KONCEM MJESECA SVIBNJA U KULTURNOMU CENTRU U VRANJICU ODRŽANA DJEČJA LIKOVNE RADIONICE NA TEMU »MORE« – Lokalno djelovanje i bioraznolikost

SOLINSKA KRONIKA 334, 15. lipnja 2022.

U uvodnomu dijelu radionice djeca su imala priliku pogledati edukativni video i poslušati izlaganje Marina Mandića, prof. biologije i kemije, tajnika udruge »Don Frane Bulić«. Voditeljica likovne sekcije Udruge Marijana Grubić naglasila je pak kako je cilj radionice bio prikazati svijet zaštićenih vrsta morske flore i faune te upozoriti na potrebu njihova očuvanja

Ribice, ježinci, rakovi, školjke i morski konjici tek su neki od veselih prikaza zastupljenih na velikom panou morskog podmorja kojeg su izradili polaznici dječje likovne radionice na temu »More« održane 31. svibnja u Kulturnomu centru u Vranjicu.

Za organizaciju radionice u kojoj je sudjelovalo tridesetak mališana zaslužni su Udruga »Don Frane Bulić« i Ina Barić Požnjak, hrvatska predstavnica na ovogodišnjemu izboru Miss Europe Continental i poduzetnica angažirana u humanitarnom radu s djecom i invalidnim osobama.

– Moram reći da sam vrlo osjetljiva na djecu, posebno zbog činjenice da sam odrastala bez bioloških roditelja, najprije u Domu za nezbrinutu djecu, a poslije u obitelji koja me posvojila. Volim vidjeti osmjeh na dječjim licima, želim ih uveseliti i priuštiti im nešto na što nisu inače naviknuti – otvoreno je ispričala Ina Barić Požnjak dodajući kako je uspjela ostvariti suradnju s tvornicom »Karbon« koja je osigurala sav materijal za radionicu, kolaž, boje i ljepilo, te »Klik butik« u Zagrebu koji je donirao dječje sunčane naočale za sve sudionike radionice.

– Nadam se da ćemo ovaj projekt započet u Vranjicu, posredstvom vašega sumještanina Ante Milišića, nastaviti i dalje s drugom djecom diljem Hrvatske, a posebno u dječjim domovima i sigurnim kućama. Svakako bih voljela da i ova suradnja s vranjičkom udrugom postane dugoročna kako bismo im i dalje osiguravali materijal potreban za rad likovne radionice. Ovom prilikom sam doznala da im je u planu i osnivanje dječjega zbora pa ću pokušati angažirati neki krojački salon koji bi im pomogao u nabavci odjeće za male pjevače – najavila je Ina Barić Požnjak.

U uvodnomu dijelu radionice djeca su imala priliku pogledati edukativni video i poslušati izlaganje Marina Mandića, prof. biologije i kemije, tajnika udruge »Don Frane Bulić«.

– Djecu je potrebno od malih nogu učiti o ekologiji kako bi postali svjesni važnosti velike bioraznolikosti. Pokušao sam djelovati lokalno, odnosno predstaviti djeci lokalne organizme koji su im poznati iz svakodnevnoga života. Drago mi je što vidim da na području Vranjica imamo sve više ježinaca koji su zapravo bioindikator čistoga mora – rekao je Mandić dodajući kako se edukacijom mladih stvaraju dobri temelji za budućnost.

Voditeljica likovne sekcije Udruge Marijana Grubić naglasila je pak kako je cilj radionice bio prikazati svijet zaštićenih vrsta morske flore i faune te upozoriti na potrebu njihova očuvanja.

Veliki pano veličine četiri metra četvorna sa šarenim prikazom podmorja ubuduće će krasiti prostorije Kulturnoga centra u Vranjicu.

UČENICI I DJELATNICI OSNOVNE ŠKOLE VJEKOSLAVA PARAĆA OBILJEŽILI DAN ŠKOLE – Paraćev platinasti sjaj

SOLINSKA KRONIKA 334, 15. lipnja 2022.

Jedna od posebnosti ovogodišnje proslave usmjerena je upravo na čuvanje uspomena. Naime, učenici su ovom prigodom izradili vremensku kapsulu, odnosno kutiju s pismima i porukama. Kutija je pohranjena u arhivi škole uz uputu da se otvori za 30 godina, a oni koji je otvore moći će steći uvid u navike i razmišljanja sadašnjih osnovnoškolaca

Osnovnoškolci OŠ Vjekoslava Paraća zajedno s djelatnicima i ravnateljem Đurom Baloevićem 27. su svibnja proslavili 52. obljetnicu svoje škole. Dan ove solinske osmoljetke tradicionalno se obilježava 22. travnja na blagdan Svetoga Kaja, međutim ove je godine proslava odgođena zbog proljetnih praznika, ali i zbog obilježavanja još jednog važnog trenutka, dobivanja platinastoga statusa za 20 godina članstva u programu Međunarodne eko škole.

Pozdravljajući okupljene ravnatelj Baloević nije skrivao zadovoljstvo činjenicom da je nakon dvogodišnje pauze prigodni program ponovno upriličen u školskom predvorju.

– Ovdje radimo, ovdje provodimo dane i sretan sam što je vrijeme izolacije iza nas i što možemo opet biti zajedno tu gdje i pripadamo – rekao je ravnatelj dodajući kako ovoga puta zaista imaju mnogo povoda za slavlje.

– S posebnim zadovoljstvom upućujem čestitke našoj učenici Dini Hamzić i njezinoj mentorici Suadi Hadžić na osvajanju prvoga mjesta na državnom natjecanju iz islamskoga vjeronauka održanom 9. svibnja u Zagrebu. Naglasio bih kako je uz talent važan i uporan rad, a upravo je to odlika naše Dine, ali i brojnih drugih učenika koji su u proteklom razdoblju ostvarili zapažene rezultate na brojnim natjecanjima – rekao je Baloević uručujući priznanje nagrađenoj učenici i njezinoj mentorici.

Prigodni pokloni uručeni su i učiteljici Jeleni Žunić te Žani Milat profesorici biologije i kemije koje su ove školske godine stekle status učitelja mentora.

Pozdravljajući okupljene ravnatelj Baloević nije skrivao zadovoljstvo činjenicom da je nakon dvogodišnje pauze prigodni program ponovno upriličen u školskom predvorju

S posebnim emocijama ravnatelj se ovom prilikom oprostio i od dugogodišnje djelatnice Marije Pleštine, prof. povijesti i geografije, koja je nakon gotovo četiri desetljeća rada otišla u zasluženu mirovinu.

– Moj glavni moto tijekom svih godina rada bili su red, rad i poštenje. Uvijek mi je predstavljalo zadovoljstvo provoditi vrijeme u ovoj školi, a tugu zbog odlaska ublažava činjenica da iza mene ostaju mlade, vrijedne kolege koje će i dalje prenositi znanja nekim novim generacijama učenika – poručila je profesorica Pleština.

Proslavi Dana škole nazočili su brojni gosti i uzvanici, a među njima i gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je slavljenicima uputio prigodne čestitke.
– Danas smo imali više razloga za slavlje. Osim što je svetokajska osmoljetka proslavila svoj Dan škole, dobila je i platinasti status za 20 godina članstva u programu Međunarodne eko škole. Isti status dobila je još jedna solinska škola i to OŠ don Lovre Katića – rekao je gradonačelnik osvrćući se i ovom prilikom na zahtjevnu ulogu nastavnika koji se trude svakodnevno, pored znanja, djeci usaditi i vještine kako uspješno premostiti prepreke i kako od nemogućega napraviti moguće.

– Svi vrlo dobro znamo da su uz pravu podršku djeca motivirana i spremna usvajati nova znanja i svladavati izazove. Dragi nastavnici, veliko vam hvala na tome. Isto tako, draga djeco, školski dani brzo prođu stoga vas podsjećam da uz učenje ne zaboravite misliti i na druženja sa školskim prijateljima. Uz znanje iz škole nosite i uspomene za cijeli život – poručio je gradonačelnik.

Jedna od posebnosti ovogodišnje proslave usmjerena je upravo na čuvanje uspomena. Naime, učenici su ovom prigodom izradili vremensku kapsulu, odnosno kutiju s pismima i porukama. Kutija je pohranjena u arhivi škole uz uputu da se otvori za 30 godina, a oni koji je otvore moći će steći uvid u navike i razmišljanja sadašnjih osnovnoškolaca.

Djeca su i ove godine proslavu Dana škole obogatila glazbenim, plesnim, glumačkim i drugim točkama, a školski zbor predvođen Đurđicom Kalebić, prof. glazbene kulture premijerno je predstavio himnu škole. »Čista voda, trava, cvijet, život nam je vesel lijep. Eko svijet nam lijepo sja, vesela smo družina…« – poručili su raspjevani učenici OŠ Vjekoslava Paraća.

 

AKTUALNI SAT I VIJEĆNIČKA PITANJA 10. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA – Igrališta, ugibališta, vrtići i plaće, virusi i tableti…

SOLINSKA KRONIKA 334, 15. lipnja 2022.

– Zabrinjava me što novi nacionalni program za ulaganje u novogradnju, dogradnju, obnovu, opremanje i ljudske kapacitete predškolskih ustanova ne sagledava realno stanje na terenu te da mi kao populacijski najmlađi grad u RH sukladno propisanim kriterijima nemamo mogućnost aplicirati na ta sredstva. Mi ćemo se svakako prijaviti, ali ako se ništa ne promijeni male su šanse da ćemo proći. S tim u vezi poslali smo dopis Ministarstvu i iskreno vjerujem kako će ta nepravda biti ispravljena – rekao je gradonačelnik

Aktulani sat 10. sjednice Gradskoga vijeća Solina otvorio je vijećnik Tihomir Bečko (nezavisni) pitanjem vezanim uz uređenje novoga igrališta u Rupotini.

– Riječ je o igralištu smještenom uz novoizgrađeni Poslovni centar u Rupotini, a ono na što moram upozoriti je nasip postavljen uz igralište koji je neprikladan i može ugroziti sigurnost igrača, osim toga smatram kako je uz igralište trebalo postaviti tribine – komentirao je vijećnik Bečko predlažući da se ispita mogućnost njihove izgradnje.

Prema riječima pročelnice Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanje Samardžije realizacija tribina je upitna zbog problema s temeljima, odnosno vrstom tla na kojemu je izgrađeno igralište.

Realizacija tribina na novomu igralištu u Rupotini je upitna zbog problema s temeljima, odnosno vrstom tla na kojemu je izgrađeno igralište

– Projektanti su oni koji mogu donijeti konačnu odluku, ali osobno sumnjam da je to izvedivo – rekla je pročelnica Samardžija.
Vijećnik Bečko se osvrnuo i na izgradnju novih vrtićkih objekata, od kojih je najnoviji smješten upravo u Rupotini, te apelirao da se ispita mogućnost većega subvencioniranja privatnih vrtića.

– Mislim kako bi Grad imao puno manje troškova kada bi poticao otvaranje privatnih vrtića umjesto da gradi nove objekte. To svakako iziskuje manje proračunske izdatke – poručio je Bečko.

Osvrćući se na ovaj apel gradonačelnik Dalibor Ninčević je istaknuo kako Grad iz godine u godinu sve više ulaže u predškolski odgoj te da treba napraviti detaljnu financijsku analizu izdataka, ali da pri tom treba voditi računa i o kvaliteti usluga koje se pružaju u gradskim i privatnim vrtićima.

Najmlađi grad i neumoljiva statistika

Naslov populacijski najmlađega grada nije Solinu pomogao pri apliciranju u nacionalnomu programu namijenjenomu predškolskim ustanovama

– Zabrinjava me što novi nacionalni program za ulaganje u novogradnju, dogradnju, obnovu, opremanje i ljudske kapacitete predškolskih ustanova ne sagledava realno stanje na terenu te da mi kao populacijski najmlađi grad u RH sukladno propisanim kriterijima nemamo mogućnost aplicirati na ta sredstva. Mi ćemo se svakako prijaviti, ali ako se ništa ne promijeni male su šanse da ćemo proći. S tim u vezi poslali smo dopis Ministarstvu i iskreno vjerujem kako će ta nepravda biti ispravljena – rekao je gradonačelnik.

Bečko je ovom prilikom izrazio nezadovoljstvo i nedavno usvojenim Prostornim planom grada zbog činjenice da ni ovoga puta nisu predviđena ugibališta za međugradske i međunarodne autobusne linije, međutim, kako je pojasnila pročelnica Samardžija spomenuta ugibališta nisu uvjetovana prostornim planom.

Vijećnik Mirko Roguljić (MOST) zanimao se za provedbu javnog otvaranja ponuda vezanih uz dodjelu koncesija za novouređeni ugostiteljski objekt na Glorijetu.

Gradonačelnik je naglasio kako je spomenuti natječaj proveden prema svim zakonskim propisima.

– Javno otvaranje ponuda, a pristiglo ih je čak 18, održano je u Gradskoj vijećnici i nitko nije imao primjedbi na provedbu postupka. Zadovoljan sam visinom pristiglih ponuda, ali moram naglasiti kako to nije jedini uvjet, odnosno da je bitno da ponuđač ispunjava i sve druge propisane kriterije. Konačni rezultat ćemo objaviti kroz nekih mjesec dana – najavio je gradonačelnik.

Vječno pitanje odvojka za naselje Priko vode, Mravince i Kučine

Roguljić je upozorio i na loše stanje okoliša Područne škole u Kučinama te se zanimao za mogućnost njegova uređenja. Gradonačelnik je odgovorio kako je već dogovoren izvođač radova te da bi se s uređenjem trebalo krenuti po završetku nastave, dakle u drugoj polovici lipnja.

Mostov vijećnik se zanimao i za izgradnju kanalizacije u Ulici Marka Marulića u Mravincima, a realizacija iste je, prema riječima gradonačelnika, planirana u sklopu projekta poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture Aglomeracije »Split-Solin« koja bi trebala započeti krajem ove ili početkom sljedeće godine.

Davor Mikas (Bolji Solin) postavio je pitanje vezano uz najavljenu izgradnju odvojka prema naseljima Priko vode, Mravince i Kučine pored TC-a »Salona Mall« za kojega je već odabran izvođač radova. Naime, još je u svibnju prošle godine kao najpovoljniji ponuditelj za izgradnju Mravinačkih rampa vrijednih oko 10 milijuna kuna izabrana tvrtka »Lavčević« d.o.o., međutim, prema riječima gradonačelnika Ninčevića, u međuvremenu su se cijene građevinskoga materijala značajno podigle pa se pokušava pronaći model kako bi se izvođaču priznala razlika između trenutačne i dogovorene vrijednosti.

Mikas se i ovom prilikom zanimao za mogućnost uvođenja gradske ophodarske službe kako bi se smanjili troškovi vanjske usluge.
Sukladno najavama pročelnice Samardžije Grad razmatra mogućnost angažiranja ophodara unutar Vlastitoga komunalnog pogona, ali to zahtjeva izmjenu određenih pravnih okvira.

– Prilikom raspisivanja javnoga nadmetanja za obavljanje ophodarskih usluga naveli smo kako Grad radi na pripremi uvođenja vlastite službe te će u slučaju da se isto realizira u određenom zakonskom roku izvijestiti odabranog izvođača o raskidu ugovora – rekla je Samardžija.

Plaće zaposlenika u Gradu i gradskim ustanovama

Mikas se osvrnuo i na visinu plaća u gradskim službama i ustanovama naslonjenima na Grad.
– Činjenica je da se visina plaća djelatnika Grada nije mijenjala već duži niz godina, a da su troškovi života u međuvremenu značajno narasli – rekao je Mikas.

Isto je potvrdio i gradonačelnik, napominjući kako je zbog otvaranja novih vrtićkih kuća u međuvremenu narastao i broj djelatnika.
– Doista razmišljamo o mogućnostima podizanja osnovice plaća, ali moram naglasiti kako smo ograničeni proračunskim izvorima iz kojih se financira navedena stavka tako da ćemo ovu mogućnost dodatno razmotriti – rekao je gradonačelnik.

Ivana Rubića (NLM) zanimalo je kada se planira krenuti s proširenjem Ulice Dudini koja vodi do OŠ Vjekoslava Paraća.

Prema riječima pročelnice Samardžije jedan od problema na kojeg su naišli je činjenica da tvrtka »Vodovod i kanalizacija« nema snimku velikoga cjevovoda koji je ugrađen u tu ulicu.

– To nam je izuzetno važno jer tijekom radova planiramo provući i kanalizaciju za tu ulicu stoga je jedino što za sada mogu najaviti to da ove godine planiramo izraditi idejni projekt za lokacijsku dozvolu – odgovorila je Samardžija.

Hakeri i prometna infrastruktura

Vijećnika Ivana Kalaicu (NLM) zanimalo je, je li Grad nedavno doživio hakerski napad na svoj informatički sustav.

– Radilo se o računalnomu virusu, a ne o hakerskom napadu i zbog toga neko vrijeme nismo mogli koristiti programe. Napomenuo bih kako se u svijetu događa na milijune takvih napada godišnje – rekao je gradonačelnik dodajući kako je Grad u međuvremenu riješio navedene probleme.

Damir Bekavac (NLM) osvrnuo se na prometni čep koji se nedjeljom prijepodne stvara u Zvonimirovoj ulici koja je u to vrijeme puna pješaka.
– Zanima me je li moguće zabraniti promet Zvonimirovom nedjeljom primjerice u razdoblju od 9 do 13 sati. Osim toga moram upozoriti na činjenicu da na dijelu ove prometnice pred ulazom u Gradinu nema pješačkoga prijelaza što ugrožava sigurnost posjetitelja ovoga lokaliteta. Možda se može razmotriti otvaranje još jednoga ulaza u Gradinu iz smjera ribogojilišta – predložio je Bekavac.

Prema riječima gradonačelnika već postoji projekt spajanja Zvonimirove ulice s Ulicom Stjepana Radića nakon čega bi uži centar grada postao pješačka zona.

Bekavac je upozorio i na problem nekontroliranoga odlaganja otpada te na problem velikog broja pasa lutalica.

Josip Brčić (Bolji Solin) zanimao se za rokove realizacije sekundarne kanalizacijske mreže na području Arapovca.

– Već sam najavio početak realizacije projekta Aglomeracije u sklopu kojega će ovaj dio grada s obzirom na veliki broj kućanstava svakako imati prioritet – rekao je gradonačelnik.

Željko Ljubičić (HDZ) iznio je prijedlog da se umjesto ležećih policajaca na prometnice postave kamere koje bi nadzirale promet, a zanimao se i za proširenje Ulice Joze Kljakovića Šantića koja vodi do reciklažnoga dvorišta.

Odgovorila mu je pročelnica Samardžija napominjući kako se postavljanje kamera mora koordinirati s policijom, a što se tiče proširenja spomenute ulice ono je već uvršteno u proračunska planiranja, projekt je dovršen i uključuje izgradnju nogostupa i postavljanje javne rasvjete, a uskoro kreće i raspisivanje natječaja.

Predsjednika Gradskoga vijeća Ivana Andabaka (NLM) zanimalo je kada će se ukloniti trafostanica koja se nalazi pored novoga Poslovnog centra u Rupotini. Osim toga zatražio je da mu se za jednu od idućih sjednica pripremi izvješće o broju kazni koje je naplatilo prometno i komunalno redarstvo, a apelirao je i da se što prije dostave tableti za vijećnike kako bi se izbjeglo ispisivanje radnih materijala.

– Trafostanica pored PC Rupotina bi uskoro trebala biti izmještena – najavila je pročelnica Samardžija dodajući kako su i spomenuti tableti već nabavljeni te bi uskoro trebali biti u rukama vijećnika.

IZVJEŠĆA O IZVRŠENJU PROGRAMA ODRŽAVANJA I GRAĐENJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE I O IZVRŠENJU PRORAČUNA

Veći računi i proračunski višak iz 2021.

Cijena obvezne minimalne javne usluge za sve korisnike razvrstane u kategoriju kućanstvo mjesečno iznosi 30 kuna bez PDV-a, do sada je iznosila 27 kuna bez PDV-a, dok ta cijena za korisnike koji nisu kućanstvo mjesečno iznosi 100 kuna bez PDV-a. Što se tiče varijabilne cijene ona sukladno novoj odluci iznosi 5 lipa po litri dok je prije iznosila 2.2 lipe

Pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija predstavila je solinskim gradskim vijećnicima izvješća o izvršenju programa održavanja i građenja komunalne infrastrukture na području grada Solina za 2021.

Sukladno navedenom izvješću sveukupno je za program održavanja komunalne infrastrukture u prethodnoj godini izdvojeno 12.2 milijuna kuna dok je za program građenja izdvojeno 9.5 milijuna.

Najveća izdvajanja u programu održavanja odnose se na održavanje nerazvrstanih cesta, ukupno 3.1 milijun, održavanje javnih i zelenih površina 3.4 milijuna te održavanje čistoće javnih površina 2.1 milijun kuna. U održavanje čistoće uključene su i organizirane akcije odvoza i odlaganja glomaznog otpada za koje je izdvojeno gotovo 700 tisuća kuna proračunskih sredstava.

U gradnju nerazvrstanih cesta, javnih sadržaja, dječjih igrališta, javne rasvjete i groblja uloženo je 2.5 milijuna kuna dok je za rekonstrukciju istih izdvojeno 7 milijuna kuna.

Pročelnica Samardžija predstavila je i sljedeću točku dnevnoga reda koja se odnosila na prijedlog odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području grada Solina.

U obrazloženju je između ostaloga istaknula da je 31. srpnja 2021. stupio na snagu Zakon o gospodarenju otpadom sukladno kojem su predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave dužna na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera, odnosno donijeti odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.

– Prijedlogom odluke između ostaloga se uređuju i kriteriji obračuna količine miješanoga komunalnog otpada i učestalost odvoza otpada te opći uvjeti ugovora s korisnicima kao i sva druga pitanja propisana Zakonom. Sukladno ovoj odluci korisnici se razvrstavaju u dvije kategorije: korisnik kućanstvo i korisnik koji nije kućanstvo, dok strukturu cijene javne usluge čini cijena za količinu predanoga miješanog komunalnog otpada, takozvani varijabilni dio, i cijena obvezne minimalne javne usluge, takozvani fiksni dio – pojasnila je Samardžija napominjući kako javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada na području grada Solina obavlja trgovačko društvo »Čistoća« d.o.o. Split.

– Cijena obvezne minimalne javne usluge za sve korisnike razvrstane u kategoriju kućanstvo mjesečno iznosi 30 kuna bez PDV-a, do sada je iznosila 27 kuna bez PDV-a, dok ta cijena za korisnike koji nisu kućanstvo mjesečno iznosi 100 kuna bez PDV-a. Što se tiče varijabilne cijene ona sukladno novoj odluci iznosi 5 lipa po litri dok je prije iznosila 2.2 lipe – rekla je Samardžija dodajući kako je navedeno povećanje rezultat sve većih troškova koji se nameću tvrtki »Čistoća« kao davatelju usluge.

Komentirajući ovu odluku gradonačelnik Dalibor Ninčević je prije svega naglasio činjenicu da grad Solin, jednako kao i drugi okolni gradovi i općine, ovisi o tvrtki »Čistoća« kao jedinom pružatelju ove vrste usluga.

– Sukladno novim cijenama računi za odvoz smeća za kategoriju kućanstava bit će veći za otprilike 30 posto dok je ono za većinu poslovnih subjekata, odnosno za one koji ne spadaju u kategoriju kućanstva, još drastičnije. Naime, fiksna cijena odvoza smeća za poslovne objekte do sada je varirala između 30 i 360 kuna ovisno o veličini prostora i drugim propisanim kriterijima, a sada će svima biti jednaka, dakle 100 kuna što znači da se veliki poslovni subjekti izjednačavaju s malim poduzetnicima i privatnim iznajmljivačima – rekao je gradonačelnik izražavajući nezadovoljstvo navedenim povećanjem cijena.

Jedna od točaka 10. sjednice Gradskoga vijeća odnosila se na izvješće o izvršenju proračuna za 2021., a predstavila ga je pročelnica Odjela za proračun i računovodstvo Tihana Žižić.

– Prihodi konsolidiranoga proračuna za 2021. iznosili su 148.609 milijuna, a rashodi 151.965 milijuna iz čega proizlazi da je ostvaren manjak u iznosu od 3.356 milijuna kuna. Međutim, na konačni financijski rezultat utjecala je činjenica da se u 2021. ušlo s viškom prihoda konsolidiranoga proračuna u iznosu od 9.826 milijuna iz čega proizlazi da je na kraju 2021. zabilježen višak od 6.470 milijuna – izvijestila je pročelnica Žižić. Vijećnici su većinom glasova usvojili predstavljeno financijsko izvješće.

TONĆI ĆIĆERIĆ POTVRĐEN ZA RAVNATELJA JAVNE USTANOVE U KULUTRI »ZVONIMIR« SOLIN

»Zvonimir« ide dalje

– Ne možemo reći da ovih pet mjeseci nije izgubljeno vrijeme i da na neki način nije nanesena šteta »Zvonimiru«. Ustanova je tijekom toga razdoblja funkcionirala zahvaljujući djelatnicima koji su uredno obavljali svoj posao, međutim, nije bilo osobe ovlaštene za donošenje odluka i potpisivanje dokumenata, a nije se moglo planirati ni Solinsko kulturno ljeto te drugi kulturni programi – rekao je gradonačelnik

Nakon što je punih pet mjeseci bila bez vodstva Javna ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin konačno ima ravnatelja. Riječ je o novom, starom ravnatelju Tonću Ćićeriću koji je s 14 glasova za i 2 glasa protiv, od ukupno 16 vijećnika prisutnih na 10. sjednici Gradskoga vijeća, ponovno imenovan na ovu funkciju.

Ćićerića je nakon provedenoga natječaja jednoglasno predložilo Upravno vijeće JUK »Zvonimir«, a podržali su ga i stručni djelatnici Ustanove te Kulturno vijeće Grada Solina. U Gradskomu je vijeću dobio povjerenje osam vijećnika HDZ-a, četiri vijećnika NLM-a i dva vijećnika stranke »Bolji Solin« dok su protiv njegova imenovanja bili vijećnik NLM-a Damir Bekavac i vijećnik MOST-a Mirko Roguljić.

– Što se tiče NLM-a, kao što se vidjelo iz glasovanja, dogovor je bio da svaki vijećnik glasa po svom nahođenju – rekao je predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Andabak (NLM) komentirajući ponovni izbor Tonća Ćićerića na mjesto ravnatelja solinskoga »Zvonimira«.

– Mi smo još prošle godine pokušali otvoriti opciju da se jave i drugi kandidati, ali nažalost na oba raspisana natječaja javile su se samo dvije osoba, gospodin Ćićerić i još jedan kandidat koji nije zadovoljavao uvjete. Našli smo se stoga u situaciji da imamo jednoga kandidata i držim da bi bilo neozbiljno ponovno ga ne podržati – rekao je Andabak.

Postavljanjem ravnatelja Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin ostvarili su se potrebni preduvjeti za održavanjem Solinskoga ljeta, a zatim i ostalih programa i projekata s područja kulture

Gradonačelnik Dalibor Ninčević nije krio zadovoljstvo zbog ponovnog izbora Tonća Ćićerića.

– Činjenica je da se ovo dogodilo s velikim zakašnjenjem od čak pet mjeseci, ali Ustanova je konačno dobila ravnatelja, a Tonći Ćićerić je bez sumnje najbolji izbor. To sam govorio u vrijeme kada je istekao njegov prethodni mandat, a iza toga čvrsto stojim i sada.

Ne možemo reći da ovih pet mjeseci nije izgubljeno vrijeme i da na neki način nije nanesena šteta »Zvonimiru«.

Ustanova je tijekom toga razdoblja funkcionirala zahvaljujući djelatnicima koji su uredno obavljali svoj posao, međutim, nije bilo osobe ovlaštene za donošenje odluka i potpisivanje dokumenata, a nije se moglo planirati ni Solinsko kulturno ljeto te drugi kulturni programi – rekao je gradonačelnik.

– Ovom prilikom bih se osvrnuo na to da je prijedlog imenovanja Tonća Ćićerića bio pred ovim Gradskim vijećem i u prosincu prošle godine kada ga većina zajedno s predsjednikom ovoga tijela nije prihvatila uz obrazloženje da njegov program nije zadovoljavajući.

To naglašavam prvenstveno zbog činjenice da je program kojega imamo ispred sebe gotovo identičan onome od prije pet mjeseci osim jednoga detalja, a to je korekcija vezana uz planiranu izgradnju Kulturnoga centra koji se zbog arheoloških nalaza neće realizirati na predmetnoj lokaciji.

Sve ovo ne govorim da bih kritizirao već da bih upozorio da nam ovo treba biti pouka svima zajedno da nikada više ne dođemo u sličnu situaciju jer ovo što se događalo proteklih pet mjeseci nije utjecalo samo na ugled JUK »Zvonimir« već na ugled čitavoga grada – poručio je gradonačelnik.

PEDIJATRIJA – Poremećaj spavanja u djece – Parasomnije

SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ, dr. Med., spec. pedijatar

Primjeren san je vrlo važan za razvoj mozga. U primjerenom spavanju dijete se bolje razvija i fizički i neuromotorno, kognitivno. Postoji niz dokaza da je neprimjeren san tijekom djetinjstva i adolescencije povezan s kognitivnim problemima, smanjenom koncentracijom, poremećajima na emocionalnom i bihevioralnom području. Poremećaj spavanja može negativno utjecati na sazrijevanje mozga

Parasomnije obuhvaćaju neepileptičke napadaje povezane sa spavanjem. San je stanje nepokretnoga položaja tijela i reverzibilno smanjene osjetljivosti na vanjske podražaje. Tijekom sanjanja izmjenjuju se dvije faze. U NREM (non-rapid eye movement) fazi se odvija san bez snova.

Mozak se odmara i karakteriziraju ju spori, visokovoltažni valovi. Za to vrijeme se tkiva obnavljaju, mišići bolje prokrvljuju, luče se hormoni rasta, pohranjuje se energija. REM (rapid eye movement) faza je ona u kojoj sanjamo. Mozak je vrlo aktivan i izmjenjuju se brzi niskovoltažni valovi.

Da je dijete u ovoj fazi spavanja može se vidjeti po brzim pokretima očiju, mogu se javiti nevoljni pokreti mišića lica, čeljusti, frekvencije srca i disanja se mijenja i postaje ubrzana. Ova faza se ponavlja 3 do 4 puta tijekom jedne noći u razmaku od 80 do 120 minuta.

Spavanje je prirodno stanje reducirane svijesti koje se izmjenjuje sa stanjem budnosti, a ta izmjena je jedan od najvažnijih bioloških ritmova-osnovni cirkadijarni ritam. Pravilan san nužan je za sazrijevanje temeljnih moždanih funkcija, a spavanje se sve više prepoznaje kao ključni proces u neurorazvojnim procesima.

Osobe s poremećajima spavanja u ranomu djetinjstvu, u kasnijoj dobi imaju poteškoća u kognitivnim funkcijama kao i češću pojavu psihijatrijskih poremećaja. Navedeno ne iznenađuje jer se zna da od rođenja pa tijekom ranoga djetinjstva obrasci spavanja prolaze kroz značajne promjene koje uključuju postupno sazrijevanje ciklusa spavanja i buđenja, intenziviranje aktivnosti dubokoga sporovalnoga spavanja i progresivno smanjivanje udjela REM spavanja. Smatra se da je REM spavanje pokretač razvoja mozga i rane mijelinizacije u područjima senzorne obrade u fetusa i novorođenčadi te da prati putanju sazrijevanja mozga.

Primjeren san je vrlo važan za razvoj mozga. U primjerenom spavanju dijete se bolje razvija i fizički i neuromotorno, kognitivno. Postoji niz dokaza da je neprimjeren san tijekom djetinjstva i adolescencije povezan s kognitivnim problemima, smanjenom koncentracijom, poremećajima na emocionalnom i bihevioralnom području. Poremećaj spavanja može negativno utjecati na sazrijevanje mozga.

Poremećaji sna su stanja povezana s narušavanjem sna koja mogu omesti normalan rast i razvoj, emocionalno i psihološko stanje djeteta. Iako može zvučati neobično, već sasvim mala djeca mogu imati poremećaje u spavanju. Učestalost javljanja je 15 do 35 posto i to podjednako kod dječaka i djevojčica.

Postoje dvije vrste spavanja: spavanje sa sporim pokretima očiju (NREM), ortodoksno spavanje, i spavanje s brzim pokretima očiju (REM), paradoksno spavanje. Non-REM čini 75 do 80 posto od ukupnoga prospavanog vremena kod odraslih. Sastoji se od 4 faze od kojih svaka predstavlja fazu sve dubljega sna. Prolazak kroz četiri navedene faze koje slijedi REM faza događa se 4 do 7 puta noću. Djeca spavaju veći dio dana, a odrastanjem se broj sati spavanja smanjuje tako da kod nekih odraslih nestane četvrta faza spavanja.

Riječ »parasomnija« u prijevodu s grčkoga znači »blizu sna«. Ovaj se opći pojam odnosi na različite poremećaje regulacije procesa inhibicije i pobude u mozgu. Javljaju se tijekom spavanja, kao i prilikom uspavljivanja ili nakon buđenja. Liječnici prepoznaju više od 20 vrsta takvih odstupanja. U medicini se koristi i izraz »poremećaj spavanja«.

U djetinjstvu najčešći oblici parasomnije su: poteškoće pri uspavljivanju. Odlazak u krevet izaziva svojevrstan stres kod djeteta zbog odvajanja od roditelja uslijed kojega se javlja separacijska tjeskoba. Samo uspavljivanje se otežava i ako roditelj pokazuje tjeskobu ili krivnja u odnosu na odvajanje od djeteta što se danas često javlja zbog sve većega izbivanja roditelja iz kuće i kraće provedenoga vremena s djetetom.

Dijete teško zaspi, nose se, ljuljaju, pjevuši mu se, na prestanak radnji snažno protestira; traži ritual. Starija djeca odlaze roditeljima u krevet, igraju se po noći kao da je dan, gledaju TV, traže čitanje i sl. Zbunjenost nakon buđenja.

Somnambulizam (mjesečarenje) koje se pojavljuje u non-REM fazi spavanja. Počinje od 4. do 6. godine života, a najčešće je u 12. godini života djeteta. Dijete ustaje iz kreveta, hoda spavajući i poslije se ne sjeća zbivanja.

Hodanje u snu se javlja u dobi kada i noćne more. Dijete ustaje iz kreveta i izvodi niz povezanih motoričkih radnji. Stanje svijesti je suženo, dijete vam može odgovoriti na pitanje, ali nije budno te se ujutro ne sjeća događaja.

Budite uz dijete kako mu se ne bi nešto dogodilo i nježnim, tihim glasom te dodirom ga uputite u sobu. Ako je dijete već hodalo u snu, dobro bi bilo da osigurate sigurne uvjete u kući i da time izbjegnete nesreću.

Noćni strahovi (»pavor nocturnus«) povezan je s fazom spavanja prije buđenja. Dijete koje nije svjesno zbivanja oko sebe iz sna počne plakati, vrištati nerijetko uz agresivno ponašanje, ali se nakon buđenja ničega ne sjeća. zahvaćaju 1 do 6 posto djece. Počinju se javljati nakon navršenih 18 mjeseci. Noćni strah nastupa u prvoj trećini noći, kada je dijete u NREM fazi spavanja, kada ne sanja već mozak potpuno »odmara«.

Dijete je vrlo uznemireno, može plakati, ali se ne budi. Najčešće ga se ne može umiriti, ono može odbijati da ga se prigrli ili utješi. Važno je da se dijete ne budi te da se bude pored njega radi njegove sigurnosti. Potrebno je biti strpljiv i čekati da se umiri i samo zaspi. Ujutro se djeca ne sjećaju noćnih događaja pa se o tome ne treba niti pričati.

Noćne more pojavljuju se pred buđenje u REM fazi spavanja, pri čemu dijete doživljava neugodne snove (čudovišta i sl.) zbog čega se budi i sjeća se sna. Noćne more su češće i javljaju se kod 35 do 50 posto djece barem jednom. Prosječna dob pojavljivanja je 3. do 6. godina starosti djeteta. Mora nastupa u drugoj polovici noći kada je dijete u REM fazi tj. kad sanja i kad je mozak vrlo aktivan.

Dijete pokazuje veliku uznemirenost, može pričati, vikati, nakon čega se i budi. Dobro je prigrliti dijete, utješiti ga. Može mu se upaliti lampica tijekom noći i dati neka igračka koja će mu pružati sigurnost. Iako se sjeća more, dobro je ne pričati puno o njoj već mu pomoći da što lakše zaspi.

Noćno mokrenje (enureza) je nekontrolirano mokrenje noću pojavljuje se 3 do 4 sata nakon početka spavanja, uz inače urednu kontrolu mokrenja tijekom dana. Noćna enureza je najčešća između 4. i 14. godine života u gotovo svakoga desetog djeteta, češća je u dječaka uz veću učestalost u djece čiji su roditelji imali enurezu.

Škrgutanje zuba tijekom spavanja (bruksizam), govorenje u snu (somnolokvija), jutarnje glavobolje, apneja. Navedene smetnje se povezuju s patološkim sazrijevanjem cirkadijalnog sustava koji dovode do promjena u obrascu spavanje – budnost.

Pojedinačni trzaji pri uspavljivanju i sindrom nemirnih nogu pojavljuju se u prvoj fazi spavanja. Poremećaj ritmičkih pokreta se može javiti već kod beba od nekoliko mjeseci (dobro je to napomenuti pedijatru pri pregledu).

Dijete ritmički pokreće određeni dio tijela, npr. glavu ili trup. Važno je da ritmičku radnju ne zaustavljate već se pobrinite da se dijete ne može ozlijediti u krevetu. Možete dijete podragati, pustiti laganu glazbu pravilnoga ritma, u sobu staviti sat koji otkucava sekunde, tijekom dana omogućiti djetetu što više ritmički pravilnih pokreta.

Uzroci poremećaja spavanja mogu biti različiti. Organski mogu biti zbog bolesti CNS-a, gladi, kronične bolesti, bolova (uho, trbuh), poremećaja prehrane ili disanja. Vanjski uzroci mogu biti u konfliktu među roditeljima, osobnosti roditelja, preseljenju, rođenju mlađega djeteta, promjeni kreveta, temperamentu djeteta, promjeni dnevnoga ritma, izloženosti neprikladnoga sadržaja na televiziji.

Ukoliko poremećaj spavanja potraje u kontinuirano dužem razdoblju, posljedice se mogu odraziti ne samo na dijete već i na čitavu obitelj (narušena obiteljska dinamika i harmonija; obiteljski stres, depresija majke, smanjenje kognitivnih sposobnosti, emocionalni poremećaji i poremećaji ponašanja u djece; nervoza, hiperaktivnost, smanjenje pažnje, niski prag frustracije, zamjetno više ozljeda i padova, razvoj kroničnih poremećaja spavanja).

Korisno je napraviti dnevnik djetetova spavanja. Bilježite djetetove svakodnevne aktivnosti, da li je boravilo na zraku, drijemanje danju, pospanost, uzimanje lijekova, hrane, mjesto spavanja, vanjski podražaji (pogotovo neposredno prije spavanja!) i sl. Možda će vam taj način bilježenja pomoći shvatiti što ometa san vašeg djeteta.

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Kopriva – Urtica sp., porodica Urticaceae

SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ

Dvije su vrste koprive, velika ili prava kopriva (Urtica dioica L.) i mala kopriva (Urtica urens L.). Po sastavu i djelotvornosti su slične. Botanička je razlika da je velika kopriva trajna i dvodomna biljka dok je mala kopriva jednogodišnja i jednodomna biljka. Razlika je i u dužini peteljke lista, duža je kod male koprive. Koprive odlikuje razgranati puzavi podanak, uspravna i četverobridna stabljika

Kopriva (Urtica dioica L.) pripada rodu Urtica i porodici Urticaceae. Rod Urtica obuhvaća 50 vrsta i podvrsta. Većina vrsta rasprostranjena je u tropskom području. U flori Hrvatske (Domac, 2002.) navedene su tri vrste, a to su: Urtica dioica L., Urtica urens L. i Urtica pilulifera L. Naziv roda Urtica potječe od latinske riječi »urere« što znači žariti, zbog dlaka žeravka.

Kopriva je jedna od najrasprostranjenijih ljekovitih biljaka našega prostora. Raste uz putove, ograde, na zapuštenim mjestima, po šumama. Osobito voli hranjiva i vlažna tla gdje često prekriva velike površine.

Ljudi su oduvijek znali iskoristiti koprivu. Ljekovita je, jestiva i nadasve korisna za opće stanje organizma. Kopriva je već bila poznata prije 4000 tisuće godina (brončano doba) kada ljudi su od nje izrađivale tkanine, a korištena je za izradu konopa, brodskih jedara, ribarskih mreža itd. Egipćani su koprivu uzgajali za jelo. Hipokrat u 4. st. pr. Kr. spominje koprivu kao hranu i lijek. Galen je u 1. st. propisivao koprivu kao lijek kod gangrene, astme, rana u ustima i krvarenja iz nosa. Stari su Grci bili upoznati s njezinim pozitivnim učincima. Dioskorid je koprivu opisao u svom djelu kao tonikom diuretikom, probavnim sredstvom, pročišćivačem krvi, te kao korisnom biljkom u zacjeljivanju rana. Scrobinius Largo tvrdio je da kopriva pomaže kod trovanja i epilepsije. Plinius, Lusitanius i Sartorius opisali su koprivu kao vrlo dobar stiptik (sredstvo za stezanje tkiva). Plinije je pisao kako mlada kopriva u proljeće daje dobru i zdravu hranu koja cijelu godinu čuva od mnogih bolesti. U Češkoj narodnoj medicini kopriva se koristila kao tvar protiv plućnih bolesti (tuberkuloze), nesanice i kao oblog protiv otjecanja. U Francuskoj je smatrana kao obećavajući pojačivač metabolizma, posebno kod bolesti bubrega i jetre. Korijen i list koprive tradicionalno se koristio za pročišćavanje krvi, protiv krvarenja iz nosa, kod anemije, ekcema, svrbeža, upale bubrega, reumatizma i vodene stolice (Joshi i sur., 2014.). Prije uvoza pamuka kopriva je bila najvažnija vlaknasta biljka u Europi, poznato je da su je Nijemci koristili za vrijeme Prvoga svjetskog rata kao sirovinu za izradu tkanine uslijed zabrane isporuke pamuka. Također, opremu za konje su Nijemci izrađivali od koprive. Sok dobiven od koprive kroz povijest se koristio kao prirodno bojilo tkanine. Korijen je davao žutu, a stabljika zelenu boju.

Dvije su vrste koprive, velika ili prava kopriva (Urtica dioica L.) i mala kopriva (Urtica urens L.). Po sastavu i djelotvornosti su slične. Botanička je razlika da je velika kopriva trajna i dvodomna biljka dok je mala kopriva jednogodišnja i jednodomna biljka. Razlika je i u dužini peteljke lista, duža je kod male koprive. Koprive odlikuje razgranati puzavi podanak, uspravna i četverobridna stabljika. Velika kopriva doseže visinu do 1,5 m dok mala najviše naraste do 60 cm. Listovi su nasuprotni, produženo jajasti, na vrhu zašiljeni, po rubu pilasto nazubljeni. Čitava je biljka prekrivena nježnim dlačicama koje se lako lome, a njihov sekret žari kožu. Cvjetovi se razvijaju u pazušcima listova, mali su i neugledni. Boja cvjetova je zelena, a složeni su u resaste cvatove. Oprašivanje koprive je putem vjetra. Plod je jednosjemeni oraščić. Listovi se skupljaju dok su mladi, sjeme u kolovozu i rujnu, a korijen na jesen.

U današnje se vrijeme kopriva u industriji koristi za dobivanje sirovoga klorofila kojim se boje prehrambene namirnice, zubne paste i sapuni. Kopriva je najbolja biljka za čišćenje i poboljšanje krvi, utječe na izmjenu tvari u organizmu, potiče izlučivanje probavnih sokova pomažući metabolizmu masti. Sadrži puno klorofila, minerala (kalcija, kalija, željeza i fosfora) i vitamina (C i A). Listovi koprive sadrže estere kavene kiseline (samo kod velike koprive), kavenu kiselinu, flavonoide: kemferol, izoramnetin, kvercetin, minerale, silicijevi i visoka koncentracija kalijevih spojeva. U žarnim nitima osim mravlje kiseline, ima i acetilkolin, histamin, serotonin. Korijen koprive pak je bogat proteine lektin (UDA – Urtica dioica aglutinin), polisaharidima, sterolima, ceramidima i hidroksi-masnim kiselinama. Flavonoidi koje sadrži pozitivno djeluju na naš organizam, ekstrakt korijena koristi se protiv opadanja kose, a zbog količine željeza ima pozitivan učinak na stvaranje crvenih krvnih zrnaca.

Pozitivno djeluje na gušteraču i pomaže snižavanju šećera u krvi. Liječi upale urinarnoga trakta i stimulira rad crijeva. Zbog toga koprivu preporučuju kao dio proljetnoga čišćenja organizma. Uputno je koristiti koprivu u proljeće u prehrani kao dodatak varivima, ili za spremanje juha ili je pak dodati mladom siru i palenti, a može se napraviti i omlet s koprivom.

Ljekovita juha od koprive
Za proljetnu ljekovitu krem juhu od koprive, za četiri osobe treba nam: 30 do 40 komada vrhova mlade koprive, tri manja ili dva veća krumpira, dva češnja češnjaka, sol, papar, centimetar debela kriška maslaca iz pakiranja od 250 grama ili dva decilitra vrhnja za kuhanje. Kopriva se opere i krumpir oguli te nareže na kockice. Stavi se kuhati u zasoljenu hladnu vodu u koju smo ubacili i dva češnja češnjaka. Kuhajte dok se krumpir sasvim ne skuha. Dobro usitnite štapnim mikserom, te začinite po želji.

Zbog jakih antioksidacijskih svojstva, sprječava i uklanja djelovanje štetnih reaktivnih kisikovih spojeva (slobodnih radikala). Slobodni radikali mogu uzrokovati nastanak karcinoma, dijabetesa, kardiovaskularnih, autoimunih i neurodegenerativnih bolesti. Vitamin C, A i ß-karoten su među najboljim antioksidantima, stoga kopriva glasi kao odličan antioksidant. Korijen koprive u Europi koristi u fitoterapiji benigne hiperplazije prostate kao i kod problema s mokraćnim traktom. Istraživanja talijanskih znanstvenika navode da ekstrakti korijenja mogu učinkovito sniziti krvni tlak. List koprive je indiciran kao adjutor u simptomatskoj terapiji artritisa, artroze i reumatskih oboljenja. Koristi se i kao diuretik, služi za povećanje renalne eliminacije vode u upalnim procesima donjega urinarnog trakta.

U narodnoj medicini čaj od koprive se koristi za bolesti jetre i žući, za probleme kod mokrenja i dobroćudnoga povećanja prostate, za grčeve u stomaku, čireve, bolesti pluća. Čaj od koprive također je blagotvoran kod virusnih i bakterijskih infekcija, a pomaže kod kožnih bolesti, reume, gihta i išijasa te se preporučuje kod anemije jer kopriva sadrži puno željeza.

Za pripremu čaja 3 velike žlice koprive prelijemo s litrom vrele vode, poklopimo i ostavimo 5 minuta, pije se procijeđeno, može se dodati malo meda.
Ako se šaka suhog ili svježeg korijena stavi preko noći u 3 litre hladne vode i drugi dan kuha 10 minuta dobije se sredstvo za jačanje korijena kose i protiv ispadanja kose.

Može se dvije žlice mladih listova i dvije žlice cvjetova namakati u litru domaćeg bijelog vina, koje procijeđeno spremite u boce i čuvate na hladnom te koristi se jedna čašica ujutro tijekom 15 dana.

Pijenje čaja od koprive kroz duže vrijeme može spriječiti sezonske alergije, ili ublažiti simptome kao što su kihanje i svrbež što ih uzrokuje alergijski rinitis. Također je čaj dobar ekspektorant, kod kašlja uklanja sluz u plućima, smanjuje upale dišnih putova, preporučuje se kod astme.
Svježe iscijeđeni sok iz svježe koprive (20 ml soka) razrijeđen s vodom i zaslađen medom koristi za liječenje slabokrvnosti, izbacivanje pijeska iz mokraćnoga mjehura te snižavanje razine šećera u krvi, a uzima se do 3 puta dnevno.

Danas se list i korijen koprive, na osnovi kliničkih istraživanja službeno smatraju klinički utemeljenom, a pripravci koprive mogu se registrirati kao biljni lijekovi, a ne samo kao dodaci prehrani. List se može koristiti za liječenje reumatoidnoga artritisa i artroza, a zbog blagoga diuretičkoga djelovanja i kod bolesti mokraćnoga sustava, poput cistitisa. Pripravci korijena pak se preporučuju kod subjektivnih tegoba mokrenja, poput čestoga noćnog mokrenja i osjećaja neugode tijekom mokrenja. Naravno liječenje se provodi nakon konzultacije s liječnikom.

Tinktura koprive se sprema u koncentraciji 1:5 s 25% etanolnom otopinom. Uzima se 2 do 6 ml triput na dan u čaši mlake vode. List i korijen koprive smatraju se posve sigurnim i primjerenim za dulju uporabu, a klinička su istraživanja pokazala samo prolaznih probavnih problema. Protiv opadanja kose i peruti korisna je tinktura od korijena koprive. Dvadeset kapi alkoholne tinkture, pripremljene na prije opisani način, razmutite u decilitru vode i vrhovima prstiju utrljajte u vlasište. Ostavite da djeluje najmanje pola sata pa kosu operite, opet blagom koprivinom kupkom ili neutralnim blagim medicinskim šamponom. Iako jako rijetko mogu se javiti alergijske reakcije na pripravke koprive.

Kopriva koristi u ekološkoj poljoprivredi kao insekticid i kao biljno hranjivo koje potiče rast i jača otpornost biljaka. Kao sredstvo za prskanje uzima se kilogram svježe koprive i prelije s 10 litara vode, po mogućnosti kišnice. Ostavi se stajati najviše do 24 sata i vrlo je učinkovito sredstvo protiv lisnih uši na povrću, voćkama i ružama. Poželjno je prskanje ponavljati nekoliko dana. Ako se želi koristiti kao tekuće gnojivo onda se ostavi ova ista smjesa koprive kilogram na 10 litara kišnice u većoj plastičnoj posudi prekrivenoj mrežom ili jutenom vrećom da fermentira tijekom 5 do 30 dana, uz svakodnevno miješanje. Ako je temperatura od oko 20 °C gnojivo će biti gotovo za dva tjedna, a spremno je za upotrebu kada se prestane pjeniti kod miješanja. Gnojivo od koprive koristi se razrijeđeno vodom u omjeru 1:10 njime se zalijeva tlo, ne prska se biljka.

Kopriva pospješuje razgradnju komposta. Suhi korijen koprive koristi se kao organsko gnojivo. Reakcija tla, pokazatelj je niza agrokemijskih (fizikalnih, kemijskih i bioloških) svojstava tla važnih za ishranu bilja, tako se fermentacijom suhoga korijena koprive u odstajaloj vodi dobije konačna vrijednost pH = 4,8 koja je najbolja za primjenu gnojiva.

Kopriva se razmnožava sjemenom i podzemnim vriježama, a voli rahla i humusna tla. Ako koprivu sijete, najbolje je da sjeme prikupite tijekom kolovoza i rujna, posijete pred zimu, pa će niknuti u proljeće. Možete posaditi i ukopavanjem vriježa. Ujesen ili početkom proljeća najprije pripremite tlo na mjestu gdje ćete saditi koprivu. Usitnite zemlju, dodajte stajskog i dušičnog gnojiva. Iskopajte zdrave vriježe koprive (bez korijena) dužine oko 25 cm i odmah ukopajte u pripremljeno tlo na dubini od desetak centimetara i razdaljinu od tridesetak centimetara. Vriježe ne držite dugo izvan zemlje.

Kopriva se sakuplja kad je vrijeme sunčano i suho. U proljeće se sakupljaju mladi vrhovi, s gornjih 4 do 6 listova, a koriste se za juhu, varivo, prilog, za sirup ili sok. U proljeće možemo skupljati i cijelu biljku s korijenom. Kod sakupljanja treba uzeti u obzir da za kilogram suhoga lista treba ubrati pet do pet i pol kilograma svježih listova koprive.

Suši se u tankomu sloju, na suhomu mjestu. Suha biljka čuva se u papirnatim ili platnenim vrećicama ili u dobro zatvorenoj staklenoj posudi, na tamnom mjestu.

PADALINE
U mjesecu travnju u Solinu na području Gornje Rupotine pala je 91 litra kiše po četvornomu metru

TENIS – TK DALMACIJACEMENT: Međunarodni turnir Salona Cup 2022. – Nagrade otišle u Njemačku i Francusku!

SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

U Solinu, na teniskim terenima TK »Dalmacijacementa« održan je solinski međunarodni turnir dječaka i djevojčica U14 Salona Cup 2022., a nagrade su ove godine otišle u Njemačku i Francusku, a uručili su ih gradonačelnik i dogradonačelnik Solina Dalibor Ninčević i Ivica Rakušić, te direktor turnira Siniša Vitez.

U finalu dječaka Marco Ontiveros Castro (GER) je bio bolji od Marcella Kovacsa (HUN), 6:3, 6:3. Najuspješniji Hrvat, Jou George Gnjidić, poražen je u polufinalu od Kovacsa.

U finalu djevojčica sastale su se dvije Francuskinje. Elisa Rohrbach je, nakon nekoliko spašenih meč-lopti, bila uspješnija od Maye Bories, 3:6, 6:1, 7:5. Od hrvatskih predstavnica, Lara Šerić, Mihaela Les i Ana Petković su igrale četvrtfinalne mečeve.

U finalu muških parova, Jaron Held i Ben Hornecker (oba GER) dobili su francuski dvojac Clement Hemery / Benjamin Large, 6:0, 7:5.
Kod djevojaka, francuske igračice Laura Pop i Maya Bories bile su bolje od hrvatskih predstavnica Lare Šerić i Mihaele Les, 2:6, 7:6(3), 10:8.

TK »Dalmacijacement« je i ove godine, unatoč lošem vremenu, odlično organizirao sad već tradicionalni turnir, koji iz godine u godinu okuplja izvrsne mlade tenisače iz cijele Europe.

JUDO – JK SOLIN: JUNIORKA ANA VIKTORIJA PULJIZ ODUŠEVILA EUROPSKOM SENIORSKOM BRONCOM U SOFIJI – Ana Viktorija Puljiz brončana na EP

SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

U završnom bloku čekala ju je 22-godišnja Izraelka Primo, šesta na svijetu i vlasnica svjetske bronce i dvije europske bronce, koja je krenula agresivno, ali je hrvatska judašica odgovorila na pravi način. Nakon prvoga napada, Puljiz je povezala još jedan za predivan ippon i osmijeh od uha do uha dok je shvatila kako je osvojila europsku, seniorsku broncu

Ana Viktorija Puljiz, članica Judo kluba Solin, potvrdila je svoju potencijalnu kvalitetu, nastavila s osvajanjem medalja na seniorskim turnirima. Kao juniorka osvojila je brončanu medalju u konkurenciji seniorki na Europskom prvenstvu u Sofiji.

Kakvo otvaranje Europskog prvenstva za judašice i judaše u Bugarskoj! Već prvoga dana natjecanja, hrvatski judo je osvojio medalju i to zahvaljujući 20-godišnjoj Ani Viktoriji Puljiz u kategoriji do 52 kilograma.

Najčešće ime koje se spominjalo u krugu favorita za medalje na velikim judaškim natjecanjima uključuje ono Barbare Matić. Naporan rad i razvoj osigurali su da to više nije samo Barbara, a tom krugu hrvatskih imena od 29. travnja 2022., se pridružuje i ono Ane Viktorije Puljiz.

Mlada solinska judašica, službeno još juniorka s 20 godina, već nekoliko godina pokazuje da je na putu da bude vrhunska judašica i u seniorskom uzrastu. Potvrdila je to na Europskomu prvenstvu za senior(k)e u Bugarskoj, na kojemu je oduševila čitavu Europu i osigurala da se u Solinu slavi europska bronca!

– Došli smo potpuno neopterećeni, a to je trenutak kada Vikica može dati najviše od sebe. Na putu do trećega mjesta u Europi je pobijedila i šestu na svijetu i osmu na svijetu, uključujući i olimpijske, svjetske i europske medalje, a izgubila samo od dobre Njemice.

Na pravomu smo putu prema Olimpijskim igrama u Parizu 2024. i želimo nastaviti u ovom ritmu – oduševljen je bio trener Solina i hrvatske reprezentacije Dragan Crnov, koji je s Puljiz od njezinih judo početaka.

Na početku turnira Puljiz je ipponom svladala Španjolku Perez Box u »zlatnom bodu«, nakon skoro 10 minuta borbe. Riječ je o Španjolki koja ima svjetsko srebro iz 2021. U »produžetak« je otišla i s Njemicom Ballhaus, koja ju je natjerala na treću kaznu i otišla dalje, a jedino slavlje u prve četiri minute borbe bilo je u repasažu protiv Talijanke Giuffride, osme na svjetskoj rang ljestvici, bivše europske prvakinje i osvajačice olimpijske bronce iz Tokija.

U finalnom bloku čekala ju je 22-godišnja Izraelka Primo, šesta na svijetu i vlasnica svjetske bronce i dvije europske bronce, koja je krenula agresivno, ali je hrvatska judašica odgovorila na pravi način. Nakon prvoga napada, Puljiz je povezala još jedan za predivan ippon i osmijeh od uha do uha dok je shvatila kako je osvojila europsku, seniorsku broncu!

– Da mi je netko jučer rekao kako ću današnje natjecanje završiti s medaljom oko vrata, vjerojatno mu ne bih vjerovala, ali hvala Bogu, koji je imao drugačije planove – nakon dodjele medalja rekla je brončana Vikica, te je naglasila:

– Dan pun adrenalina u kojemu sam izgubila od Njemice svojom greškom, ali sam zatim to nadoknadila i pobijedila Talijanku, koja je osvojila olimpijsku broncu u Tokiju, a zatim i jaku Izraelku. Hvala svima na potpori i idemo dalje još jače!

AKTIVNOSTI U SKLOPU PROJEKTA »SPASIMO DO BIJEDE BIJEDNU MARU« UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE DON LOVRE KATIĆA – Solinska spona Klisa i Splita

SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

Proučavanje romantične pripovijesti o nesretnoj ljubavi Turčina Adela koji je živio u Klisu i kršćanke Mare iz Splita ima za cilj upoznati učenike s djelom Luke Botića, potaknuti ih na istraživanje o povijesnim odrednicama vremena u kojemu se odvija radnja, usporediti Botićev jezik s ljubavnim narodnim pjesmama njihova zavičaja te osvijestiti moć tolerancije i prava na različitost

Poznati epski spjev »Bijedna Mara« nastao tijekom druge polovice 19. stoljeća iz pera hrvatskoga književnika Luke Botića inspirirao je učenike Osnovne škole don Lovre Katića na pokretanje projekta »Spasimo do bijede Bijednu Maru« kojega provode u sklopu programa »Čuvari baštine«, a pod pokroviteljstvom Centra izvrsnosti Županije splitsko-dalmatinske.

»Kliški uskoci« ugostili su učenike u obilasku tvrđave te im tumačili njezine zanimljivosti

Proučavanje romantične pripovijesti o nesretnoj ljubavi Turčina Adela koji je živio u Klisu i kršćanke Mare iz Splita ima za cilj upoznati učenike s djelom Luke Botića, potaknuti ih na istraživanje o povijesnim odrednicama vremena u kojemu se odvija radnja, usporediti Botićev jezik s ljubavnim narodnim pjesmama njihova zavičaja te osvijestiti moć tolerancije i prava na različitost.

U provedbi projekta, kojim koordinira profesorica hrvatskoga jezika Hrvatka Kuko sudjeluju zainteresirani učenici od 5. do 8. razreda, učenici Povijesne i Dramsko-recitatorske grupe te grupe »Mladi u očuvanju kulturne baštine«, a u njegovu realizaciju uključeni su i profesorica hrvatskoga jezika Neva Strizrep te profesor povijesti Filip Modrić.

Na popisu brojnih aktivnosti koje učenici provode u sklopu projekta našao se i posjet Tvrđavi Klis kao jednomu od lokaliteta na kojima se odvija radnja te obilazak rodne kuće Luke Botića u Splitu, šetališta koje nosi ime ovoga pjesnika i njegova spomenika na Marjanu.

Izlet u Split učenici su započeli obilaskom pjesnikove rodne kuće smještene u četvrti Dobri

Tijekom posjeta Klisu učenici su predvođeni članovima Povijesne postrojbe »Kliški uskoci« obišli tvrđavu i poslušali zanimljivo predavanje o njezinoj povijesti, a imali su priliku sudjelovati i u radionici izrade suvenira te vježbati gađanje lukom i strijelom.

Izlet u Split započeli su obilaskom pjesnikove rodne kuće smještene u četvrti Dobri te samostana u samom gradskom središtu u kojemu je Mara neko vrijeme bila zatvorena. Tom prilikom proveli su anketu s prolaznicima o poznavanju Luke Botića i njegova djela.

Uputili su se potom do Marjanskih skala, točnije do Šetališta Luke Botića, te do spomenika ovom velikom hrvatskom pjesniku smještenom pred ulazom u ZOO na Marjanu.

Posjete Klisu i Splitu učenici su iskoristili i za organizaciju natjecanja o poznavanju likova i događaja iz djela »Bijedna Mara«.

Niz projektnih aktivnosti zaključit će se učeničkim prezentacijama te snimanjem radijske emisije i video spota koji ima za cilj promovirati Botićevo djelo, otrgnuti ga od zaborava i približiti javnosti.

OTVORENA IZLOŽBA »SAKRALNA TEMATIKA JOZE KLJAKOVIĆA-USKRS« I PREDSTAVLJEN ŠESTI NASLOV IZ BIBLIOTEKE »JOZO KLJAKOVIĆ U TEKSTOVIMA DRUGIH AUTORA 1« – Desetljetni spomenik solinskomu velikanu

SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.
Piše: Mario MATIJEVIĆ
Fotografije: Jakov TEKLIĆ/katalog izložbe

Novim naslovom i priređenom izložbom obilježeno je i deset godina od pokretanja biblioteke kojoj je prvotni cilj revitalizacija njegova lika i djela. Solinska je manifestacija trebala ugostiti koncert s premijernim izvođenjem LADO-voga nosača zvuka »Veliko je sad veselje«, s hrvatskim tradicionalnim uskrsnim napjevima upravo u crkvi svetoga Martina u Vranjicu, pod freskama koje je oslikao Jozo Kljaković no zbog specifičnih društveno-političkih okolnosti projekt nije mogao biti izveden u ovome obliku

Svečanim otvorenjem izložbe »Sakralna tematika Joze Kljakovića-Uskrs« te predstavljanjem šestoga naslova u nizu Biblioteke »Jozo Kljaković« u solinskoj je Galeriji »Zvonimir« još jednom odana počast solinskomu velikanu, umjetniku, slikaru i piscu Jozi Kljakoviću. Novim naslovom i priređenom izložbom obilježeno je i deset godina od pokretanja biblioteke kojoj je prvotni cilj revitalizacija njegova lika i djela.

Godine 2012. Javna je ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin na poticaj i u suradnji s prof. dr. sc. don Josipom Dukićem, predanim istraživačem i promicateljem, a u namjeri objavljivanja niza knjiga s tekstovima Joze Kljakovića pokrenula istoimenu biblioteku u sklopu vlastite nakladničke djelatnosti.

Desetogodišnji intenzivni rad na vrjednovanju Kljakovićeva stvaralaštva iz godine u godinu i iz projekta u projekt okuplja sve više različitih institucija i stručnjaka

Iako su brojni tekstovi o Kljakoviću svoje mjesto nalazili na stranicama mjesečnika Solinska kronika, koji gotovo tri desetljeća bilježi povijest solinske svakodnevice, kao i znanstvenoga časopisa za solinske teme »Tusculum«, inicijalni je cilj same biblioteke svakako bila svojevrsna revitalizacija lika i djela Joze Kljakovića u rodnomu Solinu, a upravo preko njegovih dosad ili neobjavljenih ili objavljenih, ali javnosti gotovo u potpunosti nepoznatih tekstova.

U temeljima solinske kulture

Zvonimirova djelatnost od samih je početaka bila usmjerena prema Kljakoviću kao jednomu od najvećih potomaka solinske loze. Tako je upravo u Galeriji »Zvonimir« 1996. održana prva izložba Kljakovićevih djela u samostalnoj Hrvatskoj te je uz kontinuirana gostovanja njegovih slika na tematskim izložbama u Solinu i o Solinu, godine 2012. izložbom njegovih nepoznatih i novopronađenih djela u Solinu Kljaković dobio »novi život«.

Izuzetan trud pojedinaca, a zatim i ustanovâ u revitalizaciji Kljakovićeva lika i djela, ponajprije u rodnomu Solinu pratila je nažalost i druga strana medalje.

Naime Kljakovićeva je bista koja je u samomu središtu Solina postavljena uoči Dana Grada i blagdana Male Gospe u rujnu 1996., nakon 12 godina vandalizirana i bačena u obližnju rijeku, da bi konačno nakon ponovnoga postavljanja i vandaliziranja ovaj spomenik solinskomu velikanu svoje mjesto našao u Domu »Zvonimir«. Ovakav specifičan odnos prema Jozi Kljakoviću bio je dodatni poticaj u aktualiziranju i promicanju njegova života i djela.

Novim naslovom i priređenom izložbom obilježeno je i deset godina od pokretanja biblioteke kojoj je prvotni cilj revitalizacija lika i djela Joze Kljakovića

Priređivanjem ove izložbe kao i nove publikacije u nizu Biblioteke »Jozo Kljaković« predano surađujući s prof. dr. sc. don Josipom Dukićem i Lidijom Fištrek iz Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, Jozin rodni grad već čitavo desetljeće ustraje na pravcu povijesnoga oduživanja svomu velikanu.

Pokretanje biblioteke »Jozo Kljaković«

Pisani spomenici podignuti Kljakoviću započeli su knjigom »Libar moga života«. Riječ je o inicijalnoj publikaciji u spomenutomu nizu od svojih 150 stranica A5 formata sadržaj koje je podijeljen u tri zasebne, logički i kronološki poredane cjeline. Knjigu je prof. dr. sc. don Josip Dukić opremio i popisom stranih i manje poznatih riječi, kratkim životopisom Joze Kljakovića te popisom izabrane literature.

Knjiga je svojevrsni nastavak, logični slijed Kljakovićevih dotad poznatih i od strane Matice hrvatske objavljenih publikacija (»U suvremenom kaosu« 1992. i »Krvavi val« 2011.). Riječ je o rukopisu jedne od neobjavljenih knjiga, a koji se nakon Jozine smrti sačuvao kod njegova brata Živka, koji je također bio slikar. Kako priređivač i urednik J. Dukić napominje u uvodnomu dijelu knjiga je naslovljena »Libar moga života« upravo prema podatcima pronađenima u jednomu pismu između Vinka Nikolića i Joze Kljakovića, a koje se čuva u arhivu Papinskoga hrvatskog zavoda svetoga Jeronima.

Knjiga zbog svoga memoarskoga stila nalikuje prvoj knjizi »U suvremenom kaosu«, te ju se može prepoznati i kao svojevrsnu »reviziju« ovoga djela, ali koje je produbljivanjem i davanjem novih detalja u nekim dijelovima dodatno pojasnio.

Za nas Solinjane ova je knjiga i posebno emotivno štivo jer u njoj Kljaković kroz detaljno opisivanje svojega djetinjstva i rane mladosti, života u Solinu i školovanja u Splitu donosi mnoštvo opisa solinskoga kraja, društva i ljudi koji su gotovo pa u potpunosti nestali prevelikom industrijalizacijom, ogromnim prilivom stanovništva pa čak i nasilnim gubljenjem onoga izvorno »Solinskoga«.

»Dalmatinske teme« objavljene godine 2013. logični su nastavak priče započete objavljivanjem Kljakovićeva rukopisa u knjizi »Libar moga života«. Osim naime autorovih autobiografskih radova priređivač prof. dr. sc. don Josip Dukić u šezdesetak je Kljakovićevih članaka, eseja i polemika objavljenih u različitim novinama, a koji se čuvaju u arhivu Papinskoga hrvatskoga zavoda svetog Jeronima u Rimu, prepoznao materijal za tematsko formiranje novih publikacija.

»Dalmatinske teme« tako sabiru osam Kljakovićevih članaka objavljenih u razdoblju od 1948. do godine 1962., a poredane su svojevrsnim kronološkim redom, odnosno po redoslijedu objavljivanja u izvornim novinama i revijama. S obzirom da članci obrađuju teme, osobe i događaje iz Dalmacije, logično je bilo da priređivač knjizi udjeli i takav naslov.

»Dalmatinske teme« obrađuju pitanje Hrvatske u poratnom turobnom vremenu, tri eseja o velikom Kljakovićevom prijatelju i supatniku Ivanu Meštroviću, članak o čovjeku koji je Jozu prepoznao i usmjerio »Sjećanje na don Franu Bulića«, a u povodu dvadesete godišnjice njegove smrti. »Split i splitski umjetnici« te »Spomen-crkva u Biskupiji« značajni su zbog svjedočanstva jednoga vremena, društva i stanja uma grada Splita, kao i svih todobnih društvenih okolnosti u okolici Knina.

Knjiga posvećena hrvatskome mučeniku, kardinalu Alojziju Stepincu »Čovjek bez maske« treća je u nizu i čini dotadašnju srž, pa čak i okosnicu Kljakovićeva literarnoga stvaralaštva. Isključivo subjektivno govoreći, upravo u Kljakovićevim prilozima ukoričenima u ovoj publikaciji do potpunoga izražaja je došla sva njegova filozofska, teološka, humanistička misao izražena posebnim, kljakovićevskim leksikom.

Štoviše upravo u osobi kardinala Alojzija Stepinca, velikog Kljakovićeva prijatelja i uzora, najsažetije, najsnažnije i najočitije je utjelovljena borba čovjeka, pojedinca protiv bezumnosti raznih »izama« jednoga vremena. Borba za čovjeka, čovještvo i čovječanstvo koju su čitav svoj život vodili i Kljaković i Meštrović, Maček i brojni drugi velikani hrvatskoga naroda.

Knjiga sadrži trinaest tematskih članaka objavljenih u razdoblju od 1947. do 1961., a prethodi im Kljakovićev predgovor koji je priređivač don Josip Dukić pronašao u arhivu Papinskoga hrvatskoga zavoda svetoga Jeronima u Rimu. Kljaković je u ovoj knjizi na poseban način pokazao hrabrost pravovremeno i na pravim mjestima pišući o komunistima, Josipu Brozu Titu, partizanima, ustašama, Anti Paveliću, Srbima i Jugoslavenima. Sva njegova pronicljivost, aktualnost pa čak i proroštvo dolaze do izražaja u tekstovima o hrvatsko-srpskim odnosima i ćirilici.

»Političke teme i tekstovi« knjiga je koja na 142 stranice donosi četrnaest Kljakovićevih članaka objavljenih od godine 1953. do 1963., a koje je pak napisao u Buenos Airesu i Rimu. Svi su članci objavljeni u nezavisnom tjedniku iseljenih Hrvata u Kanadi »Hrvatski glas«. Neobjavljeni tipkopis (uz Kljakovićeve rukom pisane intervencije) »Crveni pelivan« J. Dukić je pronašao u vatikanskomu Arhivu. Tekstovi u ovoj knjizi također su izuzetno aktualni te snažno ocrtavaju politički profil Joze Kljakovića, kao takvi kako ističe priređivač velik su i važan doprinos u rasvjetljavanju jednoga od najslabije istraženih razdoblja Kljakovićeva života, razdoblja u kojemu se odigrala njegova politička pustolovina od jugoslavenskog unitarista i nacionalista do osviještenog i umjerenog hrvatskog nacionalista.

»Perturbatori javnoga poretka« predzadnja je knjiga objavljena godine 2018. Ona na 175 stranica objedinjuje čak 16 članaka napisanih u razdoblju od 1948. do 1963. godine. Pet je članaka izvorno sačuvano u tiskanomu obliku, dva u rukopisu i čak devet u tipkopisu te za dvije potonje grupe priređivaču nije poznato jesu li bile ranije objavljenje. Članci u ovoj knjizi iznose vrlo mučne teme koje su Kljakovića pretvorile u hrabrog polemičara, vrlo jasnih uvjerenja koja su ga na kraju stajala uskrate zasluženoga priznanja, ali i samoga zdravlja. Štoviše upravo je priprema ove knjige »stavila točku na i« u raspravama o autentičnosti, izvornosti Kljakovićevih članaka.

Nepresušan izvor Kljakovićeva stvaralaštva

Kljakovićev je jezični stil u svim knjigama identičan. Jednostavan, pitak s kratkim rečenicama, jezgrovit, a opet često obogaćen podužim rečeničnim izrazima. Leksik je tipičan todobni poslijeratni, nerijetko obogaćen brojnim anglizmima i talijanizmima ovisno o adresatima kojima i temama o kojima piše. Na isti način na koji Kljaković slika ulja i slaže mozaike kompozicijski slaže i svoj tekst, nerijetko romantičarski opisujući prirodu, krajobraze i društvo, a portretistički duboko i detaljno pojedinca, osobu. Nerijetko pisac Kljaković poseže i za cinizmom u kojemu je najsnažnije za čitava života ostalo živjeti ono njegovo izvorno »Solinsko«.

Tekstovi pisca Kljakovića snažno su određeni kršćanskim egzistencijalizmom i personalizmom, filozofskim usmjerenjima i tokovima tipičnima za postratno europsko humanističko društvo. Nerijetko se u njegovim rečeničnim formulacijama, stavovima, moralnim i vjerski načelima može prepoznati utjecaj istinskog filozofskog izričaja kršćanskoga humanizma. Kljaković se doista svojom političkom filozofijom na tragu kršćanskih egzistencijalista građanskomu individualističkomu društvu te totalitarnim kolektivističkim društvima (fašizmu, nacizmu i komunizmu) suprotstavlja personalističkim, komunitarnim i pluralističkm društvom. Društvom koje je duboko nadahnuto kršćanskim poimanjem osobe, zajedništva i solidarnosti.

Kljakovićev politički put kretao se od jugoslavenskog unitarizma i nacionalizma do osviještenoga i umjerenoga hrvatskog nacionalizma. Njegovi tekstovi obiluju izričitim odbijanjem pa čak i zgražanjem nad svakim onim »izmom« koji je obilježio ljudsko društvo, a koji su nažalost snažno otpečatili i njegov život. On je za čitava svoga života uz veliku naklonost nacionalne opcije Hrvatske seljačke stranke predvođene Vlatkom Mačekom, uvijek bio i ostalo socijalno osviješten.

Prva od dvije publikacije Kljakovića u tekstovima drugih autora

Obilježavajući mali jubilej, deset godina od pokretanja Biblioteke »Jozo Kljaković« priređivanjem novoga naslova u nizu nastavljen je intenzivni rad na revitalizaciji Kljakovićeva djela ovom prigodom kroz okupljanje i objavljivanje tekstova koje su o Jozinom životu i radu pisali njegovi suvremenici, bilo da je riječ o povijesno umjetničkom ili društveno političkom gledištu.

Knjiga naslovljena »Jozo Kljaković u tekstovima drugih autora 1« na 175 stranica obuhvaća 19 tekstova, a koje potpisuju Kljakovićevi suvremenici, kolege, prijatelji, todobni istaknuti intelektualci Josip Bašić, Antun Bonifačić, Pavao Butorac, Stjepan Gaži, Stjepan Lacković, Ivan Lendić, Ivan Meštrović, Franjo Nevistić, Vjekoslav Paver, Bogdan Radica, Ivo Šrepel i Viktor Vida.

Članci u knjizi poredani su po redoslijedu njihova objavljivanja od članaka iz »Hrvatske straže« 1938. pa sve do »Hrvatskoga glasa« iz 1953. Devet prvih članaka posvećeno je Kljakovićevu likovnomu stvaralaštvu od njegovih uradaka u dobrotskoj crkvi sv. Eustahija do razmatranja o religioznim motivima u umjetnosti Joze Kljakovića i Ivana Meštrovića.

Osim što članci donose jedinstven todobni uvid u Kljakovićevo stvaralaštvo nemjerljiva je njihova vrijednost u današnjemu svjetlu. Naime analiza Kljakovićevih djela, kombinacija stručnoga pojmovlja s bogatstvom povjesničarsko-umjetničkoga leksika za današnje je prilike jedinstven primjer pristupanja i promatranja umjetničkoga stvaralaštva, a koje ponajprije nosi pedagoške i kulturno formativne vrijednosti.

Deset idućih članaka najnovije publikacije pažnju usmjerava na Kljakovićev spisateljski rad kao i njegov utjecaj na društveno-političke prilike počevši s člankom Viktora Vide o Kljakovićevoj knjizi »U suvremenom kaosu« pa sve do članka Josipa Bašića o Kljakovićevoj knjizi i drugim temama.

Jednako stručan i sveobuhvatan pristup Kljakovićevu stvaralaštvu i radu na ovomu polju zastupljen je i odabiru članaka u drugomu dijelu nove publikacije čime su priređivači uspjeli uspostaviti ravnovjesje i razbistriti objektivnost prikazivanja sveoubuhvatnosti humanističkoga stvaralaštva Joze Kljakovića, a prepoznajući ga u konačnici kao jednoga od nositelja suvremene hrvatske nacionalne kulture.

Najavljeni nastavak ove publikacije obuhvaćat će članke o Kljakoviću koji su nastali nakon godine 1953., nakon njegove smrti pa sve do najnovijega vremena.

Zadnja publikacija tako je još jedno u nizu svjedočanstava kako je slikar, scenograf, pisac Jozo Kljaković duboko svom umjetničkom, leksičkom, filozofsko-teološkom i političkom smislu bio i ostao uvjereni i nepokolebljivi humanist.

Četvrta izložba Kljakovićevih djela u rodnomu Solinu

Izložba pak »Sakralna tematika Joze Kljakovića-Uskrs« rezultat je dugogodišnje suradnje solinskoga »Zvonimira« i Memorijalne zbirke Jozo Kljaković iz Zagreba, a za njezino solinsko priređivanje su zaslužni Lidija Fištrek, voditeljica Zbirke i Mario Matijević iz Solinskoga »Zvonimira«.

Nakon izložbe »Scenografija Joze Kljakovića za Dubrovački diptihon i Dubravku« 2019. druga je to izložba priređena u suradnji s Memorijalnom zbirkom i njezinom voditeljicom Fištrek, a ukupno četvrta Kljakovićeva izložba u solinskomu »Zvonimiru«.

Sedam Kljakovićevih crteža iz fundusa zagrebačke Memorijalne zbirke najizvrsniji su primjer umjetnikova stvaralaštva duboko obilježenoga i prožetoga sakralnom tematikom, a sama realizacija izložbe u vazmenomu vremenu dodatni je izraz simboličnoga govora Kljakovićeva stvaralaštva.

Crteži koji uprizoruju scene iz Kristova javnoga djelovanja, od propovijedanja i Posljednje večere, preko Razapinjanja, Skidanja s križa, Mrtvoga Krista na odru do dvaju crteža Kristova uskrsnuća na najizvrsniji su način u slikarevu rodnomu Solinu »progovorili« o pečatu kršćanskoga Uskrsa u temeljima lokalne i nacionalne kulture.

Suzvučje najnovije publikacije i priređene izložbe tim je snažnije što su na istoj doneseni Kljakovićevi crteži, studije za neka od uljâ na platnu koja se nalaze u Zavodu svetoga Jeronima u Rimu. Upravo su se razni autori, pišući članke o Kljakovićevu stvaralaštvu, a koji su doneseni u najnovijoj publikaciji, osvrtali na ta njegova djela. Ivan Lendić tako pišući o Kljakovićevu prikazivanju Krista ističe kako je kroz ova njegova djela moguće pratiti Kristovo lice, koje u ranijim fazama njegova stvaralaštva, »nosi tragove duboke sjete« dok je Krist u njegovoj zrelijoj fazi »usklađen i produhovljen u najvećoj mjeri«.

Konačno govoreći crteži Joze Kljakovića doista predočuju faze stvaralaštva kroz koje je osobno prolazio, a koje je donosio raznovrsnim materijalom svjetovnih i crkvenih tema u dužem vremenskom razdoblju.

Izložba »Sakralna tematika Joze Kljakovića-Uskrs« četvrta je izložba njegovih djela u solinskoj galeriji »Zvonimir«

– Od art dècoa do otvorenoga divljenja klasici, odnosno talijanskoj renesansi kojom se Kljaković dugo inspirirao svi crteži Joze Kljakovića prikazuju vještinu odličnoga crtača. Kljakovićev uzor u crtanju, njemački slikar Albrecht Dürer, ostavio je izrazit pečat na njegov rad. Način prikazivanja tonusa mišića, oblikovanje silueta, kao i vješta uporaba tehnike »chiaroscuro« na crtežima odražava dürerovski majstorski izričaj. Biblijska tematika Uskrsnuća na odabranim crtežima vrijedan je dio Kljakovićeva opusa koji se nalazi u fundusu Memorijalne zbirke – zaključuje Lidija Fištrek u tekstu kataloga izložbe.

Bogatstvo projekta i (propuštena) prilika

Obilježavanje desete godišnjice pokretanja Biblioteke Jozo Kljaković uz izložbu i novu publikaciju u samomu je početku bilo osmišljeno u većem opsegu, uključujući doprinos više (međunarodnih) institucija, a uz financijsku i organizacijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Zagreba i Grada Solina te Turističke zajednice grada Solina.

Čitavi je projekt naime kako su naglasili organizatori trebao uključivati i koncert Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO. Točnije solinska je manifestacija trebala ugostiti koncert s premijernim izvođenjem LADO-voga nosača zvuka »Veliko je sad veselje«, s hrvatskim tradicionalnim uskrsnim napjevima upravo u crkvi svetoga Martina u Vranjicu, pod freskama koje je oslikao Jozo Kljaković.

Štoviše održavanje ovoga koncerta u vranjičkoj crkvi trebalo je biti dodatni poticaj u prijeko potrebnoj zaštiti i restauraciji rapidno propadajućih Kljakovićevih freski. Nažalost zbog specifičnih društveno-političkih okolnosti jedinstveni koncert je otkazan, a gostovanje čitavoga projekta u rimskomu Zavodu svetoga Jeronima, u kojemu je Jozo Kljaković boravio i stvarao veliki dio svoga života, odgođeno je za stabilnija društveno-politička vremena.

KOLAŽOM BROJNIH MANIFESTACIJA SEDMU GODINU ZA REDOM U SOLINU OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN OBITELJI – Neraskidiva veza u temeljima Grada

SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

Galerija Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin ugostila je izložbu likovnih radova učenika od 1. do 4. razreda svih solinskih osnovnih škola na temu »Obitelj i ja«.
U parku na Širini održane su radionice za trudnice i roditelje, a najmlađi su uživali u manifestacijia »Svijet iluzije i čarolije«. Kroz humanitarnu akciju pedijatrijske ordinacije i ordinacija školske medicine pod okriljem solinskoga Doma zdravlja postale su bogatije za mnoštvo slikovnica i igračaka

OTVORENA IZLOŽBA LIKOVNIH RADOVA UČENIKA OD 1. DO 4. RAZREDA SOLINSKIH OSNOVNIH ŠKOLA NA TEMU »OBITELJ I JA«

»Važnost obitelji i obiteljskoga okruženja«

Povodom Međunarodnoga dana obitelji, koji se odlukom Ujedinjenih naroda obilježava od 1994. na dan 15. svibnja, u galeriji Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin otvorena je izložba likovnih radova učenika od 1. do 4. razreda svih solinskih osnovnih škola na temu »Obitelj i ja«.

Uz osnovne škole u organizaciji izložbe sudjelovali su Koordinacijski odbor Grada Solina prijatelja djece i Vijeće za prevenciju kriminaliteta Grada Solina.

Okupljenima su se u prigodi otvaranja izložbe obratili koordinatorica projekta Grad prijatelj djece Radojka Bućan i gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević koji je zahvalio malim likovnjacima i njihovim mentorima.

– I ovom prilikom bih istaknuo važnost obitelji i obiteljskoga okruženja koje nas gradi kao ljude te oblikuje naše karaktere, stavove i uvjerenja – rekao je gradonačelnik Ninčević.

Uslijedila je dodjela nagrada učenicima koji su odlukom stručnoga povjerenstva osvojili jedno od prva tri mjesta. Tako je nagrada za najbolji rad pripala Emi Polić, učenici 2. r., mentorica Fani Vidović, drugo mjesto osvojio je Lovre Milanović 4. r., mentorica Anđela Vujević, a treće Roko Radinović, 4. r., mentorica Jelena Orošnjak. Svi troje dolaze iz Osnovne škole don Lovre Katića.

Nagrađeni učenici OŠ don Lovre Katića

– Nacrtala sam svoju obitelj, mamu, tatu, stariju sestru i sebe. Volim crtati i jako me veseli ova nagrada – rekla je prvonagrađena Ema koju je tijekom dodjele nagrade pratila mama Danijela.

– Ema obožava crtati, naučila je od starije sestre. Nemamo ni jedan prazan papir u kući, a sav novac koji uštedi ulaže u nabavku likovnog pribora – s ponosom je ispričala Emina mama.

MANIFESTACIJE U PARKU NA ŠIRINI ZA (BUDUĆE) MAME I DJECU

Trudnice, rodilje, iluzija i čarolija

U obilježavanje Međunarodnoga dana obitelji uključio se Klub trudnica i roditelja-Podružnica Solin koji je zajedno s Koordinacijskim odborom Grada Solina prijatelja djece 12. svibnja u parku na Širini održao radionice za trudnice i roditelje.

U sklopu predavanja na temu »Fizički izazovi trudnoće« Ana Čaljkušić, bacc. ft. savjetovala je okupljene o ispravnom provođenju tjelesne aktivnosti u prenatalnom periodu, disanju i relaksaciji pri porodu, postnatalnom oporavku majki te motoričkom razvoju djece dok je nutricionistkinja Iva Tokić iznijela niz savjeta vezanih uz ispravnu prehranu u trudnoći. »Za život zdrav važan je ispravan stav« poručili su organizatori ovog događanja.

Sljedećega dana na istoj lokaciji u parku upriličena je manifestacija pod nazivom »Svijet iluzije i čarolije« u kojoj su najmlađi, ali i oni nešto stariji, uživali u nastupu ilizionista i mađioničara »Caspera«.

Iznimno zanimanje okupljenih izazvao je foto kutak s čarobnim ogledalom uz pomoć kojega je ovo veselo druženje ostalo zabilježeno i na fotografijama. Čaroliju za sve generacije priredio je Grad Solin, a idejno ju je osmislila Ivana Mitar. Najmlađima se ovom prilikom pridružio i gradonačelnik Dalibor Ninčević.

Dan uoči Međunarodnoga dana obitelji održana je još jedna vesela radionica u parku. Riječ je o radionici »Plesom do zdravlja« za čiju su organizaciju zaslužni »Volonteri u parku – Živjeti zdravo«, plesna udruga »Solinski bubamarci« i Odred izviđača »Posejdon« Solin.

HUMANITARNA AKCIJA PRIKUPLJANJA SLIKOVNICA I IGRAČAKA ZA PEDIJATRIJSKU ORDINACIJU I ORDINACIJU ŠKOLSKE MEDICINE

Međusobna darivanja

Dječje gradsko vijeće Grada Solina predvođeno predsjednikom Marinom Pundom i koordinatoricom projekta »Grad prijatelj djece« Radojkom Bućan pokrenulo je veliku humanitarnu akciju prikupljanja slikovnica i igračaka za pedijatrijsku ordinaciju i ordinaciju školske medicine koje djeluju pod okriljem solinskoga Doma zdravlja.

Prikupljenu donaciju članovi DGV-a uručili su 13. svibnja, dva dana uoči Međunarodnoga dana obitelji, solinskim pedijatrima prim. mr. sc. Katici Obradović, dr. med. spec. ped. i Hrvoju Raosu dr. med. spec. ped., dok je donaciju za ordinaciju školske medicine preuzela Vlatka Gabrić, dr. med. spec. šk. med.

Dio doniranih igračaka predan je solinskim pedijatrima prim. mr. sc. Katici Obradović, dr. med. spec. ped. i Hrvoju Raosu dr. med. spec. ped.

Uručenju donacije nazočio je i gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je zajedno s dr. Katicom Obradović zahvalio malim gradskim vijećnicima na uloženom trudu i iskazanoj humanosti.

– Ove će donacije našim malim pacijentima olakšati čekanje na pregled – rekla je dr. Obradović koja je ovom prilikom donirala po 20 primjeraka svoje knjige »Naše dijete – Pitanja i odgovori iz pedijatrijske ordinacije« Klubu trudnica i roditelja – podružnica Solin i Dječjem vrtiću »Cvrčak« Solin.

Donaciju je u ime DV-a »Cvrčak« preuzela ravnateljica Anđela Biuk koja je uz zahvalu dr. Obradović naglasila važnost ovakve stručne literature za sve one koji se u svom poslu susreću s najmlađima.

Niz darivanja zaključile su predstavnice Kluba trudnica i roditelja koje su ovom prilikom uručile donaciju patronažnoj službi Doma zdravlja Solin.

OTVORENA JOŠ JEDNA DJEČJA OLIMPIJADA U ORGANIZACIJI VRTIĆKE USTANOVE »CVRČAK« SOLIN

Dječje odmjeravanje snage

Olimpijada je i ove godine obuhvatila pet disciplina u kategoriji dječaka i djevojčica: skok u dalj, bacanje loptice, trčanje na 50 metara, štafeta 4 X 25 i nogomet, a u natjecanju su osim vrtićkih kuća DV-a »Cvrčak« sudjelovali i mališani svih privatnih vrtića koji djeluju na području grada Solina

Podizanjem zastave i paljenjem baklje otvorena je još jedna dječja olimpijada održana na igralištu NK »Solin« u organizaciji vrtićke ustanove »Cvrčak« Solin.

Otvaranje je izvođenjem hrvatske himne uveličala učenica 6. razreda OŠ don Lovre Katića Marina Muštra i sama bivša polaznica DV-a »Cvrčak«.

Riječ je o manifestaciji pokrenutoj od strane Hrvatskog olimpijskoga odbora koja se odvija pod sloganom »I ja ću biti olimpijac«, a podršku malim olimpijcima iskazali su gradonačelnik Dalibor Ninčević i njegov zamjenik Ivica Rakušić.

– Veseli me što smo nakon dvije godine ponovno ovdje i nadam se da nas nikada više neće pogoditi nešto slično pandemiji kroz koju smo prošli jer naša djeca zaslužuju igru i druženje – poručio je gradonačelnik Ninčević.

Okupljene je pozdravila i ravnateljica solinske vrtićke ustanove Anđela Biuk upućujući zahvalu svima koji su dali doprinos u organizaciji natjecanja.
– Moto naše Olimpijade je »Brže! Više! Jače!« i vjerujem kako naši olimpijci koji su jako puno trenirali jedva čekaju odmjeriti snage na sportskom polju – rekla je ravnateljica ističući kako je važno sudjelovati, a ne pobijediti.

Mališani su ponijeli olimpijsku zastavu

Olimpijada je i ove godine obuhvatila pet disciplina u kategoriji dječaka i djevojčica: skok u dalj, bacanje loptice, trčanje na 50 metara, štafeta 4 X 25 i nogomet, a u natjecanju su osim vrtićkih kuća DV-a »Cvrčak« sudjelovali i mališani svih privatnih vrtića koji djeluju na području grada Solina.
U disciplini skok u dalj za djevojčice pobjedu je odnijela Marijeta Glavina iz DV-a »Sveti Roko«, a u istoj disciplini za dječake najbolji je bio Karlo Ivanović iz DV-a »Škrinjica«.

Najspretniji u bacanju loptice u dalj bili su Eni Banovac iz DV-a »Tratinčica« i Ivan Mandušić iz DV-a »Pipi duga čarapa«.

Najbrži u trčanju na 50 metara bili su Ameli Jelović iz DV-a »Sveti Ante« i Ante Sedlar iz DV-a »Tratinčica«.

U disciplini štafeta 4 X 25 u kategoriji djevojčica najbolja je bila ekipa DV-a »Salona« u sastavu: Marta Đogaš, Josipa Muslim, Marija Buzov i Nika Režić, dok je u kategoriji dječaka pobjedu odnijela ekipa DV-a »Mala sirena« u sastavu: Andrija Bekavac, Nikola Drezga, Deni Lišnić i Jure Matoš.
U nogometu, u kategoriji djevojčica pobjedu je odnijela ekipa DV-a »Sveti Roko« u sastavu: Doris Burić, Lara Listeš, Anamarija Orošnjak, Marta Pleština i Petra Vuković, dok su u kategoriji dječaka najbolji bili mališani DV-a »Jadro«: Mario Boban, Andro Jelinčić, Toma Kljaković-Gašpić, Filip Barišić i Stipe Bulić.

Nakon zbrajanja svih rezultata po vrtićima prvo mjesto pripalo je DV-u »Tratinčica« dok je nagradu za »fair play« ponio DV »Gabrijel«.
Svim sudionicima olimpijade uručene su diplome, a pobjednicima medalje i pehari.

 

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću