SLUŽBENI REZULTATI POPISA STANOVNIŠTVA OTKIRVAJU DEMOGRAFSKU SLIKU U SOLINU – Broj stanova raste brže od broja stanovnika

SOLINSKA KRONIKA 330, 15. veljače 2022.
Piše: Marijana BATARELO-JELAVIĆ
Fotografije: Arhiva Solinske kronike

U odnosu na Popis iz 2011. Solin ima 986 stanovnika više, dok je pak u vremenskom razdoblju od 2001. do 2011. broj stanovnika porastao za gotovo pet tisuća. Usporeni rast broja stanovništva pak recipročno ne slijedi porast broja stambenih jedinica koje nastavljaju rasti jednakom brzinom. Tako su 2011. zabilježene 9 252 stambene jedinice, dok ih je 2021. popisano čak 10 865 od kojih se 10 649 koristi za stalno stanovanje

Prema prvim službenim rezultatima Popisa stanovništva provedenog 2021. dostupnih na mrežnim stranicama Državnoga zavoda za statistiku Solin ima 24 912 stanovnika što je za 986 ili 4.12 posto više u odnosu na rezultate popisa od prije deset godina.

Prije dvadeset pak godina Solin je imao 19 011 stanovnika te je do 2011. broj porastao za gotovo pet tisuća stanovnika. Unatoč neusporedivo manjem rastu broja stanovnika Solin se svrstao među osam hrvatskih gradova koji su u posljednjih deset godina zabilježili porast.

U skupini gradova koji su se uspjeli othrvati negativnim trendovima katastrofalne demografske slike osim Solina našla su se još dva grada s područja Splitsko-dalmatinske županije, Supetar i Stari Grad, te u čitavoj domovini Krk, Dugo Selo, Sveta Nedjelja, Biograd na Moru i Novalja.

Gledano u apsolutnim brojkama Solin bilježi najveći rast broja stanovnika, dok se prema postotnom rastu svrstao na treće mjesto.

Stanogradnja ne bilježi usporeni rast, štoviše sukladno broju stanovnika broj stanova je u konstantnom ubrzanom porastu

U gradu uz Jadro je tijekom proteklih deset godina narastao i broj kućanstava, naime na popisu iz 2011. bilo ih je 7 872 dok ih je 2021. evidentirano 8 373, a porastao je i broj stambenih jedinica. Tako su 2011. zabilježene 9 252 stambene jedinice, dok ih je 2021. popisano čak 10 865 od kojih se 10 649 koristi za stalno stanovanje.

Iz Grada poručuju kako puno čimbenika utječe na spomenute brojke, te da Solin značajna proračunska sredstva ulaže upravo u brojne pronatalitetne i demografske mjere.

Svake godine se izdvaja više od trećine izvornoga proračuna, preko 30 milijuna kuna, za funkcioniranje predškolskoga odgoja, dok se za poboljšanje života djece i mladih kroz različite aspekte izdvaja preko 5 milijuna kuna: za stipendije učenika i studenata, za radni školski materijal, za prijevoz učenika s teškoćama u razvoju, za novčane mjesečne potpore za novorođenu djecu, za produljeni porodiljni dopust te za obitelji s četvero i više djece.

Nadalje, u cilju povećanja smještajnih kapaciteta za djecu otvoren je veliki vrtićki centar u naselju Priko Vode te pet dodatnih učionica za OŠ kraljice Jelene. Radi se na izgradnji vrtića u Rupotini i izradi projektne dokumentacije za novi vrtić u Svetom Kaju, a s danom 1. listopada 2021. na snagu je stupila Odluka o izjednačavanju cijene boravka u gradskim i privatnim vrtićima.

Naš grad je zasigurno primjer dobre prakse kako najmlađima i njihovim obiteljima osigurati sigurnu budućnost, a činjenicu da ga iz godine u godinu mlade obitelji prepoznaju kao grad pogodan za kvalitetan život i stanovanje potvrđuju i navedene brojke temeljene na najnovijem popisu stanovništva – poručili su iz Grada Solina.

Mravince i Kučine ispred Solina

Mravince i Kučine u kojima prednjači gradnja obiteljskih kuća bilježe veći porast broja stanovnika nego ostatak Solina

Prema rezultatima koje je Državni zavod za statistiku objavio sredinom siječnja, a temeljem popisa stanovništva provedenog 2021., u solinskom Mjesnom odboru Mravince živi 1 712 stanovnika što je za 84 više u odnosu na popis iz 2011.

Istovremeno je u Kučinama evidentirano 1 079 stanovnika odnosno 105 više nego 2011., dok je u naselju Solin, koje obuhvaća područje MO Centar, Priko vode, Rupotina, Srednja strana i Sveti Kajo, zabilježena brojka od 21 058 stanovnika što je za 846 više u odnosu na popis obavljen prije deset godina.

Povećanje bilježe i Blaca na kojima su 2011. živjela 2 stanovnika dok ih je sad evidentirano 3, a jedino naselje koje bilježi pad broja stanovnika je Vranjic u kojem trenutačno živi 1 060 osoba što je za 50 manje u odnosu na prošli popis.

Demografska katastrofa

Broj stanovnika Hrvatske u razdoblju od 2011. do 2021. manji je za čak 396 360 osoba, odnosno za 9.25 posto. Pokazuju to prvi rezultati provedenoga popisa stanovništva prema kojem Hrvatska trenutačno broji 3.888,529 stanovnika, dok ih je 2011. imala 4.284,889.

Prema službenim podacima Državnoga zavoda za statistiku broj stanovnika Hrvatske neprestano pada od 1991., kada je u njoj živjelo 4.784,265 stanovnika što znači da je RH od osamostaljenja do danas izgubila 895 736 stanovnika ili 18.7 posto stanovništva.

Pad broja stanovnika zabilježen je u svim hrvatskim županijama pa tako i u Splitsko-dalmatinskoj u kojoj trenutačno živi 425 412 stanovnika, što je gubitak od 29 386 u odnosu na prošli popis kad ih je bilo 454 798.

Očekivano, uz pad broja stanovnika zabilježen je i pad broja kućanstava koji trenutačno na razini RH iznosi 1.438,423, dok je ukupan broj stambenih jedinica 2.350,444. Broj kućanstava u 2011. bio je za 5.31 posto veći i iznosio je 1.519,038, dok je istovremeno broj stambenih jedinica 2011. bio manji za 4.61 posto i iznosio je 2.246,910.

Slična situacija dogodila se i u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja je 2011. imala 156 080 kućanstava dok ih je 2021. zabilježeno 152 143, dakle 3 937 manje, dok je broj stambenih jedinica značajno porastao, za čak 20 586. Naime, 2011. ih je bilo 255 056, a 2021. čak 275 642, međutim za stalno stanovanje koristi se tek 225 650 stanova što je za gotovo 50 tisuća, ili točnije 49,992 manje od njihova ukupnog broja.

Zabilježeni pad broja stanovnika potvrdio je loše demografske prognoze, ali i statistike objavljivane tijekom proteklih nekoliko godina. Tome je svakako pridonio i ulaz Hrvatske u Europsku uniju, 2013., od kada se, prema službenim podacima, bilježi stalni porast iseljavanja.

Postupno objavljivanje podataka

Gledano u apsolutnim brojkama Solin bilježi najveći rast broja stanovnika, dok se prema postotnom rastu svrstao na treće mjesto

Najnoviji popis stanovništva, proveden od strane Državnoga zavoda za statistiku, DZS, bio je jedinstven u odnosu na sve dosadašnje jer su se podaci po prvi prvi puta prikupljali digitalno, a popisivanje se provodilo u dvije faze: samopopisivanjem uz pomoć sustava e-Građani od 13. do 26. rujna 2021., te terenskim popisivanjem za koje je bilo predviđeno da će trajati od 27. rujna do 17. listopada, ali je iz niza razloga rok pomican dva puta, najprije do 29. listopada, potom do 14. studenoga.

Građani su sami mogli izabrati način popisivanja, a referentna točka popisa bio je 31. kolovoza 2021., prema konceptu uobičajenog mjesta stanovanja tako da su na popis stanovništva Hrvatske ušli svi oni građani koji su uoči referentnog trenutka živjeli u svom mjestu stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana.

Prvi rezultati u kojima su sadržani broj stanovnika te broj kućanstava i stambenih jedinica objavljeni su 14. siječnja ove godine dok će se ostali podaci, sadržani u popisnom obrascu, objavljivati tijekom narednih mjeseci.

Naime, prema informacijama DZS-a objava podataka regulirana je uredbama Europske unije te je Hrvatska sukladno tome dužna dostaviti Eurostatu sve podatke 27 mjeseci od relevantne godine.

DZS će, istaknuto je, najmanje mjesec dana prije objave svakog podatka najaviti to u svojem kalendaru, kako bi javnost bila pravovremeno informirana.

Objava će se odvijati sukcesivno na način da će se prvo objaviti podaci o spolu, dobi, etnokulturalnim obilježjima i pohađanju škole, a zatim i prema svim ostalim obilježjima.

PORAST BROJA STANOVNIŠTVA DOVODI DO PROMJENE ŽIVOTNIH NAVIKA I UVJETA KOD DIVLJIH ŽIVOTINJA – Lisice u gradu

SOLINSKA KRONIKA 330, 15. veljače 2022.
Piše: dr. sc. Nada TOPIĆ
Fotografije: Privatni album, arhiv Solinske kronike

– Na području Hrvatske proteklih se godina provodi oralna vakcinacija lisica, tako da se već dugo ne bilježi pojava bjesnoće. Možda je i to jedan od razloga porasta broja jedinki lisica, odnosno hiperpopulacije, i za očekivati je da ih u budućnosti bude sve više pa i u urbanim područjima – istaknuo je veterinar Antun Žebčević

Zbog blizine šumovitoga područja na obroncima Kozjaka i Mosora, koje je prirodno stanište divljih životinja, nije neuobičajeno u rubnim predjelima Solina susresti lisicu. Međutim proteklih godina građani prijavljuju pojavu lisica i u urbanim područjima. Iako je riječ o opreznim i plahim noćnim životinjama, više je razloga zbog kojih napuštaju sigurnost šume i približavaju se ljudima.

Narušena ravnoteža u njihovu prirodnom staništu posljedica je ljudskoga djelovanja i devastacije šuma (sječa, požari, industrijalizacija…), a pojavu lisica na gradskim ulicama bilježe i drugi hrvatski i zapadnoeuropski gradovi. Porast broja gradskoga stanovništva za posljedicu ima i povećanje komunalnoga otpada koji uključuje ostatke prehrambenih proizvoda, a takvi ostatci privlačni su brojnim životinjama, posebno miševima i glodavcima.

Lisice su svejedi i njihova prehrana uključuje miševe, glodavce, perad, ribe, ptice, kukce, crve, jaja, voće itd. Ako potrebu za hranom ne mogu zadovoljiti u prirodnom staništu, posebno u zimskim mjesecima, mogu prijeći desetke kilometara u noćnomu lovu u potrazi za obrokom. To je vjerojatno i glavni razlog njihova dolaska u gradove gdje mogu relativno lako loviti miševe ili pronaći ostatke ljudske hrane na odlagalištima otpada.

Veliki požar koji je opustošio Mosor 2017. uništio je i staništa lisica, a rijeka Jadro sa svojom florom i faunom (ribe, ptice, patke…) privlačna je lisicama koje su u potrazi za hranom. Stoga ne iznenađuje što su mnogi Solinjani, pa i Splićani, proteklih nekoliko godina doživjeli »bliske susrete« s ovom inače neopasnom, ali ipak divljom životinjom.

Zadavljeni pernati ljubimac

Goran Čilaš i njegov dugogodišnji pernati prijatelj patak Đuka

Slavica i Goran Čilaš sredinom siječnja ove godine ostali su bez dugogodišnjega ljubimca patka Đuke. Udavila ga je lisica. O tome kako je divlji patak postao ljubimac Goran Čilaš kaže:

– Đuka je imao 28 godina, a prvi put sam ga susreo u Lučici gdje sam 1994. radio kao domar. Tada je bio mladi patak kojemu je netko slomio krila. Kako sam tamo povremeno hranio patke i mačke, ozlijeđeni patak je jeo s njima, i s patkama i mačkama, a pod zaštitu ga je uzela glasovita mačka Monika i s njom je bio siguran. Nije se ničega plašio i iako nije mogao letjeti, slobodno se kretao.

Negdje 2005. ili 2006. netko ga je pokušao ukrasti i kako bih ga zaštitio, odlučio sam ga prebaciti u svoje dvorište gdje je proveo s nama sedamnaest godina. Boravio je u ograđenomu vrtu na travnjaku, a u povrtnjak nije ulazio. Bio je vrlo pitom, stalno je hodao za mnom, a ponekad bih ga vozio i u autu.

Supruga Slavica i kćer Jelena također su se povezale s Đukom, bio je ljubimac u pravomu smislu kojega se moglo dodirivati i s njime komunicirati. Nisu mu smetali posjetitelji, djeca ni druge životinje. Stoga ih je sve pogodio prizor zadavljenoga patka bez glave.

Posumnjali su da je patka napao susjedov pas, ali nakon što su kontaktirali policiju i veterinara, utvrđeno je da ga je napala lisica. To ih je iznenadilo, kažu, jer da su znali da se lisice pojavljuju u ovomu dijelu grada, bolje bi zaštitili patka i noću bi ga držali u zatvorenom prostoru.

Iz kasnijega razgovora s poznanicima i susjedima doznali su da su neki od njih i danju viđali lisice u blizini njihove kuće na Meterizama te da je lisica napala i susjedovu perad.

Očekivati porast broja lisica

O pojavi lisica u Solinu i općenito u gradskim sredinama upitali smo i veterinara Antuna Žebčevića iz Veterinarske ambulante Solin.

– Na području Hrvatske proteklih godina provodi se oralna vakcinacija lisica, tako da se već dugo ne bilježi pojava bjesnoće. Možda je i to jedan od razloga porasta broja jedinki lisica, odnosno hiperpopulacije, i za očekivati je da ih u budućnosti bude sve više pa i u urbanim područjima.

U susretu s lisicom, kao i s bilo kojom drugom divljom životinjom, najbolje joj je ne prilaziti i ne dirati je. Na području grada zabranjeno je držati perad i slične životinje, a ljudi koji ih ipak drže, npr. u prigradskim područjima, trebali bi ih adekvatno mehanički zaštiti ogradom tako da ne mogu doći u kontakt s divljim životinjama.

Bogat »pernati fond« u gradu na Jadru učestalo privlači lisice i u samo gradsko središte

Nakon pojave ptičje gripe preporuka je da se perad i ptice uopće ne drže na otvorenom, nego isključivo u zatvorenim prostorima kako ne bi bili u doticaju s divljim pticama i kako bi se spriječio prijenos bolesti.

S obzirom na sve navedeno, vidjeti lisicu u gradu možda i nije tako čudno kako se čini. Riječ je o životinji koja se brzo i lako prilagođava. Ako nema šume, naći će zaklon u napuštenim prostorima, divljim vrtovima, grmlju ili bilo gdje drugo gdje može pronaći sigurnost za sebe i svoje mlade, hraneći se štakorima i drugima malenim životinjama i biljkama.

Gomila dostupnoga otpada, također može biti zanimljiva lisici kao izvor mogućega »lakog« obroka. Narušen ekosustav u kojemu nema većih predatora, omogućio je lisici »bezbrižniji« život i duži životni vijek, pa je broj lisica u porastu. Lisica je u pravilu plaha životinja koja se kreće noću, ali ako ne bježi i prilazi ljudima, moguće je da je bolesna.

Lisici je najbolje ne prilaziti, a ako je životinja ozlijeđena ili bolesna potrebno je kontaktirati veterinarsku službu. Što se tiče kućnih i vrtnih ljubimaca, noću im je najbolje osigurati zaštitu i držati ih u zatvorenom, ne samo radi mogućega ozljeđivanja nego i prijenosa zaraznih bolesti ako su u kontaktu s divljim životinjama.

NOVI SADRŽAJI ZA IGRU I VJEŽBANJE NA SPOMENIČKOJ ZELENOJ POVRŠINI – Od parka do igrališta i vježbališta

SOLINSKA KRONIKA 330, 15. veljače 2022.

Najstariji gradski park na Širini na samomu ulazu u solinsko gradsko središte, u potpunosti je preobražen te nadopunjen novim igralima te pruža više mogućnosti za zanimljiviju, sadržajniju i sigurniju igru najmlađih. Usto su postavljene i nove sprave za vježbanje, »street workout« koje omogućuju vježbanje na otvorenom svima koji vole kombinaciju svježega zraka i fizičke aktivnosti.

Spomenuti zahvati realizirani su u sklopu EU projekta »Živjeti zdravo« kojega na nacionalnoj razini provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, na razini Županije splitsko-dalmatinske Nastavni zavod za javno zdravstvo, a lokalno Grad Solin.

Projekt se provodi kroz pet komponenti, a za područje Solina odabrane su dvije, »Volonteri u parku« i »Hodanjem do zdravlja«, u sklopu kojega su europskim sredstvima nabavljena igrala za dječje igralište i sprave za uređenje hodačke staze.

Grad Solin djelovanjem u zajednici želi informirati i senzibilizirati građane svih dobnih skupina o pozitivnim vidovima tjelesne aktivnosti te ih na taj način potaknuti da naprave veliki korak prema očuvanju i unaprijeđenu vlastitoga zdravlja.

GRADONAČELNIK DALIBOR NINČEVIĆ O ZAVRŠNOJ FAZI POSLOVNOGA CENTRA RUPOTINA – Vrtić početkom rujna

SOLINSKA KRONIKA 330, 15. veljače 2022.

Izgradnja dječjeg vrtića s dvije vrtićke i jednom jasličkom skupinom, prostor za mjesni odbor s polivalentnom dvoranom te dvije ordinacije, predstavlja prvu fazu radova, a istovremeno je realizirana i druga faza kojom je obuhvaćena izgradnja novoga igrališta i balotišta te više potpornih zidova i stubišta

Govoreći o novomu objektu u Mjesnomu odboru Rupotina, a koji spada u kapitalne gradske projekte gradonačelnik Dalibor Ninčević se osvrnuo na njegovu završnu fazu.

– Realizacija projekta Poslovni centar Rupotina, u kojem će se smjestiti tri vrtićke grupe, ordinacija i prostor za rad vijeća Mjesnog odbora ulazi u završnu fazu. U tijeku radovi na unutrašnjemu uređenju objekta te će radovi bez opremanja biti dovršeni do konca ožujka, a kako je i bilo predviđeno –  istaknuo je gradonačelnik Dalibor Ninčević.

– Ono što bih ovom prilikom istaknuo, a što je našim sugrađanima vjerujem posebno važno, jest početak rada vrtića. Realno je da on s radom započne sljedeće pedagoške godine, odnosno početkom rujna – naglasio je gradonačelnik.

Radovi bez opremanja bit će dovršeni do konca ožujka

Izgradnja dječjeg vrtića s dvije vrtićke i jednom jasličkom skupinom, prostor za mjesni odbor s polivalentnom dvoranom te dvije ordinacije, predstavlja prvu fazu radova, a istovremeno je realizirana i druga faza kojom je obuhvaćena izgradnja novoga igrališta i balotišta te više potpornih zidova i stubišta.

– Nema sumnje da će izgrađenim igralištem i boćalištem svi ljubitelji sporta i rekreacije »doći na svoje« te uz dodatne sadržaje kvalitetno provoditi slobodno vrijeme. Ovakvih javnih sadržaja nedostaje u Rupotini pa se nadam da će ovo donekle zadovoljiti potrebe djece, mladih pa i starijih sugrađana – poručio je gradonačelnik.

Bruto površina novog objekta iznosi nešto više od 730 metara četvornih raspoređenih na dvije razine, prizemlje i jedan kat. Površina parcele na kojoj se izvode radovi iznosi 3 386 metara četvornih, a ukupna vrijednost projekta iznosi oko 13 milijuna kuna, uključujući PDV.

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Kolesterol i biljke protiv kolesterola

SOLINSKA KRONIKA 329, 15. siječnja 2022.
Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ

Kolesterol je od iznimne važnosti za strukturu i integritet u staničnim membranama svih tkiva kao i za normalan rad samoga organizma. Sudjeluje u stvaranju hormona, vitamina A, D i E te žučnih kiselina. Kolesterol je prekursor u proizvodnji steroidnih hormona, uključujući glukokortikoide -kortizon, mineralokortikoide – aldosteron, spolnih hormona – androgen – testosteron i estrogena – estradiol

Kemijska formula kolesterola je C27H46O. Iako postoji više vrsta lipoproteina kolesterol, najvažnije su dvije:

• LDL-čestice niske gustoće koje prenose kolesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe;

• HDL-čestice visoke gustoće koje sakupljaju na sebe i prenose suvišan kolesterol iz raznih tkiva u jetru.

Najveći dio kolesterola do 80 posto organizam stvara u jetri pa je to endogeni kolesterol, dok samo 20 posto je egzogeni kolesterol koji dolazi iz hrane.
Biokemijski proces kojim se edogeni kolesterol sintetizira u organizmu je dosta složen i naziva se »put HMG-CoA reduktaze«. Ovim načinom se pomoću acetil-koenzima A kod odrasle osobe mogu sintetizirati 1 do 2 grama kolesterola na dan. Treba pritome razmotriti i spoznaju da veći unos kolesterola prehranom smanjuje njegovu sintezu u organizmu, dok manji unos ima suprotni učinak.

Treba svakako reći da za koncentraciju kolesterola u krvi nije važna samo njegova sinteza u jetri ili unos prehranom, već uvelike ovisi o genetici pojedinca, o stupnju apsorpcije, transporta i izlučivanju kolesterola te o katabolizmu žučnih kiselina.

Povećani kolesterol tzv. hiperkolesterolemija je vrlo rizični čimbenik koji dovodi do brojnih bolesti kao ateroskleroza, srčani udar, angine pektoris i drugih srčanih bolesti. Kod pojave ateroskleroze dolazi do lokalnoga zadebljanja endotela tj. oštećenja unutrašnjega sloja stijenke arterije. Ta se zadebljanja nazivaju ateromi ili plakovi koji sužavaju promjer krvnih žila i mogu prouzročiti srčani i moždani udar.

Za prevenciji i terapiji hiperkolesterolemije najčešće se koriste ljekovi – statini, ali možemo si pomoći i promjenom prehrane, korištenjem brojnih ljekovitih biljaka te u zadnje vrijeme i nutraceuticima.

Širok je spektar biljaka koje svojim biološki aktivnim sastojcima izravno ili posredno utječu na metabolizam kolesterola, te na smanjenje njegove razine. Ovdje ćemo spomenuti nekoliko.

Piskavica – Trigonella foenum-graecum

Piskavica je vrlo ljekovita biljka koja se u antičko doba primjenjivala za liječenje brojnih bolesti. Stimulira metabolizam jetre i bubrega te općenito zagrijava tijelo. Smiruje i liječi sluznicu dišnoga, probavnog i urogenitalnog trakta. Djelotvorna je i protiv alergija i peludne groznice. Snižava kolesterol u krvi već nakon 10 dana primjene. Danas se najčešće koristi za liječenje dijabetesa i visokoga kolesterola. Kod oba tipa dijabetesa konzumacije piskavice uspostavlja ravnotežu šećera u krvi pomoću aminokiseline 4-hidroksi-izoleucin, koja kontrolira lučenje inzulina.

Kod kardiovaskularnih problema koristi se sjeme piskavice jer snižava kolesterol i trigliceride čime pomaže protiv ateroskleroze i stvrdnjavanja arterija. Piskavica sadrži saponine koji smanjuju apsorpciju kolesterola iz masne hrane, a neka su istraživanja dokazala da steroidni saponini djeluju i na smanjenje stvaranja lošega kolesterola u organizmu.

Postoji nekoliko načina upotrebe sjemenki piskavice, kao prah, kao dodatak začinima, ali najčešće se pije kao čaj. Dokazano je i djelovanje etanolnog ekstrakta (tinkture) sjemenki piskavice koja može do 26 posto smanjiti razine kolesterola u plazmi.

Ljuta papričica – čili

Čili sadrži kapsaicin (8-metil-N-vanilil-6-nonenamid) koji povećava sagorijevanje kalorija pa organizam može sagorjeti i do 100 kalorija više nego bez njegove konzumacije. Istraživan je učinak konzumiranja jednoga grama sušene i mljevene ljute paprike te je dokazano povećanje tjelesne temperature, a time i veću potrošnju energije. Čili smanjuje osjećaj gladi te pomaže kod kontrole apetita i povećava potrošnju kalorija nakon obroka, te je koristan za mršavljenje.

Čili djeluje protiv raznih bolova, djeluje kao antireumatik, ima antikancerogeno djelovanje te smanjuje rizik pojave šećerne bolesti.
Kapsaicin jača cirkulaciju, pomaže bržoj izmjeni tvari u organizmu i smanjiva opasnost od nakupljanja kolesterola i stvaranje plaka u stijenkama arterija.

Alfa-alfa

Alfa-Alfa je vrsta djeteline koju karakteriziraju lijepi plavoljubičasti cvjetovi. Raste na području zapadne Azije i istočnoga Mediterana. Klice alfa-alfe poznate su kao sjajan izvor vitamina A, B2, B5, C i K i folne kiseline te u tragovima cink, bakar i magnezij koji djeluju na povećanje energije u organizmu, na poboljšanu koncentraciju i na povećanje kognitivnih sposobnosti. Ova biljka sadrži saponin koji smanjuje apsorpciju kolesterola u organizmu i sprječava nakupljanje u arterijama. Za najbolje rezultate preporuča se konzumacija 120 grama sjemenki alfe-alfe tijekom osam tjedana, ali ne duže!

Češnjak za smanjivanje povišenog kolesterola

Češnjak je najbolje jesti sirov, nasjeckan usitno desetak minuta prije konzumacije. Stoljećima se koristi kao hrana koja liječi jer djeluje na sprečavanje raka, snižavanje kolesterola i visokoga krvnog tlaka, a liječi i prehladu. Njegovo djelovanje je široko od antimikrobnoga do kardioprotektivnoga i dislipidemijskoga učinka te protiv stvaranja tromba u krvnim žilama.

Aktivna tvar češnjaka je alicin koji reducira sintezu (inaktivacija HMG-CoA reduktaze) i apsorpciju kolesterola u crijevima zbog čega ima sposobnost smanjenja ukupnoga kolesterola između 9 do 12 posto. Osobe koje imaju problema s zgrušavanjem krvi i oni koji već imaju terapiju antikoagulansima trebaju se savjetovati s liječnikom o njegovoj konzumaciji.

Fermentirana crvena riža

Crvena riža fermentira pomoću gljivice (Monascus purpureus) čime nastaje niz spojeva iz skupine monakolina, osobito monakolin K koji je poznat kao lovastatin – djelatna tvar u lijekovima koji smanjuju razinu kolesterola u krvi. Djeluje u jetri na način da inhibira HMG-CoA reduktazu, enzim koji je neophodan za sintezi kolesterola.

Korištenjem fermentirane crvene riže umjesto statina smanjuje se nuspojava miopatije (bol u mišićima) koja se javlja kod korištenja statina. Također je crvena riža alternativa za osobe intolerantne na statine. Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane »Monakolin K iz crvene riže pridonosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi«, a djelotvoran je kod dnevnoga unosa 10 mg monakolina K iz ekstrakta fermentirane crvene riže.

Artičoka – Cynara scolymus, kod povišenog kolesterola

Ekstrakt svježega lista artičoke sadrži spoj cinarin koji se koristi u liječenju hiperkolesterolemije. S listovima artičoke treba biti pažljiv ako ih se ide sušiti jer su aktivni spojevi vrlo osjetljivi.

Artičoka djeluje na način da ubrzava eliminaciju žuči i žučnih kiselina, a time neposredno dolazi do povećane razgradnje kolesterola. Artičoka dakle ne smanjuje stvaranje kolesterola nego utječe na njegovu razgradnju što u konačnici dovodi do smanjenja razine LDL kolesterola, a u isto vrijeme kod nekih osoba blago povisuje razinu HDL-a, iako je bilo slučajeva i sniženja koncentracije HDL-a. Terapija od 8 tjedana s 400 mg ekstrakta lista artičoke dala je zadovoljavajući rezultati smanjena LDL kolesterola za 10 do 20 posto.

Artičoka pojačava djelovanje lijekova inhibitora β-HMG-CoA reduktaze koji smanjuju razinu kolesterola (razni lijekovi koji sadrže statine), a njene ekstrakte ne smiju koristiti osobe s opstrukcijom žučnih vodova i s žučnim kamenima.

Sikavica – Sylibum marianum L. Gaertn

Djeluje na metabolizam kolesterola kroz aktivnu tvar silimarin koji predstavlja kompleksnu mješavinu polifenolnih spojeva među kojima je sedam flavonolignana i jedan flavonoid. Silimarin čini više od 60 posto ekstrakta dobivenoga iz sjemenki sikavice. Osnovno djelovanje mu je hepatoprotektivno, uz snažan antioksidativan učinak. Uz dodatak selena značajno smanjuje posljedice oksidativnoga stresa i apsorpciju kolesterola, kao i razinu LDL i ukupnoga kolesterola. Inhibicija apsorpcije kolesterola je način djelovanja silimarina i daje pozitivne promjene kod kolesterola i sadržaju lipida u jetri.

Cikorija ili vodopija

Biljka koja može djelovati na smanjivanje kolesterola. Bogata je inulinom koji djeluje na apetit, izlučivanje želučanih i probavnih žlijezda te pražnjenje crijeva. Poboljšava rad jetre, žuči i bubrega te ubrzava metabolizam. Cikorija može biti od koristi za problem usporene probave i nadimanja. Također zbog inulina djeluje na snižavanje razine kolesterola u krvi kao i na snižavanje razine šećera u krvi.

Nutraceutici za smanjivanje kolesterola

Danas se vrlo često koristi termin nutraceutici koji označava hranu ili sastojke hrane koji pružaju zdravstvene dobrobiti, uključujući prevenciju, ali i liječenje bolesti. U pravilu se radi o izoliranim nutrijentima iz biljaka, o dodacima prehrani kao i funkcionalnoj hrani te biljnim ekstraktima. Vezano za smanjenje kolesterola postoje brojni nutraceutici koji različitim mehanizmima djelovanja smanjuju razine kolesterola u krvi.

Najčešće djeluju na način da inhibiraju sintezu kolesterola djelovanjem na enzim HMG-CoA reduktaze ili enzim proprotein konvertaza, mogu djelovati na redukciju apsorpcije kolesterola u crijevima ili djeluju na metabolizam žuči, a mogu utjecati i preventivno protiv razvoja ateroskleroze.

Polikozanoli

Prirodni dugolančani alifatski alkoholi dobiveni ekstrakcijom, najčešće iz voska šećerne trske i rižinoga voska. Brojne kliničke studije potvrdile su smanjenje razine LDL-kolesterola, slično statinima, za 25 posto i povećavanje razinu HDL kolesterola. Djeluju na inhibiciju aktivnosti HMG-CoA reduktaze, no potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdio točan mehanizam djelovanja.

Polifenoli

Sveprisutne molekule u prirodi koje su široko rasprostranjene u hrani biljnoga porijekla. Osim antioksidacijskoga djelovanja, polifenoli imaju i druga djelovanja kao što su antiartritično, antitrombotsko, antiviralno, antibakterijsko djelovanje. Za smanjivanje kolesterola pretpostavlja se da djeluju na inhibiciju HMG-CoA reduktaze, kao i ACAT2 i MTP. Određena istraživanja polifenola ekstrahiranih iz bergamota su potvrdila redukciju LDL kolesterola za više od 30 posto i triglicerida za više od 40 posto.

Međutim vršena su i druga placebom kontroliranim istraživanja na 204 zdravih muškaraca i žena tijekom 4 tjedna koja su pokazala je da ipak izolirani flavonoidi iz citrusa konzumirani uz obrok ne smanjuju koncenetraciju triglicerida i kolesterola u osoba sa lagano povišenom razinom kolesterola u krvi. Trebala bi dodatna istraživanja kako bi utvrdili utječu li polifenoli na snižavanje povišene razine kolesterola u krvi.

Probiotici

Kod povišenoga kolesterola imaju pozitivan utjecaj na razinu kolesterola, zahvaljujući probiotičkim mikroorganizmima. Dnevna konzumacija 300 g jogurta koji sadrži Bifidobacterium longum i Lactobacillus acidophilus povećavaju razinu HDL kolesterola, smanjuju LDL kolesterol te smanjuju ukupnu razinu lipida u krvi. Vjerojatno je da djeluju na smanjivanje apsorpcije kolesterola u crijevima, kao i na vezivanje kolesterola na bakterijske stanice ili fiziološko djelovanje krajnjih produkata fermentacije kratkolančanih masnih kiselina.

Fitosteroli

Biljni steroli kojih najviše sadrži hrana biljnog porijekla (voće, povrće, biljna ulja, orašasti plodovi, sjemenke, žitarice, leguminoze) su po svojoj funkciji slični kolesterolu. Fitosteroli se natječu s kolesterolom za vezanje na NPC1L1 transporter odgovoran za prijenos kolesterola i fitosterola u unutrašnjost crijeva te povećavaju aktivnost transmembranskih proteina odgovornih za ponovo izlučivanje apsorbiranih fitosterola natrag u tanko crijevo i iz jetre u žuč što rezultira otpuštanjem fitosterola u crijeva, žučne vodove i jetru, a čime se smanjuje apsorpcija kolesterola u tankom crijevu. Fitosteroli se u biljkama ne nalaze u velikim količinama, pa je njihov ukupan unos uobičajenim načinom prehrane nedostatan za značajnije farmakološke učinke. Dodaci prehrani sadrže uglavnom estere sterola i stanola najčešće 500–1.000 mg. Djelotvorni su kod dnevnog unosa od najmanje 0,8 g biljnih sterola/stanola.

Beta-glukan

Polisaharid izoliran iz stanične stijenke pekarskog kvasca Saccharomyces cerevisiae ili iz različitih gljiva. 1,3-1,4-D glukan izoliran iz stanične stijenke zobi i ječma iskazuje povoljan učinak na razinu kolesterola u krvi, a time i na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Beta glukani doprinose održavanju normalne razine kolesterola u krvi, a djelotvorni su kod dnevnog unosa od 3 g beta-glukana iz zobi, mekinja zobi, ječma, mekinja ječma ili iz mješavine ovih beta-glukana. Na smanjivanje razine kolesterola djeluju sprječavanjem reapsorpcije žučnih soli i konačno smanjenje sinteze kolesterola u jetri.

Berberin

Alkaloid prisutan u kori, korijenu i podancima biljaka iz roda Berberis, iako se tradicionalno koristio kao antmikrobno sredstvo u liječenju infekcija, novija istraživanja su pokazala da berberin smanjuje razinu kolesterola za 29%, razinu trigliceride za 35% i LDL kolestrola za 25%, dok na HDL kolesterol ne utječe. Djeluje na inhibiciju određenog enzima koji ima važnu ulogu u regulaciji ekspresije LDL receptora i u metabolizmu kolesterola.

Omega-3 masne kiseline

Kod povišenih triglicerida i za smanjivanje razine kolesterola imaju manje djelovanje ali djeluju preventivno na proces razvoja ateroskleroze. Kako se radi o kroničnoj upalnoj bolesti upotrebom terapije s omega-3 masnim kiselinama smanjuje se razinom medijatora upale – eikozanoida i citokina što potvrđuje njihovo protuupalno djelovanje. Omega-3 masne kiseline imaju pozitivno djelovanje na sami endotel krvnih žila, djeluju preventivno u ranom stadiju razvoja ateroskleroze smanjujući veličinu plaka. Vrlo je važno da djeluju i kao inhibitori na agregaciju/sljepljivanje trombocita čime daju svoj doprinos i u antiagregacijskoj terapiji. S obzirom da omega-3 masne kiseline pridonose zdravlju srca i krvnih preporučan je unos od 250 mg EPA i DHA.

PADALINE

U mjesecu prosincu 2021. u Solinu na području Gornje Rupotine pala je 161 litra kiše po četvornomu metru.

 

PEDIJATRIJA – Igrajte se sa svojom djecom (2)

SOLINSKA KRONIKA 329, 15. siječnja 2022.
Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ, dr. Med., spec. pedijatar

Djeca većinu vremena provode u trčanju, skakanju. Zato im može biti teško ako to ne mogu raditi kod kuće. Pomozite im u tome. Postavite jastuke, složene prekrivače i slične predmete po stanu. Igrajte se da je ostatak stana rijeka ili vruća lava i da je jedino sigurno ići preko poslaganih jastuka. Napravite kućicu ili šator uz pomoć prekrivača i plahti

Izuzetno je važno provoditi vrijeme na svježem zraku, a posebice u ova neobična i stresna vremena. Stoga idite van svaki dan ako je to moguće. Budite u svom dvorištu, na terasi ili šetajte vani. Važno je da to bude na mjestima na kojima nema mnogo ljudi. Istražite svoj kvart ili mjesto i pokušajte pronaći takva mjesta te svakako poštujte zabranu odlaska na igrališta i sportske terene. Skupljajte kamenčiće. Kod kuće po njima možete slikati flomasterima, vodenim bojama ili temperama. Učite uz pomoć lišća prepoznati različite vrste stabala. Naučite dijete prepoznati različite vrste cvijeća i drugih biljaka.

Uberite listove različitih biljaka i cvijetiće poput maslačaka i tratinčica. Obojite ih uz pomoć tempera ili vodenih bojica i ostavljajte tragove na papiru.
Loptajte se! Zaigrajte nogomet ili košarku. Ako nemate koš, napravite ga od kante koja vam nije potrebna.
Crtajte uz pomoć kreda. Igrajte lovice ili skrivača. Ponesite dekicu. Užina može biti i vani. Vozite bicikl/role/romobil. Napravite čunjeve za kuglanje uz pomoć boca s vodom i pokušajte ih srušiti loptom. Dio šetnje trčite. Penjite se na stabla. Hodajte po zidićima pri tome pazite da dijete ne padne i ne ozlijedi se.

Budite glasni. Uključite glazbu i pjevajte na sav glas. Prije toga možete izraditi mikrofon od rolica od toaletnoga papira ili kockica. Karaoke? Zašto ne! Iskoristite instrumente koje imate ili »napravite« nove uz pomoć lonaca, poklopaca, plastične bočice napunjene rižom i sl. Imitirajte glasanje različitih životinja. Slušajte opuštajuću klasičnu glazbu dok radite nešto drugo i naučite nekoliko važnih djelâ klasične glazbe.

Budite tihi. Djeca (i vi) trebate i dijelove dana kada će biti tiho. To je vrijeme u kojemu »punimo baterije« i odmaramo. Čitajte zajedno ili svatko za sebe. Manja djeca koja još ne znaju samostalno čitati mogu listati slikovnice. Prije nego zajedno pročitate knjigu, možete s djetetom pogledati samo ilustracije i pokušati osmisliti svoju priču. Crtajte uz pomoć drvenih bojica, flomastera, pastela, vodenih boja, tempera. Bojite, slažite slagalice ili kocke. Složite kolonu autića – običnu, po bojama ili vrstama autića. Složite drvene pločice iz igre »Jenga« ili iz domina u kolonu pa ih srušite. Možete od njih napraviti i toranj. Napravite toranj na način da iskoristite baš sve kockice koje imate. Neka bude što viši! Uz pomoć kockica složite djetetu igru »nastavi niz« ili »izbaci uljeza«.

Djeca većinu vremena provode u trčanju, skakanju. Zato im može biti teško ako to ne mogu raditi kod kuće. Pomozite im u tome. Postavite jastuke, složene prekrivače i slične predmete po stanu. Igrajte se da je ostatak stana rijeka ili vruća lava i da je jedino sigurno ići preko poslaganih jastuka. Napravite kućicu ili šator uz pomoć prekrivača i plahti. Djeca unutar takvoga šatora mogu napraviti piknik, čitati knjige ili se odmarati. Igrajte se uz pomoć baterijske lampe ili svjetla na mobitelu. Pitajte dijete može li skočiti u krug od svjetla. Može li dohvatiti svjetlo kada ga usmjerite malo više na zidu i sl. Otkrijte što se sve može s vlastitim tijelom, primjerice, pitajte dijete može li stajati na jednoj nozi i provjerite koliko dugo, može li skakati na jednoj nozi, može li koljenom dotaknuti bradu, napraviti plenk, sklek ili trbušnjake? Mlađoj djeci bit će zanimljivo vidjeti što sve mogu, a starija će poželjeti usavršiti svoje vještine. Zaigrajte lov na boje! Pitajte djecu mogu li pronaći tri plave stvari koje zatim trebaju vratiti na svoje mjesta, zatim zelenu i druge boje.

Djeca vole biti uposlena. Vole plastelin. Radite figure od plastelina. Ako imate više djece organizirajte tematske projektne dane. Primjerice, tema može biti Italija, dinosauri, sladoled ili bilo što drugo što ih zanima. Neka što više istraže zadanu temu, mogu koristiti enciklopedije i »online« izvore, a zatim neka naprave plakat. Mlađa djeca mogu raditi jednostavnije zadatke, primjerice obojiti zastavu zemlje koja je tema ili nešto nacrtati. Pripremite zajedno i obrok u skladu s temom, ili neki desert!

Organizirajte Dan dječjih prava u svomu domu. Naučite više o pravima djece, razgovarajte s djecom o razlici između želja i potreba. Naučite dijete raditi narukvice od vune ili konca. Neka djeca osmisle predstavu koristeći svoje omiljene plišane igračke i odigraju predstavu za roditelje u kazalištu napravljenom od prekrivača ili plahti. Svakako neka naprave plakat za svoju predstavu i pozivnice za roditelje.
Napunite umivaonik toplom vodom i sapunom i neka dijete pere svoje igračke. Djeca se vole igrati vodom. Učite ih pravilno prati ruke.
Igrajte se »Čovječe, ne ljuti se« koja je idealna zabava za čitavu obitelj.

Mnogi su tijekom blagdanskih dana pripremali domaći kruh, kolače, peciva kako bi rjeđe morali izlaziti iz svojih domova. Uključite u takve aktivnosti i dijete. Objasnite im čemu služi kvasac i neka od komada tijesta naprave svoj mali kruh. Neka dijete uz vašu pomoć pripremi muffine, keksiće koje može izrezivati u različitim oblicima ili neki drugi jednostavan desert za cijelu obitelj. Osim što će naučiti nešto novo i zaokupiti se nečim zanimljivim to će im pomoći i u građenju samopouzdanja.

Djeca vole pomagati u kućanskim poslovima. Tako se osjećaju važno i veliko! Uključite djecu u pripremu obroka i postavljanje stola za cijelu obitelj. Neka slažu čistu odjeću, posebno bi im moglo biti zanimljivo slaganje čarapa u loptice. Zajedno usisavačom čistite stan. Operite zajedno bicikl ili neka dijete samo opere neku svoju veću plastičnu igračku poput guralice, maloga tobogana i slično. Neka vam pomognu brisati prašinu ili prati stakla sa svojom krpicom. Djeca mogu zalijevati biljke u stanu ili u vrtu.

Aktivnosti prilagodite dobi svoga djeteta i ne zaboravite da ne morate biti uključeni u sve što dijete radi i da je važno poticati i samostalnu igru u skladu s razvojnom dobi djeteta.

U doba blagdanskih radosti djeca uživaju aktivno sudjelovati u ukrašavanju bora i cijele kuće. Vaša djeca zaslužuju da budete s njima da im posvetite svoje vrijeme, da im pokažete da ih volite, jer je to preduvjet da odrastu u zdravu, emocionalno stabilnu osobu.
Stoga uživajmo s našom djecom i radujmo se njihovu odrastanju.

RUKOMET: 2. HRL – JUG ŽENE – Petason-Vranjic dijeli drugo mjesto!

SOLINSKA KRONIKA 329, 15. siječnja 2022.

– Ove smo godine ostali bez četiri starije igračice, otišle u prvoligaške klubove, ali uspjele smo zbiti redove pomlađenom postavom na čelu s iskusnom Marijom Draganić. U mlađim uzrastima kroz tri Državne lige smo u vrhu i nadamo se plasmanu na završnicu Prvenstva Hrvatske – rekla je Anita Božić, tajnica ŽRK Petason-Vranjic

Rukometašice Petason-Vranjica, pod vodstvom trenera Ante Plazibata, zimuju na trećemu mjestu Druge HRL jug. ŽARK Split je prvi sa 17, a Sinj i Petason Vranjic su uknjižili po 16 bodova!

– Ove smo godine ostali bez četiri starije igračice, otišle u prvoligaške klubove, ali uspjele smo zbiti redove pomlađenom postavom na čelu s iskusnom Marijom Draganić. U mlađim uzrastima kroz tri Državne lige smo u vrhu i nadamo se plasmanu na završnicu Prvenstva Hrvatske. Kroz Županijsku ligu igramo u četiri uzrasta, gdje smo stavili prioritet na cure koje manje igraju kroz Državnu ligu i tu smo u vrhu – rekla je Anita Božić, tajnica ŽRK Petason-Vranjic.

Redoslijed Druge HRL jug žene, nakon 9. kola: 1. ŽARK Split 17, 2. Sinj 16, 3. Petason-Vranjic 16, 4. Split 2010 2 11, 5. Orkan 11, 6. Marina Kaštela 6, 7. Metković 6, 8. Makarska 6, 9. Zadar 1, 10. ŽRK Knin 0.

Drugi dio prvenstva počinje 19. veljače, a u 10. kolu Vranjičanke gostuju na Sokolani u Kaštel Sućurcu, kod Marine Kaštela.

Održan Božićni turnir djevojčica na Bilankuši

U dvorani na Bilankuši 28. prosinca ŽRK Petason-Vranjic je organizirao »Božićni turnir« turnir za djevojčice U12. Nakon deset odigranih utakmica redoslijed je slijedeći:
1. Cetina, 2. Sinj, 3. ŽARK Split, 4. Petason Vranjic, 5. Trilj.
Za najbolju igračicu izabrana je Ela Čabo (RK Sinj), najučinkovitija je bila Jelena Poljak (RK Cetina), a najbolja vratarka Marta Silić (ŽARK Split).

DRUGA HNL – NK SOLIN: IZVRŠNI ODBOR SOLINA IZABRAO NOVOG TRENERA – Toni Golem poveo modre s Jadra

SOLINSKA KRONIKA 329, 15. siječnja 2022.

Toni Golem novi kormilar pretposljednjega nogometnog drugoligaša Solina, poveo je pripreme modrih na igralištu uz Jadro. Golemov pomoćnik je Zoran Roglić (odsutan zbog bolesti), trener vratara Hrvoje Višić, a Tomislav Lozić je zadužen za kondicijske pripreme. U stručnomu timu iz jesenskoga dijela prvenstva nedostaju pomoćnik Duje Tokić i kondicijski trener Josip Maleš

Izvršni odbor NK Solin, na čelu s predsjednikom Miroslavom Delićem, na sjednici u srijedu, 5. siječnja, jednoglasno je izabrao novoga trenera prve momčadi. Novi kormilar modrih s Jadra je Splićanin sa zagrebačkom adresom Toni Golem (40), koji je radio u Lučkom, mađarskom Tractoru i Balmazujvarosu, te kao asistent u Hajduku, Hrvatskom Dragovoljcu i Slaven Belupu.

Trener Golem posjeduje UEFA Pro licencu, a igračku karijeru je proveo između ostalih igrajući za Mosor, Hrvatskog Dragovoljca, Karlovac, Inter Zaprešić, te u Poljskoj. Suradnja je dogovorena do kraja ove sezone, a prozivka je bila zakazana u petak, 7. siječnja s početkom u 11 sati na igralištu uz Jadro.

Toni Golem novi kormilar pretposljednjega nogometnog drugoligaša Solina, poveo je pripreme modrih na igralištu uz Jadro. Golemov pomoćnik je Zoran Roglić (odsutan zbog bolesti), trener vratara Hrvoje Višić, a Tomislav Lozić je zadužen za kondicijske pripreme. U stručnomu timu iz jesenskoga dijela prvenstva nedostaju pomoćnik Duje Tokić i kondicijski trener Josip Maleš.

Predsjednik kluba Miroslav Delić predstavio je novoga trenera i pozdravio igrače, te naglasio kako je prioritetni cilj kluba ostanak u drugom stupnju natjecanja.

Klub su u zimskoj stanci napustili Duje Dujmović (Rijeka), Mate Čorić, Luka Matić (GOŠK), Domagoj Franić (Alsami – Kosovo) i Josip Zeljković. Zbog bolesti i inih razloga pripreme nisu započeli, vratar Ante Topić, Mateo Tomić, Ante Kušeta, Stipe Pekić, Antonio Blažević i Matej Jukić, te pomoćni trener Zoran Roglić.

Prema riječima tajnika kluba Pavla Marinkovića, dogovorene su četiri pokusne utakmice: 15. siječnja protiv drugoligaša Croatije u Zmijavcima, nakon toga slijede tri utakmice s trećeligašima, 2. veljače RNK Split, 5. veljače Uskok, i 9. veljače Zmaj (M). Slobodni termini su 22. i 29. siječnja, i traže se suparnici.

Pripreme su započeli: vratari Kargotić i Koljanin, igrači Ninčević, Kaćunko, Jurić, Taraš, Puljić, Vodanović, Durdov, Relota, Dadić, Mamić i Ožegović, te juniori Budimir, Balov-Dražić, Jemo, Čubretović i kadet Marunica. Mladi Luka Gotovac iz Sloge je na probi.

Tijekom ovoga tjedna očekuje se nekoliko igrača na provjere, a nekolicina i na posudbu iz prvoligaša! Prvi je stigao povratnik Valentino Vujinović, bivši njemački U17 reprezentativac, zasigurno pojačanje u napadu. Prvu provjeru ove godine Solinjani će odigrati u subotu, 15. siječnja, s početkom u 14 sati protiv drugoligaša Croatije u Zmijavcima.

Redoslijed Druge HNL, nakon jesenskog dijela: 1. Orijent 1919 29, 2. Varaždin 27, 3. Rudeš 25, 4. Dubrava Tim kabel 25, 5. Croatia 24, 6. Juran 23, 7. Dugopolje 21, 8. Osijek II 20, 9. BSK 20, 10. Cibalia 19, 11. Inter-Zaprešić 19, 12. Dinamo II 18, 13. Sesvete 17, 14. Kustošija 15, 15. Solin 14, 16. Opatija 11. (Ligu napuštaju tri kluba plus obvezno druge momčadi Dinama i Osijeka).

Lista strijelaca 2. HNL: 7 – Tomislav Mrkonjić, Filip Dujmović; 6 – Michele Šego, Muhamed Alghoul; 5 – Ivan Durdov (Solin), Igor Postonjski, Kristian Fućak, Aleksa Lutković; 4 – Luka Mamić, itd.

Prvenstvo 2. HNL počinje već 12. veljače, a u 16. kolu Solin je domaćin Kustošiji!

 

U GALERIJI »ZVONIMIR« PREDSTAVLJENA BROŠURA »MOJE ZGODE U SALONI« – Novo ruho starih priča

SOLINSKA KRONIKA 329, 15. siječnja 2022.

Brošuru su priredili Turistička zajednica grada Solina i Arheološki muzej Split, a anegdote su preuzete iz članka Arsena Duplančića »Nekoliko doživljaja don Frane Bulića iz njegove neobjavljene knjige o Saloni« objavljenoga godine 1986. dodatno je prilagodio kustos epigrafičke zbirke Arheološkoga muzeja Split Nino Švonja

Brojnim djelima nadahnutima životom i radom svećenika, arheologa i povjesničara don Frane Bulića ovih je dana pridodano još jedno »Moje zgode u Saloni«. Dvojezična brošura donosi izbor don Franinih anegdota vezanih uz Salonu kojoj je posvetio najveći i najvažniji dio svojih istraživanja. Brošuru su priredili Turistička zajednica grada Solina i Arheološki muzej Split, a anegdote su preuzete iz članka Arsena Duplančića »Nekoliko doživljaja don Frane Bulića iz njegove neobjavljene knjige o Saloni«.

Okupljene na prezentaciji, održanoj 16. prosinca u Galeriji »Zvonimir«, pozdravio je dogradonačelnik Ivica Rakušić koji se posebno osvrnuo na važnost ove brošure u turističkoj promidžbi Salone, a predstavljanju je nazočio i ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević.
Nešto više o nastanku i sadržaju djela rekli su direktorica TZ Solin Jelena Stupalo, voditelj knjižnice Arheološkoga muzeja u Splitu Arsen Duplančić, prof. i kustos epigrafičke zbirke Arheološkoga muzeja Split Nino Švonja zaslužan za odabir anegdota i slika te popratnih komentara sadržanih u brošuri.

– Zahvaljujući Arheološkomu muzeju Split, odnosno njihovom projektu interpretativnoga razgleda Salone »Šetnja s don Franom Bulićem« kojega utjelovljuje upravo Nino Švonja, nastala je ideja za ovu knjižicu – rekla je Jelena Stupalo dodajući kako je smatrala da priče sadržane u tomu projektu trebaju biti dostupne svim posjetiteljima.

– Iz anegdota sadržanih u ovoj knjižici, koja će biti besplatna za sve posjetitelje Salone, možemo iščitati don Franinu duhovitost, upornost i snalažljivost. Nadamo se da će ona doprinijeti interpretaciji i promidžbi ovoga dijela naše baštine koja do sada nije bila dovoljno poznata široj javnosti – poručila je direktorica TZ Solin Jelena Stupalo.

Arsen Duplančić, prof. iznio je neke od zanimljivih detalja vezanih uz don Franu Bulića, istaknutoga Solinjanina koji je u nasljeđe ostavio brojne uspomene.

– Njegova se veličina očitovala i u njegovu ophođenju s ljudima, odnosno u činjenici da se znao svima približiti, težacima i đacima, arheolozima i visokim dužnosnicima, a brojne dogodovštine i anegdote govore o njegovom karakteru, domišljatosti i ustrajnosti – rekao je prof. Duplančić upućujući pohvale odabiru naslovnice brošure koja donosi zanimljivu karikaturu don Frane Bulića. Za njezinu izradu zaslužan je don Franin suvremenjak, poznati hrvatski karikaturist Anđeo Uvodić.

Priređivač brošure Nino Švonja uputio je ovom prilikom zahvalu svima onima koji su omogućili njezin nastanak i tiskanje, a posebno Jeleni Stupalo, Arsenu Duplančiću, ravnatelju Arheološkog muzeja Anti Jurčeviću te kolegici Emi Višić Ljubić koja je dala veliki doprinos u njezinu stvaranju.
U glazbenom dijelu programa nastupila je mlada Solinjanka Sara Andrić, dok je glumac Ivan Medić, koji je ovom prilikom utjelovio lik don Frane Bulića, predstavio nekoliko zgoda sadržanih u knjižici.

SAMOSTALNA MEMORIJALNA ZBIRKA JOZE KLJAKOVIĆA PRIREDILA IZLOŽBU »KARIKATURE JOZE KLJAKOVIĆA – IZ FUNDUSA ZBIRKE« – Temperamentnost i duhovitost u crtežu

SOLINSKA KRONIKA 329, 15. siječnja 2022.
Piše: Mario MATIJEVIĆ
Fotografije: Samostalna memorijalna zbirka Joze Kljakovića

Izložbu prati dvojezični katalog koji uređuje i potpisuje autorica Lidija Fištrek, a koji na 30 stranica A4 formata uz uvodni tekst o izložbi, biografske crtice o Kljakoviću i katalog izloženih djela kroz sedam poglavlja obrađuje Kljakovićevu karikaturalnu umjetničku djelatnost. Tematske tekstove Lidije Fištrek u katalogu na izvrstan način nadopunjava i tekst prof. dr. sc. Frane Dulibića

Približavajući se pedesetoj obljetnici osnutka Memorijalna zbirka Jozo Kljaković, a koja odnedavno nosi prefiks »Samostalna«, na zagrebačkomu Rokovu perivoju proteklu je godinu zaključila priređivanjem izložbe »Karikature Joze Kljakovića – Iz fundusa Zbirke« kojoj je pak autorica Lidija Fištrek, voditeljica Zbirke.

Držeći tako u zadnje vrijeme prepoznatljivi »allegro moderato« brojnim izložbama, predavanjima, predstavljanjima publikacija i različitim manifestacijama Zbirka je i u ovoj panedmijskoj godini dala značajan doprinos promicanju osobe i stvaralaštva hrvatskoga velikana Joze Kljakovića.

Izložba se prepoznatljivo konceptualno u potpunosti nastavlja na prethodne kojima je predstavljeno Kljakovićevo sakralno slikarstvo ili pak njegov izričaj u scenografskomu području kao i (novo)otkupljena djela kojima je obogaćena sama Zbirka.

Nadalje, izlaganjem opusa od 48 karikatura čije se fotografije nalaze u fundusu Samostalne Memorijalne zbirke Jozo Kljaković na najizvrsniji je način obilježena i 52. godišnjica slikareva preminuća.

Izložbu prati dvojezični katalog koji uređuje i potpisuje autorica Lidija Fištrek, a koji na 30 stranica A4 formata uz uvodni tekst o izložbi, biografske crtice o Kljakoviću i katalog izloženih djela kroz sedam poglavlja obrađuje Kljakovićevu karikaturalnu umjetničku djelatnost. Tematske tekstove Lidije Fištrek u katalogu na izvrstan način nadopunjava i tekst prof. dr. sc. Frane Dulibića.

Prema pisanju Lidije Fištrek u uvodnomu dijelu kataloga najpoznatije Kljakovićeve karikature datiraju iz 1917. i 1918., a pripadaju razdoblju art decoa i postkubizma. Na karikaturama Joze Kljakovića oživljen je cijeli niz zagrebačkih umjetnika, novinara, profesora i političara.

– Na pomalo duhovit način Jozo Kljaković vještom rukom i oštrim okom bilježi karakteristike fizionomija poznatih ličnosti 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća. Njegov karakter i duhovitost u crtežu, kao i neuobičajeno golemi formati, zaslužuju istaknuto mjesto u povijesti karikature. Kljakovićeva najpoznatija i ujedno najveća karikatura pod nazivom »Umjetnost i ljepota«, koju u literaturi možemo pronaći i pod nazivom »Bakanal« umjetnosti i ljepote, nastala je 1922. i čuva se u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Karikatura prikazuje skupni portret važnih hrvatskih slikara i kipara u karakterističnim pokretima pri radu i odražava izvrsnu sposobnost prodiranja u karakterne osobine pojedinaca – ističe autorica izložbe.
Nadalje govoreći o važnosti karikature i ovoga dijela Kljakovićeva likovnoga opusa Fištrek apostrofira Kljakovićevu poznatost u svijetu karikature.

– Često karikature daju bolju i uvjerljiviju informaciju o nekoj ličnosti i događaju nego napisane riječi. Iako neupućenima može izgledati da je Kljaković nepoznat kao karikaturist jer su njegove karikature zaboravljene, 20-ih godina prošlog stoljeća njegov je talent za karikaturu bio poznat i izvan umjetničkih krugova – zaključuje autorica izložbe u uvodnomu dijelu kataloga napominjući kako je zbog zanimljivosti građe ovu temu stručnim tekstom obradio prof. dr. sc. Frano Dulibić.

IZ KATALOGA IZLOŽBE: Karikatura – drugo lice slikara Kljakovića

U sjeni Kljakovićeva konzervativnog odnosa prema slikarstvu nastajale su karikature koje otkrivaju slikarevo manje poznato lice. Danas znamo za manji broj sačuvanih Kljakovićevih karikatura, kao i nekoliko desetaka objavljenih u tisku. Iako malen dio opusa, po svojoj upečatljivosti, prepoznatljivosti i recepciji u vrijeme kada su nacrtane i objavljene, Kljakovićeve karikature nezaobilazan su doprinos povijesti portretne karikature u Hrvatskoj. Premda neupućenima može izgledati da je Kljaković nepoznat kao karikaturist jer su njegove karikature danas zaboravljene, dvadesetih godina 20. stoljeća njegov talent za karikaturu bio je poznat čak i izvan umjetničkih krugova. Njegov karakter, temperamentnost i duhovitost u crtežu, te neuobičajeno golemi formati (čak i u svjetskim okvirima), zaslužuju istaknuto mjesto u povijesti karikature u Hrvatskoj. Najčešći motiv njegovih karikatura bili su kolege, prijatelji i znanci iz umjetničkih krugova koji mu često nisu ostajali »dužni« te su na karikaturu uzvraćali karikaturom.
Toma Rosandić, kipar
Kao karikaturist postao je poznat prije svega po prigodnim karikaturama velikoga formata, a samo sporadično objavio bi poneku portretnu karikaturu u tisku. Kljakovićeva karikatura članova Grupe nezavisnih umjetnika iz 1924. najvjerojatnije je nastala kao unikatni plakat za izložbu Grupe u Karlovcu, a tiskana je i kao fotografska razglednica. Originalni crtež je izgubljen, no iz reprodukcije se može pretpostaviti da je bio velikog formata. Na skupnom portretu Kljaković je prikazao značajne hrvatske slikare i kipare u karakterističnim pokretima pri radu, uspjevši izvrsno prodrijeti u karakterne osobine pojedinaca. Na karikaturi su prikazani svi tadašnji članovi Grupe nezavisnih umjetnika: Ljubo Babić, Zlatko Šulentić, Ivan Meštrović, Vladimir Varlaj, Marin Studin, Frano Kršinić, Jeronim Miše, Vladimir Becić i Jozo Kljaković. Iako je unutar kadra prikazano mnoštvo likova, to ne predstavlja kompozicijski problem za Kljakovića.
Dapače, očito je da je Kljakoviću bilo stalo na duhovit način prikazati stvaralački žar skupine aktivnih i ambicioznih umjetnika. Na ovoj, kao i na dvjema sačuvanim karikaturama grupe umjetnika, autor je prikazao i sebe. Zanimljivo je da se »nije štedio«, nego je sebe karikirao na sličan način na koji su njegovi kolege i znanci prikazali njegov lik u karikaturi.
Najzanimljivija je Kljakovićeva karikatura nazvana »Umjetnost i ljepota« iz 1922. za koju se donedavno nije znalo da je sačuvan njezin izvorni crtež. Bila je poznata preko fotografske razglednice izdužena formata. Karikatura prikazuje više od dvadeset iznimno komičnih muških aktova u krajoliku, poput bogova na Olimpu ili mitoloških likova u Arkadiji, među koje se umiješalo i nekoliko satira. Glave (i tijela) većinom su portretne karikature profesora onodobne zagrebačke Kraljevske akademije za umjetnost i umjetni obrt.
Ova karikatura nije samo sjajan primjer portretnih karikatura hrvatskih umjetnika s izvrsnom karakterizacijom svakog pojedinog lica, nego istodobno predstavlja i rijedak primjer iznimno uspjele karikature tijela u vidu aktova, karikature koja može nastati samo kada autor dobro poznaje sve osobe koje prikazuje. Istaknimo i činjenicu da je ova karikatura po formatu najveća u povijesti hrvatske karikature, a rijetkost je i u svijetu. Visinom od tri metra, a dužinom od čak šest metara, istodobno je i parodija monumentalnih mitoloških i povijesnih kompozicija. Nastala je za proslavu Kraljevske akademije za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu 1922. (zabavu nazvanu »Tutankamon«), i bila je postavljena u tada novootvorenom varijeteu »Slivnjak«, u podzemnim prostorijama. Karikatura »Umjetnost i ljepota« danas se nalazi u vlasništvu Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Nažalost, nisu nam poznata svjedočanstva o učinku koji je morala izazvati kod sudionika proslave, ali postoji neobjavljeni Kljakovićev zapis koji djelomice razjašnjava neobičnu kompoziciju u čijem se središtu nalazio slon kojeg je modelirao Frangeš. »…Toga Frangešovog slona ja sam upotrijebio u svojoj velikoj karikaturi, kao centar moje kompozicije, koja je predstavljala povorku sviju zagrebačkih umjetnika. Neki su vukli slona neki su gurali slona. Jedni su plesali oko njega, drugi stupali uz njega. Najmlađi su grabili naranče koje su izlazile ispod slonova repa. Povorku je predvodio Crnčić, a Babić je lebdio u zraku sa šišmiševim krilima, nad svima. Na slonu je sjedio ružičasti i debeljuškasti Valdec, sa umjetničkim amblemom u ruci. Na završetku te povorke, na jednoj pećini, stajali su dva beogradska istaknuta umjetnika: Dobrović i Rosandić, i promatrali to hrvatsko umjetničko roblje. U špilji te opačine naslikao sam sebe, sa oreolom oko glave. Slika je bila temperom izvedena, a umjetnici svi golišavi i iskarikirani…«.
Ovom autorovu svjedočanstvu prethodila je pretpovijest te karikature koja je sačuvana od zaborava zahvaljujući detaljnom opisu Antonije Tkalčić Koščević. Prema autorici, ta se pretpovijest dogodila dvanaestak godina ranije kada su građani Zagreba na gradskim ulicama mogli vidjeti nadrealni prizor sličan spomenutoj karikaturi. Studenti likovne akademije, uz neke profesore, na »Dječji dan« aktivno su sudjelovali u priredbama, pa tako i 1910., kada su načinili velikog slona od papira, a upravitelj povorke bio je Rudolf Valdec. Iznimno smiješna kostimirana povorka obogaćena cirkuskim likovima zasigurno je bila senzacija, a detaljan i dirljiv opis Antonije Tkalčić Koščević otima zaboravu tu duhovitu epizodu iz povijesti svakodnevice i završava nostalgičnim zaključkom: »Prašina zaborava pala je na ovu generaciju, a rat pokopao.«
Treća iznimno zanimljiva karikatura prikazuje glavne predstavnike umjetničke grupe »Zemlja«. Nastala je oko 1932. i bila je potpuno zaboravljena do 2007. kada je donacijom Sergea Warinera dospjela iz Pariza u Zagreb. Na karikaturi su prikazani Krsto Hegedušić, Antun Augustinčić, Oton Postružnik, Ivan Tabaković i mecena »Zemljašima«, Irina Aleksander. Iza strašila skrivaju se dvije male figure promatrajući ostale: Omer Mujadžić i Frano Kršinić. Iza Krste Hegedušića koji ore njivu vide se mladi izdanci kukuruza i razbacane male slike. Vladimir Crnković piše kako je u tim slikama moguće prepoznati pojednostavljene dijelove ranih Generalićevih akvarela te mu je to omogućilo da ovaj Kljakovićev crtež datira u vrijeme oko 1932. Na ovoj karikaturi Kljaković je manje ekspresivan u izrazu nego što je to znao biti na ranijim primjerima te je bliži monumentalnoj jasnoći i jednostavnosti koja kao da želi stvoriti parodiju Hegedušićeva slikarskog izraza iz tog razdoblja, odnosno parodiju »zemljaškog« likovnog izraza, te nas u skladu s tim asocira i na brueghelovske karakteristike.
Nekoliko Kljakovićevih portretnih karikatura nalazimo objavljene u Koprivama sredinom 1921. Osim karikatura u Koprivama, ističu se i karikature sačuvane u Memorijalnoj zbirci Joze Kljakovića u Zagrebu, izrazito kubističkog izraza (Blagoje Bersa, Pecija Petrović, Gustav Krklec). Među tim karikaturama izdvaja se ona Ive Vojnovića objavljena u Književnoj republici 1924. kao ilustracija uz Krležin tekst, a koja je izvedena poput najozbiljnijeg, vrlo solidnog kubističkog crteža. Kada ne bismo znali ništa o Kljakovićevu iznimno konzervativnom odnosu prema avangardnim pravcima prve polovice 20. stoljeća, a posebice o njegovu negativnom mišljenju o Picassu, tada ne bismo niti pomislili da bi to mogla biti karikatura, nego bismo vjerovali da se radi o kubističkom crtežu.
Crteže poput kubističkog portreta Ive Vojnovića smatramo karikaturama jer možemo pretpostaviti da je Kljaković želio pokazati kako je lako usvojiti avangardni izraz, a vjerojatno i da je to pitanje likovne pomodnosti, te kako na kubistički način transformirani portreti mogu djelovati smiješno. To je posebno zanimljivo u kontekstu činjenice da je u hrvatskoj likovnoj umjetnosti rijedak kubistički crtež poput nekoliko Kljakovićevih koji su toliko dosljedni u svojoj kubističkoj izražajnosti.
Sličan postupak vidimo i na nekoliko crteža na kojima prevladavaju kuboekspresionističke značajke (Milan Begović, Ljubo Wiesner, Petar Konjović, Vjekoslav Klaić), a inačicu tih karakteristika vidimo i na uljima na platnu koja su zapravo karikature: Hrvatski dramski pisci, s istaknutim Krležom u središtu kompozicije i Umjetnička zavist s Meštrovićem. U neobjavljenom rukopisu Kljaković je zapisao da su te slike »bile persiflaža Lhotovog kubizma, koga su bili preuzeli neki naši mladi slikari.«
Spomenimo i da su sačuvane dvije fotografije Kljakovićevih slika (tehnika ulja na platnu ili kartonu) na kojima se izruguje Picassu i kubističkom načinu slikanja. Sve to potvrđuje Kljakovićevu intenciju da karikaturu koristi kao sredstvo za ismijavanje modernizma i raznih avangardnih tendencija. Karikaturu u tehnici ulja na platnu, Kljaković je na drugačiji način upotrijebio naslikavši sliku »Maske« 1949.
Prikazao je slikara kako sjedi u atelijeru okrenut leđima promatraču, te dovršava jednu od maski koju vješa na zid. Lako je prepoznati da su na slici prikazane maske vodećih političara u razdoblju Drugog svjetskog rata. Iznad slikareve glave obješene su karikaturalne maske Hitlera, Staljina i Mussolinija, lijevo i desno u razini slikareve glave nalaze se Roosevelt i Churchill, a moguće je prepoznati i ostale poput De Gaullea u gornjem lijevom kutu. Poruka je jasna: svi moćni političari, svjetski lideri koji odlučuju o sudbini svakog pojedinca, jadni su ispod svojih karikaturalnih maski kojima paradiraju svijetom.
Mnogi tekstovi upućuju na to da karikatura u Hrvatskoj nikada nije uspjela steći status ravnopravan ostalim likovnim vrstama. U većoj ili manjoj mjeri smatrala se manje vrijednim oblikom likovnoga izražavanja. To je itekako osjetio Jozo Kljaković jer kada se u likovnim kritikama negativno pisalo o njegovu slikarstvu, često se podcjenjivačkim tonom isticalo da je on izvrstan karikaturist. Karakterističan primjer je Iso Kršnjavi koji je 1924. dao iznimno negativnu ocjenu Kljakovićeva štafelajnog i fresko slikarstva za Vijenac i potom za češki Prager Presse, kada je pišući o Kljakovićevim freskama za crkvu sv. Marka, nazvao Kljakovića »karikaturistom koji je prema tome i riješio svoju zadaću«. Potom je Lunaček u Obzoru uzvratio tekstom »Što pišu o Hrvatima u stranim novinama« te braneći Kljakovića zaključio: »Ta zar je moguće uopće pomisliti da će u Pragu vjerovati da župne crkve u Jugoslaviji i to u Zagrebu gdje je centar umjetnosti, naručuju karikature. To je mogao g. Kršnjavi napisati da su Koprive ilustrirani molitvenički tjednik.«
Kljaković je od malih nogu pokazivao talent za karikaturu, no nije mu posvećivao posebnu pozornost, već je karikature crtao prvenstveno za zabavu. Iako su njegove karikature često hvaljene, nikada nije bio stalni suradnik nekog humorističkog časopisa poput drugih istaknutih hrvatskih karikaturista koji su u to vrijeme primali sasvim pristojne honorare za svoje karikature. Već u djetinjstvu i ranoj mladosti provedenima u Solinu i Splitu, gotovo je sigurno bio upoznat s djelovanjem splitskog kruga karikaturista.
Umjetnost i ljepota, 1922.
Dalmatinski karikaturisti mogli su ga se dojmiti, prije svega prenijevši na njega sklonost portretnoj karikaturi čitave figure. Nakon studiranja u Pragu, Rimu i Parizu (gdje je studirao fresko slikarstvo uz koje se njegov rad najviše povezuje), za vrijeme boravka u Zagrebu stvorio je u karikaturi prepoznatljiv izraz individualnih značajki, sasvim suprotan slikarskom dijelu svoga opusa. U karikaturi je pokazao kako je svoj slikarski izraz mogao ostvariti ne nekoliko vrlo različitih načina, ali je svjesno, unutar realističkih tendencija prve polovice 20. stoljeća, odabrao neoklasicističke elemente, ostavši trajno skeptičan prema dosezima avangardnih pokreta i gotovo svega što je producirala moderna njegova vremena.
Frano DULIBIĆ

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću