MEMORIJALNI TURNIR: ODIGRAN 24. NOGOMETNI TURNIR DJEČAKA U-13 »TONČI BOBAN BEBI« SOLIN 2020. – Hajdukovci u finalu uvjerljivo bolji od Šibenika

Prvo mjesto pripalo je dječacima HNK Hajduk, drugo Šibeniku, treće Adriaticu, a Primorac iz Stobreča je osvojio četvrto mjesto

Nogometni turnir dječaka U-13 »Tonći Boban – Bebi« 24. po redu održan je i ove godine u organizaciji Nogometnog kluba Solin. Dan ranije prethodilo je polaganje vijenaca na grob solinske nogometne legende Tonča Bobana – Bebija čije ime nosi Škola nogometa uz Jadro. Ove godine nastupilo je 12 klubova: Solin, Dugopolje, Primorac (S), HNK Šibenik, Junak, Omladinac (V), Adriatic, Omiš, Zadar, HNK Hajduk, GOŠK (KG) i Zmaj (M). Turnir se odigravao na četiri terena, u Solinu, Mravincima i dva u Vranjicu.

Rezultati po skupinama:
Skupina A (Solin): Solin – Primorac 1:3, Primorac – Dugopolje 3:1, Dugopolje – Solin 1:4.
Skupina B (Vranjic SC Kava): Omladinac – Junak 4:1, Junak – Šibenik 1:4, Omladinac – Šibenik 1:3.
Skupina C (Vranjic, umjetna trava): Adriatic – Omiš 4:1, Omiš – Zadar 1:5, Zadar – Adriatic 0:3.
Skupina D (Mravince): Hajduk – GOŠK 12:0, GOŠK – Zmaj 1:2, Zmaj – Hajduk 0:6.

Prvo mjesto pripalo je dječacima HNK Hajduk, drugo Šibeniku, treće Adriaticu, a Primorac iz Stobreča je osvojio četvrto mjesto.
Splitski Adriatic je u utakmici za treće mjesto slavio protiv Primorca, 3:1, pogocima Lijića, Šime Antonijevića i Šime Perka, a Ivanišević je pogodio za Stobrečana.
U finalu turnira zaigrali su dječaci prvoligaša Hajduka i Šibenika. Hajdukovci su u polufinalu slavili protiv Adriatica sa 7:0, a Šibenik je u polufinalu izbacio Primorca, 3:1.
Bijeli s Poljuda, pod vodstvom trenera Zlatka Jerkovića slavili su uvjerljivo u finalu rezultatom 10:1, te zasluženo osvojili 24. izdanje.
Najboljim igračem turnira proglašen je vezni igrač Bruno Mišura (HNK Šibenik), najbolji strijelac bio je Silvio Ivanišević-Dvornik (HNK Hajduk) sa sedam pogodaka, a najbolji vratar turnira je Ivan Ajdučić (Hajduk).
Nagrade najboljim sastavima i pojedincima uručili su predsjednik domaćina NK Solin Ivan Spajić, član IO kluba Mario Jaman, instruktor NS ŽSD Zdravko Marić, novi voditelj Škole nogometa Solina Ante Vitaić, i bivši vratar Solina Josip Šolić.

Finale: HNK HAJDUK – HNK ŠIBENIK 10:1
SOLIN – Stadion Pokraj Jadra. Gledatelja 400. Sudac: Karlo Marić (Split). Pomoćnici: Čaljkušić i Hajduk.
STRIJELCI: 1:0 – Jenjić (3), 2:0 – Vojvodić (12), 3:0 – Ivanišević-Dvornik (14), 4:0 – Vojvodić (25), 5:0 – Ivanišević-Dvornik (28), 6:0 – Ivanišević-Dvornik (29), 7:0 – Vojvodić (35), 8:0 – Slunjski, 9:0 – Brkljača (41), 10:0 – Brkljača (42), 10:1 – Vukičević (47).
HNK HAJDUK: Ajdučić, Križan, Gabrilo, Marasović, A. Bartulović, Stojčić, Ivanišević-Dvornik, Vojvodić, Ban, Jenjić, Bokan (još su igrali: Mašković, Zlatar, Sofilj, J. Bartulović, Proleta, Slunjski, Čirjak). Trener: Zlatko Jerković.
HNK ŠIBENIK: Paić, Prgin, Rubelj, Pemma, Lucić, Baranović, Jurić, Vukičević, Berić, Mišura, Vučenović (još su igrali: Bulat, Kartelo, Slavica, Mrdeža, Šojat, Ljubić, Grubišić). Trener: Niko Škugor.

Utakmica za 3. mjesto: ADRIATIC – PRIMORAC (S) 3:1
SOLIN – Stadion Pokraj Jadra. Gledatelja 300. Sudac: Mateo Čaljkušić (Trogir). Pomoćnici: Marić i Hajduk.
STRIJELCI: 1:0 – Lijić (3/11m), 1:1 – Ivanišević (23), 2:1 – Š. Antonijević (27), 3:1 – Š. Perko (48).
ADRIATIC: Pavić-Ivelja, Matić, Šuvar, Jelavić, Š. Antonijević, F. Antonijević, Radić, Kujundžić, Cvitković, Jukić, Lijić (još su igrali: Bremec, Vrdoljak, Smoje, Marasović, Matijašević, Brakus, Perko, Vučak). Trener: Roko Španjić.
PRIMORAC: Pocrnjić, Čatipović, Čurčić, Dinčić, Papić, Raptani, Rančić, Grabovac, Lalić, Zec, Ivanišević (još su igrali: Bešić, Čaleta, Halimi. Maglić, Bekavac, Stančić, Božiković, Anić). Trener: Zoran Roglić.

GRAD POTPISAO UGOVORE S 14 MLADIH PODUZETNIKA, VLASNIKA NOVOOSNOVANIH TVRTKI I OBRTA – Osluškivanje potreba poduzetnika

Usprkos štednjama u proračunu gradonačelnik je predložio da se sredstva za poticanje i razvoj poduzetništva podignu s planiranih 700 tisuća na milijun kuna, a Gradsko vijeće je kroz rebalans proračuna taj prijedlog usvojilo.
Novoosnovanim tvrtkama i obrtima osigurano je ukupno 250 tisuća kuna, a kroz odobrenih 14 zahtjeva iskorišteno je oko 150 tisuća što znači da je poziv i dalje otvoren

U solinskoj je gradskoj vijećnici 6. kolovoza upriličeno je potpisivanje ugovora s 14 mladih poduzetnika, vlasnika novoosnovanih tvrki i obrta, kojima je Grad u sklopu paketa mjera poticanja poduzetništva dodijelio financijsku potporu i to ženama vlasnicama tvrtke ili obrta u visini od 12 tisuća kuna, a muškarcima 10 tisuća kuna.
Potpisivanju ugovora nazočili su gradonačelnik Dalibor Ninčević i pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i europske fondove Marijana Žižić.
– Postojeći paket mjera namijenjenih poticanju poduzetništva ove smo godine, zbog aktualne situacije s virusom COVID-19, znatno proširili kako bismo smanjili negativan utjecaj pandemije na gospodarstvo – rekao je gradonačelnik Ninčević dodajući kako je usprkos štednjama u proračunu predložio da se sredstva za poticanje i razvoj poduzetništva podignu s planiranih 700 tisuća na milijun kuna, a Gradsko vijeće je kroz rebalans proračuna taj prijedlog usvojilo.

– Najviše sredstava osigurano je za potporu novosnovanim tvrtkama i obrtima, ukupno 250 tisuća kuna, a kroz odobrenih 14 zahtjeva iskorišteno je oko 150 tisuća što znači da je poziv i dalje otvoren – izvijestio je gradonačelnik izražavajući zadovoljstvo što se unatoč aktualnoj situaciji ove godine prijavilo čak 14 mladih poduzetnika među kojima je i velik broj žena.
Prema riječima pročelnice Marijane Žižić interes za poticaje ove je godine bio iznimno velik pa je tako zaprimljeno oko 130 zahtjeva te su pozivi za sve ostale mjere, osim poticanja novosnovanih tvrtki i obrta, zaključeni u roku od dva dana.
– Odobrena su 54 zahtjeva za pomoć tvrtkama, odnosno obrtima koji su zbog pandemije imali poteškoća u poslovanju, a 39 ih je dobilo potporu za suradnju s gospodarskim subjektima s područja grada Solina što nas posebno veseli jer nam je cilj poticati solinske tvrtke i obrte na međusobnu suradnju. Ove godine dodijeljena je i potpora za tradicijska zanimanja koja, nažalost polako izumiru i bez potpore ne mogu opstati, a odobreno je ukupno pet takvih zahtjeva – rekla je pročelnica Žižić.
– Paket mjera iz godine u godinu izgleda drugačije jer pokušavamo osluškivati potrebe naših poduzetnika pa ćemo ih sukladno tome i tijekom narednih godina dodatno modificirati – najavio je gradonačelnik napominjući kako je ovom prilikom zbog pridržavanja epidemioloških mjera organizirano potpisivanje ugovora s vlasnicima novosnovanih tvrtki i obrta, a tijekom narednih dana će se organizirati i za sve ostale koji su putem drugih mjera ostvarili pravo na poticaj.
– Ono što ovom prilikom svakako moram spomenuti je činjenica da još uvijek nije otvoren poziv za Program poticanja poljoprivrede za kojeg smo osigurali 100 tisuća kuna, a razlog su izmjene koje donosi nadležno Ministarstvo i na koje još uvijek čekamo – rekao je gradonačelnik.

Šest mjera

Grad Solin je dosadašnji paket mjera namijenjenih poticanju poduzetništva, zbog aktualne situacije s virusom COVID-19 proširio dodatnim mjerama kako bi ublažio negativan utjecaj pandemije na gospodarstvo. Poticaju su se ove godine mogli ostvariti kroz šest mjera:
1. Potpora za ponovno zapošljavanje otpuštenih zaposlenika uslijed pandemije COVID-19 kod istog ili drugog poslodavca s područja našeg grada
2. Potpora za ponovno otvaranje tvrtke/obrta koja je bila zatvorena ili stavljena u mirovanje uzrokovano pandemijom
3. Potpora tvrtkama/obrtima s padom prihoda većim od 40 posto uzrokovano pandemijom
4. Potpora za novoosnovane tvrtke/obrte
5. Potpora suradnji gospodarskih subjekata s područja grada Solina
6. Potpora za očuvanje i razvoj tradicijskih i deficitarnih djelatnosti

Solin kao Venezuela

Ove godine je među vlasnicima novosnovanih tvrtki i obrti koji su ostvarili pravo na poticaj Grada znatno veći broj žena u odnosu na prethodne godine. Među njima je i Iva Tokić vlasnica obrta za nutricionizam »Nutrivat«, mlada Solinjanka koja se nakon stjecanja diplome na Sveučilištu Oxford u Velikoj Britaniji odlučila na povratak u Hrvatsku.
– Mislim da se u Hrvatskoj jako puno može napraviti i u situaciji kad nema mogućnosti mi mladi je možemo stvoriti – poručila je Iva koja će potporu Grada iskoristiti za nabavku novih dijagnostičkih aparata.
Među dobitnicima potpore je i Marco Antonio Figueroa Barnique koji se prije osam godina iz Venezuele doselio u Solin i tu je zajedno sa suprugom Leom Crmarić otvorio obrt za organizaciju dječjih priredbi i rođendana.
– U Solinu mi je lijepo, podsjeća me na moj dom u Venezueli. Supruga i ja smo pokrenuli posao i potpora nam jako puno znači. Utrošit ćemo je za nabavku opreme za nove magične trikove – rekao je Marco kojem je supruga Lea pomagala u snalaženju s hrvatskim jezikom.

 

PRVIH MJESEC DANA RADA SOLINSKOGA RECIKLAŽNOG DVORIŠTA – Skromni početak

– Za sada najviše imamo glomaznoga i električnog otpada, konkretno namještaja i kućanskih uređaja, a donose se i stare baterije i lijekovi. Šuta za sada nemamo puno, možda je razlog ograničena količina, ali i činjenica da mora biti odvojen, znači ne može se zajedno u istoj vreći donijeti pločice i matune – objašnjava Ante Remetin djelatnik tvrtke »Čistoća« koja upravlja dvorištem

Solinjani od početka srpnja kada je započelo s radom prvo solinsko reciklažno dvorište, imaju mogućnost besplatnoga odlaganja raznih vrsta otpada koje do sada nisu mogli adekvatno zbrinuti. Suvremeno opremljeni objekt, koji ispunjava sve odredbe propisane Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, smješten je u Ulici Joze Kljakovića Šantića 35, točnije u naselju Bubići u Srednjoj strani, a namijenjen je isključivo fizičkim osobama koje imaju prebivalište ili privremeno boravište na području grada Solina i u potpunosti je besplatno.
Od Ante Remetina, djelatnika tvrtke »Čistoća« koje upravlja dvorištem, doznajemo kako su građani prilikom odlaganja otpada obvezni predočiti osobnu iskaznicu i odrezak računa za redovite usluge spomenute tvrtke.
– Na taj način evidentiramo korisnika, odnosno kućanstvo, i težinu otpada jer se neke vrste mogu odlagati u ograničenim količinama – objasnio je Remetin.

Glomazni i električni otpad
– Osim toga onemogućavamo pravne osobe da odlažu veće količine otpada. Naveo bih kao primjer automobilske gume koje su ograničene na četiri godišnje po osobi. U protivnom bi nam mogli dolaziti vulkanizeri te odlagati na stotine guma. Slično je i s građevinskim otpadom koji je ograničen na 200 kilograma po kućanstvu tijekom šest mjeseci i glomazni otpad kojega može biti do 3 kubika u istom razdoblju – zorno objašnjava Ante dodajući kako se manje količine otpada stavljaju na vagu, a kada je u pitanju šut i glomazni otpad onda se vozilo važe prije i nakon istovara te se tako određuje težina odloženog materijala.
– Za sada najviše imamo glomaznoga i električnog otpada, konkretno namještaja i kućanskih uređaja, a donose se i stare baterije i lijekovi. Šuta za sada nemamo puno, možda je razlog ograničena količina, ali i činjenica da mora biti odvojen, znači ne može se zajedno u istoj vreći donijeti pločice i matune – objašnjava Ante dodajući kako bi broj korisnika dvorišta općenito mogao biti veći.

U potpunosti bezopasno
– Već smo imali jedan odvoz, a uskoro ide i drugi, ali još uvijek to nije na onoj razini na kojoj bi trebalo biti. Čini mi se da su građani nedovoljno zainteresirani. Donedavno su se neki bunili protiv reciklažnog dvorišta, a i ja sam bio skeptičan dok nisam dobro proučio o čemu se radi. Pa ja živim dvjestotinjak metara dalje od dvorišta i imam troje male djece, kad bih u bilo kojem trenutku mislio da ono na bilo koji način ugrožava zdravlje moje obitelji prvi bih se pobunio – ističe Remetin napominjući još jednom kako je uistinu sve uredno, čisto i u potpunosti bezopasno.
– Uvijek smo imali gomilu raznog smeća bačenog oko kontejnera koje je stvaralo nesnosan smrad i ugrožavalo našu djecu i nitko nije podigao glas, a sad kad imamo priliku sve to adekvatno odložiti pojedinci dižu bunu. Pa pogledajte samo te spremnike za ulja, to je tako hermetički zatvoreno da nema šanse da može ugroziti okoliš – tvrdi Ante te napominje kako je objekt opremljen kamerama koje se aktiviraju na svaki pokret tako da bi svaki neovlašteni ulazak u dvorište bio zabilježen.

Sve »po špagu«
U besprijekorno funkcioniranje dvorišta uvjerili smo se i sami. Naš fotograf Jakov koji živi na solinskoj adresi, donio je ovom prilikom stare baterije, lijekove i staklo koje do sada nije imao gdje baciti i Ante mu je sve uredno izvagao i evidentirao, a pomogao mu je i podizanju poprilično teških kutija.
Svima pomognem pa ako čovjek doveze kauč naravno da ću mu »dat ruke«. Osim toga, pazim da se sve adekvatno odloži kako bi više stvari moglo stat u kontejner, da nije samo nabacano – objašnjava Ante pozivajući građane da dođu i da uredno zbrinu otpad iz svoga kućanstva.
– Uza sve što sam do sada spomenuo mogu donijeti i papir, plastiku, metalnu ambalažu, staklo, tekstil, akumulatore, elektroničku opremu, deterdžente, ljepila, boje, ulja, masti i drugi problematični otpad iz kućanstva. Dvorište je otvoreno ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9 do 16 sati, utorkom i četvrtkom od 12 do 19 te subotom od 8 do 13 sati – poručio je Ante dodajući kako se nada da će građani uskoro spoznati svu dobrobit ovog objekta.

 

SOLINSKO KULTURNO LJETO: »SOLIN JAZZ FAIR« – Triada kraj Jadra

Prvi dio jazz programa ovogodišnjega Solinskog kulturnog ljeta, podnaslovljen kao »Solin Jazz Fair«, iznjedrio je tri zanimljiva koncertna programa koji su, iako žanrovski heterogeni vlastite stilske specifičnosti ipak sublimirali u zajedničko usmjerenje i dodatno potvrdili da je jazz glazba (pro)našla i učvrstila svoje mjesto na solinskim ljetnim pozornicama.

Vodeći slovenski vokalni jazz kvartet »Vox Arsana« u sastavu Barbara Grabar, Ana Delin, Mladen Delin i Samo Ivačić nastupio je uz pratnju izvanrednoga jazz pijanista mlađe generacije Gregora Ftičara. Inventivni i znalački koncipirani vokalni aranžmani većinom su djela Mladena Delina u kojima je autor uspješno pronašao dobitnu zvukovnu formulu za ovaj sastav i tako istaknuo njegove najbolje strane. Uz kvalitetnu vokalnu tehniku, vješto vladanje modernim »swingom« začinjenim bogatim harmonijama, »Vox Arsana« je ostvarila izvedbu koja će se dugo pamtiti. Iako je bio u pratećoj ulozi, Gregor Ftičar je dojmljivim klavirskim solima i improvizacijama u nekoliko trenutaka izašao u prvi plan pokazavši zavidnu tehničku spremnost i inventivno vladanje glazbenom materijom.

Latinoamerički stilovi
Drugi koncert u nizu odmaknuo je konvencionalni jazz izričaj »Solin Jazz Faira« prema latinoameričkim plesnim stilovima. Uz na hrvatskoj sceni već odavno prisutnog venezuelanskog vokalista Ricarda Luquea, publici su se predstavili priznati hrvatski jazz glazbenici poput doajena hrvatske jazz scene pijanista Julija Njikoša, trubača Zvonimira Bajevića, kontrabasista Jurice Štelme, gitarista Darka Horvata, vokala Krunoslava Jurića Arambašića te perkusionista Branimira Njikoša i Hrvoja Rupčića. Ovi glazbenici, koji pripadaju različitim generacijama pa čak i glazbenim miljeima, ujedinjeni idejom njegovanja tradicionalnoga kubanskog »sona«, »bolera«, »guajire«, »cha-cha« i ostalih stilova koji su u recentnim vremenima u New Yorku stopljeni u globalni glazbeni pokret salsa glazbe, ovom su prigodom vlastitim individualnim pristupom, obojanim snažnim jazz manirima, poznatim latinoameričkim standardnima udahnuli potpuno novi kolorit.

Homogenost orkestra
Prvi dio »Solin Jazz Faira« zaključen je koncertom »JM Jazz World Orchestra« pod vodstvom Louisa Bonille, američkoga jazz trombonista i dirigenta, porijeklom iz Costa Rice. Nakon suradnji s jazz velikanima kao što su McCoy Tyner, Dizzy Gillespie, Lester Bowie, Tom Harrell, Freddie Hubbard, Astrud Gilberto, Willie Colon i Toshiko Akiyoshi, Bonilla je postao član sastava »Vanguard Jazz Orchestra« i »Dave Douglas & Brass Ecstasy«, a posljednje dvije godine nastupa i na turnejama s Philom Collinsom. Bio je redovni predavač na Manhattan School of Music i New England Conservatory, a od ove godine redovni je profesor jazz odjela na Kunstuniverzität u Grazu. »JM Jazz Wolrd Orchestra« projekt je Međunarodne glazbene mladeži, a čini ga 19 vrhunskih glazbenika mlađe generacije iz Hrvatske, Ukrajine, Italije, Španjolske, Slovenije, Nizozemske, Brazila, Austrije, Turske, Bugarske i Sjedinjenih Američkih Država, izabranih na oštroj međunarodnoj audiciji između 143 prijavljena kandidata.

Orkestar se mnogobrojnoj publici u solinskoj »Bašti Gašpić« predstavio repertoarom širokog spektra, od klasičnih jazz standarda pa sve do najnovijih ostvarenja suvremene svjetske jazz scene. Iako se radi o projektnom orkestru čiji je period pripreme za razliku od orkestara stalnoga sastava znatno kraći, postignuta homogenost u zvuku, boji te opća stilska ujednačenost ansambla zaslužuju svaku pohvalu. Osim kvalitetnoga sekcijskog muziciranja, svaki od glazbenika uspješno se ogledao i u solističkim nastupima koji su oduševili zrelošću invencije prilikom jazz improvizacija, tim više ako uzmemo u obzir činjenicu da se ovdje radi o mladim glazbenicima čije karijere tek započinju. U solističkoj ulozi na trombonu na samomu kraju koncerta uspješno se okušao i dirigent Bonilla i tako zaokružio lijepu glazbenu večer.
Ovogodišnji program »Solin Jazz Faira« napravio je snažan iskorak prema međunarodnoj jazz sceni i za očekivati je da će se, uz interes i podršku publike koja sve više posjećuje i prati ove programe, uspješno razvijati i u budućim izdanjima.

[ngg src=”galleries” ids=”5″ display=”basic_slideshow”]

NASTAVAK ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA NA REPREZENTATIVNOM LOKALITETU U GRADSKOMU SREDIŠTU – Arheološka paralaksa Gradine

Dosadašnjim je tako radovima srednjovjekovna crkva smještena uz sjeverni zid utvrde gotovo u potpunosti otvorena i definirana. Definiranjem temeljnih stopa zidova i stupovlja uz pronalazak mnoštva sitnoga materijala, prstenja, ulomaka svjetiljki, koštanih igala ostvarene su sve potrebne predradnje za mogućnost interpretiranja ovoga izuzetno važnoga i vrijednoga liturgijskoga prostora

Arheološka istraživanja u Gradini koja su na jednomu od najvažnijih starohrvatskih lokaliteta započela 25. svibnja u relativno kratkom vremenskom razdoblju i na ovome primjeru su još jednom pokazala bogatstvo kulturno-povijesnih slojeva koje krije solinska zemlja.
Istraživanje koje predvodi Arheološki muzej u Splitu istinski je primjer suvremenoga pristupa cjelovite obrade lokaliteta uz uvažavanje tradicionalnih datosti. Iako nestručnomu ili nešto manje stručnomu oku mnoštvo »novih« zidova i arheološkoga materijala mogu izazivati čuđenje u pristupu pak kojega primjenjuje lokalna arheološka struka na ovome do sada parcijalno istraživanomu lokalitetu »novi« su nalazi u potpunosti očekivani.
Dosadašnjim je tako radovima srednjovjekovna crkva smještena uz sjeverni zid utvrde u potpunosti otvorena i definirana. Definiranjem temeljnih stopa zidova i stupovlja uz pronalazak mnoštva sitnoga materijala, prstenja, ulomaka svjetiljki, koštanih igala ostvarene su sve potrebne predradnje za mogućnost interpretiranja ovoga izuzetno važnoga i vrijednoga liturgijskoga prostora.

Štoviše upravo u području izvan zidova same crkve do izraza je došla važnost ovakvoga suvremenoga, cjelovitoga pristupa koji uvaživši dosadašnja parcijalna, gotovo ne temeljita istraživanja baca novo svijetlo na čitav lokalitet ukazujući na važnost novopronađenih, a starijih slojeva. Na području izvan crkve pronađeni su tako zidovi neke starije građevine iz antičkoga vremena, a na koje je dijelom »sjela« i sama crkva, a koji možda u budućoj interpretaciji mogu ponuditi odgovor na činjenicu da je upravo čitava crkva građena od mnoštva ulomaka neke starije i ranije građevine.

Velika se nadalje zanimljivost nalazi i na području istočnoga zida utvrde za koji je dosad u više navrata pretpostavljano da je nadograđen na dijelu istočnih gradskih zidina Salone, a što je ovim istraživanjima i potvrđeno. Istraživanje koja je naime obuhvatilo prostor uz unutrašnji dio istočnoga zida Gradine potvrdilo je postojanje i mnogobrojne preinake, dogradnje, ojačavanja bedema kako u ranijemu antičkom vremenu tako i u kasnijim kulturnim slojevima sve do turskoga vremena.
Pronalazak nekoliko grobova u ovomu dijelu Gradine kao i mnoštva sitnoga materijala, na poseban način zanimljivih slojeva raznoga posuđa, keramike, stakla ukazuju na dosadašnju neistraženost lokaliteta odnosno na važnost ovakvoga, temeljitoga pristupa.
Uz otvaranje i definiranje crkve i istočnoga zida tijekom ovih je istraživanja otvorena i sonda u jugozapadnomu uglu utvrde koja je pak omogućila uz sagledavanje spoja antičkoga bedema, gradskih zidina i same utvrde i definiranje smjera pružanja salonitanskih bedema utvrđenih i/li pretpostavljenih dosadašnjim istraživanjima.
Cjeloviti, stručni i temeljiti, riječju »školski« pristup istraživanju lokaliteta koji provodi tim Arheološkoga muzeja u Splitu po završetku i interpretaciji rezultata u vidu različitih publikacija, izložbi, studija zasigurno će dati nemjerljiv prilog temeljima slojevite i tisućljetne solinske kulture.

Mario MATIJEVIĆ

NOGOMET – NK SOLIN: SOLINSKA ŠKOLA NOGOMETA POTVRDILA KVALITETAN RAD I ELITNE RAZREDE – Uspješna sezona iza nas i pripreme za novu

Još jedna uspješna sezona je iza nas, primarni cilj bio nam je opstanak pionira i kadeta u 1. HNL i to smo u potpunosti ostvarili, zaključili smo sezonu bez velikih turbulencija. Tri su kluba završila iza nas i slijedeće sezone, četvrtu godinu zaredom igrat ćemo među prvoligašima

Škola nogometa drugoligaša Solina jedna je od najkvalitetnijih u Dalmaciji, a nosi ime Tonči Boban Bebi, po legendarnom igraču Solina. Stvari se nakon koronavirusa u hrvatskom nogometu vraćaju u normalne okvire. Škola nogometa drugoligaša Solina radi sada već punom parom u svim kategorijama pod vodstvom mag. kineziologije Ante Bobana, koji uspješno vodi solinsku omladinsku školu već šest godina. Naravno pod mjerama opreza, a vrijeme je za analizu protekle sezone.
– Još jedna uspješna sezona je iza nas, primarni cilj bio nam je opstanak pionira i kadeta u 1. HNL i to smo u potpunosti ostvarili, zaključili smo sezonu bez velikih turbulencija. Tri su kluba završila iza nas i slijedeće sezone, četvrtu godinu zaredom igrat ćemo među prvoligašima. To je veliki uspjeh za jednog drugoligaša i ipak mali grad kao što je Solin u društvu prvoligaša iz Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Pule,… Ima lijepih rezultata u gotovo svim kategorijama, ali ovo je bio primarni cilj i on je ispunjen.
Ima li novih upita za vaše mlade igrače? Nakon vrlo respektabilnih transfera iz omladinske škole na čelu sa odlaskom Gregora Gulišije u francuski Lille, Morena Vuškovića u Inter Zaprešić itd., a sa nekolicinom su potpisani stipendijski ugovori i na raspolaganju su prvoj momčadi, Vulikić, Veljača, Blažević,… Uz Jadro se očito dobro radi.
– Za našim mladim, talentiranim igračima s kojima se vrijedno radi konstantno vlada veliki interes. Tri naša mlada igrača Mirko Tokić, Matias Ćurković i Ivan Brković, ovih su dana na probama u prvoligašu Hajduku, a za nekim drugim momcima kao što su Mario Veljača, Antonio Blažević, Nino Majdov i drugi svakodnevno stižu upiti kako od hrvatskih prvoligaških klubova tako i iz inozemstva, sa zapada. Od tih momaka očekujemo velike stvari u budućnosti. Sve su to komplimenti i dokaz dobroga rada u našemu klubu i školi nogometa unatoč svim limitima i poteškoćama – rekao je Boban.
Govoreći o pripremama za novu sezonu Boban je istaknuo:
– Mislima smo već u novoj sezoni. Zajedno s novim predsjednikom Ivanom Spajićem i novim sportskim direktorom Goranom Gruicom slažu se kockice za novu natjecateljsku sezonu. Radimo ponajviše na dodatnoj dopunskoj selekciji godišta 2004. i 2006., koje će se u sezoni 2020./2021. natjecati u prvoj HNL i koristim i ovu prigodu da pozovem u naš klub svu kvalitetnu i zainteresiranu djecu toga godišta da nam se pridruže u probnom razdoblju. Već su nam se pridružili nekolicina talentiranih dječaka iz Primorca i Adriatica. Ovih dana i tijekom ljeta upisujemo nove članove u svim godištima, vrata našega kluba svima su otvorena, čekaju vas visoko educirani trenerski kadrovi i nekoliko terena s prirodnom i umjetnom travom. Postoje i nekakvi dugoročniji planovi, a to su ulazak juniora u 1. HNL, zatim formiranje ženske sekcije kluba, naravno želja nam je i daljnje poboljšanje infrastrukture u Solinu za one najmlađe članove našeg kluba, a tu nam je neophodna pomoć Grada Solina – zaključio je jedan od najuspješnijih mladih voditelja škola nogometa u Hrvatskoj.
Izvršni odbor kluba mora potvrditi organigram škole nogometa NK Solin za novu sezonu.

Miro PODRUG

RUKOMET – 2.HRL JUG: U TABORU SOLINSKIH RUKOMETAŠA ITEKAKO SE OSJETILE POSLJEDICE PANDEMIJE – Koronavirus izbacio rukometaše Solina iz Prve lige

Pozvao bih sve poduzetnike koji su upali u financijske probleme za vrijeme pandemije i koji su primili financijsku pomoć od grada Solina, da se sjete sporta kad kriza prođe, jer dio pomoći koju su primili stigao je upravo iz proračuna sportskih klubova, između ostaloga i iz proračuna Rukometnog kluba Solin – zaključio je predsjednik kluba Davor Ćićerić

U rukometnomu klubu Solin itekako su se osjetile posljedice pandemije uzrokovane koronavirusom, zaključiti je iz razgovora s predsjednikom kluba Davorom Ćićerićem.
Solinjani se službeno nisu prijavili za nastavak natjecanja u 1. B ligi jug, te će slijedeću sezonu igrati u Drugoj HRL jug! Ovako nešto je i najavljivao predsjednik kluba ukoliko se ne dogodi povratak na visinu ugovorenih transfera za 2020. godinu, jednostavno su morali odustati od zacrtanih ciljeva, a to će značiti vraćanje od najmanje pet godina unazad, što je samo po sebi katastrofalna činjenica.
– Do 29. lipnja morali smo prijaviti rang natjecanja za slijedeću godinu. S obzirom da je zbog COVID-a došlo do rebalansa proračuna u Solinu putem kojega smo ostali bez značajnih novčanih sredstava i s obzirom da nas čeka neizvjesna jesen, pokušali smo uz pomoć Solinske zajednice sportova zatvoriti financijsku konstrukciju kako bismo i dalje ostali članovi 1. HRL. Međutim, usprkos našim naporima i naporima predsjednika Solinske zajednice sportova gospodina Nikole Tokića, kojemu ovom prilikom od srca zahvaljujemo na pomoći, nismo od odgovornih u gradu Solinu uspjeli dobiti jamstvo da ćemo dobiti pomoć u slučaju da zapadnemo u financijske poteškoće. Stoga smo donijeli odluku da istupimo iz 1. HRL i da u slijedećoj sezoni budemo članovi 2. HRL jug – rekao je predsjednik kluba Davor Ćićerić, te je naglasio:
– Povratak u niži rang nastojat ćemo iskoristiti za svojevrsni zaokret u radu kako bismo za sezonu ili dvije, ponovno postali članovi prve lige. Pritom ćemo uložiti dodatne napore u daljnjemu razvoju naše rukometne škole jer naše davno opredjeljenje je oslanjanje na vlastite snage te stvaranje i odgoj rukometaša na dobrobit kluba i cjelokupnoga hrvatskog rukometa. Za kraj bih pozvao sve poduzetnike, koji su upali u probleme za vrijeme pandemije i koji su primili financijsku pomoć od grada Solina, da se sjete sporta kad kriza prođe, jer dio pomoći koju su primili stigao je upravo iz proračuna sportskih klubova, između ostaloga i iz proračuna Rukometnog kluba Solin – zaključio je predsjednik kluba Davor Ćićerić.

Miro PODRUG

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Borci protiv raka

Koštice marelice sadrže glikozid poznat kao laetril (vitamin B17). Postoje tvrdnje da je on najučinkovitija prevencija protiv raka, čak i da ubija stanice raka. Tim tvrdnjama u prilog ide činjenica da pleme Hunza koje živi u mediteranskom podneblju konzumiraju sušene sjemenke marelice u velikoj količini. Navodno među njima nikad nije zabilježen slučaj raka

Marelica – Prunus armeniaca L., porodica Rosaceae
Ukusni žuto narančasti plodovi marelice poznati su kao kraljevsko voće. Imaju izuzetno snažno antioksidativno djelovanje, puni su vitamina C, vitamina B kompleksa, vitamina E, vitamina K i pantotenske kiselinom. Također su bogati mineralima kao magnezij, željezo i fosfor, te cink i selen, ali je najzastupljeniji kalij koji čini marelice izvanrednom alkalnom namirnicom. Iznimno je važna i zastupljenost beta karotena koji je provitamin vitamin A, nalazi ga se u vrlo visokim koncentracijama, više od 1500 IJ na 100g (zastupljenost beta karotena je vidljiva i u samoj boji marelice). Za marelice je bitno znati i da sadrže dosta vlakna pa kada su zrele učinkovite su u rješavanju probavnih problema. Bogate su i amonokiselinama.
Marelice su zahvalno voće za pripremu džema, pekmeza, kompota, soka ili voćne rakije. Neka istraživanja govore u prilog tome da marelica poboljšava rad mozga što je vrlo bitno za intelektualni rad. Poznato je i da pomažu organizmu u obrani od bakterijskih infekcija, obnovi oštećenih tkiva kao i u razvoju jačih zuba i kostiju .
Kinezi su od davnina koristili marelice kao lijek i kao voćku dugovječnosti. Poznata je izjava francuskoga pisca Bernarda Fontenella kada je imao skoro sto godina, da je tajna njegove neiscrpne intelektualne svježine i mladosti samo nekoliko jednostavnih recepata za upotrebu marelica koje je dobio od svoje bake.
Marelice su odličan izvor bakra i željeza i zbog toga vrlo povoljno djeluju na kardiovaskularni sustav na način da pomažu organizmu u stvaranju hemoglobina, a na taj način pomažu u liječenju anemije. Bogate su likopenom i beta karotenom koji čuvaju organizam od bolesti srca, a štite i LDL kolesterol od oksidacije. Vitamin A u kombinaciji s likopenom daje vrlo jaku antioksidativnu zaštitu stanicama i tkivima od oštećenja koja prouzrokuju slobodni radikali, te na taj način štite organizam od nastajanja zloćudnih bolesti i održavaju ga mladim.
Pored njihova sjajnog okusa i mirisa, marelice su zdrave i bogate vitaminima. Jedan su od najbogatijih prirodnih izvora vitamina A, C, B kompleksa, kalija i beta karotena. Vitamini u marelici su odličan način za održavanje zdravlja očiju i poboljšanje vida. Lutein i zeaksantin, kojih ima u marelici, štite osjetljivu strukturu mrežnice od fotooksidacije.
Marelice djeluju vrlo povoljno na probavu. Kako smo prije spomenuli dobar su izvor biljnih vlakana te zahvaljujući celulozi i pektinima služe kao blagi laksativ. Redovita konzumacija može spriječiti zatvor i održavati redovitu probavu što je preduvjet za dobro zdravlje.
Osim toga svježi sok od lišća marelice koristan je kod kožnih bolesti kao što su ekcem, opekline i drugi kožni problemi. Bogatstvo vitaminom A, pomaže u uklanjanju prištića pa marelice na izvrstan način čiste kožu zbog visoke razine vitamina koje nalazimo u njima.
Ulje koštica marelice ima široku primjenu. Medicinski se koristi u prevenciji tumora i protiv simptoma astme. Protuupalna djelovanja ovoga ulja pokazala su se odličnima prilikom tretiranja ozbiljnijih kožnih problema poput ekcema, dermatitisa i akni. Blagotvorno djeluje na kožu i kosu jer je bogato prirodnim vitaminima A i E te linolinom i drugim esencijalnim masnim kiselinama, kao i mineralima.
Koštice marelice sadrže glikozid poznat kao laetril (vitamin B17). Postoje tvrdnje da je on najučinkovitija prevencija protiv raka, čak i da ubija stanice raka. Tim tvrdnjama u prilog ide činjenica da pleme Hunza koje živi u mediteranskom podneblju konzumiraju sušene sjemenke marelice u velikoj količini. Navodno među njima nikad nije zabilježen slučaj raka. S druge strane postoje i skeptici jer je FDA (američka organizacija za hranu i lijekove) zabranila 1971. uporabu leatrila u liječenju kancerogenih bolesti. Iako iskustva osoba koja su konzumirala veće količine koštica marelice nisu ukazala na bilo kakvo trovanje, ako se netko odluči konzumirati ih onda je preporučena količina od 15 koštica dnevno u tri navrata po pet sjemenki. Sjemenke koštica marelice ne treba gutati već ih dobro sažvakati.
Ukratko govoreći utjecaj marelica za zdravlje našeg organizma je blagotvoran pa ih je poželjno uvesti u redovitu prehranu koliko je moguće jer jačaju organizam, brane ga od infekcija, pomažu u obnavljanju oštećenih tkiva, jačaju zube i kosti, opskrbljuju nas vitaminima, a pomažu i u boljoj prilagodbi organizma na izlaganje suncu.

Breskva – Prunus persica L.
Porijeklom iz Kine pa kroz Perziju i Antičku Grčku breskve su najprije dospjele na Mediteran. Grčka i Perzija su ih uzgajali već 300 godina prije Krista, dok su Rimljani prenijeli njezin uzgoj na cijelu Europu. Smatra se da su je Španjolci prenijeli u Novi svijet, gdje je sredinom 18. st. već postala autohtona vrsta. Sa širenjem breskve u Europu povezuje se i Marko Polo. Ova plemenita voćka sada je raširena diljem svijeta, poznato je da je ima oko 2500 različitih sorti.
Iako je najbolja za konzumaciju svježa od nje se mogu pripremati sokovi, sirupi, kompoti, želei, džemovi, likeri, a može se i sušiti. Međutim možda je manje poznato da je breskva i ljekovita biljka od koje se mogu koristiti osim ploda i cvijet i list za pripremu čajeva ili sokova u ljekovite svrhe. Pupoljci cvjetova se naravno sakupljaju za vrijeme cvatnje, a list za vrijeme cijele vegetacije, suše se na sjenovitom i prozračnom mjestu u tankom sloju dok je plod najbolji za konzumaciju kada sazrije. Poznato je također da breskve nastavljaju zrenje i nakon branja s tim da se tada ne povećava količina šećera u plodu.
Breskve su za organizam pravi melem, bogate su hranjivim tvarima, voćnim šećerom te su vrlo sočne stoga ih se u sezoni bresaka treba maksimalno koristiti. Kao i ostalo obojano voće, bogate su beta-karotenima, ali zbog svoga bogatstva mineralima i vitaminima breskve su i ljekovite za određene probleme. Od minerala najviše sadrže kalij, oko 190 mg/100g, zatim fosfor, magnezij, kalcij, sumpor, klor i natrij. Od vitamina sadrži karoten, C, B1,B2, B5 i B6. Naime breskve spadaju u voće najbogatije vitaminom B2, čiji nedostatak dovodi do usporavanja rasta, propadanja kože i slabljenja vida. Zahvaljujući vitaminu B2, bitna je za očuvanje dobroga vida, mekane i elastične kože te općenito održavanje mladolikog izgleda. Osobito se preporučuje konzumacija bresaka djeci u razvoju jer je vitamin B2 odgovoran za pravilan rast i razvoj. Osim toga breskve sadrže i voćne kiseline, bjelančevine, škrob, željezo. Možda je najbitnije da breskve sadrže oko sedam puta više kalija od natrija. S obzirom da kalij kao mineral pomaže u održavanju ravnoteže i pravilne razine drugih minerala, pomaže radu i čvrstoću mišića, omogućava prijenos impulsa među živčanim stanicama, regulira ritam srca i sudjeluje u procesu opskrbe mozga kisikom. Stoga se breskve koje bogate kalijem preporučaju kod osoba s osjećajem mišićne slabosti, kod osoba sa srčanom aritmijom, s osjetljivim živčanim sustavom te djeluju diuretski.
Poznato je da breskve pospješuju probavu, pogotovu masne hrane, jer povećavaju izlučivanje želučanih sokova te zaustavljaju mučninu i povraćanje. Osim toga zadnja istraživanja pokazuju da je konzumacija bresaka poželjna za snižavanje povišenoga krvnog tlaka, da pomaže kod bolesti pluća, da sprječava razvoj karcinoma, te povoljno djeluje kod groznice i malarije.
Za jačanje jetre, želuca i pluća koristi se breskvin čaj, 30 g. cvijeta prelije se s pola litre ključale vode ili mlijeka. Kada odstoji 5 do 10 minuta, procijedi se i pije triput na dan po jedna šalica.
Čaj od breskvina lista se koristi i za zaustavljanje povraćanja u trudnoći. Potrebno je čaj pripremati navečer, na način da se oko 50 g. osušenog breskvinog lišća prelije s 5 dcl vrele vode, čuva poklopljeno dok se ne ohladi, procijedi i preko noći ostaviti u hladnjaku. Ujutro se zagrije te popije na prazan želudac i nastavlja se kasnije piti ista količina svaka 2 sata.
Čaj od lista i cvijeta breskve koristi se kao diuretsko sredstvo. Oko 30 grama mješavine se prelije litrom ključale vode, ostavi 15 min poklopljeno, procijedi i pije se umjesto vode.
Breskva se koristi i za njegu lica u obliku maske od svježih i zrelih plodova. Zgnječene breskve se drže kao maska dvadesetak minuta, nakon čeg je najbolje lice oprati breskvinim čajem. Koža će biti osvježena, zategnuta, čista i glatka te sačuvati mladenački izgled.

Nar, šipak, mogranj – Punica granatum L
Punica granatum L. izuzetno je ljekovita biljka čiji plodovi kriju pravo bogatstvo ljekovitih tvari. Plod nara je prava bomba vrijednih bioaktivnih sastojaka koji ne samo da sprečavaju već i otklanjaju brojne zdravstvene poremećaje i bolesti.
Klinička istraživanja pokazuju da tvari koje nalazimo samo u naru, zvane punicalagini pogoduju zdravlju srca i krvnih žila. Smanjuju kolesterol i tlak te ubrzavaju otapanje naslaga u žilama nastalih od ateroskleroze.
Svježe ocijeđeni sok djeluje na podizanje raspoloženja (serotonin) i održavanje koštane mase (tj. protiv osteoporoze, preko estrogena). Sokovi i dodaci prehrani na bazi nara posebno su popularni u SAD-u gdje su obavljana brojna znanstvena istraživanja o njegovu pozitivnom utjecaju na ljudsko zdravlje.
Zbog velike količine bioaktivnih tvari, prvenstveno polifenola, flavonoida i tanina, koji neutraliziraju razorni učinak slobodnih radikala uzročnika starenja organizma, ali i zloćudnih bolesti, nar je jači antioksidant od već poznatih i priznatih namirnica s antioksidacijskim djelovanjem. Djeluje antikancerogeno, jača imunitet, protiv pretilosti, ateroskleroze, dijabetesa, srčanih tegoba, alergija na hranu i neravnoteže kolesterola. Konzumacija plodova zrnja štiti zube od nastanka naslaga (plaka).
Ulje nara izrazito je bogato i hranjivo te se može primjenjivati lokalno i oralno u kozmetičke i medicinske svrhe. Ima estrogenska, antiupalna i antimikrobna svojstva. Istraživanja pokazuju da ulje nara štiti od raka, dijabetesa, gojaznosti i srčanih bolesti. Ulje iz sjemenki djeluje protiv starenja i boranja kože. Njegovi sastojci punicična i elagična kiselina liječe, zacjeljuju i hidratiziraju suhu, popucalu, umornu i iritiranu kožu. Vraćaju elastičnost koži, ujedno se boreći protiv ekcema, psorijaze i suncem opečene kože. Masne kiseline koje sadrži smanjuju otekline i bol u mišićima.
Kora nara ima izrazit antibakterijski i antivirusni učinak. Kora korijena biljke suzbija parazite i regulira mjesečnicu.

PADALINE
U mjesecu lipnju 2020. u Solinu na području Gornje Rupotine palo je 39 litara kiše po četvornomu metru.

dr. sc. Olivera CRMARIĆ

PEDIJATRIJA – Naša djeca na ljetovanju i putovanju (2)

Učinci UV zraka u koži su kumulativni, tj. zbrajaju se tijekom cijeloga života. Potrebno je dvadesetak godina kako bi se pokazao negativan učinak UV zrakâ. Karcinomi kože koji se viđaju kod odraslih nisu se razvili od prošlogodišnjega sunčanja, nego sunčanja od unatrag 20 godina, svake godine. Većina tih ljudi ima plave oči i svijetlu put

Za vrijeme vrućih ljetnih dana, mnogima je vrućina tema razgovora. Svi tražimo osvježenje na plažama uz more, rijeke ili u hladovini borovine, suncobrana ili pak klimatiziranih prostorija. Visoke temperature zraka, velika vlažnost izazivaju poremećaj u organizmu prvenstveno kod djece. Za vrijeme velikih vrućina organizmu je potrebno više vode jer je znojenjem dosta i gubimo. Znoj tijelu oduzima toplinu. Organizam odrasloga čovjeka može znojenjem izgubiti i do 4 litre tekućine u satu koje treba nadoknaditi uzimanjem tekućine.
Koža u dojenčadi i male djece je tanja nego u veće djece. Zato je osjetljivija, naročito na izlaganje sunčevim zrakama u ljetnim mjesecima.

Sunčevo zračenje
Sunčevo se zračenje sastoji se od infracrvenih, vidljivih 95 posto i ultraljubičastih zraka 5 posto.
Infracrvene zrake djeluju toplinski. Prolaze kroz obično staklo, laganu odjeću. Ono je krivo za blijeđenje boja na predmetima koji su izloženi djelovanju Sunca npr. namještaja, odjevnih predmeta. Zračenje je jednako tijekom cijele godine. Prolazi čak i kroz oblake. Duboko prodire u kožu, izaziva oštećenje kolagena, elastičnih vlakana i krvnih žila. Kao rezultat takvoga djelovanja nastaje prijevremeno starenje, tj. stvaranje bora, smanjene elastičnosti kože i obješenosti kože. Odgovorno je za tamnu boju kože pri sunčanju zagasito smeđe sivkastu. Suodgovoran je za pojavu karcinoma i melanoma kože.
Ultraljubičaste zrake (Ultraviolet UV) najjače su ljeti, a slabije u ostalim mjesecima tijekom godine. Ove zrake ne prolaze kroz obično staklo. One izazivaju crvenilo i tamnjenje kože, brončanu preplanulu put. Pod njihovim utjecajem melanociti sintetiziraju veću količinu pigmenta koji je »kriv« za brončanu preplanulu put. Resorbira se u površnomu sloju kože tako da su te zrake odgovorne za pojavu karcinoma i melanoma kože. Dugotrajno izlaganje suncu dovodi do zadebljanja kože i dugotrajne pigmentacije.
Zaštitne je kreme potrebno nanositi u debelomu sloju pola sata prije izlaska na sunce. Naročito treba zaštititi čelo, nos, jagodice, ramena te dorzume (nadlanice) šaka i stopala koji najbrže izgore. Novi sloj treba obnoviti nakon 2 sata, jer se krema rastavi na pojedine sastojke koji su odgovorni za pojavu alergijske reakcije na kremu. Na početku sunčanja trebamo odabrati kremu s višim faktorom 12 ili 16, ne višim od 30, a kada potamnimo 6 ili 8. Nije preporučljivo upotrebljavati kreme s visokim zaštitnim faktorom jer na taj način sprječavamo stvaranje D vitamina preko kože, koji našu djecu štiti od rahitisa, a kod odraslih je prevencija osteoporoze.
Na proizvodima često piše »water resistant« i »very water resistant«. To znači da nakon boravka u vodi 40 ili 80 minuta, na koži zaostaje zaštitni faktor. Iza toga vremena treba se ponovno namazati.
Treba voditi računa da pri boravku na snijegu, pijesku i moru dolazi do obijanja UV zraka, tj. njihova jačega djelovanja. Najjače je odbijanje od pijeska, zatim snijega, pa tek onda od vodenih površina.
Nemogućnost razvijanja pigmentacije tijekom izlaganja suncu stvara mogućnost da UV zrake nesmetano djeluju godinama i oštećuju površinske i duboke strukture kože. Treba naglasiti da su učinci UV zrakâ u koži kumulativni, tj. zbrajaju se tijekom cijeloga života. S vremenom dolazi do zakazivanja kompenzatorskih enzimskih mehanizama te dolazi do pojave aktiničke keratoze, karcinoma i melanoma kože. Potrebno je dvadesetak godina kako bi se pokazao negativan učinak UV. Karcinomi kože koji se viđaju kod odraslih nisu se razvili od prošlogodišnjega sunčanja, nego sunčanja od unatrag 20 godina, svake godine. Većina tih ljudi ima plave oči i svijetlu put.
Potrebno je naglasiti da je pojačana industrijalizacija dovela do oštećenja ozonskoga sloja u stratosferi zbog čega je djelovanje UV intenzivnije.
Novija su istraživanja pokazala da UV zrake uništavaju mnoge mikroorganizme bakterije i viruse pa tako i koronavirus koji se nalazi na površini kože. Koronavirus je stalno oko nas, tu je, ali sunce, otvoreni prostori, boravak s djecom vani na zraku smanjuje toksično djelovanje na organizam. Pritom je svakako nužno pridržavanje distance, često pranje ruku. Djecu se ne preporuča voditi u trgovačke centre u zatvoreni prostor, na veća druženja i okupljanja.
Dezinfekcijska svojstva UV zraka najveću primjenu imaju u bolnicama gdje se koriste za dezinficiranje prostorija u kojima su boravili bolesnici sa raznim zaraznim bolestima.

Komarci
Komarci su neugodni posjetitelji. Na mjesto uboda može se staviti nešto gela za tu namjenu (»Floceta«, »Kamagel«) i preko toga hladan oblog. Može se međutim koristiti i nešto prirodniji lijek kao što je kantarionovo ulje. Kod jakih reakcija treba dati lijek protiv alergije. Ipak je najbolje zaštiti se primjenom nekih od repelenata (kreme i tekućine koje svojim mirisom odbijaju komarce), tabletama za aparat protiv komaraca koji se uključi u struju, mrežama na prozorima. Na otvorenim prostorima korisne su spirale i svijeće protiv komaraca koje polako tinjaju i svojim mirisom tjeraju komarce.

Putovanja
U pravilu treba izbjegavati pregrijanu unutrašnjost automobila. Najmanje pola sata prije nego što u njega unesemo dijete automobil je potrebno ohladiti. Kada stignemo do cilja dijete se ne preporuča naglo iznijeti iz automobila već ga trebamo ugrijati tj. otvoriti vrata. Trebamo izbjeći nagle promjene temperature hladnog klimatiziranog auta i velike vanjske vrućine, koje bi mogle za dojenče biti fatalne. Na put je mudro krenuti rano ujutro ili kasno poslijepodne. Djecu treba voziti na stražnjem sjedalu i koristiti sigurnosne pojaseve ili kvalitetne i sigurne sjedalice napravljene za tu namjenu i na kraćim relacijama.
Odgovara li klima u autu našoj bebi? Da, ali ne i da joj puše u lice. Zato ćemo dijete namjestiti tako da joj ne puše u lice. Treba predvidjeti i moguće zastoje u prometu i dulje stajanje na suncu (prometne nesreće, trajekti). Dobro je osigurati dosta osvježavajućih napitaka i vode. Dijete se nikada ne smije ostaviti samo u automobilu. Ako se putuje zrakoplovom djetetu treba osigurati više tekućine nego obično. Ako je dijete prehlađeno korisno je prije leta avionom ukapati kapi za nos (»Operil P«, »Benil« kapi) kako bi se izbjegla neugoda promjene tlaka zraka u srednjem uhu (bol).
Nema donje dobne granice za dijete kada može krenuti na put.

Ljekovitost mora
More ima posebna kemijska i fizikalna svojstva u odnosu na slatku vodu. Zbog svoga sastava je »ljekovito« posebno za djecu koja rastu. Plivajući dijete koristi cijelu muskulaturu, pa se razvijaju mišići i kosti. Jača prsni koš što je posebno važno za djecu koja boluju od bronhitisa i astme, koja imaju bilo kakve koštane malformacije kao što su skolioza, kokošja prsa, ljevkasta prsa. Pravilnim disanjem pri plivanju povećava se kapacitet pluća, te na taj način jačaju svoju otpornost dišnih putova. Ljeti djeca hodaju bosa kako u kući tako i vani što pogoduje pravilnom razvoju muskulature stopala. Ronjenjem dolazi do ispiranja i čišćenja sinusa, tako da će djeca u zimu ući otpornija na prehlade, te otpornija na razvoj upala kako gornjih tako i donjih respiratornih putova.
More djelotvorno djeluje na dječju kožu. Djeca često zimi imaju razne osipe po licu, tijelu, rukama i nogama. Kupajući se u moru opisani osipi nestaju. Dječja koža »očvrsne« i manje reagira na vanjske čimbenike koji su uzrokom osipa. Atopijski dermatits koji je čest u djece ljeti na suncu i kupanjem u moru je manje izražen, djeca se manje češu, te su djeca i roditelji zadovoljniji.

Ljetne opasnosti
Ljeti dolazi i do utapanja u moru. Zato dijete treba što prije naučiti plivati. Maloj djeci je potrebno staviti rukaviće. Obvezatan je nadzor nad djecom u svakomu trenutku dok borave na moru. Djeca vole more i plivanje. No postoji li strah od dubine mora djecu trebamo postupno učiti na radosti i ljepote koje nam more donosi ljeti. Bilo bi dobro dijete upisati u školu plivanja prije ljetne sezone tako da u grupi pod stručnim nadzorom nauči plivati.
U moru ima ježinaca, vlasulja, otrovnih riba na koje možemo stati u plićaku. I na to moramo misliti kao i na razbijene boce, šprice koje se nalaze na našim plažama, kako bi zaštitili naše dijete. Ubod pčele ili ose opasan je kod one djece koja su alergična na ubod tih insekata. Trebamo izvaditi žalac staviti hladan oblog, ako otok raste potražiti pomoć liječnika.
Ljeti znaju biti češće infekcije probavnoga trakta s povraćanjem i proljevima. Najčešće su virusne etiologije, ali ne smijemo zaboraviti ni one uzrokovane prljavim rukama, neopranim voćem i povrćem. Zato djeci trebamo češće prati ruke, a voće i povrće dobro oprati vodom.
Ljeti su češće i virusne respiratorne infekcije praćene povišenom temperaturom i kašljem, a koje spontano prolaze. Ako se simptomi odulje treba se javiti liječniku jer se i u ljetnim danima kod djece susrećemo s bronhitisima, upalama pluća, upalama mokraćnih puteva. Ljeti kada se djeca više znoje treba im davati više tekućine nego obično kako se mokraća ne bi koncentrirala jer kod one djece koja su sklona upalama mokraćnih puteva dolazi do ponovne upale, povišene tjelesne temperature, pečenja i boli pri mokrenju.
Za vrućih dana treba rashladiti tijelo. Preporuča se češće tuširati ili kupati u mlakoj vodi po mogućnosti bez upotrebe šampona. Treba rashladiti i dom. Djeca trebaju biti u prostoriji gdje nema klimatizacijskoga uređaja.
Na taj način ćemo lakše podnijeti vruće ljetne dane.

prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ,
dr. Med., spec. pedijatar

POVRATAK STAROME SOLINU – VUKŠIĆI STIPETINI 3 – Loza sa Starina

Tako mi je dida priča, a isto san čuja i od don Lovre Katića, da bi don Frane Bulić svako jutro dolazija vlakon iz Splita, jer je živija u Sjemeništu. Iša bi prvo do Tusculuma, a onda u đir po Starinama. Ako bi ljudi koji su kopali svoja polja pronašli nešto zanimljivo, stavili bi na zidić kraj puta, pa bi don Frane doša, stavija u boršu i nosija u Tusculum

Tamo di se i rodija, ponovo se vratija. Na korijene u stare kuće u Stipetini. Marino Vukšić, učitelj i dugogodišnji sportski djelatnik priča nam o svom starom kvartu, kako je to nekoć bilo.
Prolazimo pokraj stare krušne peći i penjemo se poviše kuća na guvno di se vršilo žito, di je još stari toć za ulje i jedna od starijih kuća u susistvu. Većina je kaže, u ono vrime imala konja ili kravu, a ako nisi ima posudija bi jedan u drugoga ako je tribalo vršit žito ili štokod priorat.
– U jednoj od najstarijih kuća u susistvu kroz ponistru provirile skoro grane od murve, a bilo ih je nekoć sedan, osan stabala uokolo. Nema jon krova pa možeš bacit oko odgori, još se vide podići, niše za spremit teće u zidu, to ti je u ono vrime bija ka ugradbeni ormar – smije se šjor Marino na svoju usporedbu.
Vodi nas dalje.
– Ovo je kuća u koju su u susistvo stigli prvi doseljenici, a da nisu prezimena Vukšić – govori nam Marino. To je bila kuća Marinka Vukšića koju su 1921. kupili Kulići iz Dugobaba, postoji dokument o plaćanju poreza, pa se tako to može sa sigurnošću potvrdit – kazuje nam Marino dok fotografiramo kuću iz više kutova.
– U njoj nema stanara, ali je zanimljiva jer ima balaturu i kolone na ulazu, vjerojatno s obližnjih iskopina, kako su već u ono vrime Solinjani koristili kamenje sa Starina za izgradnju kuće ili ukrašavanje pročelja.
Prije su u ovon našen kvartu od Vukšića živili još i Frane Musin i sestra mu Marija, te barba Nediljko i teta Dara Vukšić, muž i žena – nabraja nam dalje pokazujući stare kuće ili ono šta je od njih ostalo.
Učinili smo tako đir pa se opet spuštamo do stare kuće njegova dida.
– Jedna polovica je bila moga dida Marina, a druga od brata mu Ive, Tanjina i Brajina dida – pojašnjava nan Marino.
– Doli u prizemlju, je bila štala i krava, a s druge strane konoba. Gori je bila kužina i sobe, a poviše nje, u potkrovlju komin. I tako u obe polovice identično – prisjeća se Marino unutrašnjih prostorija starih kuća.
Sića se i turnja isprid kuće koji je sad pod asflalton. Koliko li se tu samo turnjalo i donosilo grožđa nakon berbe u obližnjen vinogradu.
– Igralište današnje škole bilo je naš vinograd. Bilo je u njemu jedno dvi iljade trsa i ja san ćaći pomaga brat grožđe.
Kad su otkupljivali zemlju kako bi izgradili igralište nisu plaćali teren nego samo stabla, voćke i lozu na njemu, nisan bija zadovoljan cijenom, pa san se žalija – spominje se 80-godišnji Marino Vukšić pa se prisjeća i drugoga vinograda na Starinama koji je obilazija s drugin didon, Bartulon Milišićen, materinin ćaćon.


– Bila je to zemlja na Zubanovcu, kad krenete sa Širine pokraj autobusne stanice put Starina, tamo su isto bile pronađene iskopine. Bija je tu vinograd, smokve, trišnje, i bunar, tako da se moglo zalivat. Po cilin Starinama je uvik bilo polja, ljudi su sve obrađivali. Tako mi je dida priča, a isto san čuja i od don Lovre Katića, da bi don Frane Bulić svako jutro dolazija vlakon iz Splita, jer je živija u Sjemeništu. Iša bi prvo do Tusculuma, a onda u đir po Starinama. Ako bi ljudi koji su kopali svoja polja pronašli nešto zanimljivo, stavili bi na zidić kraj puta, pa bi don Frane doša, stavija u boršu i nosija u Tusculum. Svak je tako radija i don Frane je tako, malo po malo, sakuplja i sačuva vridne ulomke iz Salone – govori nam Marino pokazujući i fotografiju svoje matere Ivanke, rođene Milišić, i njezine prijateljice koju je na kolonama u Saloni, može bit i na Zubanovcu, fotografira poznati danski arheolog Ejnar Dyggve koji je istraživa Starine.

EJNAR DYGGVE
Mater mi je pričala kako su ona i Ejnar Dyggve na mote razgovarali. Govorila je kako je bija dobar čovik, a Solinjani su bili prema njemu susretljivi, upućivali bi ga di triba kopat kad bi su oni nešto našli dok su obrađivali svoje zemlje, priča nam Marino.

Marija GRUBIŠIĆ

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću