Autor: urednik

PREDSTAVLJENA KONAČNA LISTA PRVENSTVA PRIKUPLJENIH ZAHTJEVA ZA KORIŠTENJE GROBNICA NA NOVOM GROBLJU U SOLINU – Grobnice od životne važnosti

18 siječnja 2023
urednik
Nema komentara
Kategorije: Solinska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 341. 15. siječnja 2023.

– Važećima se smatraju jedino one prijave koje su predane putem Javnoga poziva, a zapisivanje koje se obavlja u Gradskoj upravi mimo poziva služi tek kao podloga za utvrđivanje interesa građana. Molim stoga sve one koji su zainteresirani za kupnju grobnice da prate službene natječaje te dostavljaju zahtjeve temeljem istih – poručio je gradonačelnik

U prostorijama Gradske uprave 19. prosinca održana je konferencija za medije na kojoj su gradonačelnik Dalibor Ninčević i upravitelj Vlastitoga pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti Ante Parčina predstavili konačnu listu prvenstva prikupljenih zahtjeva za korištenje grobnica na Novom groblju u Solinu.

Naime Grad Solin je sredinom studenoga 2022. objavio Oglas za prikupljanje zahtjeva za dodjelu na korištenje obiteljskih grobnica te objavio kriterije za njegovu provedbu.

– Riječ je o grobnom polju XXIII koje je u završnoj fazi gradnje te sadrži 69 grobnica s dva, četiri ili šest ukopnih mjesta. Interes naših građana je uistinu velik što potvrđuje brojka od čak 190 pristiglih zahtjeva – rekao je gradonačelnik Ninčević dodajući kako je očito da veliki broj zainteresiranih sugrađana ovom prilikom nije uspio ostvariti mogućnost kupnje grobnice.

Gradonačelnik Dalibor Ninčević i upravitelj Vlastitoga pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti Ante Parčina istaknuli su kako tijekom ove godine Grad planira izgradnju novoga grobnoga polja s ukupno 87 grobnica

– S obzirom da nismo mogli svima udovoljiti odluku smo donijeli prema definiranim kriterijima i prioritetima. Tako su apsolutni prioritet imali naši sugrađani čiji su najmiliji ukopani u zajedničkim grobnicama ili u tzv. posuđenim, odnosno tuđim grobnicama.

Drugi kriterij je bila duljina prebivališta podnositelja na području Grada Solina, a dodatne bodove dobivali su i hrvatski branitelji te članovi obitelji poginuloga, zatočenog ili nestalog branitelja iz Domovinskog rata – pojasnio je gradonačelnik najavljujući kako bi se primopredaja spomenutih 69 grobnica trebala obaviti krajem veljače ili početkom ožujka 2023.

– S obzirom na iskazani veliki interes naših sugrađana odlučili smo već 2023. krenuti s izgradnjom novoga grobnog polja na kojemu je planirano ukupno 87 grobnica. Napomenuo bih kako su ostvareni svi preduvjeti za njegovu realizaciju: osigurano je zemljište, napravljena projektna dokumentacija te je ishođena građevinska dozvola.

Vjerujem da je to dobra vijest za sve one koji ovom prilikom nisu ostvarili pravo na kupnju grobnice – poručio je gradonačelnik te zamolio građane koji još uvijek čekaju na kupnju grobnica za razumijevanje i još malo strpljenja.

– Iskoristio bih ovu priliku da još jednom skrenem pozornost našim sugrađanima na važnost poštivanja procedure prilikom obavljanja prijava za grobnice. Naime, važećima se smatraju jedino one prijave koje su predane putem Javnoga poziva, a zapisivanje koje se obavlja u Gradskoj upravi mimo poziva služi tek kao podloga za utvrđivanje interesa građana. Molim stoga sve one koji su zainteresirani za kupnju grobnice da prate službene natječaje te dostavljaju zahtjeve temeljem istih – poručio je gradonačelnik.

KONCEM PROSINCA ODRŽANA ZADNJA SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA U 2022. – Apsurdi i logika grada na Jadru

18 siječnja 2023
urednik
Nema komentara
Kategorije: Solinska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 341. 15. siječnja 2023.

– Uputio sam prije desetak dana oštar dopis na adresu Hrvatskih cesta, a isto sam dostavio i na znanje Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture koje je također zatražilo hitno očitovanje HC-a. Situacija je po mom mišljenju apsurdna i nimalo obećavajuća – rekao je gradonačelnik o situaciji na Širini i izgradnji odvojka kraj TC »Salona mall« najavljujući kako će se i sam pridružiti građanima ukoliko dođe do prosvjeda

Zadnju sjednicu, posljednju u 2022. solinski su gradski vijećnici započeli aktualnim satom tijekom kojega su postavili niz pitanja vezanih za razna područja u domeni funkcioniranja Grada. Jedan od prvih upita odnosio se na objavu liste građana koji su ostvarili pravo na kupnju stana iz Programa poticane stanogradnje. Odgovorio je gradonačelnik ističući kako se još uvijek analiziraju pristigli zahtjevi te da je napravljena preliminarna lista koja nije službena jer se potražuje dodatna dokumentacija od podnositelja zahtjeva, u prvom redu onih koji su prijavljeni na adresi roditelja.

Vijećnici su se zanimali i za mogućnost smanjenja članarina u sportskim klubovima za djecu koja dolaze iz višečlanih obitelji, zatim za mogućnost postavljanja pješačkoga prijelaza na ulazu u Gradinu, za postavljanje dodatnoga broja kamera kako bi se spriječilo ilegalno odlaganje otpada te za izgradnju odvojka kod TC Salona Mall. Vezano uz izgradnju spomenutoga odvojka gradonačelnik je još jednom izrazio nezadovoljstvo zbog ne realizacije toga projekta te zbog stanja na raskrižju Širina na kojemu još uvijek nisu započeli radovi.

Oštri dopisi i prosvjedi

– Uputio sam prije desetak dana oštar dopis na adresu Hrvatskih cesta, a isto sam dostavio i na znanje Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture koje je također zatražilo hitno očitovanje HC-a. Situacija je po mom mišljenju apsurdna i nimalo obećavajuća – rekao je gradonačelnik najavljujući kako će se i sam pridružiti građanima ukoliko dođe do prosvjeda.

Ostaje za nadati se kako novi gradski park za pse ne će doživjeti sudbinu prethodnoga, od njega udaljenoga tek koju stotinu metara

Jedno od pitanja postavljenih u nastavku aktualnoga sata odnosilo se na razloge nekorištenja podzemnih garaža pored dvorane u Arapovcu. Prema gradonačelnikovim riječima Grad je nudio građanima mogućnost korištenja garaža po simboličnim cijenama, ali nažalost s njihove strane nije bilo interesa.

Nadalje, vijećnike je zanimalo zašto se park za pse umjesto na planiranoj lokaciji na Širini uređuje na zemljištu uz Ulicu dr. Franje Tuđmana. Gradonačelnik je objasnio kako se od lokacije na Širini odustalo zbog zabrane nadležnoga Konzervatorskoga ureda Ministarstva kulture (prvotno predložena lokacija se nalazi unutar stroge arheološke zone op. ur.). Predmetna lokacija je pak odabrana zbog činjenice da se radi o zemljištu u gradskomu vlasništvu koje je pak u blizini gradskoga središta te je samim time dostupno većemu broju građana.

Građenju 2.8 milijuna eura

Uslijedio je dnevni red sjednice, a prve dvije točke odnosile su se na prijedloge programa građenja i održavanja komunalne infrastrukture na području grada Solina za 2023.

Ukupna sredstva za ostvarivanje Programa građenja komunalne infrastrukture iznose nešto više 2.8 milijuna eura od kojih se preko 382 tisuće eura odnosi na gradnju nerazvrstanih cesta. Na ovom popisu našla se gradnja spojne ceste Braće Radić i Ulice Bubići, spojne ceste Ulice Stjepana Radića i Zvonimirove ulice, izgradnja druge faze Ulice nadbiskupa Ante Jurića u Vranjicu pored igrališta NK-a Omladinac, spoj ulica Put mira – Hrvatski branitelji te izgradnja odvojka Ulice dr. Franje Tuđmana.

Za gradnju javnih zelenih površina predviđeno je izdvajanja u iznosu od oko 303 tisuće eura. U planu je između ostaloga uređenje dječjega igrališta na području Libovac u Kučinama te na prostoru između zgrada na Širini, izgradnja svlačionica pored malonogometnoga igrališta uz crkvu sv. Anastazija u Svetomu Kaju, uređenje malonogometnoga igrališta u Vranjicu, postavljanje montažnih tribina pored igrališta uz Poslovni centar u Rupotini, zatim pored igrališta u Vranjicu te izrada projekta za uređenje trim staze od Mravinaca do Majdana.

U izgradnju groblja bi se tijekom 2023. trebalo uložiti preko 631 tisuću eura kojima je obuhvaćena izgradnja novih grobnica u Kučinama i Mravincima, izgradnja nove suvremene mrtvačnice i ispraćajnog prostora na Novomu groblju u Solinu, izrada projektne dokumentacije za uređenje Staroga solinskog groblja te izrada Web GIS aplikacije za pretraživanje i pregledavanje grobnih mjesta.

Građani planiraju proračun

U programu gradnje komunalne infrastrukture našla se i stavka participativnoga budžetiranja. Riječ je o projektu kojim se po prvi put omogućilo građanima izravno sudjelovanje u planiranju i donošenju proračuna, predlaganju određenih malih komunalnih zahvata i radova na područjima svojih mjesnih odbora, a sve s ciljem podizanja kvalitete života.

Grad je omogućio građanima da putem web obrasca i e-maila ili osobnom predajom dostave prijedloge koje će obraditi stručne službe, a za ovu namjenu osigurano je 26 tisuća eura.

Prijedlogom programa održavanja komunalne infrastrukture predviđeno je izdvajanje od oko 2 milijuna eura od kojih se gotovo 714 tisuća odnosi na održavanje nerazvrstanih cesta.

Socijali, kulturi i sportu 3.6 milijuna eura

U nastavku sjednice predstavljeni su programi javnih potreba u kulturi, sportu i socijalnoj skrbi za 2023. Za realizaciju programa javnih potreba u kulturi izdvojit će se ukupno oko 1.1 milijuna eura, za sportske programe milijun, a za program socijalne skrbi 1.6 milijun eura.

Na dnevnomu redu sjednice našao se i zaključak o Programu rada Gradske knjižnice Solin s planom prihoda i rashoda za 2023. kojega je predstavio ravnatelj Ivan Peroš te prijedlog Zaključka o prihvaćanju Programa rada Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin s financijskim planom za 2023. kojeg je predstavio ravnatelj Ustanove Tonći Ćićerić dok je ravnateljica Dječjega vrtića »Cvrčak« Solin Anđela Biuk predstavila prijedlog Zaključka o godišnjem planu i programu rada ove predškolske ustanove za pedagošku 2022./’23. godinu. Svi prijedlozi o planu rada spomenutih gradskih ustanova usvojeni su većinom glasova solinskih gradskih vijećnika.

Vijećnici su usvojili i prijedlog odluke o davanju koncesije za korištenje zaštićenoga kulturnog dobra Gašpine mlinice Obrtu za proizvodnju i usluge »Ana-M« vlasnice Ane Marušić. Koncesija se daje na rok od četiri godine, a izabrani koncesionar dužan je Gradu plaćati naknadu u iznosu od 8 tisuća kuna godišnje.

Nova vrtićka ustanova

Sjednica je zaključena donošenjem Zaključka o osnivanju nove ustanove predškolskoga odgoja. Naime, Grad Solin je zajedno s općinama Muć, Klis i Dugopolje osnivač ustanove predškolskoga odgoja DV »Cvrčak« Solin koja u svomu sastavu ima ukupno 21 objekt s 58 odgojnih skupina i 1198 djece. Od navedenoga broja Gradu Solinu pripada 16 objekata s 896 djece.

Budući da je u tijeku proces razdruživanja DV »Cvrčak« Solin i DV »Maslačak« Dugopolje sukladno Odluci o podjeli ustanove i osnivanju novoga dječjeg vrtića iz ožujka 2022. Gradsko vijeće Solin je ocijenilo nužnim osnivanje nove ustanove predškolskoga odgoja koja bi obuhvatila dio postojećih objekata i skupina u kojima se obavlja odgoj i obrazovanje te skrbi o djeci rane i predškolske dobi.

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Sastav i antioksidativno djelovanje meda

16 prosinca 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Zelena stranica
SOLINSKA KRNONIKA 340, 15. prosinca 2022.

Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ

Med je gusta, bistra tekućina, žute do smeđe boje, aromatičnoga mirisa cvijeća od kojega je nastao te slatkoga okusa. Sadrži šećere, flavonoide, organske kiseline, enzime, minerale, aminokiseline, hlapljive komponente, hormone, vitamine i dr. Ugljikohidrati su najzastupljeniji sastojak meda. Većinom je to fruktoza s prosječnim udjelom od 39,1% te glukoza s prosječnim udjelom od 30,3%. Zajedno čine 88 do 95% ugljikohidrata u medu

Med je slatka, sirupasta i gusta tvar koju proizvode medonosne pčele (Apis mellifera L.). Med je sladak, gust, viskozni, tekući ili kristaliziran proizvod kojeg medonosne pčele proizvode od nektara cvjetova medonosnih biljaka ili od medne rose, koje pčele skupljaju u svoj medni mjehur, dodaju mu vlastite specifične tvari i odlažu u stanice saća gdje lepezanjem odstranjuju višak vode, te med sazrijeva.

Prema načinu proizvodnje imamo:

– med u saću kojega skladište pčele u stanicama svježe izgrađenoga saća bez legla ili u satnim osnovama izgrađenima isključivo od pčelinjega voska, koji se prodaje u poklopljenom saću ili u sekcijama takvoga saća;
– med sa saćem ili med s dijelovima saća; cijeđeni med koji se dobiva ocjeđivanjem otklopljenoga saća bez legla;
– vrcani med je med dobiven vrcanjem (centrifugiranjem) otklopljenoga saća bez legla;
– prešani med je med dobiven prešanjem saća bez legla, s ili bez korištenja umjerene temperature koja ne smije prijeći 45 °C;
– filtrirani med se dobiva na način koji tijekom uklanjanja stranih anorganskih ili organskih tvari dovodi do značajnoga uklanjanja peludi.

Sastav meda

Med je složena smjesa s više komponenti, njegov sastav do danas nije potpuno razjašnjen te ne postoje dva uzorka meda koja su u potpunosti identična.

Med je gusta, bistra tekućina, žute do smeđe boje, aromatičnoga mirisa cvijeća od kojega je nastao te slatkoga okusa. Sadrži šećere, flavonoide, organske kiseline, enzime, minerale, aminokiseline, hlapljive komponente, hormone, vitamine i dr. Ugljikohidrati su najzastupljeniji sastojak meda.

Većinom je to fruktoza s prosječnim udjelom od 39,1% te glukoza s prosječnim udjelom od 30,3%. Zajedno čine 88 do 95% ugljikohidrata u medu. Monosaharidi daju medu slatkoću, energetsku vrijednost, a najviše utječu na njegova fizikalna svojstva kao što su viskoznost, kristalizacija meda, gustoća, higroskopnosti i dr. Omjer fruktoze i glukoze je bitan i za predviđanje tijeka kristalizacije meda. Glavni šećeri koji medu daju sposobnost kristalizacije su: glukoza, fruktoza, maltoza i saharoza.

Voda je drugi najzastupljeniji sastojak meda nakon ugljikohidrata. Njezin udjel u medu je između 15 i 23%. Voda ovisi o klimatskim promjenama, pasmini pčela, vlažnosti i temperaturi zraka u košnici, okolini te o načinu čuvanja meda. Udjel vode u medu je parametar kakvoće meda jer utječe na mikrobiološku aktivnost u medu. Što je veći udio vode veća je mogućnost da će med izgubiti okus te da će se pokvariti. Udio vode ispod 17,1% onemogućava fermentaciju meda. Po pravilniku med ne smije imati udio vode veći od 20 %.

Proteini i aminokiseline zastupljeni u medu mogu biti biljnog i životinjskog podrijetla u obliku prave aminokiseline ili u obliku koloida (male lagane lebdeće čestice koje utječu na formiranje mjehurića u medu i stvaranje pjene, tamnjenje, zamućenje i kristalizaciju). Smatra se da veći dio proteina u medu dolazi iz žlijezda slinovnica. Med također sadrži i aminokiseline, od kojih je najzastupljenija fenilalanin s udjelom od 80 do 90%.

Enzimi koji su zastupljeni u medu su invertaza, dijastaza, katalaza, oskidaza i peroksidaza, te proteolitičke enzime. Dio enzima dolazi od pčela tijekom prerade nektara, ostali iz peludi, nektara, ponekad i od kvasaca i bakterija prisutnih u medu. Njihova zastupljenost je mjerilo kakvoće meda, stupnja zagrijavanja i trajnosti te čuvanja meda. Vitamini zastupljeni u medu većinom potječu iz nektara i peludi te njihova količina ovisi o botaničkom podrijetlu, ali i o procesiranju meda. Med sadrži vitamin C, B1(tiamin), B2 (riboflavin), B3 (niacin), B5 (pantotenska kiselina), B6 (piridoksin) te vitamin K.

Unatoč dosadašnjemu mišljenju da se radi isključivo o mravljoj kiselini dokazano je da ima još mnogo drugih organskih kiselina u medu. Neke od njih su: oksalna, maslačna, octena, limunska, benzojeva, vanilinska, glukonska itd. Najvažnija organska kiselina je glukonska koja nastaje iz glukoze djelovanjem enzima oksidaze. Prema podacima iz literature med u sebi sadrži od 0,17 do 1,17 % organskih kiselina. Veliki broj organskih kiselina nalazi se u obliku estera.

U medu se nalazi čitav niz mineralnih tvari koji su količinski slabo zastupljeni, prosječno 0,1 do 0,2% u nektarnom medu i do 1,5% u medljikovcu, a izražavaju se kao udio pepela.

Flavonoidi spadaju u fitokemikalije. U biljkama su vezani uz proces fotosinteze i imaju antioksidativni učinak, djeluju antimikrobno, inhibiraju razne enzime, imaju citotoksični i antitumorni učinak.

Polifenoli i antioksidativno djelovanje meda

Antioksidanti su spojevi koji u vrlo maloj koncentraciji neutraliziraju slobodne radikale te time usporavaju ili zaustavljaju oksidacijske procese u stanicama organizma. U zdravomu organizmu postoji ravnoteža između nastajanja slobodnih radikala i antioksidativne obrane samoga organizma.

Kada se ravnoteža naruši nastane oksidativni stres, stanje kada zbog prekomjernoga stvaranja slobodnih radikala dolazi do oštećenja važnih molekula u organizmu. Prvenstveno se to odnosi na esencijalne proteine i lipide, ali i na naš nasljedni genetički materijal – nukleinske kiseline.

Epigenetika je proces reverzibilne izmjene u ekspresiji gena koji se odvija bez promjene u DNA slijedu. To znači da je osim genetskoga nasljeđa koji svaka jedinka dobiva rođenjem, od velikoga značaja i okoliš, način života i prehrana svakoga pojedinca. Jednostavno rečeno određeni epigenetski čimbenici mogu potaknuti nastanak tumora dok ga druge sprečavaju.

Polifenoli su dio epigenetskih čimbenika koji imaju mogućnost mijenjanja negativnih epigenetskih modifikacija i samim time utječu na sprečavanje razvitka tumora i drugih staničnih oštećenja. Polifenoli mogu sudjelovati u svakomu od procesa razvitka tumora, uključujući: inicijaciju, proliferaciju, migraciju, angiogenezu i nastanak metastaza tumora. Zbog ovih se karakteristika polifenola ulaže nada u budućnost liječenja tumora prehranom.

Polifenoli u medu dolaze preko nektara i peludi koje pčele skupljaju iz cvjetova biljaka. S obzirom na ogromnu rasprostranjenost polifenola i flavonoida u biljnomu carstvu dokazano je da se mnogi od njih mogu naći u medu. Antioksidativni kapacitet meda izravno je povezan s udjelom i sastavom polifenola u medu, a najviše ovisi o botaničkom podrijetlu meda i sastavu flore gdje se pčelinjak nalazi, ali je vezan i s procesiranjem i skladištenjem meda.

Antioksidacijska aktivnost je u korelaciji i sa sadržajem ukupnih fenola i bojom meda, pa prema tome tamniji med sadrži više ukupnih fenola te shodno tome ima veću antioksidacijsku aktivnost. Fenolni spojevi u medu su flavonoidi i fenolne kiseline i med upravo zbog sadržaja raznolikih fenolnih spojeva predstavlja izvrstan i prirodan izvor antioksidansa.

Flavonoidi u medu su važni jer određuju boju meda, aromu i okus te imaju koristan učinak na zdravlje. Flavonoidi, osim antioksidacijskih svojstava, sadrže i ostala korisna svojstva kao što su protuupalna, antibakterijska, antialergijska, antiishemijska i antitumorska svojstva, te svojstvo inhibicije enzima koje je moguće zbog interakcije enzima s ostalim dijelovima molekule flavonoida. Glavne grupe flavonoida nađenih u medu su flavoni, flavonoli i flavononi .

Čovjekov organizam posjeduje učinkovite obrambene antioksidacijske sustave za zaštitu od slobodnih radikala i ostalih reaktivnih vrsta kisika. Enzimski antioksidansi prvi su obrambeni mehanizam protiv slobodnih radikala te ih neutraliziraju već pri njihovom nastanku. Međutim, kako čovjek stari, tako se i produkcija tih enzima smanjuje pa konzumacijom hrane bogate antioksidansima, među kojom se svakako nalazi i med, pomažemo organizmu da očuva zdravlje.

Prisustvo određenih flavonoida u medu se koristi na način da se pojedini flavonoidi označavaju i kao markeri botaničkoga podrijetla meda. Znanstveno je potvrđena zastupljenost flavanona hesperetin kao markera za citrusni med, flavonol kempferol za ružmarinov med i kvercetin za suncokretov med. HPLC analizom flavonoidnog profila 14 vrsta uniflornih i multiflornih medova odredili su hesperetin kao marker za identifikaciju citrusova meda budući da je i identificiran samo u toj vrsti meda. Također flavonoid miricetin predložen je kao marker za vrijeskov med, dok je kempferol za ružmarinov med.

U ispitivanjima flavonoida u medu često su identificirane i fenolne kiseline. Tako je elaginska kiselina identificirana kao mogući marker za vrijeskov med (Erica sp.), dok je za med majčine dušice karakteristična prisutnost ružmarinske kiseline.

Daljnja istraživanja sadržaja fenolnih spojeva i flavonoida u medu pokazala su da osim što postoji korelacija s cvjetnim i geografskim porijeklom meda, postoji i korelacija s antimikrobnim djelovanjem meda. Količine flavonoida u medu su veoma različite, ali mogu iznositi i do 6000 μg/kg, dok je njihov udio puno veći u peludi (0,5 %) i u propolisu (10 %) Neki znanstvenici su ispitivali ukupni udio fenola kod različitih vrsta meda i prosječna vrijednost je bila 74, 38 mg/100 g.

Med medljikovac ima najveći udio fenola za razliku od cvjetnih medova. Utvrđeno je da je antioksidativni kapacitet medova u značajnoj mjeri povezan s flavonoidima, ali da svakako ukupna antioksidacijska aktivnost meda ovisi o ukupnomu sadržaju polifenola kao i svim drugim antioksidansima.

Kako je glavna karakteristika antioksidansa neutraliziranje slobodnih radikala na način da predaju jedan atom vodika slobodnomu radikalu koji se time stabilizira, oni djeluju na smanjenje oksidacijskoga stresa.

Slobodni radikali se neprestano stvaraju kao nusprodukti normalnih fizioloških i metaboličkih procesa u stanici, a unose se u organizam iz vanjskih izvora, poput cigaretnoga dima, zagađenoga zraka, djelovanja UV i ionizirajućega zračenja, primjenom umjetnih gnojiva, insekticida i pesticida, te nutritivnim putem. Stvaranje slobodnih radikala može biti povećano i u stanjima stresa, te povećanoga fizičkog i psihičkog napora.

Slobodni radikali i druge reaktivne vrste kisika, uključeni su u razvojne procese brojnih bolesti kao što su: astma, tumori, kardiovaskularne bolesti, katarakt, dijabetes, gastrointestinalne upalne bolesti, bolesti jetre, makularna degeneracija i drugi upalni procesi. Pridonose starenju stanica, mutagenezi, karcinogenezi i koronarnim bolestima srca, i to putem destabilizacije membrana, oštećenja DNA i oksidacije lipoproteina niske gustoće (LDL).

Redovita konzumacija hrane bogate antioksidantima ima veliku ulogu u održavanju ljudskoga zdravlja, u prevenciji mnogih bolesti i kao pomoć u borbi protiv bolesti.

PADALINE
U mjesecu listopadu 2022. u Solinu na području Gornje Rupotine palo je 10 litara kiše po četvornomu metru.

PEDIJATRIJA – Anemije i poremećaj metabolizma željeza kod djece

16 prosinca 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Zrnca
SOLINSKA KRONIKA 340, 15. prosinca 2022.
Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ, dr. Med., spec. pedijatar

Osim anemije nedostatak željeza u organizmu dovodi i do drugih brojnih poremećaja. Zato nam poznavanje metabolizma željeza daje puno bolji uvid o brojnim stanjima koja se mogu pojaviti u organizmu kada u njemu nedostaje željeza. Željezo je element koji je esencijalan na staničnoj razini za stvaranje energije iz hranjivih tvari. On je ključni element u sintezi hemoglobina, ali je neophodan i za brojne druge stanične procese

Uloga željeza u organizmu

Željezo je element koji je neophodan ljudskomu organizmu i ima velik utjecaj na zdravlje. U tijelu se nalazi u više oblika, sastavni je dio mnogih enzima, sudjeluje u metabolizmu svih živih stanica, a u najvećemu se postotku nalazi u crvenim krvnim stanicama, kao dio hemoglobina, najvažnijega spoja koji veže i prenosi kisik.

To je ujedno i najvažnija uloga željeza u organizmu. Njegova normalna apsorpcija i koncentracija je važna i za održavanje ravnoteže apsorpcije svih metala i elemenata u tragovima, budući da oni sa željezom i međusobno čine stabilnu dinamičku ravnotežu.

Potrebe za željezom

Organizam prima željezo, osim prije rođenja, isključivo izvana, hranom ili farmakološkim pripravkom. Ono se ugrađuje u hemoglobin i enzime, te pohranjuje u mišićima i jetri, gdje su sadržane zalihe željeza.

Ne izlučuje se iz organizma osim neznatno stolicom, a do gubitka dolazi jedino krvarenjima. Žene su stoga, obzirom na mjesečna krvarenja i porode podložne anemiji, ako gubitke ne prati odgovarajući unos. Tijekom života potrebe za željezom se mijenjaju, ovisno o brzini rasta, odnosno o posebnim stanjima.

Tako dojenačko i razdoblje pubertetskoga rasta u zdrave djece zahtijevaju najveći unos željeza, a povećane potrebe imaju djevojke i žene u generativnom periodu, naročito u stanjima trudnoće i dojenja. Dječaci nakon završetka rasta i muškarci kasnije u životu nemaju povećanu potrebu za željezom ako su zdravi, jer su gubici iz organizma minimalni i zanemarivi, tako da normalna prehrana potpuno zadovoljava sve potrebe.

U stanjima povećane potrebe često je potrebno željezo dodati i u obliku farmakološkog pripravka.

Izvori željeza i što dovodi do nedostatka

Zeleno lisnato povrće ima visok sadržaj željeza, ali količina povrća koja bi zadovoljila dnevnu potrebu za željezom znatno premašuje mogućnost koju dojenče ili malo dijete može pojesti, za razliku od mesa ili ribe koje potrebnu količinu željeza sadržava u znatno manjoj ukupnoj količini.
Organizam željezo može uzeti iz hrane ili u obliku farmakološkog pripravka.

Novorođenče zalihu željeza dobiva od majke. U zdrave novorođenčadi, nakon normalnoga trajanja trudnoće, zalihe dostaju za normalan rast i razvoj do 5. ili 6. mjeseca života (ovisno o brzini povećanja tjelesne mase), a nakon toga je nužno započeti unos željeza hranom. U majčinom mlijeku je sadržaj željeza oskudan, ali je njegova iskoristivost maksimalna.

U slučaju da je dijete hranjeno adaptiranim mlijekom, ono namijenjeno djeci od 6. mjeseca obogaćeno je željezom. U obaveznoj dohrani koja započinje navršenim 6. mjesecom života mora biti zelenoga lisnatog povrća i mesa, dakle namirnica koje sadržavaju željezo. Željezo se iz svih vrsta mesa (crveno meso, perad i riba) u obliku hem-željeza značajno bolje resorbira od ne-hem-željeza koje se nalazi u biljnim izvorima. Kasnije u djetinjstvu, kao i u životu odrasloga čovjeka, hranidbeni izvori željeza ostaju meso, naročito iznutrice, zeleno i crveno, a pogotovo crno bobičasto voće i povrće. Najčešći uzrok sideropenije je nedovoljan unos hranom.

Postavlja se pitanje kako dijete koje »jede sve«, prethodno je dojeno, a rođeno je terminski, može uopće imati anemiju uslijed nedostatka željeza. Uzroka može biti više. Najprije je stupanj majčine anemije. Ako žena koja zatrudni ima smanjenu zalihu željeza u organizmu (npr. boluje od anemije, česte trudnoće u kratkom razmaku), neće moći udovoljiti potrebama djeteta koje nosi i ono će se roditi sa smanjenim zalihama, tako da daljnji prirodni unos hranom prema preporukama neće moći nadoknaditi već stečeni manjak. Drugi je razlog u izboru namirnica i njihovoj kombinaciji. Naime, neke namirnice premda imaju visok sadržaj željeza (npr. špinat), imaju nisku iskoristivost željeza jer sadržavaju druge tvari koje smanjuju apsorpciju željeza (npr. fitati).

Nadalje, hrana bogata biljnim vlaknima također smanjuje apsorpciju željeza (npr. žitarice). C-vitamin iz hrane ili napitaka pomaže apsorpciju željeza, dok ga npr. mlijeko smanjuje. Treba uzeti u obzir i količinu hrane bogate željezom koju dijete može uzeti dnevno. Zeleno lisnato povrće ima visok sadržaj željeza, ali količina povrća koja bi zadovoljila dnevnu potrebu za željezom znatno premašuje mogućnost koju dojenče ili malo dijete može pojesti, za razliku od mesa ili ribe koje potrebnu količinu željeza sadržava u znatno manjoj ukupnoj količini.

Znači, mora se voditi računa o izboru hrane (preferira se meso) i kombinaciji s namirnicama koje pospješuju apsorpciju željeza (npr. uz mesno-povrtni obrok piti voćni sok), a treba izbjegavati kombinacije mesa ili povrća sa žitaricama ili mlijekom. Kravlje mlijeko, razrijeđeno ili ne, nije dobar izvor mlijeka za dojenče do 1. godine života. Dokazano je da djeca koja piju kravlje mlijeko unutar prvih 12 mjeseci života redovito imaju oskudno, ali trajno krvarenje iz probavnoga trakta koje polagano dovodi do gubitka željeza. Tako izbor mlijeka za dojenče svakako ostaje ili majčino mlijeko ili adaptirano kravlje mlijeko koje je u drugoj polovici prve godine obogaćeno željezom.

Simptomi i posljedice anemije

Bljedilo je najupadniji znak anemije, premda dio djece koja djeluju vrlo prozračno i blijedo nije anemičan, već se radi o izrazito svjetloputoj djeci, tako da taj znak nije pouzdan.

Anemična djeca često slabo jedu, nervozna su, umorna, osjetljiva na hladnoću. Mogu se javiti promjene na noktima ili kosi u vidu lomljivosti i bjelkaste ispruganosti, mrlje na jeziku.

Anemija uslijed manjka željeza dovodi do slabije apsorpcije i drugih minerala i elemenata u tragovima, tako da združeno djelovanje rezultira u povećanoj osjetljivosti na infekcije (vrlo često obolijevaju od lakših oblika uglavnom respiratornih infekcija), promjena na crijevima koje uzrokuju smanjenu iskoristivost svih hranjivih sastojaka, a može nastati i zaostatak u rastu.

Posljedice anemije koje nisu odmah uočljive i koje se ne povezuju s anemijom kad se eventualno i primijete, su blagi zaostatak u motoričkom razvoju, promjene na psihičkom planu u vidu hiperaktivnosti, nezadovoljstva i smetnji ponašanja, a na intelektualnom planu u vidu slabijih rezultata na testovima inteligencije u odnosu na djecu iste dobi koja nisu anemična. Nije sasvim sigurno je li oporavak tih funkcija moguć u potpunosti i nakon izlječenja anemije.

Koja su djeca ugrožena anemijom?

Dijete rođeno od majke koja boluje od anemije rađa se s manjom zalihom željeza. Nadalje, ono rođeno iz blizanačke ili višeplodne trudnoće ima također manju zalihu željeza, kao i dijete rođeno prije termina.

Plod najviše željeza od majke uzima u posljednjem mjesecu trudnoće, a iz dobivenih zaliha dojenče crpi željezo za izgradnju hemoglobina u prvih 4 do 6 mjeseci života. Nakon toga njegova tjelesna masa (kada dosegne tjelesnu težinu od oko 6 kg) zahtijeva dodatni izvor željeza, tako da je to razdoblje kada je potrebno započeti dohranu i u prehranu uključiti povrće i meso, a ako dijete nije dojeno, davati adaptirano mlijeko obogaćeno željezom.

Od druge godine života do puberteta rast nije intenzivan i dovoljan je unos željeza raznovrsnom prehranom. U periodu pubertetskoga rasta i dječacima i djevojčicama je potrebno više željeza, pa nerijetko, i uz dobre prehrambene navike, hrana nije dovoljan izvor željeza, naročito za djevojke.

Vrlo je važno da djevojke u pubertetu imaju zadovoljavajuću opskrbu željezom zbog nagloga rasta i početka mjesečnih gubitaka menstruacijom, a ujedno stvaraju zalihu u organizmu za buduću trudnoću i svoje dijete.

Dijagnostika anemije

Laboratorijski parametri (hemoglobin, hematokrit, feritin) koji ukazuju na anemiju su podložni velikim oscilacijama obzirom na trenutačno stanje organizma (hidriranost, prisutnost infekcije), a određivanje serumskoga željeza vrlo je osjetljiva pretraga koju niz parametara može poremetiti, tako da ni u kojem slučaju samostalno određivanje serumskoga željeza nije pouzdan kriterij za utvrđivanje sideropenijske anemije.

Potrebno je obaviti pretrage koje uključuju vrijednosti hemoglobina, hematokrita, volumena i koncentracije hemoglobina u eritrocitima (MCV, MCH, MCHC), feritina u serumu, zasićenosti trasnferina i ukupnoga transferina (UIBC,TIBC), te serumskoga željeza, ali treba voditi računa da se pretrage provode u stanju kada dijete nije bolesno.

Može se učiniti i razmaz periferne krvi koji pokazuje anulocitozu, hipokromaziju i anizocitozu. No, u praktičnomu je radu često puta dovoljno uzeti anamnestičke podatke o prehrani, učestalosti infekcija (pogotovo parazitozi!), uz vrijednosti krvne slike, da bi se uvela terapija željezom. Dijagnosticianje sideropenije bez anemije je kompliciranije i izlazi iz okvira praktičnoga rada.

Kriteriji dijagnoze sideropenijske anemije su sljedeći: Hb (g/l) < 110 Hct (%) < 32 MCV (fL) < 70 MCH (pg) < 22 MCHC (mikrog/l) < 320 ser. feritin (mikrog/l) < 10 zasićenost transferina (%) < 12 kapacitet vezanja željeza (mikrog/dl) >350 Imajući u vidu razdoblje kada najranije može nastati sideropenijska anemija, uz optimalne uvjete glede trajanja trudnoće i dojenja, radi se o starosti dojenčeta od oko 8 mjeseci.

Terapija

Uputno je započeti liječenje manjim dozama jer preparat željeza može izazvati gastrointestinalne nuspojave.

Liječenje sideropenijske anemije traje nekoliko mjeseci, a provodi se preparatom soli željeza u obliku sulfata, glukonata ili fumarata. Neki preparati zahtijevaju istovremenu primjenu C-vitamina koji pospješuje apsorpciju, dok se drugi daju samostalno (ovisno o valentnosti željeza).

Premda je učinak na poboljšanje krvne slike vidljiv brzo (dijagnoza »ex juvantibus«), potrebno je produljiti liječenje radi popunjavanja smanjenih zaliha željeza u organizmu.

Ukupna dnevna doza je 5 mg/kg tjelesne težine, podijeljena u 2 do 3 doze za dojenčad, kod predškolske djece je manja, 30 do 40 mg/dozi, dok kod veće djece i odraslih iznosi 100 do 200 mg dnevno. Uputno je započeti liječenje manjim dozama i tijekom nekoliko dana doze povećavati, jer preparat željeza može izazvati gastrointestinalne nuspojave.

Djelotvornost terapije se ne može povećati ili liječenje ubrzati povisivanjem doze, već duljinom trajanja terapije. Jednaka je klinička djelotvornost primjene svakodnevne terapije ili primjene iste doze svaki drugi dan. Rizične skupine dojenčadi, dakle prerano rođena djeca, djeca rođena iz višeplodnih trudnoća, bolesna novorođenčad i dojenčad (koja razvijaju anemiju uslijed infekcija, eventualnih krvarenja i vađenja krvi radi dijagnostičkih pretraga), zahtijevaju profilaktičku primjenu peroralnog pripravka željeza od ranih tjedana života.

Profilaktička terapija preparatom željeza daje se u dozi 2 mg/kg TT, tijekom cijele prve godine.

Optimalan unos željeza za dojenčad i malu djecu je: u prehranu uključiti raznovrsne namirnice, osigurati odgovarajuću količinu C-vitamina u obrocima (minimum 25 mg/obroku), naročito ako je obrok bez mesa ili ako sadržava hranu iz koje je željezo nisko iskoristivo (jaja, špinat, žitarice), uključiti u jelovnik meso svakodnevno, isključiti hranu koja umanjuje apsorpciju željeza (mlijeko, visok udio biljnih vlakana, crni čaj, kavu, biljne začine), izbjegavati kravlje mlijeko u prvoj godini života, u djece rizične za sideropenijsku anemiju nastaviti mliječnom formulom obogaćenom željezom i u djece nakon prve godine.

KOŠARKA – A2 LIGA JUG: KK SOLIN – Pet pobjeda i dva poraza

16 prosinca 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Sportska Kronika

SOLINSKA KRONIKA 340, 15. prosinca 2022.

Nakon odigranih 7 kola A2 lige – Jug, Solinjani su na omjeru od pet pobjeda i dva poraza. Četvrto kolo nudilo je derbi i domaću pobjedu protiv uvijek neugodne zadarske Diadore, rezultatom 78:70.

Slijedila je gostujuća pobjeda protiv KK Sukošan, 70:59, pobjeda na Bilankuši protiv Cetine iz Trilja 83:69, te poraz u Makarskoj od prošlogodišnjeg prvoligaša KK Amfore rezultatom 76:73, gdje se utakmica prelomila u zadnjoj minuti susreta.

– Do kraja prvoga dijela sezone preostala su još dva kola, derbi protiv Mislava na Gripama i domaća utakmica protiv Dubrovnika. Nadamo se dobrim rezultatima u preostalim utakmicama, da što bolje završimo prvi dio sezone i zadržimo priključak vrhu prvenstvene ljestvice – rekao je tajnik kluba Mirko Podrug.

KARATE: – Medalje Solinjana u Dalmatinskoj ligi i Prvenstvu Županije

16 prosinca 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Sportska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 340, 15. prosinca 2022.

Karate prvenstvo Splitsko-dalmatinske županije održano je 27. studenog u Supetru, u organizaciji KK Dojo. Nastupili su i karataši Dalmacijacementa iz Solina.

U katama u konkurenciji »Cicibani« Ivano Jasprica je osvojio zlato, Mate Boban srebro, a Boris Krstić brončanu medalju. »Cicibanka« Klara Sabljić osvaja srebro, ml. učenica Anđela Dekovići zlato i ml. učenik Christian Čaljkušić Cano srebro. Učenik Duje Škokić se okitio srebrnom medaljom, a učenica Tonka Šimić zlatnom. U kumitama (borbama) Tonka Šimić učenica, +43kg, osvaja zlato, Ante Mišković kadet, -70kg, srebro, a Marta Šimić juniorka, +59kg, osvojila je srebrnu medalju. Trenerica Danijela Banović veoma je zadovoljna rezultatima svojih natjecatelja.

Bio je to veliki uzlet za Dalmatinsku karate ligu, koja se održala u nedjelju 4. prosinca u Zadru. Nastupilo je 410 natjecatelja iz 21 kluba. Karataši »Dalmacijacementa« polučili su vrlo dobre rezultate. »Cicibanka« Klara Sabljić je osvojila zlato u katama i pehar kao najbolja u Dalmaciji u svojoj kategoriji. U katama »ciciban« Petar Puhalo osvaja broncu, a Frane Banjan ml. učenik zlatnu medalju.

Tonka Šimić učenica u katama i borbama u kategoriji preko 44 kg, brončanu medalju. Ante Mišković kadet u kategoriji do 70 kg osvojio je srebrenu medalju. Slijedi nastup na Prvenstvu grada Splita i nadaju se još boljim rezultatima, zaključiti je iz razgovora s predsjednicom kluba Ivom Galić.

PREDAVANJE POSTULATORA KAUZE ZA PROGLAŠENJE SVETIM BLAŽENOG ALOJZIJA STEPINCA MSGR. DR. SC. JURJA BATELJE – Bogatstvo svetačkog života

16 prosinca 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Istaknuto, Kultura, Solinska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 340, 15. prosinca 2022.

Predavanje i predstavljanje knjiga uslijedilo je nakon večernjega euharistijskoga slavlja u novoj crkvi Svete Obitelji na kojemu je mons. Batelja koncelebrirao uz don Roka Kaštelana, župnoga vikara župe Gospe od Otoka. Pozdravljajući nazočne mons. Batelja je zahvalio župniku i upravitelju solinskoga Prasvetišta don Anti Čotiću i solinskomu vjerničkomu puku na iskrenome bratskom prijemu i mogućnosti da se u Solinu, izvoru Crkve u Hrvata još jednom prigodom progovori o Stepincu

Radost treće nedjelje Došašća u solinskomu je prasvetištu Gospe od Otoka posebno odjeknula u predstavljanju knjiga »Kardinal Alojzije STEPINAC, Posljednje propovijedi iz sužanjstva − od Božića 1959. do Svijećnice 1960.« i »Tragovima sveca. Zbornik u čast dr. sc. Jurja Batelje prigodom tridesete obljetnice rada postulatora kauze blaženoga Alojzija Stepinca« koje je uz prigodno predavanje nazočnima u velikoj dvorani pastoralnoga centra održao postulator kauze za proglašenje svetim blaženog Alojzija Stepinca msgr. dr. sc. Juraj Batelja.

Predavanje i predstavljanje knjiga uslijedilo je nakon večernjega euharistijskoga slavlja u novoj crkvi Svete Obitelji na kojemu je mons. Batelja koncelebrirao uz don Roka Kaštelana, župnoga vikara župe Gospe od Otoka. Pozdravljajući nazočne mons. Batelja je zahvalio župniku i upravitelju solinskoga Prasvetišta don Anti Čotiću i solinskomu vjerničkomu puku na iskrenome bratskom prijemu i mogućnosti da se u Solinu, izvoru Crkve u Hrvata još jednom prigodom progovori o Stepincu.

Oslanjajući se na misna čitanja kao i homiliju na euharistijskomu slavlju mons. Batelja je naglasio kako upravo u osobi Alojzija Stepinca pronalazimo proroka, glasnika, čvrstoga čovjeka nepoljuljanih vrjednota, odlike istinskoga Crkvenoga vođe koje su u današnjemu vremenu više nego potrebne.
Uklopivši većinu tema iz knjige i zbornika radova u životnu priču kardinala Stepinca mons. Batelja je nazočnima na vjerodostojan i živ način približio sadržaje vrijednih publikacija. Govoreći o Stepinčevu djetinjstvu, mladenačkim danima, njegovoj zaručnici i rađanju poziva te u konačnici odgovoru na svećenički poziv mons. Batelja je na sažet i popularno-znanstveni način predočio bogatstvo Stepinčeva života i djela koje sve više plijeni pozornost javnosti, a posebice hrvatskoga vjerničkog puka.

Nadalje mons. Batelja je istaknuo kako je njegov dolazak u Split u povodu pripreme nove publikacije, a u kojoj će se između ostaloga naći i materijali o velikomu humanistu, arheologu, svećeniku Solinjaninu don Frani Buliću kojemu je Alojzije Stepinac kao mladi zagrebački nadbiskup iskazao posebno poštovanje isprativši ga s ovoga svijeta najprije liturgijskim slavljem u zagrebačkoj katedrali, a zatim i na pogrebu na Manastirinama.

Knjigu »Kardinal Alojzije Stepinac: Posljednje propovijedi iz sužanjstva, od Božića 1959. do Svijećnice 1960.« sačinjava 10 posljednjih propovijedi kardinala Alojzija Stepinca koje je napisao u kućnom pritvoru u rodnom Krašiću. Knjiga je dvojezična, sadrži propovijedi na hrvatskom i njemačkom jeziku. Kardinalove propovijedi prevela je njemačka sutkinja dr. sc. Claudia Stahl koja je uz dr. sc. Esther Gitman najveća promotorica blaženog kardinala Stepinca u svijetu, a čija je fascinacija životom i djelom kardinala Alojzija Stepinca odražena u činjenici da je za potrebe što autentičnijega prevođenja naučila hrvatski jezik.

Mons. Batelja je istaknuo kako je ova knjiga Stepinčevih propovijedi izvrstan vodič za rast u vjeri i bolje poznavanje osobe blaženog Alojzija Stepinca, jer se u njima ogleda Stepinčeva duboka uronjenost u otajstvo Isusa Krista i njegove Crkve.

Govoreći pak o odjeku Stepinčeva života sve do današnjih dana mons. Batelja se posebno osvrnuo na zbornik radova »Tragovima sveca« kojega je priredio prof. dr. sc. don Mladen Parlov. Riječ je o epohalnom djelu u kojemu su 33 autora kroz 30 članaka obradili različite teme kako iz Stepinčeva života tako i one u kojima je prepoznat odjek njegova djelovanja. Usto dio priloga je posvećen i drugim svecima kao i povijesno-teološkim temama.
Zahvaljujući zaključno nazočnima na živomu štovanju i interesu za hrvatskoga kardinala i mučenika Stepinca mons. Batelja je parafrazirajući svečeve riječi naglasio kako je isključivo pobožnost prema Majci Božjoj, a koja se i danas prelijeva iz solinskoga prasvetišta očuvala i očuvat će katolički hrvatski narod od svih povijesnih nedaća.

PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA »MALI VRANJIC VELIKOGA SVITA« AUTORICE BRANKE BEZIĆ FILIPOVIĆ – Ukoričeno more

16 prosinca 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Solinska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 340, 15. prosinca 2022.

Objavljivanjem monografije članovi udruge pomoraca »Ruža vjetrova« obilježili su petu obljetnicu svoga djelovanja usmjerenoga na očuvanje vranjičke pomorske tradicije. Monografije donosi podatke o svim vranjičkim pomorcima od 1900. do danas, a prema prikupljenim informacijama bilo ih je oko 130 osim pomoraca monografijom su obuhvaćeni i vranjički brodograditelji, kalafati, te ribari

U Kulturnomu centru don Frane Bulić u Vranjicu je 5. prosinca, dan uoči blagdana sv. Nikole, u organizaciji Udruge pomoraca »Ruža vjetrova« predstavljena monografija »Mali Vranjic velikoga svita« autorice Branke Bezić Filipović.

Objavljivanjem monografije članovi Udruge obilježili su petu obljetnicu svoga djelovanja usmjerenoga na očuvanje vranjičke pomorske tradicije.
– Od samoga smo osnutka kao jedan od glavnih ciljeva imali izdavanje monografije u kojoj bi bili sadržani podatci o svim vranjičkim pomorcima od 1900. do danas, a prema prikupljenim informacijama bilo ih je oko 130 što je uistinu respektabilan broj za jedno ovako malo misto – rekao je tajnik Udruge Dragutin Jurić dodajući kako su osim pomoraca monografijom obuhvatili i vranjičke brodograditelje, kalafate, te ribare kojih je također bio popriličan broj.

– Radilo se o uistinu zahtjevnom poslu, a otežavajuću okolnost predstavljala nam je pandemija Covida koja nas je na neko vrijeme fermala u obilascima kuća pa se dogodilo da su neki ljudi koji su imali vrijedne podatke u međuvremenu umrli. Moram istaknuti značajan doprinos autorice Branke Bezić Filipović koja je dosta informacija izvukla iz novinskih arhiva te tako upotpunila ovo djelo – rekao je tajnik Udruge ističući kako im je namjera bila sačuvati vrijedne podatke za neke buduće generacije.

– Moram reći kako nam je radost zbog izdavanja monografije zasjenila iznenadna smrt našeg predsjednika kap. Lea Benzona, čovika od mora, istinskog vođe koji nas je okupljao i savjetovao. Leo je preminuo 26. rujna ove godine kada je monografija već krenula u tisak tako da nismo mogli izmijeniti podatke pa smo umjesto toga u svaki primjerak stavili jedan označivač stranica, tzv. »bookmarker«, s njegovom fotografijom, datumom rođenja i smrti te porukom »Adio kapetane naš!« – s tugom je objasnio Dragutin Jurić ističući kako je Leo ove večeri u mislima svih članova Udruge.
Monografiju su uz autoricu Branku Bezić Filipović predstavili urednik Frane Mikelić, recenzent Arsen Duplančić i u ime nakladnika Zoran Bošković. Voditeljskom palicom vješto je upravljao Martin Bilić.

GALERIJA »ZVONIMIR«: OTVORENA MEĐUNARODNA IZLOŽBA MALOGA FORMATA, 80 SLIKARA I KIPARA S OKO 120 RADOVA – Autentičnost slikarskoga tkiva

16 prosinca 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Sportska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 340, 15. prosinca 2022.

– Ovom izložbom dominiraju vedre emocije, životnost i idiličnost, ona predstavlja odu ljepoti postojanja – zaključila je Vera Sinovčić, predsjednica LU »Salona art« napominjući kako je važno u malomu prepoznati i održati likovnu superiornost velikoga formata

U organizaciji Likovne udruge »Salona art« 23. studenoga u Galeriji »Zvonimir« otvorena je Međunarodna izložba Maloga formata na kojoj se predstavilo 80 slikara i kipara s oko 120 radova. Pozdravljajući okupljene, predsjednica Udruge Vera Sinovčić, uputila je posebnu zahvalu Gradu Solinu i Javnoj ustanovi u kulturi »Zvonimir« na podršci koju iskazuju održavanju ove izložbe.

– Likovna udruga »Salona art« sačuvala je kontinuitet od skoro 14 godina djelovanja te je sa svojih četrdesetak članova obranila autentičnost slikarskoga tkiva kao i tradiciju organiziranja izložbe Maloga formata – rekla je Sinovčić dodajući kako je ova 11. po redu izložba kojoj je idejni začetnik Duško Aničić, prof. jedinstvena u Hrvatskoj.

– Na njoj izlažu renomirani i oni manje poznati autori što predstavlja izvrstan spoj iskustva i amaterizma, a svima je zajednička sklonost likovnom izričaju te izražajna osobnost za prenošenje svoga viđenja svijeta – naglasila je Sinovčić ističući kako eksponati pokazuju da mali format ima zanimljive i neistražene mogućnosti.

– Ovom izložbom dominiraju vedre emocije, životnost i idiličnost, ona predstavlja odu ljepoti postojanja – zaključila je predsjednica LU »Salona art« napominjući kako je važno u malomu prepoznati i održati likovnu superiornost velikoga formata.

Izložbu je otvorio fotograf, profesor likovne kulture i umjetnosti Pero Dragičević koji je posebno istaknuo činjenicu da manja umjetnička forma ne umanjuje vrijednost djela, odnosno da mali format nije manje vrijedan od velikoga.

– Ovdje su okupljeni radovi akademika i amatera, ali u konačnici je najvažnija darovitost i na taj način trebamo promatrati izložena djela – poručio je profesor Dragičević.

O vrijednosti maloga formata možda najbolje govori rečenica Andrije Jakelića, akademskoga slikara autora kataloškoga predgovora izložbe: »Sva ljepota ovoga svijeta stala je u ovih nekoliko centimetara… Svaki potez koji se krije u nastanku ove liposti čini onu snagu i nužnost bitnu za prepoznavanje ljudskog postojanja…«

Svečanost otvaranja izložbe pjesmom je uveličao zbor udruge Alumni Ekonomskoga fakulteta u Splitu.

UDRUGA RODITELJA DJECE S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU »MOJE DIJETE« SOLIN ZAPOČELA S PROVOĐENJEM TERAPIJE SENZORNE INTEGRACIJE – Prijeko potreban prostor

16 prosinca 2022
urednik
Nema komentara
Kategorije: Solinska Kronika
SOLINSKA KRONIKA 340, 15. prosinca 2022.

Zahvaljujući sponzorstvu tvrtke Ina d. d. nabavljene su 10 tisuća kuna vrijedne sprave za provođenje senzorne terapije. Ona se pak trenutačno odvija u prostoru kojega fizioterapeut i radni terapeut dijele s korisnicima likovne radionice što znatno otežava rad. Stoga je s Gradom Solinom postignut dogovor o najmu jednoga poslovnoga prostor smještenoga uz prostorije Udruge

Udruga roditelja djece s poteškoćama u razvoju »Moje dijete« Solin u sklopu projekta »Ja to mogu« odnedavno uz fizioterapiju po »Bobath« tehnici i radne terapije provodi i terapiju senzorne integracije.

Svi su ovi oblici usmjereni osnaživanju djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom s ciljem što kvalitetnije socijalne integracije.

Za provođenje programa zadužena je fizioterapeutkinja Ivana Pereža koja je na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu uspješno završila sva tri modula potrebna za provedbu ove vrste terapije.

– Senzorna je integracija način na koji naš mozak prima, obrađuje i procesuira informacije putem osjetila. Riječ je o neurobiološkoj aktivnosti kojom živčani sustav obrađuje informacije iz osjetila, a koja se kod većine ljudi odvija automatski i neprestano, bez svjesnoga razmišljanja i truda. Pritom svatko može pokazivati određene manje teškoće vezane uz neku vrstu osjetila, međutim, ukoliko teškoće senzorne integracije stvaraju probleme i koče razvoj djeteta, tada je potrebna intervencija senzornoga terapeuta – objasnila je Pereža napominjući kako dijete najprije prolazi obradu nakon koje mu se određuje terapija.

Provođenje senzorne terapije trenutačno se odvija u prostoru kojega fizioterapeut i radni terapeut, Filipa Dadić, dijele s korisnicima likovne radionice

– Disfunkcija se javlja u situacijama kada mozak i živčani sustav nisu u mogućnosti adekvatno interpretirati osjetne informacije što dovodi do poremećaja u percepciji, učenju i ponašanju. Ovakvi poremećaji najčešće se javljaju kod djece s teškoćama u motoričkom razvoju, kod djece s cerebralnom paralizom, Down sindromom, zatim s poremećajima iz autističnoga spektra, s oštećenjima sluha, vida i kod djece s ADHD-om. Simptomi su prekomjerna ili nedovoljna osjetljivost na dodir, zvuk, vid, okuse i mirise, zatim razdražljivost, problemi sa samokontrolom i kretanjem, problemi s finom i grubom motorikom te zaostajanje u govorno-jezičnom razvoju – rekla je Pereža napominjući kako se terapija senzorne integracije provodi u posebno opremljenom senzornom kabinetu koji djecu potiče na igru i formiranje adaptivnih reakcija usmjerenih na organizaciju osjeta u mozgu. Terapija je individualna, vođena kroz igru uz educiranoga terapeuta.

Voditeljica Udruge Ljubica Milković ističe kako su zahvaljujući sponzorstvu tvrtke Ina d. d. već nabavljene 10 tisuća kuna vrijedne sprave za provođenje senzorne terapije koja se trenutačno odvija u prostoru kojega fizioterapeut i radni terapeut, Filipa Dadić, dijele s korisnicima likovne radionice.

– To nam znatno otežava rad stoga smo s Gradom Solinom postigli dogovor o najmu jednoga poslovnoga prostor smještenoga uz prostorije naše Udruge. U njemu bi se odvijala likovna radionica koja se provodi pet dana u tjednu, međutim prostor je prije useljenja potrebno obnoviti. Istaknula bih stoga kako je u tijeku humanitarna akcija Rotaract kluba »Split Novi« pod nazivom »Pjesmom za dječji osmjeh« kojom se nastoje prikupiti sredstva potrebna za uređenje radnih prostorija za rehabilitaciju, postavljanje parketa, bojenje zidova, nabavku polica, stolica, radnoga stola i sl., kao i unutarnjih građevinskih radova u radnomu prostoru Udruge, te nabavke novih senzornih i didaktičkih pomagala – poručila je Milković upućujući zahvalu tvrtki Ina d. d., Gradu Solinu i Rotaract klubu »Split Novi«, koji su prepoznali njihove potrebe i još jednom im pružili pomoć i podršku.

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook
   RSS
   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću