, a o iznimno važnome Vazmenome bdijenju nema ni riječi.
Služba je dakle počimala u osam sati ujutro a sve je obavljano po rubrikama iz Misala ili Epistolara. Poslije čitanja proročanstva uslijedio je blagoslov vode, u tu se vodu ulijevalo katekumensko i krizmano ulje koje je posvećivao biskup na jutarnjoj misi u katedrali na Veliki četvrtak, stoga autor uputno piše da je prije blagoslova vode potrebno očistiti krstionicu i poslati u Grad po sv. ulje. Nakon blagoslova vode uslijedila je uskrsna misa te nakon iste blagoslov hrane, autor izričito navodi kruh, jaja, sol i voće. Cijela služba na Veliku subotu trajala je oko 2 i po sata.
Bogoslužje na sam uskrs započimalo je s malom misom u sedam sati, zatim je u devet počimala velika svečana misa. Iza epistole – poslanice pjevači su pjevali Spridnicu a iza mise Kraljice neba, kako se pak pjevalo sve do sv. Trojstva, prve nedjelje nakon Duhova. Zanimljivo je svakako da je na uskrs poslijepodne oko tri i po bila svečana večernja s blagoslovom Presvetoga Sakramenta.
Na Uskrsni ponedjeljak bila je velika sveta misa u osam i po nakon koje je bio blagoslov s Presvetim Sakramentom.

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću