SOLINJANIN NENAD ROGULJ NAKON TRI DESETLJEĆA U OBITELJSKO VLASNIŠTVO VRATIO ŠEZDESETOGODIŠNJU DRVENU PASARU »DORU« – Brodica emocija

SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

Dida ju je ’90. proda Solinjaninu Ivanu Katiću i stvarno sam zahvalan tom čoviku jer se istinski brinuo za nju. Činjenica je da je drvene brodice teško održavat i teško se neko odlučuje na kupovinu istih. On je to stvarno radio s ljubavlju, a ja bih ga tijekom svakog slučajnog susreta molio da mi se javi ukoliko se odluči na prodaju. On me jednog dana stvarno nazvao i tako se »Dora« 2020., nakon punih trideset godina, vratila u našu obitelj

Na solinskoj Rici, u hladovini velebnoga močvarnog čempresa, u nizu usidrenih brodica od kojih svaka ima neku svoju priču, ljuljuška se i malena pasara imena »Dora«, prekrasna drvena brodica izrađena sredinom 20. stoljeća.

Nenad Rogulj: – Nadam se da će sad opet »Dora« barem sljedeća tri desetljeća biti s nama

– Priča o »Dori« započela je negdje ’59. godine prošloga stoljeća u Majdanu, a pokrenuo ju je moj dida Nikola Repanić, koji je gotovo cijeli radni vijek proveo kao mehaničar u cementari – govori nam ponosni vlasnik vremešne pasare Nenad Rogulj s ponosom pokazujući na ulaštenu drvenu ljepoticu dugu oko 4 ipo metra.

– Dida je bija porijeklom s otoka Visa i želja mu je bila da prije odlaska u penziju napravi brod s kojin će guštat u umirovljeničkim danima. Nacrt za brodicu, koja je dobila ime po mojoj majci Dori, napravio je Komižanin Ante Stanojević, a gradio ju je kalafat Jakov Vidović, stric pokojnoga glumca Ivice Vidovića. Postoji čak i fotografija koja je vjerojatno nastala tijekom jedne od prvih plovidbi, a na kojoj su među ostalima moj dida i njih dvojica – kazuje Nenad pokazujući nam stare fotografije.

– Iman i fotografiju na kojoj ja u dobi od neke tri godine stojim na brodu. Inače smo moj brat Igor i ja velik dio djetinjstva proveli s didom u ribolovu tako da smo jako vezani uz ovu brodicu – ističe naš sugovornik dodajući kako se nažalost u jednom trenutku dogodilo da se djed više nije mogao brinuti o »Dori«, a ostali su bili prezauzeti i ona je promijenila vlasnika.

– Dida ju je ’90. proda Solinjaninu Ivanu Katiću i stvarno sam zahvalan tom čoviku jer se istinski brinuo za nju. Činjenica je da je drvene brodice teško održavat i teško se neko odlučuje na kupovinu istih. On je to stvarno radio s ljubavlju, a ja bih ga tijekom svakog slučajnog susreta molio da mi se javi ukoliko se odluči na prodaju. On me jednog dana stvarno nazvao i tako se »Dora« 2020., nakon punih trideset godina, vratila u našu obitelj. Nadam se da će sad opet barem sljedeća tri desetljeća biti s nama – s osmijehom će Rogulj dodajući kako su brodicu u međuvremenu poslali na Rab gdje je restaurirana tako da sada ponovno blista onim istim sjajem kakvog je imala prije više od pola stoljeća.

– U nekoj perspektivi razmišljam i o stavljanju jarbola jer je »Dora« konstruirana tako da bi se s njom moglo i jedriti. Ovdje nam je to problem jer ne bi mogla proć ispod mosta na Rici tako da smo za sada odustali od toga – govori Rogulj kojeg starija generacija Solinjana pamti kao vratara Rukometnog kluba »Solin«.

Nenadov dida Nikola Repanić uz »Doru«

– I dalje sam u rukometu, radim kao profesor na Kineziološkom fakultetu u Splitu tako da još uvijek ne stignem puno ploviti, odem tu oko Barbarinca i do Čiova kad uspijem, ali i meni i bratu ovo jako puno znači, ne mogu vam opisati emocije koje me prožmu kad sam tu. Vrate mi se sve slike iz djetinjstva. Zato je za nas vrijednost ove brodice daleko veća od one stvarne materijalne, to je jedna priča koju smo htjeli sačuvati – govori Rogulj koji je i sam negdje do 80-ih godina prošloga stoljeća živio na Širini, a onda se preselio u Split.

– Fizički sam otišao iz Solina, ali u mislima sam uvijek bio tu. Sad zbog brodice češće dođem, sjednem u nju i promatram užurbani ritam grada sretan što imam prilike uživati u miru kojega mi pruža ovo moje malo utočište na Rici. Imam troje djece i osam unuka i svi oni vole doći tu tako da će brodica jednog dana ostati u sigurnim rukama – s nadom će naš sugovornik otkrivajući nam kako je potaknut emocijama napisao pjesmu posvećenu »Dori«:

»Drvena stara barka
s morem ljubuje
U sutonu je dječja zipka
U svitanje rađa ljepotu
godina svojih…«

PROVOĐENJE DRUGE FAZE PROJEKTA »JADRO IZVOR ŽIVOTA« – Izgradnjom do zaštite rezervata

SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

Tijekom obilaska gradilišta istaknuto je kako će projekt »Jadro izvor života« znatno unaprijediti status ovoga strogog rezervata, odnosno doprinijeti zaštiti solinske mekousne pastrve, jedine autohtone vrste ribe u rijeci Jadro

Radovi koji se provode u sklopu druge faze projekta »Jadro izvor života« vrijedni oko 15 milijuna kuna privode se kraju te bi Solin već tijekom srpnja ove godine trebao dobiti novi prostor za odmor, rekreaciju i edukaciju mladih. Najavila je pročelnica Odjela za Europske fondove Grada Solina Marijana Žižić tijekom nedavnoga obilaska gradilišta smještenog u neposrednoj blizini izvora rijeke Jadro.

U obilasku je sudjelovao i Gvido Piasevoli, stručni voditelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije »More i krš« koja je, uz Grad Solin i solinsku Turističku zajednicu, vodeći partner na provedbi ovoga projekta.

– Druga faza radova obuhvaća izgradnju prezentacijskoga i interpretacijskoga centra s pratećim sadržajima, manjega ugostiteljskog objekta, zone za rekreaciju, informacijskog punkta i parkirališta – rekla je pročelnica Žižić dodajući kako se tijekom realizacije projekta posebno vodilo računa o činjenici da se radovi odvijaju uz jedan od najljepših prirodnih bisera Dalmacije, izvor Jadra, na prostoru zaštićenog ihtiološkog rezervata.

Da je zaštita prirode jedan od glavnih segmenata provedbe ovog projekta potvrdio je i biolog Gvido Piasevoli dodajući kako čuvari prirode iz JU »More i krš« intenzivno nadziru radove na terenu.

– Jedan od rezultata ovoga projekta svakako je i poboljšanje kvalitete zaštite rezervata s posebnim naglaskom na infrastrukturu koja će doprinijeti promidžbi ovoga područja, što potvrđuje i činjenica da nam je jedan od partnera Turistička zajednica grada Solina.

Neosporno je da će rezervat nakon ovih zahvata biti pod većim pritiskom posjetitelja, ali to će biti daleko bolje organizirano tako da će unatoč većem broju posjeta negativni utjecaji biti smanjeni – istaknuo je Piasevoli dodajući kako će projekt »Jadro izvor života« znatno unaprijediti status ovoga strogog rezervata, odnosno doprinijeti zaštiti solinske mekousne pastrve, jedine autohtone vrste ribe u rijeci Jadro.

– Gornji tok rijeke Jadro jedino je mjesto na svijetu u kojem obitava ova vrsta pastrve stoga iz godine u godinu ulažemo sve više truda i znanja u njezino očuvanje, a realizacija spomenutog projekta uvelike će nam pomoći u tim nastojanjima – najavio je Piasevoli.

SAMOBORSKA TVRTKA »DIV GRUPA« KOJA JE DOBILA POSAO REKONSTRUKCIJE SOLINSKOGA RASKRIŽJA U OZBILJNIM FINANCIJSKIM PROBLEMIMA – Širina nadugo i naširoko

SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

Prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka podnio je sâm dužnik preko ovlaštenog odvjetničkoga ureda, a u dostavljenoj dokumentaciji posebno se ističe kako je »Div grupa« matično društvo grupacije koja zapošljava ukupno 4000 radnika, od kojih 862 radnika neposredno zapošljava ta krovna tvrtka

Koncem mjeseca siječnja u nazočnosti ministra mora prometa i infrastrukture Olega Butkovića samoborska tvrtka »DIV grupa« službeno je uvedena u posao rekonstrukcije jednoga od najfrekventnijih prometnih čvorišta u državi, solinske Širine, a za dovršetak kojega je predviđen projektni rok od dvije godine.

Specifična financijska likvidnost izvođača radova potpomognuta ratom u Ukrajini dodatno je zakomplicirala pitanje ne samo dovršetka radova, nego njihova početka.

Prema pisanju HINE Trgovački sud u Zagrebu naime zaprimio je prijedlog za otvaranje predstečaja »Div grupe« u kojemu se kao razlog navode evidentirane neizvršene osnove za plaćanje od 41,69 milijuna kuna utvrđene polovicom travnja.

Prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka podnio je sâm dužnik preko ovlaštenog odvjetničkoga ureda, a u dostavljenoj dokumentaciji posebno se ističe kako je »Div grupa« matično društvo grupacije koja zapošljava ukupno 4000 radnika, od kojih 862 radnika neposredno zapošljava ta krovna tvrtka.

– U tom smislu je dužnik trenutačno najveći poslodavac u gradu Kninu te zapošljava 15 posto od ukupnoga radno sposobnog stanovništva grada. Pored navedenoga, dužnik je vlasnik najveće tvornice standardnih vijaka u Europi, koja plasira svoje proizvode na zahtjevno europsko tržište, osobito tržište EU, kao i na tržišta sjeverne Afrike, Srednjeg Istoka i Amerike – navodi se u prijedlogu.

»Div grupa«, osim što je specijalizirana za projektiranje, proizvodnju i trgovinu vijčane robe te ostalih strojnih dijelova i metalnih proizvoda, preko povezanih društva grupacije izravno utječe na obavljanje specifičnih djelatnosti, uključujući i brodogradnju, koja nesporno predstavlja strateški važnu industriju za Republiku Hrvatsku, istaknuto je u podnesku.

– Slijedom navedenoga, imajući u vidu specifičnost situacije zbog koje je kod dužnika nastupila prijeteća nesposobnost za plaćanje, potrebu očuvanja radnih mjesta te značaja poslovanja dužnika i njegovih povezanih društava za cjelokupno gospodarstvo, dužnik predlaže sudu da uzme predmet u rad u što kraćem roku te donese rješenje o otvaranju predstečajnog postupka – navedeno je u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka.

Zaključuje se i kako će »Div grupa« dostaviti i plan restrukturiranja u predviđenom zakonskom roku od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama, odnosno od dana dostave odluke drugostupanjskog suda o žalbi protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama.

Račun »DIV grupe« blokiran je sredinom travnja, a kao jedan od razloga iz te su kompanije naveli financijsku pomoć koju su morali pružiti »Brodosplitu« zbog problema refinanciranja kredita ruskog VTB-a te potezima dobavljača nakon objave tih problema.

Zbog sankcija uvedenih ruskim bankama nije u cijelosti povučen kredit od VTB-a, pa je »DIV« morao »Brodosplitu« pomoći vlastitim novcem, rekli su Hini iz »DIV grupe« nakon blokade računa. »Brodosplit« je ranije izvijestio da mu je blokirano 60 milijuna eura, zbog financiranja gradnje dva broda sredstvima VTB Europe, banke u ruskom vlasništvu sa sjedištem u Frankfurtu.

PREDSTAVLJANJE REZULTATA PROJEKTA »GRAD U TVOM MJESNOM ODBORU« I NOVI KRUG OBILAZAKA – Neformalan kontakt s građanima u njihovom okruženju

SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

Tijekom prvoga kruga obilazaka organiziranih utorkom u poslijepodnevnim satima prikupljeno je čak 179 prijedloga građana, dok je dodatnih 120 prijedloga dostavljeno putem programa participativnog budžetiranja koji se naslanja na spomenuti projekt, a za kojeg je u Proračunu za 2022. osigurano ukupno 600 tisuća kuna

Gradonačelnik Dalibor Ninčević održao je 2. svibnja u solinskoj Gradskoj vijećnici predstavljanje rezultata projekta »Grad u tvom mjesnom odboru« koji se provodio od 31. kolovoza do 9. studenoga prošle godine te je istovremeno najavio novi krug obilazaka koji je započeo već sljedećega dana, 3. svibnja, u MO Rupotina.

– Riječ je o projektu koji ima za cilj uspostaviti neformalan kontakt s građanima u njihovom okruženju, a lokacije koje se obilaze odabiru se prema kriteriju potrebe rješavanja određenih problema, u prvom redu komunalnih, ali i nekih manje kompleksnih koji građanima puno znače – rekao je gradonačelnik.

Tijekom prvoga kruga obilazaka organiziranih utorkom u poslijepodnevnim satima prikupljeno je čak 179 prijedloga građana, dok je dodatnih 120 prijedloga dostavljeno putem programa participativnog budžetiranja koji se naslanja na spomenuti projekt, a za kojeg je u Proračunu za 2022. osigurano ukupno 600 tisuća kuna.

Gradonačelnik Ninčević u kontaktu s građanima u njihovom prirodnom okruženju

– Naglasio bih kako se projekt »Grad u tvom mjesnom odboru« sastoji od dvije faze. Prva faza obuhvaća obilazak terena, susret s građanima i prikupljanje informacija na temelju kojih se pokreće rješavanje, u prvom redu onih stavki koje su u skladu s proračunskim planiranjima Grada kao što su održavanje nerazvrstanih cesta, javne rasvjete, igrališta za djecu i slično.

Druga faza, projekt participativnoga budžetiranja kojega sam već spomenuo, podrazumijeva još veće uključivanje građana u upravljanje gradom na način da sami sudjeluju u procesu kreiranja proračuna – pojasnio je gradonačelnik dodajući kako se o svim konstruktivnim prijedlozima i sugestijama razgovaralo na redovnim kolegijima te je za većinu pokrenuto pronalaženje rješenja te samo rješavanje.

Najviše prijedloga građana prikupljeno je u MO Sveti Kajo, slijede Kučine, potom Srednja Strana, Mravince, Vranjic, Centar, Priko vode i Rupotina.

Najveći broj zahtjeva odnosio se na održavanje cesta, zatim na evidenciju prometnih znakova te održavanje i uređenje parkirališta. Slijede problemi vezani uz održavanje zelenih površina, kanalizaciju, javnu rasvjetu te uređenje dječjih i sportskih igrališta.

– Trudili smo se riješiti sve zahtjeve građana, ali još uvijek postoje neki koje iz objektivnih razloga nismo uspjeli realizirati. U svakom slučaju rezultati koji su proizašli iz provedbe projekta »Grad u tvom mjesnom odboru« potvrđuju važnost otvorene i izravne komunikacije građana i gradonačelnika. Upravo zato je bitno nastaviti projekt poput ovoga, kako bi se postavljeni temelji za ovakav oblik dijaloga nadogradili te kako bi se isti nastavili i u budućnosti – rekao je gradonačelnik dodajući kako bi se spomenuti projekt trebao odvijati dvaput godišnje, u proljeće i na jesen.

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Proljetne biljke u prehrani, za čišćenje i liječenje organizma

SOLINSKA KRONIKA 331, 15. ožujka 2022.

Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ

Ljudi na različite načine nastoje smanjiti učinak nezdravoga načina života. Netko koristi tradicionalno prihvaćeni post, za što je idealno vrijeme korizme kada se većina ljudi odriče određenih štetnih jela i navika. Određeni pojedinci koriste filtriranu vodu, drugi se okreću konzumiranju sirove hrane i kašastih sokova, vjerojatno najčešće se poseže za uzimanjem različitih dodataka prehrani i vitaminsko-mineralnih nadomjestaka

Detoksikacija organizma dvaput godišnje – u jesen i rano proljeće je poželjna rutina ako se osjećate umorno, iscrpljeno i bez energije ili imate problema s probavom i glavobolju.

Cilj je osloboditi tijelo od štetnih tvari koje usporavaju metaboličke procese, ukloniti učinke koje toksini imaju na imunitet, poboljšati rad jetre, obnoviti je, kao i probavni i respiratorni sustav. Na taj će se način u ukupnosti popraviti psihofizičko stanje te povećati energija.

Ljudi na različite načine nastoje smanjiti učinak nezdravoga načina života. Netko koristi tradicionalno prihvaćeni post, za što je idealno vrijeme korizme kada se većina ljudi odriče određenih štetnih jela i navika. Određeni pojedinci koriste filtriranu vodu, drugi se okreću konzumiranju sirove hrane i kašastih sokova, vjerojatno najčešće se poseže za uzimanjem različitih dodataka prehrani i vitaminsko-mineralnih nadomjestaka.

Svatko tko ima cilj detoksicirati organizam vjerojatno će posegnuti i za ljekovitim biljem, a najčešće ono koje djeluje na jetru, probavni i mokraćni sustav koji predstavljaju glavne filtracijske sustave te ujedno snažno detoksiciraju organizam.

Dolaskom proljeća u prirodi počinju rasti najbolje biljke koje se koriste kako za prehranu, tako i za čišćenje organizma od toksina, a mogu pomoći i za brojne druge probleme.

Vrijeme je da izađemo u prirodu i iz sve te raskoši sakupimo barem mali dio biljaka te ih ubacimo u svakodnevnu prehranu ili ih sačuvamo za rješavanje sitnih tegoba kroz godinu.

Maslačak – Taraxacum officinale L.

Maslačak je prepoznatljiva biljka široko rasprostranjena i s dugotrajnom primjenom u pučkoj medicini, koja se preklapa s primjenom u znanstvenoj medicini.

Osim već poznatoga iskorištavanja biljke za sušenje i pripremu čaja, te kao dodatak salatama postoje mogućnosti pripreme maslačkova vina i maslačkova sirupa, čije recepte donosimo.

Vino od maslačka se priprema na način da se posuda zapremnine 6 litara napuni svježe ubranim i usitnjenim cvjetnim glavicama, obavezno po suhom vremenu.

Njima se dodaje 6 litara svježe vode i kuha se, a nakon pola sata dodaju se kore dva domaća neprskana limuna i dvije naranče. Cjelokupna masa se procijedi kroz lanenu krpu. Dobivenom soku se dodaje 3 kg šećera i sok od 2 limuna i 2 naranče, sve se dobro promiješa i ostavi da se ohladi.

U pola šalice mlake vode rastopi se jedna kocka kvasca i pomiješa se s ohlađenim sokom, te ostavi na toplome mjestu 5 dana i prepusti vrenju. Nakon tog vremena, ponovo se procijedi kroz lanenu tkaninu i puni u jake vinske boce ili u boce za pjenušavo vino koje je najbolje prije korištenja držati sat vremena na 100°C u pećnici, da se steriliziraju.

Pune boce je najbolje začepiti strojem za čepljenje boca, i zapečatiti pečatnim voskom te spremiti u hladan podrum na tamnom mjestu, ulaganjem grla boce prema dolje u nasipani pijesak. Nakon dva mjeseca maslačkovo je vino gotovo za konzumiranje, a može se gotovo neograničeno držati. Ispravno pripremljeno vino od maslačka je svijetlo poput vode, i pjeni se kao šampanjac.

Za pripremu sirupa, od maslačka (»med od maslačka«) potrebno je sakupiti 3 do 4 pune šake cvjetnih glavica maslačka koje se dobro prokuhaju u 2 litre vode. Procijedi se tekućina i doda se 1,5 kg šećera i sok od 2 limuna, te se nastavi kuhati dok se ne dobije konzistenciju poput sirupa. Sprema se u boce sa širokim grlom. Tako dobiveni sirup ima okus po medu, a djeluje na jačanje i čišćenje krvi, kao i na poboljšanje probave.

Ljubičica – Viola sp.

Cvatnja ljubice počinje u rano proljeće nježnim cvjetovima privlačnoga mirisa. Cvjetovi se koriste za izradu mirisnih buketića, a njihova je simbolika poniznost, skromnost ili tajna ljubav.

Povezana su prije svega s niskim rastom biljke koja cvjetove saginje prema tlu i skriva među zelenim listovima. Najčešće se koristi kao pokrivač tla na zasjenjenim mjestima. Uspijeva na različitim tlima, ali najviše voli hladna, humusna tla s dobrom drenažom. Osobito je dekorativna kada raste na kamenim zidovima.

Mladi i nježni listovi mogu se koristiti u salatama, a u kasnijem dijelu sezone, kada postanu nešto tvrđi mogu se kuhati s ostalim povrćem za pripremu juha ili uz kuhano meso.

Ekstrakt lista se koristi kao aroma u slasticama ili sladoledu. Sirovi se cvjetovi koriste za ukrašavanje salata i deserta dok kandiranjem postaju ukusna poslastica. Svježe otvoreni cvjetovi ljubičice mogu se koristiti za pripremu nadjeva za mesna ili riblja jela.

Kandirane ljubičice služe i za dobivanje aromatiziranih pića uključujući i likere, a natapanjem cvjetova u vinskom octu, osim boje na njega prenose i aromu.

Mirisna ljubičica se kao lijek upotrebljavala još od starih Grka. Hipokrat ju je preporučivao kod glavobolje, lošeg vida, poteškoća s disanjem ili mamurluka.

Plinije je isticao njezinu djelotvornost kod nesanice, smirivanja ljutnje i bijesa te za jačanje srčanoga mišića. Arapi su je koristili kod upale grla i krajnika, nesanice i jetrenih tegoba. Kneipp je hvalio čaj i sirup od ljubičice kod kašlja i hripavca, nervoznoga lupanja srca ili histerije. U tradicionalnoj medicini za ljekovite svrhe se skupljaju svi dijelovi biljke, dok industrija parfema i kozmetička industrija koriste cvjetove.
Ljubičica u svom sastavu ima dosta aktivnih tvari od kojih najznačajniji su saponini, glikozid iridin, spojevi salicilne kiseline, gorke tvari, eterično ulje i alkaloid odoratin.

U narodnoj medicini mirisna ljubičica ima dugu tradiciju kod liječenja raka i kašlja hripavca. Budući da sadrži salicilnu kiselinu koja je osnova za dobivanje aspirina, uspješno se koristi u liječenju glavobolje, migrene i nesanice. Cijela biljka pospješuje znojenje, mokrenje i stolicu, služi kao sredstvo za iskašljavanje, ima ublažujuća i protuupalna svojstva.

Unutarnja primjena ljubice djeluje pozitivno na bronhitis, dišni katar, kašalj, astmu te rak dojke, pluća i probavnoga trakta. Čaj od ljubičice priprema se od listova, cvjetova i korijena, i to za šalicu čaja čajna žlica mješavine.

Vanjska primjena biljke je kod infekcije usta i upale grla. Biljka se može koristiti svježa ili se nakon žetve u cvatnji suši za kasniju upotrebu. Cvjetovi ublažavaju bol i koriste se prilikom oboljenja žuči i pluća. Korijen je puno jače sredstvo za iskašljavanje od ostalih dijelova biljke.

Tratinčica, Bellis perenis, Asteraceae

Mladi listovi tratinčice se spremaju kao ukusna salata, međutim zbog svoga ljekovitog djelovanja služe i za proljetno pročišćavanje krvi, ili u situacijama kada je potrebno ojačati krvnu sliku npr. kod anemije.

Tratinčica djeluje i kod bolesti respiratornih organa kao kod iscrpljujućega kašlja, pleuritisa, prsnih bolova, upalnih stanja i infekcija, kod bolesti želuca i crijeva, bolesti jetre i žuči kao i kod detoksikacije jetre kod trovanja. U kozmetici je također vrlo cijenjena biljka koja blagotvorno djeluje na kožne bolesti kao edema ili varikoznih vena.

Osim toga se koristi za izradu prirodnih krema i losiona za ublažavanje pigmentacijskih mrlja od sunca. Novija istraživanja potvrđuju i preporučuju uporabu čaja i svježega soka od listova tratinčice i kod karcinoma dojki. Tratinčica je prirodan metabolik jer potiče metabolizam na bolju izmjenu tvari.

Bljušt – Tammus communis, porodica Dioscoreaceae

Bljušt je trajna zeljasta povijuša koja naraste u dužini i do tri metra. Stabljika joj je tanka s naizmjenično poredanim šiljastim i srcolikim tamnozelenim listovima. U pazušcima listova izbijaju neugledni cvjetovi žućkaste boje, složeni u grozdaste cvatove.

Plod je okrugla crvena bobica. Korijen je nepravilnoga oblika, gomoljasto odebljan, dug do 20, a širok 5 do 10 cm. Vrijeme cvatnje biljke je od svibnja do lipnja. Bobice su bez mirisa, ukusne i slatkaste, ali otrovne.

Biljka raste u šikarama, na livadama, kamenjarima, u hrastovim i bukovim šumama. Mladi izdanci beru se za jelo u rano proljeće, korijen u rano proljeće ili najesen, a po potrebi i u vrijeme vegetacije, te list u vrijeme vegetacije. Svježi korijen djeluje brzo i vrlo nadražujuće na kožu te je kod njegova vađenja potrebno zaštititi ruke. U pučkoj medicini preporučuju se u tu svrhu biljni čajevi od divljega odnosno samoniklog jestivog bilja.

Cijela biljka sadrži spojeve slične histaminu, sluz, steroidne saponozide, kristale kalcijev oksalat, a u zrelim bobicama nedefinirani otrovni sastojci, šećer i pektin.

Kako su saponinski spojevi otrovni i ima ih u korijenu i plodu onda se mora naglasiti da je bljušt otrovan. Njegov sok izaziva jako povraćanje i proljev. Zabilježeni su smrtni slučajevi trovanja bobicama – plodovima.

Ipak u malim količinama u narodnoj medicini se koristi kao lijek za vanjsku uporabu. Svježi korijen bljušta koristi se najčešće usitnjen kao oblog, za liječenje reume, modrica i križobolje, potkožni izljevi krvi, pucanje kapilara i hematomi. Ipak u proljeće mladi kuhani izdanci bljušta se rado jedu i u takvomu obliku nisu opasni, iako ih je najbolje izmiješati s drugim proljetnim biljkama.

Petrovac – Agrimonia eupatoria L.

Raste na vlažnim livadama, u jarcima, uz vode, na prisojnim brežuljcima i stijenama. Voli topla mjesta i vapnenasto tlo. On je biljka čitave sjeverne polutke.

Petrovac je trajna biljka koja ima uspravnu, dlakavu stabljiku visine do 70 cm. Listovi su postavljeni naizmjenično, perasti, a listići jajastog do dugoljasto lančastoga oblika. Cvjetovi su raspoređeni u dugačkom grozdu uokolo same stabljike, mali su i žute boje.

Cvatnja je od svibnja do kolovoza. Plodovi su orašastoga oblika i imaju kukaste čekinje. Turica je gotovo bez mirisa, a gorkog je okusa.

Mladi izdanci koji se razvijaju prije cvatnje mogu se upotrebljavati za jelo u obliku variva ili za juhu od lisnatoga povrća. Biljka je dosta bogata vitaminom C i karotenima. Bogata je i treslovinom pa je zbog toga dobra u liječenju bolesti želuca i crijeva. Za tu svrhu se bere gornji dio biljke u cvijetu.

Osim toga koristi se u liječenju oboljenja jetre, žutice, sklonosti taloženju mokraćne kiseline u tijelu i kod žučnih kamenaca. Izvana se koristi protiv krvarenja rana, krvarenja bubrega, protiv bolesne slezene, kože i krvotoka.

Poznati domaći lijek za žuticu je čaj od petrovca: 3 gr isjeckanoga suhog lišća popari se s 2 dl vruće vode i ostavi u pokrivenoj posudi 15 minuta. Na dan popijemo 3 šalice vrućeg čaja u gutljajima.

Preslice – Equisetum arvense L

Pripravci od preslice se koriste za liječenje bolesti najčešće dišnoga, probavnog i mokraćnog sustava. Najčešće se koristi u obliku čajeva, ali treba paziti kako kod nje tako i kod korištenja bilo kojih biljnih pripravaka da se ne koristi predugo i u visokim koncentracijama te da se ne zaslađuje šećerom već se ili pije nezaslađena ili se zasladi medom.

Za uklanjanje bolova mokraćnoga mjehura kao i za otapanje bubrežnih kamenaca poznat je čaj koji se dobiva kuhanjem jedne žlice preslice i jedne žlice plodova šmrike (borovice) u 2,5 dcl vode i to 5 minuta. Ostavi se 15 minuta poklopljeno, ocijedi se i pije svako sat vremena.

Čaj pripravljen od 2/3 preslice i 1/3 steže (Potentilla tormentilla), ukupno 50 g na litru vode, kuhanje 15 min, je najviše zbog visokog postotka kremene kiseline iznimno učinkovit kod krvarenja iz pluća, ali i iz želuca, a može se koristiti i za ušmrkavanje kod krvarenja iz nosa.

Preslica u kombinaciji s gospinom travom je djelotvoran čaj za pročišćavanje krvi, za slabokrvnost, ali i za ubrzavanje metabolizma i protiv debljanja. Preslica pripremljena u visokoj koncentraciji, tako da se 150 g biljke namače preko noći u litri vode, ujutro se procijedi i služi za grgljanje kod upala zubnoga mesa i krajnika, a mogu se ispirati i gnojne rane, kožni lišajevi ili čirevi po tijelu ili na licu.

Poznati su i odvari preslice s drugim biljkama, a koji se upotrebljavaju u nadoknađivanju minerala u organizmu, u pomaganju liječenja gihta, arterioskleroze i visokoga tlaka. Biljku osušite na sjenovitom mjestu i spremite u hermetički zatvorene kutije te po potrebi kombinirajte kuhanje čajeva s dodatkom meda.

Cikorija – Cichorium intybus

Cikorija je biljka iz porodice Asteraceae koja sadrži do 20% inulina, gorke tvari, pektin i kalij i odlično je sredstvo za proljetnu detoksikacijsku kuru jer pospješuje probavu, potiče lučenje žuči, djeluje diuretski te stimulira metabolizam.

Inulin je sastavljen od fruktoznih podjedinica koji se nakon što uđe u organizam samo manjim dijelom razgradi zbog toga je poznata hrana za dijabetičare koji puno lakše podnose fruktozu od glukoze. Osim toga, inulin koji cikorija sadrži djeluje probiotički, tj. potiče rast i broj probiotičkih (prijateljskih) bakterija u crijevima, čime djeluje korisno kako na probavu tako i na funkcioniranje cjelokupnog organizma.

U vremenima kriza, naše mame i bake koristile su je kao zamjenu za kavu, a u narodnoj medicini poznata je kao lijek za oboljenja jetre i žučnih putova, jačanje imuniteta i malokrvnosti, potpomaže probavu hrane i sastavni je dio mješavina za čišćenje organizma. Čaj od korijena divlje cikorije priprema se tako što se puna žlica osušenog korijena prelije litrom ključale vode i kratko prokuha, a pije tri puta dnevno prije jela.

Mišjakinja, Stellaria media

Cijenjeno povrće u Rimsko doba i poznato je da je jestiva i ljekovita biljka, puna vitamina i minerala. U zadnje vrijeme je zaboravljena kao divlje povrće iako je prva koja krene rasti u proljeće. Tako upravo sada kada ljudi osjećaju proljetni umor nakon zimske prehrane, mišjakinja već neko vrijeme buja po vrtovima i savršeno se može uklopiti u pripremi ukusne salate od samoniklog povrća, a naravno može se dodati i kašastim zelenim sokovima iz blendera.

Kopriva – Urtica dioica

Proljetna »kraljica« jestivoga i ljekovitoga bilja. Za jelo se koriste samo svježi, prokuhani listovi i vršci koprive. Nježne vrške biljke s 4 do 6 listića beru se u gumenim rukavicama. Od koprive se pripremaju brojna jela kao juhe, variva, umaci, salate, kao špinat…. Koprivu treba blanširati, nakon čega se ili koristi ili smrzne. Može se i konzervirati sušenjem, za upotrebu u zimskim mjesecima ili za pripremanje čaja. Kopriva poboljšava probavu, stimulira čitavi organizam, potiče cirkulaciju i rad srca, čisti i jača krv, smanjuje šećer, pomaže kod gripe i prehlade i astme.

PADALINE
U mjesecu veljači 2022., u Solinu na području Gornje Rupotine, ukupne padaline su bile 45 litara po četvornomu metru.

PEDIJATRIJA – Epilepsije dječje dobi

SOLINSKA KRONIKA 331, 15. ožujka 2022.

Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ, dr. Med., spec. pedijatar

Epilepsija je važan javnozdravstveni problem. Postoji preko 40 vrsta epilepsija. Procjenjuje se da u svijetu oko 10 milijuna djece mlađe od 15 godina boluje od epilepsije. Prevalencija epilepsije u svijetu iznosi 3,4 do 7,1 / 1000 djece na godinu. Slično je i u Hrvatskoj u kojoj oko 7000 djece do 14 godina boluje od epilepsije. 20 do 30% epilepsija u djece ne reagira na lijekove. Teškoće učenja i poremećaji ponašanja pojavljuju se u 50 do 70 % djece koja boluju od epilepsije

Epilepsija je poremećaj koji je nastao naglim pražnjenjem neurona u mozgu koji uzrokuje napadaj.

Epilepsija ili epileptički sindrom je kronična bolest koju obilježava sklonost ponavljanju epileptičkih napadaja. Prema Međunarodnoj ligi protiv epilepsije, dijagnoza te bolesti smije se postaviti ako je zadovoljen najmanje jedan od ovih kriterija:

1) najmanje dva neprovocirana ili refleksna napadaja u razmaku većem od 24 sata;

2) jedan neprovocirani ili refleksni napadaj uz postojanje čimbenika za koje je poznato da znače veliki rizik (barem 60%) od ponavljanja napadaja, na primjer strukture abnormalnosti mozga: tumor, moždani udar, poremećaji razvoja mozga ili

3) nedvojbeno postojanje epileptičkoga sindroma. Epileptički sindrom je skup kliničkih simptoma i znakova koji zajedno čine klinički prepoznatljiv poremećaj. Epileptički sindromi razlikuju se prema tipu napadaja, nalazima elektroencefalograma, etiologiji i dobi djeteta u kojoj se pojavljuju.

Epileptički sindromi prema životnoj dobi početka bolesti

Novorođenačko razdoblje: benigne familijarne novorođenačke konvulzije, rana mioklonička encefalopatija. Dojenačka dob: Westov sindrom je česti oblik teške epilepsije dojenačke dobi), benigni dojenački napadaji, teška mioklonička epilepsija dojenačke dobi (Dravetin sindrom), te benigna mioklonička epilepsija dojenačke dobi.

Predškolska i školska dob: generalizirana epilepsija s febrilnim konvulzijama plus, benigna epilepsija iz okcipitalnog režnja s ranim početkom, epilepsija s miokloničko-astatskim napadajima, benigna epilepsija s centrotemporalnim žarištem (rolandična epilepsija), autosomno dominantno nasljedna epilepsija iz frontalnoga režnja s noćnim napadajima, epilepsija s kasnim početkom iz okcipitalnog režnja (Gastaut), epilepsija s miokloničkom apsansima, Lennox-Gastaut sindrom, epileptička encefalopatija s kontinuirasnim šiljak-valovima u spavanju, epilepsija dječje dobi s apsansima.

Adolescencija i odrasla dob: juvenilna epilepsija s apsansima, juvenilna mioklonička epilepsija, epilepsija s generaliziranim toničko-kloničnim napadajima, progresivna mioklonička epilepsiija, te familijarne nasljedne epilepsije.

Uzroci epilepsija su: poremećaj razvoja moždane kore, neurokutani sindromi, tumori, infekcije, traume, moždani udari, angiomi, perinatalni uzroci, nasljedne metaboličke bolesti, kromosomopatije i genetski poremećaji, te nepoznati uzroci.

Epileptički napadaji izviru i šire se putem neuronskih mreža – kortikalnih ili supkortikalnih. Ovisno o izvorištu u mozgu odakle se šire epileptički napadaji klasificiraju se kao žarišni (parcijalni), generalizirani ili napadaji nepoznata tipa ako je nejasno radi li se o žarišnim ili generaliziranim napadajima.

Provocirajući čimbenici epileptičkoga napadaja u djece mogu biti spavanje, neprospavana noć, jaka svjetlost, izlaganje suncu, opstipacija, duboko disanje, povišena tjelesna temperatura, umor, stres, povećana tjelesna aktivnost.

Najčešći simptomi epilepsije su sljedeći: nagle promjene raspoloženja, promjena okusa i mirisa, neobičnost zvukova iz okoline, osjećaj trnjenja u rukama, osjećaj ponavljanja nekoga događaja (deja vu), iskrivljena percepcija okoline, nevoljni pokreti, lupanje srca, izmiješanost osjećaja.
Napadaji epilepsije odvijaju se po fazama.

Prodrom

Prodorom je stadij koji prethodi akutnomu napadaju epilepsije. Za vrijeme ove faze osoba koja je pogođena mijenja raspoloženje i ponašanje, a često ima i glavobolju koja traje satima ili danima.

Nisu rijetke i halucinacije, a moguć je i gubitak svijesti s povraćanjem. Aura zapravo predstavlja početak epi napada i uključuje jako lupanje srca kao i okretanje glave i očiju. Tonička faza epilepsije kod djece (i odraslih) traje nekih 10 do 20 sekundi.

U tom razdoblju dolazi do kontrakcije mišića, a događaju se i slijedeće pojave: savijanja trupa, očni kapci su podignuti, a pogled uperen prema gore. Donja vilica i jezik se grče naizmjenično. Mišići grudnoga koša se također grče, a zbog toga nastaje takozvani epileptični krik. Kod vegetativnih fenomena javlja se povećanje pritiska i ubrzanje pulsa, širenje zjenica, bljedilo i modro lice.

Klonička faza

Ova faza traje oko 30 do 40 sekundi. Počinje drhtanje, razvija se u grčenje svih mišića u tijelu i na licu, uključujući vilicu i jezik, kao i pojavu pjene u ustima, najčešće krvavu. Faza oporavka. Nakon 3 do 5 minuta dolazi do povratka svijesti kod osobe koja je doživjela epi napad.

Osoba je u tomu trenutku dezorijentirana, ima osjećaj konfuzije i često dolazi do nekotroliranoga mokrenja. Vegetativni fenomeni su skloni oporavljanju. Ponovno se uspostavlja disanje, ali se pojavljuje i krkljanje.

Faza oporavka se uglavnom završava snom, s obzirom da je osoba veoma iscrpljena i jednako toliko malaksala. Komplikacije kod napada epilepsije su: respiratorni zastoj odnosno problemi sa disanjem. Povrede dijelova tijela – kralježnice, glave, ruku i nogu.

Epileptični status je produžen epileptički napadaj koji spontano ne prestaje ni poslije 20 minuta ili je to više napadaja u nizu između kojih dijete ne dolazi svijesti. S obzirom na to da više od 75% epileptičkih napadaja spontano prestane u roku od 3 minute nakon početka napadaja, u praksi svi napadaji koji traju dulje od 5 minuta treba smatrati epileptičkim statusom.

U dječjoj se dobi epileptički status pojavljuje u febrilne djece. U liječenju epileptičkoga statusa najvažnije je održati prolaznost dišnih puteva uz aspiraciju sadržaja usne šupljine i nosnih hodnika. Uvijek treba dijete bez svijesti položiti na bok, primijeniti 100% kisik na masku, te ga uputiti u bolnicu.

Epilepsija se prvenstveno povezuje s napadajima, no ne moraju ih sve osobe s ovom bolesti imati. Ova neurološka bolest utječe na mozak i živce zbog čega napadaji nisu neobična pojava.

Kod djece se mogu dogoditi manji napadaji koji se očituju kratkotrajnim prekidom aktivnosti, mahanje rukom, zagledavanje u neki predmet i kratkotrajna odsutnost.

Ovakvi se napadaji epilepsije kod djece obično događaju kada dijete krene u školu te se tada lakše opaze, kod nastavnika i roditelja. Kod djece kod kojih su ovakvi napadaji česti može doći do problema u praćenju nastave.

Do epileptičnih napadaja dolazi zbog utjecaja na određeni dio mozga pa tako napadaji mogu biti fokalni/parcijalni ili generalizirani. Epileptični napadaji su vidljivi simptomi koji su obično jasan znak pojave epilepsije kod djece.

Ovo su najčešći simptomi generaliziranih epileptičnih napadaja kod djece: gubitak svijesti, grčevi mišića uz plavljenje kože, pjena na ustima, okretanje očiju prema gore, griženje jezika, mokrenje. Može doći i do parcijalnih napada koji se razlikuju u vrsti simptoma koji mogu biti složeniji ili jednostavni.

Među simptomima je poremećaj ili suženje svijesti, jednostrano pojavljivanje simptoma poput utrnulosti ili mravinjanja ekstremiteta te grčenje i kočenje mišića. Simptomi mogu biti potpuno individualizirani i različiti kod bolesnika. Rijetko se mogu dogoditi i aure prije pojave epileptičnog napadaja koje se karakteriziraju kao predosjećaj napadaja, a nastaju kao dio psihomotorne epilepsije.

Prva pomoć kod napadaja epilepsije

Prvo i osnovno pravilo u prvoj pomoći kod epilepsije je da dijete koje je u fazi aure smjestite negdje gdje je udobno, u krevet ili na pod, pri čemu ćete pod glavu staviti jastuk, jaknu, prekrivač, nešto mekano.

Materijal ne smije biti takav da dodatno iritira i nadražuje. Udaljite sve tvrde i oštre predmete zbog zaštite od ozljeđivanja i olabavite odjeću, skinite naočale ukoliko ih dijete nosi. Ne davati vodu i lijekove, sve dok ne vrati svijest u potpunosti. Nikakva ograničavanja pokreta prilikom epi napada nisu poželjna.

Nemojte pokušavati ni nasilno otvaranje vilice. Zašto? Jer zbog snažnih kontrakcija koje osoba doživljava može doći do frakture kostiju, i to veoma ozbiljne. Zovite Hitnu pomoć. Bez obzira koliko traje napad, prisustvovati istom je veoma stresno. Ako ste pored djeteta ili odrasle osobe koja doživljava napad epilepsije, bitno je da ostanete prisebni i pribrani. Pratite situaciju, pogotovo ako je ovo epilepsija kod djece koja se prvi put pojavljuje. Tako ćete moći opisati sve simptome, detaljno razgovarati s doktorom i prepoznati simptome prije nego što se novi napad pojavi.

Liječenje epilepsija

Epilepsije se liječe antiepileptičkim lijekovima pod nadzorom neuropedijatra. Liječenje traje jednu do dvije godine ili pak doživotno, ovisno o ponavljanim napadajima, patološkim nalazima EEG (slikovne pretrage mozga).

Iako bolest sama po sebi stvara velik strah kod roditelja i djece, najveći problem s kojim se mnogi roditelji bore je strah od ponovnih napadaja. Prije svega je važno da se roditelji na prvu pojavu simptoma ili pri prvoj pojavi napadaja obrate liječniku kako bi se što prije počelo s bolničkom obradom. Dijagnosticiranje epilepsije kod djece provodi se EEG-om, hematološko-biokemijskim pretragama, specifičnim obradama, neuroslikovnim pretragama i psihologijskom obradom.

Ako je uz nalaz došlo do dva ili više napadaja epilepsije tada se postavlja dijagnoza te se počinje navikavati roditelja i dijete s epilepsijom na život s ovom bolešću.

Edukacija i što veća količina znanja o epilepsiji pomoći će u smanjivanju straha. Djeca s dobro reguliranom epilepsijom mogu normalno pohađati vrtiće i školu, no bilo bi poželjno i nastavnike obavijestiti o bolesti s obzirom na to da je kontrola epilepsije ponekad vrlo teška.

Ako dijete s epilepsijom i dalje pohađa vrtić, nužno je prilagoditi odgajatelje za mogući napadaj u vrtiću te im dati informacije o tome kako prepoznati određenu vrstu napadaja.

U nekim se slučajevima preporučuje dati pisane upute u vezi postupanja, ali i davanja lijeka djetetu. Kod djece se savjetuje daljnje bavljenje aktivnostima i sportom, no uz dodatnu zaštitu. Ako dijete još nije odabralo sport, preporučuje se da se njime krene baviti zbog podizanja samopouzdanja i poticanja socijalne interakcije.

Međutim, preporučuju se nisko rizični sportovi poput plesa, trčanja.

Kod roditelja i djece je vrlo važno zapamtiti da epilepsija kod djece možda otežava život, ali dopušta redovno pohađanje vrtića i škole. Osobe s epilepsijom mogu dobiti i vozačku dozvolu ako nisu imali napadaj dvije godine.

U životu djece s epilepsijom najvažnija je podrška roditelja i okoline.

NAKON ČETIRI PRVENSTVENE UTAKMICE POD VODSTVOM NOVOG TRENERA TONIJA GOLEMA – Modri s Jadra još pri dnu!

SOLINSKA KRONIKA 331, 15. ožujka 2022.

Modri s Jadra su u četiri prvenstvene utakmice osvojili sedam bodova. Od tri domaće utakmice dvije su dobili, Kustošiju i Dinamno II, a neodlučno odigrali sa Osijekom II. Na jedinom gostovanju u Bijelom Brdu, poraženi su minimalnim rezultatom, 1:0

Nogometni drugoligaš Solin u drugom dijelu prvenstva, pod vodstvom novoga trenera Tonija Golema (40), miče se puževim korakom od dna prvenstvene ljestvice 2. HNL, u mirnije vode u borbi za ostanak. Prisjetimo se, prema propozicijama Ligu napuštaju tri kluba plus obvezno druge momčadi prvoligaša, Dinamo II i Osijek II. Trener Golem je momčad Solina preuzeo uoči samih priprema 7. siječnja 2022., na pretposljednjem mjestu na drugoligaškoj ljestvici.

– Možemo ostati u ligi, ne bih dolazio da mislim da ćemo ispasti. Nismo momčad za ispasti iz lige. Mene zanima samo rezultat, stoga sam tako igrao i prijateljske utakmice. Moramo stvoriti pobjedničku momčad i takve vibracije osjećam, zadovoljan sam – rekao je novi solinski strateg Toni Golem uoči početka drugoga dijela prvenstva.

Modri s Jadra su u četiri prvenstvene utakmice osvojili sedam bodova. Od tri domaće utakmice dvije su dobili, Kustošiju i Dinamno II, a neodlučno odigrali sa Osijekom II. Na jedinom gostovanju u Bijelom Brdu, poraženi su minimalnim rezultatom, 1:0. U četiri utakmice postigli su četiri pogotka, što je zasigurno nedostatno za bolji bodovni konto, ali veseli poboljšanje u obrambenom dijelu, svega tri pogotka u četiri utakmice. Nažalost, uz ne baš neka zvučna pojačanja, trener Golem nije mogao računati ni na nekoliko važnih igrača, ozlijeđenoga Stipu Pekića, te Tonija Taraša, Valentina Vujinovića i Tomislava Dadića! Uza sve to pomakli su se sa 15. na 14. mjesto, koje u ovom trenutku vodi u niži stupanj natjecanja.

PRVENSTVENI REZULTATI: Solin – Kustošija 2:1, BSK – Solin 1:0, Solin – Dinamo II 2:1, Solin – Osijek II 0:0.

REZULTATI – ŽUPANIJSKI KUP: Solin – Uskok 2:1, Omiš – Solin 1:1 (7:8/11m).

Zasigurno slijedi razdoblje važnih utakmica, prvi ispit je u Zmijavcima, zatim Opatija uz Jadro, te s vodećim dvojcem, u Varaždinu i Rudešom u Solinu!

U međuvremenu je nogometni drugoligaš Solin osnažio je svoje redove obrambenim igračem reprezentativcem Nigerije. Međunarodna dozvola za registraciju Eze Stephena, rođenog 8. ožujka 1994., pristigla je iz Nogometnoga saveza Indije, gdje je kao profesionalac igrao za Jamshedpur FC.

U skladu sa FIFA-inim Pravilnikom o statusu i transferima igrača i Pravilnikom o registraciji klubova i igrača HNS-a, igrač je slobodan i može se registrirati u statusu profesionalca za NK Solin. No, još se nije pojavio!

Redoslijed Druge HNL, nakon nepotpunoga 19. kola: 1. Varaždin 36, 2. Rudeš 31(-1), 3. Dubrava Tim kabel 30, 4. Orijent 1919 29, 5. Croatia 28, 6. Inter Zaprešić 28, 7. Juran 27, 7. Dugopolje 21, 8. Dinamo II 27, 9. BSK 27, 10. Dugopolje 26, 11. Sesvete 24, 12. Osijek II 24, 13. Cibalia 22(-1), 14. Solin 21, 15. Kustošija 18, 16. Opatija 17. (Ligu napuštaju tri kluba plus obvezno druge momčadi Dinama i Osijeka).

IZABRANI I PROGLAŠENI NAJBOLJI SPORTAŠI, DJELATNICI I KLUBOVI GRADA SOLINA ZA 2021. – Ana Viktorija Puljiz i Petar Gorša

SOLINSKA KRONIKA 331, 15. ožujka 2022.

U kategoriji najbolji muški klub Povjerenstvo je odlučilo da se dodijele dvije ravnopravne nagrade, Streljačkom društvu »Dalmacijacement« i Streljačkom klubu »Voljak«. U kategoriji ženskih ekipa nagrada je pripala streljačicama SD »Dalmacijacement«

U organizaciji Solinske zajednice sportova u Domu »Zvonimir« u Solinu proglašeni su najuspješniji solinski klubovi, sportaši, trener, nadareni i sportski djelatnici u 2021. godini. Program je po običaju vodila Vesna Žižić.

Povjerenstvo za dodjelu nagrada i priznanja zaslužnim športašima i športskim djelatnicima za 2021. u sastavu: Jurica Gizdić – predsjednik, Ivica Rakušić – član i prof. Robert Kučić – član, donijelo je sljedeće odluke:
Za najbolju sportašicu grada Solina izabrana je višestruka državna prvakinja judašica Ana Viktorija Puljiz, članica JK Solin. Najuspješniji sportaš je višestruki državni prvak Petar Gorša, strijelac SD »Dalmacijacement«.

U kategoriji najbolji muški klub Povjerenstvo je odlučilo da se dodijele dvije ravnopravne nagrade, Streljačkom društvu »Dalmacijacement« i Streljačkom klubu »Voljak«. U kategoriji ženskih ekipa nagrada je pripala streljačicama SD »Dalmacijacement«.

U kategoriji najbolji sportaš/sportašica u kolektivnom sportu i u ovom slučaju Povjerenstvo je donijelo odluku da se dodijele dvije ravnopravne nagrade, i to Ivani Sunari iz Ženskoga košarkaškog kluba »Salona« i Mariji Draganić, članici Ženskoga rukometnog kluba »Petason-Vranjic«.

U trenerskoj konkurenciji nagrada je pripala Tomislavu Bašiću, treneru Boksačkoga kluba Salona i treneru hrvatske boksačke reprezentacije.
Priznanje dugogodišnjemu sportskom djelatniku pripalo je Nikši Bubiću, članu Izvršnoga odbora Nogometnoga kluba Solin za 50 godina rada u sportu.

Izabrani su i perspektivni sportaši grada Solina, njih 13: Marko Škarica (Streljački klub »Voljak«), Andrea Mazzucchelli (Teniski klub »Dalmacijacement«), Marko Balić (Streljački klub »Dalmacijacement«), Marko Božić, Laura Barišić (oboje Judo klub Solin), Mia Nekić (Ženski košarkaški klub Salona), Petar Perko, Petar Mišković, Mateo Buklijaš (sva trojica Nogometni klub Solin), Klara Staničić (Ženski rukometni klub Petason-Vranjic), Ante Milković (Boksački klub Salona), Matej Čović (Košarkaški klub Solin), Jure Gilić (Rukometni klub Solin).

Posebno priznanje za postignute uspjehe u sportu, sportašu iz grada Solina, koji nije član solinskog kluba, pripalo je Stipi Biuku, nogometašu HNK Hajduk. A posebno priznanje za uspjehe u sportu pripalo je Luku Plantiću boksaču solinske Salone.

Priznanja za jubilarne godišnjice djelovanja dobili su klubovi: Rukometni klub Solin (65), Ženski košarkaški klub Salona (25), Gimnastički klub Salto (15), Vaterpolo klub Salona (15), Pikado klub Arena (15) i Pikado klub AS (5).

SOLINSKE ULICE – POGLED KROZ SJEĆANJA I SADAŠNJOST – Ulica suvremenog grada s grobljem baštine

SOLINSKA KRONIKA 331, 15. ožujka 2022.

Piše: Branko GRGIĆ BARKOV
Fotografije: Jakov TEKLIĆ, vmgs.hr

Tri velike prometnice koje dijele i povezuju Solin uzdužno, nose značajna imena: jugoistočna Marulićeva, središnja Zvonimirova i sjeverozapadna Radićeva, poprečno ih povezuje Ulica dr. Franje Tuđmana. Zaista odabrani nazivi sažeto povezuju razdoblja naše državnosti i korijene kulture. Fizički su nastale u različitim vremenima i na različite načine

Imajući u vidu prethodno spominjane ulice, ova je ulica nastankom najnovija. Počinje na Meterizama i završava kod Vidovića mosta. Iako je nedavnim preimenovanjem njezin dio od Meteriza do Glavičina – pogona Coca cole dobio ime ulice grada Heroja taj naziv izgleda nije još zaživio.

Na zračnoj fotografiji Solina iz 1934. u dnu se vidi trasa nekadašnje Feratine, a na kojoj je s vremenom formirala današnja Ulica

Gotovo u čitavoj svojoj dužini položena je preko trase nekadašnje električne željeznice – Feratine – koja je prevozila pakirani cement iz tvornice u Majdanu do luke u Vranjicu. Stoga su i njezini tehnički elementi, npr. Radijus zakrivljenosti kolnika neprikladni i nedovoljni za današnji promet.

Ovo se prvenstveno odnosi na zadnju polovicu prometnice jer se po uređenosti može tako i podijeliti. Naime njena prva polovica, počevši od Meteriza do istočnog ulaza u prostor Coca Cole je široka ulica, dobro uređena s obostranim nogostupima (prekinutim ili suženim na dva mjesta), rotorom, pješačkim prijelazima i označena semaforizacijom za potrebe pješaka i vozača.

Ulica neprikladna grada i imena koje nosi

Drugi dio ulice (može se reći i ceste) je neprikladan i doslovno jadan. Ima dijelova, primjerice uz Dvorine i nekadašnju drobilicu kamena, koji su toliko uski da se dva vozila u prometu ne mogu mimoići. Za pješake je opasna čitava dionica jer na njoj uopće ne postoji nogostup. Ne postoji ni srednje obilježena traka na kolniku , a prometnica je dvosmjerna. Nadalje ne postoje niti znakovi upozorenja na opasne zavoje od 90º i slabe vidljivosti. Može se dakle postaviti pitanje što ova cesta u konačnici ima?

Fotografija tvornice u Majdanu i trasa Feratine uz Ljubince

Ima asfaltni sloj položen preko nekadašnje podloge za tračnice Feratine. Ima dobru rasvjetu što je iznenađujuće za ovakvo stanje ceste.

Ukoliko se ovim primjedbama nadoda oštećenja na zapadnomu rubu nasipa koja su nastala uslijed proširivanja ulaza na privatne parcele koje se nalaze na razini ispod prometne površine, zaključuje se kako je netko odlučio uz što manje financijskih sredstava i u što kraće vrijeme omogućiti prometovanje ovom lokalnom cestom.

Međutim objektivno govoreći ovaj nered predugo traje. Nedavno se tako, i to u više prigoda čulo da je uređenje prometnice predviđeno u skorašnje vrijeme i prema projektnoj dokumentaciji.
Dobro je ako je istinito, jer ova ulica-cesta zaslužuje najveću pažnju u Solinu.

Prometna kralježnica jugoistočnih naselja i opasni zidovi

Ponajprije stoga što je u prometnomu cilju preuzela prvenstvo pri dolasku u gradsko središte iz jugoistočnih naselja Japirko, Bašini, Mravinci, Majdan i to iz pravca Splita, Vranjica, Sv. Kaja, Rupatine.

Dvosmjerna je i povezuje vrlo bitne sadržaje poredane uza nju; veliki trgovački centar, specijalizirane trgovine, prasvetište na Gospinu Otoku, Staro i Novo groblje, budući objekt Turističke zajednice, luksuzne hotele, teniske terene, školu, sportsku dvoranu.

Zaista impozantan zbroj svakidašnjih potreba u životu građana i posjetitelja Solina. Stoga ju je neophodno u čitavoj dužini do samoga kraja urediti prema suvremenim standardima korištenja ulica i pritom ju neprestano održavati na svim razinama.

Nedopustivo je nadalje da se još uvijek nije riješio spor između vlasnika stambenog objekta koji prekida normalnu širinu nogostupa i zaduženih za ovu cestu.

Ističem nadalje visoke potporne zidove kod teniskih igrališta koji izgledaju poprilično prijeteće s obzirom na mogućnost napinjanja i popuštanja zbog bočnoga dijagrama sila pritiska na unutrašnje plohe zidova. Ukoliko već ne postoje potrebno je odmah ugraditi kontrolne točke za geodetsku kontrolu pomaka. Prije nego bude kasno!

Ulica je nedavno obogaćena i učinkovitim kružnim tokom

Nasuprot ovih zidova je pak nezavršena dionica nogostupa koja zahtjeva izradu podgradnog zida kojim će se pak nogostup proširiti i omogućiti pješacima neometano kretanje ovom dionicom bez nelagode prijetećih zidova i skakutanja po kolniku i rubnjaku nogostupa.

Otkrivena pa »sačuvana« baština

Ova velika ulica-cesta uza se vezuje značajne arheološke lokalitete – nalazišta novijeg doba. Područje Glavičina je odavno poznato. Nedavno je pak izgradnja velikog trgovačkog centra na Smiljanovcu otkrila veliko antičko groblje, dio jugoistočne salonitanske nekropole.

Najnovija istraživanja na Bugarevu iznijela su na svijetlo dana vrlo bogato nalazište grobova, gradskih zidina i temeljnih konstrukcija iz antičkoga vremena koje još treba pomno ispitati, valorizirati i nadam se zaštititi.

Najnovija istraživanja na Bugarevu iznijela su na svijetlo dana vrlo bogato nalazište

Zaštititi kako bi ostali vidljivi i svjedočili životu i postojanju velike Salone jer nažalost današnji interesi razvoja sve to zatiru. Nigdje se tako prošlost ne devastira kao ovdje.

Asfalt, beton, rušenja, ceste i zgrade sve prekrivaju. Vrijedni pokretni predmeti se odnose na druga mjesta jer Solin i dandanas nema prikladan prostor makar za privremeno i/li prigodno izlaganje.

Mnogo ih je koji su omogućili ovakvu sudbinu svih nalazišta i lokaliteta kako onih antičkih tako i kasnijih. Za ilustraciju svoje tvrdnje navodim gradnju stambene zgrade na nedavno otkrivenim ostatcima uz starokršćansku baziliku u Tuđmanovoj ulici.

Kao da je ova skromna arhitektura današnjih stambenih zgrada vrjednija od ovih nalazišta. Loši smo baštinici.

Potporni zidovi kod teniskih igrališta opasno su napuknuli i nagnuli se prema prometnici
Na potporne zidove je potrebno odmah ugraditi kontrolne točke za geodetsku kontrolu pomaka

IZ TISKA IZIŠAO I PREDSTAVLJEN ČETRNAESTI SVEZAK ČASOPISA ZA SOLINSKE TEME »TUSCULUM« – Prema dubinama znanstvenih vodâ

SOLINSKA KRONIKA 331, 15. ožujka 2022.

Piše: Mario MATIJEVIĆ

Četrnaesti svezak na 222 stranice donosi deset priloga koje potpisuje 12 autora od kojih su dva inozemna autora te je jedan prilog izvorno na engleskomu jeziku. Osam je izvornih znanstvenih radova i dva su pregledna, pet ih je s područja arheologije, a četiri s područja lokalne povijesti te jedan s područja povijesti Crkvene glazbe

Četrnaesti svezak Časopisa za solinske teme – Tusculum predstavljen je 22. veljače u velikoj galeriji nakladnika časopisa, solinske Javne ustanove u kulturi »Zvonimir«.

Iako tiskan koncem 2021. zadnji je svezak zbog epidemiološke situacije predstavljen s manjim vremenskim odmakom, ali ipak uz zadovoljstvo nazočnih imajući u vidu da je i 13. broj predstavljen isključivo virtualno.

Solinske su teme okupljene u ovomu svesku nazočnima približili ovogodišnji predstavljači Ivan Alduk, diplomirani arheolog, Pročelnik Konzervatorskoga odjela u Imotskom, Ivan Balta, diplomirani teolog i arhivar u Nadbiskupskom arhivu u Splitu te u ime nakladnika i radnoga tima časopisa Tusculum Mario Matijević, diplomirani teolog.

Počevši od godine 2008. Tusculum je do danas izišao u 14 svezaka i 15 brojeva, od kojih je deseti svezak dvobroj, odnosno jedan je zbornik radova znanstvenoga skupa održanoga u Solinu.

Ukupno su objavljena 193 priloga na 3 333 stranice, a potpisao ih je 71 autor.

Radovi te recenzije pretežno domaćih, ali i nekolicine inozemnih stručnjaka kategorizirani su kao 119 izvornih, 27 preglednih, 34 stručna te 9 priloga ostale vrste.

Četrnaesti broj pak na 222 stranice donosi deset priloga koje potpisuje 12 autora od kojih su dva inozemna autora te je jedan prilog izvorno na engleskomu jeziku. Osam je izvornih znanstvenih radova i dva su pregledna, pet ih je s područja arheologije, a četiri s područja lokalne povijesti te jedan s područja povijesti Crkvene glazbe.

Arheološke teme u novomu svesku Tusculuma nazočnima je predstavio Ivan Alduk.

Nikola Cesarik donio je izvorni znanstveni rad u kojemu piše o M. Serviliusu koji je služio kao Augustov legat u Iliriku/Dalmaciji

Prvi rad 14. sveska tako potpisuje Nikola Cesarik iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci. Izvorni znanstveni rad M. Servilius, legatus pro praetore Caesaris Augusti (ad CIL 3, 14690) na 12 stranica teksta sa 7 ilustracija donosi revidirano čitanje natpisa CIL 3, 14690 iz Salone. Na njemu je nedvojbeno spomenut M. Servilius (cos. 3. po Kr.), koji je služio kao Augustov legat u Iliriku/Dalmaciji. U nastavku rada raspravlja se o vremenu njegova namjesništva te se zaključuje kako je riječ o namjesniku dalmatinskog dijela Ilirika koji je tu dužnost obnašao između mandata G. Vibija Postuma i P. Kornelija Dolabele.

Istraživanja na lokalitetu Trstenik u Kaštel Sućurcu iz 2002. ukazala su na postojanje djelomično potopljenoga rimskog gospodarskog kompleksa s očuvanom obalnom konstrukcijom i očuvanim rimskim brodom

Irena Radić Rossi sa Sveučilišta u Zadru, Odjela za arheologiju i David G. Ruff s Institute of Nautical Archaeology, Texas A&M University donose rad Rimski brod na Trsteniku u Kaštel Sućurcu. Izvorni znanstveni rad na 19 stranica teksta s 20 ilustracija i jednom tablom obrađuje rezultate istraživanja na lokalitetu Trstenik u Kaštel Sućurcu iz 2002. koji je ukazao na postojanje djelomično potopljenoga rimskog gospodarskog kompleksa s očuvanom obalnom konstrukcijom. Istraživanjem iz 2006. ušlo se u trag rimskom brodu, ispunjenom kamenjem i namjerno potopljenom u funkciji sanduka kojim je bila učvršćena operativna obala. Iskopavanje broda provedeno je 2007., 2015. i 2020., a tijekom posljednjeg istraživanja pronađena su još dva broda iskorištena na isti način.

Dražen Maršić sa Sveučilišta u Zadru, Odjela za arheologiju potpisuje izvorni znanstveni rad Salonitanske grobne are s motivom stabla kao dekorom bočnih ploha. Autor na 21 stranicu teksta s 15 ilustracija analizira pojavu stabla kao dekorativnog uzorka na salonitanskim grobnim arama te dovodi u sadržajnu i kronološku vezu s istorodnim prikazima na arama grada Rima i sjeverne Italije, odakle su uvijek stizali snažni umjetnički impulsi. Vrstu stabla zbog postupka uopćavanja nije uvijek moguće sa sigurnošću prepoznati. Studirane salonitanske grobne are datiraju od kasnoklaudijevskog doba do otprilike sredine 2. stoljeća. Posljednji odjek motiva stabla susrećemo na rijetkim salonitanskim sarkofazima.

Ana i Dino Demicheli s Odsjeka za arheologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu potpisuju izvorni znanstveni rad Salonitanska nadgrobna ara obitelji Aeronii u Rimu. Rad na 13 stranica teksta s 11 ilustracija opisuje nadgrobnu aru koju su za života sebi i svojim potomcima podigli Kvint Eronije Adjutor i njegova oslobođenica i supruga Eronija Delicija. Spomenik je podrijetlom iz Salone, a vrlo brzo nakon pronalaska odnesen je u Veneciju gdje se nalazio u glasovitoj starinarskoj zbirci braće Nani. Tijekom 19. ili 20. stoljeća premješten je u Rim. U članku se analiziraju i jezične kvalitete natpisa i karakteristike klesanja slova te se ustanovljavaju sličnosti završne formule ovoga i još jednoga salonitanskog spomenika koji je nastao u istoj klesarskoj radionici.

Nino Švonja iz Arheološkog muzeja u Splitu donosi pregledni rad Nadgrobna stela Gaja K. Anterota iz Vranjica. Autor tako na 7 stranica teksta s 3 ilustracije obrađuje nadgrobnu stelu uzidanu kao spolij u pročelje obiteljske kuće Grubić u Vranjicu. Klesana je vrlo jednostavno – obrisi su naznačeni tek jednostavnom profilacijom unutar koje je epitaf na grčkom jeziku. Supruga Onomasta podiže ovu stelu svome suprugu Gaju K. Anterotu. Lijevo od natpisa uklesana su tri latinska križa. Natpis je do sada objavljen jedino u članku A. Steinbuchela i u CIG-u.

Povijesne teme zadnjega sveska Tusculuma započinju prilogom s područja solinske povijesti 16. stoljeća Michaela Ursinusa s Universitat Heidelberg, The Terra Nullius between the Contado of Split and the Pious Foundation (vakıf) of Rüstem Paşa c. 1574 – 1585. Izvorni znanstveni rad na 7 stranica teksta s 2 ilustracije obrađuje mletačke i osmanske izvore za razdoblje od 1574. do 1585. pružaju vrijedne podatke o ničijoj zemlji u neposrednom zaleđu Splita, o pojasu koji je dijelio teritorij (territorio) grada od poljoprivrednih imanja (ciftlik) u posjedu velikog vezira Rustem-paše, zeta (damad) sultana Sulejmana Veličanstvenog, a koji su se sastojali od nekoliko mlinova i sedamdesetak kršćanskih domaćinstava koja su plaćala poreze.

Krešimir Kužić u izvornom znanstvenom radu Utjecaj »maloga ledenog doba« na operacije tijekom oslobođenja Klisa 1648. godine, na 18 stranica teksta s 5 ilustracija prikazuje utjecaj meteoroloških ekstrema na postrojbe mletačke vojske tijekom operacije oslobođenja tvrđave Klis u ožujku 1648. »Malo ledeno doba« imalo je golem utjecaj na ljudske aktivnosti, a posebice na ratovanje. Oslobođenje Klisa dogodilo se početkom najžešće faze ovoga klimatskog poremećaja na sjevernoj hemisferi. Žestoka bura i hladnoće uzrokovale su žrtve među vojnicima iz opsadnih snaga.

Solinski župnik don Mate Mihanović prilikom svečanosti uz blagoslova solinske Sokolane održao je govor političko-društveno kontroverznoga sadržaja

Mario Matijević iz Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin potpisuje pregledni rad Solinski svećenici i Sokolsko društvo – govor pri blagoslovu Sokolane i zastave, u kojemu na 19 stranica teksta s 4 ilustracije obrađuje događaj otvaranja i blagoslova Sokolskoga doma (Sokolane) u Solinu i društvene zastave. Todobni je naime solinski župnik don Mate Mihanović unatoč izričitim preporukama i smjernicama mjesnoga Ordinarija prilikom svečanosti uz blagoslov održao govor političko-društveno kontroverznoga sadržaja.

Djelovanje pjevačkoga zbora i dramske sekcije najviše su obilježili kulturno-prosvjetni rad Seljačke sloge u Solinu

Tonći Ćićerić u izvornom znanstvenom radu Kulturno-prosvjetna djelatnost solinskog ogranka Seljačke sloge u predvečerje Drugoga svjetskog rata na 32 stranice teksta sa 7 ilustracija, 2 priloga i 7 tabli rekonstruira kulturno-prosvjetnu aktivnost solinskog ogranka Seljačke sloge u razdoblju od 1936. do 1940. istovremeno stavljajući njegovu djelatnost u širi društveni i politički kontekst. Posebnu pažnju autor posvećuje djelovanju pjevačkog zbora i dramske sekcije koji su najviše obilježili kulturno-prosvjetni rad Seljačke sloge u Solinu u turbulentim godinama pred početak Drugoga svjetskog rata.

Četrnaesti svezak solinskih tema zaključen je prilogom Mirka Jankova s Umjetničke akademije u Splitu, Pregled stanja pučkoga crkvenog pjevanja glagoljaških korijena u Solinu, Klisu, Vranjicu, Mravincima i Kučinama u 2020. godini. Autor kroz izvorni znanstveni rad na 52 stranice teksta sa 2 priloga i 7 tabli oslanjajući se na različita istraživanja evidencijom uporabnoga repertoara in situ te popisom (svih) i anketiranjem (odazvanih) pjevača i pjevačica, osigurava pisani trag pa i »pravo glasa« tim baštinicima i aktivnim nositeljima ove vrste obrednoga liturgijskoga i paraliturgijskoga pjevanja, ponajprije kao dokumentarni prilog stanja u 2020. istodobno i kao jedan od zaloga njegova daljnjeg očuvanja, savjesnije kultivacije i bolje javne vidljivosti.

Tim časopisa Tusculum prilikom predstavljanja četrnaestoga sveska najavio je i druge ovogodišnje korake u znanstveno-popularnomu radu Ustanove podsjetivši na održavanje znanstvenoga skupa posvećenoga don Lovri Katiću, a koji se priprema u organizaciji s Odsjekom za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, Odsjekom za glazbenu kulturu i glazbenu pedagogiju Umjetničke akademije u Splitu, Arheološkim muzejom u Splitu, Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Nadbiskupskim arhivom u Splitu, Centrom don Frane Bulić pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Tekuća godina iznjedrit će još jedan naslov iz niza znanstvenih djela Biblioteke Tusculum, a koji je dio projekta suradnje s Ivanom Aldukom i Državnim arhivom u Zadru, te se u povodu navedenih manifestacija očekuje se i ranije najavljivano otvaranje Znanstveno-dokumentacijskoga centra pri solinskomu »Zvonimiru«, koji će se temeljiti na građi tridesetogodišnjega arhiva mjesečnika Solinska kronika, arhivu časopisa Tusculum i biblioteci oformljenoj iz razmjene publikacija, a najvećim dijelom na velikodušnoj privatnoj donaciji znanstveno-stručne građe za budući »Zvonimirov« istraživački centar.

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću