OBJAVLJENA NOVA KNJIGA »PROMATRANJE«, SOLINJANINA TOME PODRUGA – Evokacije prolaznosti

SOLINSKA KRONIKA 327, 15. studenoga 2021.

– Jesu li ovi moji zapisi promatranja postigli ono nasuprotno motrenje koje bi me dovelo do nekih objektivnijih motrišta? I jesam li dobro razgraničio promatranje i ono promatrano?
Ovim zapisima nastojim mišljenjima istražiti i preispitati svoja stanja, raspoloženja, uzroke i posljedice koji su me doveli do ovoga do čega sam stigao –

Društvo hrvatskih književnika u svojoj je Maloj knjižnici objavljena je nova knjigu »Promatranje«, Solinjanina Tome Podruga. Knjiga kojoj je urednik Antun Pavešković na 416 stranica mekoga uveza formata 11,5 x 18 cm donosi prozne zapise, »…bremenita je evokacijama prolaznosti, obogaćena spoznajama dugoga piščeva življenja i zrelog poniranja u prostore životnog i duhovnog postojanja, uvažavajući u sažetim sadržajima čovjekov složeni identitet. Uz to je u ovome rukopisu svojevrstan razgovor s dragim piscima, pretežno odabranim duhovima u rasponima od Camusa i Ciorana, Milosza i Nietzschea, pa do Pessoe i Musila. Sadržaj rukopisa je neka vrsta intelektualnog i moralnog svođenja računa i opravdanog pozivanja na vlastite doživljaje, vlastite dvojbe i vlastite muke.« Tako piše u dijelu recenzije akademik Tonko Maroević, te nastavlja: »Ovaj rukopis nije primarna ispovjedna i memoarska proza već je više svjedočenje ovodobnog općeg i osobnog stanja duha. Ovo je djelo zaokupljeno autorovim etičkim i estetskim problemima te je pisanje čovjeka neravnodušnoga na svijet i okružje, pa je tekst prožet egzistencijalnom motiviranošću«.

Dvadeset i četvrta Podrugova knjiga podijeljena je na tri poglavlja »Promatranje – zapisi iz potkrovlja«, »Bilješke iz bolnice«, »Razgovor 10. 4. 1996.« jednako kao i njegove prethodne potvrđuje kako je Podrug »učvršćivan vlastitim lutanjima, slobodama i iskustvima, učenjem i gledanjem u svijet živih prepirki i razumijevanja u kojemu je shvatio da mu nema života bez vlastitoga mu uvjerenja i prožimanja misli proizvodom vlastite duhovnosti, tražio je pisanjem raznih vrsta tekstova onu prosvjećenost s kojom će bolje upoznati unutrašnjega sebe i svijet oko sebe…«. Podrugova »Promatranja« štoviše najbolje se mogu sagledati čitanjem uvodnoga dijela.

– Jesu li ovi moji zapisi promatranja postigli ono nasuprotno motrenje koje bi me dovelo do nekih objektivnijih motrišta? I jesam li dobro razgraničio promatranje i ono promatrano?
Ovim zapisima nastojim mišljenjima istražiti i preispitati svoja stanja, raspoloženja, uzroke i posljedice koji su me doveli do ovoga do čega sam stigao. Razmišljajući pisanjem pokušavam promisliti o mnogo čemu u razgovoru sa samim sobom i rako učvrstiti svoja uvjerenja. Pokušavam ne proturječiti samome sebi, ne raditi neke ustupke samome sebi, ništa ne činiti u vlastitu korist kako bih naposljetku morao sebe prezirati. Pokušavam izbjeći sebičnost i položaj da na svijetu, dok promišljam o sebi i drugim stvarima nema ništa zanimljivijeg osim mene. Drži me svijest da o onome na što i na koje mislim nikada nije ono na koje zaista mislim, kao da svaki prizor, doživljaj i događaj ima svoj trenutak sa sjenom, a ja ih pokušavam sjećanjima pretvarati u zaključke bez sjene, iako sam svjestan da nijedan događaj nije čitljiv u samome događaju, a niti posve u sjećanju.

Zapravo, svako približavanje istini je sukob s njome, jer je sve njezin obris, ništa nije nikada isto, iako ima i onoga u nama i okolo nas što se nikada ne mijenja. I ja ne poznajem svoje granice, da bih mogao reći -ja sam ja, pa bi bilo dobro za izgovoriti pravu istinu učiniti sebe suvišnim njezinim tumačem. Je li se zaista potrebno vidjeti izvana da bih znao biti ono što jesam i tako uspješnije napisati ono što me vraća onome što sam ili što sanjam da jesam? Možda, kad bih bio barem nesposoban pisati kao drugi valjda bih stvorio neobičnost koja bi posve otkrila moju vlastitost i izvornost. Možda pisanjem gubim sebe, ali ne mogu prestati pisati jer je sve gubitak, pa je moje pisanje neka vrsta poroka koji mi jedino preostaje, kao neki okvir u koji se uvlačim, neko utočište u kojemu bih izbjegao kaos.
Ovi zapisi su pokušaji postići viši položaj istine o meni iznjedrene iz prostora moga unutrašnjeg lebdećeg i zalutalog u pustolovini mojega ja koji ispitujućim pogledom mjeri mene i svijet.

Ako je istinito što piše M. Heidegger da je »umjetnost bitno događanje istine« ili konkretnije, da je »umjetničko djelo bitno događanje istine«, onda je shvatljiva spoznaja da istine ima u umjetničkom djelu, te nam je pobuda nju tražiti u njemu i kroz njegovo središte pronaći put do nje? Duh umjetničkoga djela željan je pokazati istinu i tako nam olakšati put do nje, ali postoji i istina da su stvorena i da se stvaraju razna umjetnička djela koja su sva željna istine pa je i mnogo istina i njihovih prikazbi, jer kad bi postojalo samo jedno umjetničko djelo, onda bi u njemu jedina istina bila posve očita. Stoga smo gladni umjetničkih djela pa slušamo ozbiljnu glazbu, čitamo vrhunska književna djela, gledamo duhovno oblikovanu slikovnost, ne bismo li do znali istinu. Ali, kad bismo bili u stanju sve te istine strpati u jednu bismo li bili s njome okovani? I sve dok tragamo za istinom gladni smo umjetničkih djela koja se velikodušno nude, jer dok ih koristimo ponekad nam se nameće osjećaj da u njima nedostaje potpune istine i da svaki stvaratelj umjetničkih djela nastoji svoju istinu s onom idealnom kojoj svi težimo nadoknaditi, te u silnoj potrazi za njom potraga mora biti nastavljena, jer joj se stalno primičemo, ali je još ne dotičemo, stoga što je »svaki umjetnik dijete svoga stoljeća i dužnik svojemu vremenu« (T. Ujević) u kojemu ima u jednoj istini bezbroj istina, jer je oblikovna i sadržajna razlika djela koja su davno stvorena i ona koja se sada stvaraju, ali nema razlike u bitnom onoga stvoreno ga i onoga stvaranoga te s njima istodobno možemo »ići naprijed i natrag, da nas čak put natrag vodi naprijed… da istom jednom dospijemo tamo gdje već boravimo« (M. Heidegger). Svjesna sadašnjost posjeduje svijest o prošlom, te u umjetničkom djelu istina pokazuje svoje neprolazno lice koje nije svjesno samoga sebe jer se nastavlja u budućim umjetničkim djelima mijenjajući prošlost oblika koja upravlja sadašnjošću.

Hoće li istina u umjetničkom djelu ikada doživjeti svoju smrt? Kad bi se to dogodilo značilo bi da je umjetnost izgubila kritički smisao za prošlost, povjerenje u sadašnjost i sumnju u budućnost, te bi tada istina u umjetničkom djelu izgubila svoj vlastiti lik, glas i zvuk, iako su se u svakome vremenu misleći umjetnici pitali: »Je li ovo svršetak svijeta, ili slika njegova užasa?« (W. Shakespeare), ali ipak »prolaze oblaci, ali nebo ostaje« (Sv. Augustin), pa će oni koji plove na oblacima poluistina ubirati i dalje svoje parcijalne istine iz neumjetničkog, estradnog i popularnog, a oni zagledanih u nebo prikazivati će ih kao istine i tako održavati tvrdnju da je »umjetničko djelo bitno događanje istine« kao ljepote.

*

Hrvatski književnik Toma Podrug rođen je u Solinu, 25. kolovoza 1931. Piše pjesme i prozu: putopise, pripovijetke i razna kratka prozna djela. Osim toga, piše književne kritike, oglede i članke za novine.

Višu pedagošku školu završio je u Splitu. U Zagrebu je studirao na Filozofskom fakultetu, na kojem je 1956. diplomirao komparativnu književnost.
Poslije studija radio je kao srednjoškolski profesor, a zatim kao urednik na Hrvatskom radiju u Zagrebu. Član je Društva hrvatskih književnika.
Djela: Pragovi, pjesme, 1965.; Paljevina, pjesme, 1965.; Pohod, pjesme, 1971.; Polaznik: (putopisi), putopisi, 1977.; Od Solina do Solina, pripovijetke, 1978.; Protrk, separat – putopisi, 1980.; Podanik, kratke proze, 1983.; Proplanak, pjesme, 1985.; Predaja, kratke proze, 1988.; Prizori: (od otoka do otoka), putopisi, 1991.; Plavet, pjesme, 1995.; Povratnik, kratka proza, 1996.; Podne, pjesme, 2002.; Popodne, pjesme, 2005.; Podneblje susreta književnosti i života, ogledi, 2007.; Prijateljstvo: u znaku Zorka, Preka i otoka Ugljana, stihovi i proza, 2007.; Približavanje: zapisi iz potkrovlja, ogledi, 2008.; Paljetkovanje: pad u zrcalo, kratke proze, 2009.; Putovanja, putopisi, 2011.; Prošlo: zapisi o djetinjstvu, 2012.; Predvečer, pjesme, 2012.; Ponoć, 2018.; Prečaci: (zapisi iz potkrovlja), 2018.;
Neka njegova djela na poljski jezik je prevela književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.
Zastupljen je u antologiji hrvatskih pjesnika »Skupljena baština« priređivača prof. dr. Stijepe Mijovića Kočana.
Godine 2006. osvojio je 2. nagrada Dubravko Horvatić, za putopisnu priču Uz more od Biokova do Velebita, a godine 2007. dobio je Nagradu grada Solina za životno djelo.

SOLINSKA EPIZODA DEVETIH DANA KLASIČNE GITARE – Seviljski majstori

SOLINSKA KRONIKA 327, 15. studenoga 2021.

Ovaj izvanredan gitaristički duo, kojega čine vodeći španjolski gitaristi zavidne međunarodne solističke i pedagoške karijere Franisco Bernier i Antonio Duro, predstavio se solinskoj publici biranim programom, sastavljenim od stožernih djela gitarističke literature, ali i ponekim obradama ciljano pisanima za ovaj izvođački sastav

U sklopu programa 9. Dana klasične gitare ostvareno je još jedno uspješno partnerstvo između Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin i udruge »Gitara ST« iz Splita, ove godine u zajedničkoj produkciji koncerta »Musicas del Mudno« Sevilla Guitar Dua. Ovaj izvanredan gitaristički duo, kojega čine vodeći španjolski gitaristi zavidne međunarodne solističke i pedagoške karijere Franisco Bernier i Antonio Duro, predstavio se solinskoj publici biranim programom, sastavljenim od stožernih djela gitarističke literature, ali i ponekim obradama ciljano pisanima za ovaj izvođački sastav.

U prvomu dijelu koncerta izvedena su skladbe »Fantazija op. 54« Fernanda Sora, »In Memoram« Antóna Garcíe Abrila, »Canción del Árbol caído« Alberta Ginastere i »Lo que vendrá« Astora Piazzolle, kojima su seviljski majstori gitare, izvanrednom i nadahnutom izvedbom potpuno zaokupili pažnju publike, da bi svoje majstorsko umijeće potvrdili u drugomu dijelu koncerta izvedbama skladbe »Bad Boy« Torua Takemitsua i trostavačnom skladbom »Tonadilla« Joaquína Rodriga.

Koncert su zaključili s nekoliko amblematskih minijatura Maunela de Falle: Danza del Molinero, Raomance del Pescador i La Vida Breve. Zavidnom izvođačkom tehnikom, profinjenim osjećajem za stilske značajke svakog pojedinog djela, kao i istančanim smislom za dinamičko nijansiranje u vrlo zahtjevnim akustičkim uvjetima Zvonimirove dvorane, kreirali su izvanrednu interpretaciju koja je, za pandemijske uvjete brojnu solinsku publiku, ostavila bez daha i koja će se zasigurno dugo pamtiti.

Naposljetku valja spomenuti i to da je gostovanje Seville Guitar Dua u Solinu i Splitu realizirano uz pokroviteljstvo Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj.

EUHARISTIJSKIM SLAVLJIMA PROSLAVLJEN BLAGDAN SVETOGA MARTINA ZAŠTITNIKA VRANJICA – Kršćanski svetac i poganske vinske priče

SOLINSKA KRONIKA 327, 15. studenoga 2021.

– Ironija je u tome što sveti Martin, iznikao iz poganskoga svijeta, ali obraćenik iz toga poganstva, gorljivi borac protiv poganskih zabluda i navjestitelj Isusa Krista, odjednom postaje namjernom zamjenom poganskog boga Bakha ili Dionizija, čovjeka koji je umirao s riječima upućenima demonu zla – naglasio je u homiliji don Ante Čotić

Vranjičani su i ove godine 11. studenoga svečanim euharistijskim slavljima proslavili blagdan svoga zaštitnika sv. Martina, prvoga sveca koji nije bio mučenik, a ima svoj liturgijski blagdan. U svečanoj euharistiji koju je uveličao župni zbor sv. Martina sudjelovali su mnogobrojni vjernici, a među kojima i solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, predsjednica Vijeća MO Vranjic Antonija Milišić Jadrić te članovi DVD-a Vranjic.

Nakon tradicionalne molitve pred spomen obilježjem vranjičkih župnika i mučenika komunističkoga režima don Radovana Jerkovića i don Ante Braškića uslijedilo je svečano euharistijsko slavlje koje je predvodio don Ante Čotić, solinski dekan i župnik Gospe od Otoka u koncelebraciji s vranjičkim župnikom don Ivanom Matkovićem i don Rokom Celentom, župnikom župe svetoga Marka na splitskom Neslanovcu.

Uz čestitke svim Vranjičanima povodom blagdana njihova zaštitnika don Ante Čotić im je zaželio da im plemeniti lik svetoga Martina, prožet dobrotom prema bližnjima te njegova hrabrost i odlučnost u promicanju kršćanskih istina i ideala, bude svjetionik na putu vjere i putu življenja kršćanskih kreposti.

Sjaj koji ne blijedi

Neka nam sveti Martin svojim zagovorom pomogne primiti od Isusa dar njegove zapovijedi, a od Duha Svetoga snagu da je provodimo djelom u svakodnevnom životu – poručio je don Ante Čotić

– Život sv. Martina bio je prožet Isusovim riječima koje smo čuli u Evanđelju: »Ovo je moja zapovijed: Ljubite jedni druge kao što sam vas ja ljubio«. Ima osoba iz povijesti Crkve, iz povijesti svijeta, koje su kao zvijezde koje nikada ne zalaze i što je veći odmak od njihova života, njihova zvijezda je još jasnija, još sjajnija. Sveti Martin kojega slavi sva katolička Crkva pojavio se na duhovnom horizontu Panonije prije više od 1700 godina, ali teško je kazati iz koje zemlje se danas bolje i sjajnije vidi njegova zvijezda.

Sveci su uvijek bili univerzalna baština sviju i oni jednostavno nadilaze državne granice pa je manje važno njihovo podrijetlo. Oni nas time još jače povezuju jer ih svi osjećamo podjednako svojima – poručio je don Ante Čotić osvrćući se u nastavku svoje propovijedi na detalje iz života svetoga Martina.

Osvrnuo se i na činjenicu da se u vinorodnim krajevima Francuske i Italije pa i u našim krajevima, blagdan sv. Martina poistovjećuje s Martinjem, odnosno s obredom kojeg se netko usudio nazvati »krštenjem« mošta u vino iako vino i vinske priče nemaju veze s ovim svecem.

Bogohulni falsifikati

– Sveti Martin ima nesreću što se njegova smrt našla u kalendaru na mjestu kada vinski procesi dolaze u završnu fazu, i ništa drugo. No ima tu i nešto tragičnije. Riječ je o zamjeni dionizijskoga kulta i kršćanskih riječi, prepoznatljivoga scenarija do te mjere da neupućen čovjek više ne razlikuje stvarni obred od parodije, posebice kada tu baštinu podrži i poneki Crkveni službenik.

Ironija je u tome što sveti Martin, iznikao iz poganskoga svijeta, ali obraćenik iz toga poganstva, gorljivi borac protiv poganskih zabluda i navjestitelj Isusa Krista, odjednom postaje namjernom zamjenom poganskog boga Bakha ili Dionizija, čovjeka koji je umirao s riječima upućenima demonu zla. Sveti Martin postao je glavnim likom neukusne igre samozvanih čuvara hrvatske baštine.

Euharistijsko slavlje predvodio je don Ante Čotić, solinski dekan i župnik Gospe od Otoka u koncelebraciji s vranjičkim župnikom don Ivanom Matkovićem i don Rokom Celentom župnikom župe svetoga Marka na splitskom Neslanovcu

Žalosno je da prosječni hrvatski vjernik na spomen imena ovoga sveca neće pred očima imati kršćanina, biskupa koji se sav predaje bližnjima i koji ruši idole jednoga politeističkog svijeta, koji stoji pred ovozemaljskim moćnicima zauzimajući se za pravdu i čovječnost, već će odmah izgovarati riječ vino i mošt.

Kada se netko odvaži izgovarati riječi koje bi trebale biti duhovite, a slijede logiku kršćanskih molitava sakramenata inicijacije, i kada na sebe stavlja imitaciju biskupskoga znamenja, treba mu se barem reći da sveti Martin nikada nije nosio to znamenje jer je uvedeno puno kasnije, a jednako tako da se ovaj svetac u kršćanstvo zaljubio gledajući ponašanje kršćanskih suvremenika – rekao je don Ante Čotić osvrćući se još jednom na istinske kršćanske vrijednosti koje je promicao sveti Martin.

– Neka nam sveti Martin svojim zagovorom pomogne primiti od Isusa dar njegove zapovijedi, a od Duha Svetoga snagu da je provodimo djelom u svakodnevnom životu – poručio je don Čotić na kraju svoje propovijedi.

Istoga dana održana je i večernja euharistija koju je služio don Ante Matešan, župnik župe Solinskih mučenika u Ninčevićima.

SVEČANIM EUHARISTIJSKIM SLAVLJEM PROSLAVLJEN BLAGADAN SVETOGA LUKE I 150. OBLJETNICA IZGRADNJE CRKVE

Poziv na zajedništvo

Slavimo danas 150 godina vaše crkve koja je djelo ruku vaših djedova i baka, očeva i majki. Ona svjedoči o njihovoj vjeri i poslanju, spremnosti na sudjelovanje te zajedništvu. Upravo te tri riječi sadržaj su sinodalnoga hoda u kojem se nalazimo i preko kojega želimo graditi i živjeti jednu Crkvu, sinodalnu, kroz zajedništvo, sudjelovanje i poslanje – rekao je nadbiskup Marin Barišić

U Kučinama je 18. listopada svečanim euharistijskim slavljem kojega je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić proslavljen blagdan sv. Luke, zaštitnika mjesta te 150. obljetnica dovršetka izgradnje župne crkve koja na nadvratniku nosi natpis »Kuća moja od molitve moje«.
Nakon prigodnih čestitki upućenih okupljenom vjerničkom puku te svima koji su povezani s ovim blagdanom nadbiskup se posebno osvrnuo na obilježavanja velike obljetnice župne crkve.

Lukino evanđelje najbliže je čovjeku, njegovim životnim problemima i današnjemu mentalitetu – istaknuo je nadbiskup Barišić

– Slavimo danas 150 godina vaše crkve koja je djelo ruku vaših djedova i baka, očeva i majki. Ona svjedoči o njihovoj vjeri i poslanju, spremnosti na sudjelovanje te zajedništvu. Upravo te tri riječi sadržaj su sinodalnoga hoda u kojem se nalazimo i preko kojega želimo graditi i živjeti jednu Crkvu, sinodalnu, kroz zajedništvo, sudjelovanje i poslanje – rekao je nadbiskup podsjetivši na dugu povijest župe koja je prvotno nosila ime sv. Luke, a danas Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije.

Nadbiskup je na poseban način istaknuo i značaj Lukinog evanđelja koje je najbliže čovjeku, njegovim životnim problemima i današnjemu mentalitetu.

– To je evanđelje milosrđa Božjega, a milosrđe je svakodnevni lijek za naše odnose. Samo Luka donosi prispodobu o rasipnomu sinu, o milosrdnom Samarijancu, o cariniku pokajniku iz hrama, o uskrsnuću sina udovice iz Naina – rekao je nadbiskup Barišić, dodavši da, osim na milosrđe, sv. Luka naglasak stavlja i na molitvu.

Osvrćući se na evanđelje dana u kojemu Gospodin među ljude šalje sedamdeset i dvojicu svojih učenika, pojasnio je kako je taj broj u ono vrijeme značio cjelovitost jer se vjerovalo da na zemlji postoje sedamdeset dva naroda, dakle svima na spasenje.

– I mi smo zahvaćeni ovim brojem, svi smo pozvani i poslani širiti njegovu Radosnu vijest. Važno je samo da uspijemo kroz svoj život ostati usmjereni na Krista i njegovu poruku. Na isti način smo pozvani sudjelovati i u Sinodalnom hodu na kojem se nalazi čitava Katolička Crkva. Potrebno je sagledati naše župe, čitavu Crkvu, ali i naše obitelji, društvo i čitav svijet.

Koliko smo sinodalni? Koliko smo svjesni da trebamo hoditi zajedno, jedni za druge i jedni uz druge? Bez toga nemamo budućnosti, a to možemo uspjeti samo ako Krista uključimo u svoje živote – poručio je Barišić pozivajući okupljene da pročitaju Lukino evanđelje kako bi dobili odgovore na svoje životne poteškoće i kako bi radosni mogli zajedno hoditi ka konačnomu cilju.

Pred kraj euharistijskoga slavlja župnik don Mirko Bitunjac zahvalio je nadbiskupu na riječima kojima je okupljene vjernike podržao na putu življenja vjere i zajedništva koje su ucrtali njihovi preci.

– O živoj vjeri koja je dugo prisutna u ovomu mjestu svjedoči puno starija crkva od ove župne, ona sv. Luke smještena na groblju. Svakako bih naglasio i to da su 1869., dvije godine prije kraja izgradnje župne crkve, Kučine imale 175 stanovnika.

Možemo samo zamisliti koliko je bilo potrebno odricanja i žrtve da se ova crkva izgradi. No, oni su imali čvrstu vjeru i neizmjernu ljubav prema Bogu i nebeskoj majci Mariji. Tim nam je putem ići – rekao je župnik te zahvalio svima koji su pridonijeli toj bogatoj povijesti.

Nadbiskupu je ovom prilikom u znak sjećanja na veliku obljetnicu uručen prigodni poklon, maketa župne crkve koju je izradio i uručio Joško Matković.

Euharistijskomu slavlju kojega je pjesmom uveličao mješoviti crkveni zbor pod ravnanjem prof. Ivana Bošnjaka, nazočio je i gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je prije svete mise zajedno s mještanima sudjelovao i u tradicionalnoj procesiji.

– Svim mještanima Kučina čestitam blagdan zaštitnika mjesta uz želju da nam sv. Luka ove godine pokloni ono što najviše trebamo, zdravlje. Neka nas kroz život prati njegov blagoslov i zagovor – poručio je gradonačelnik.

POČETKOM MJESECA ODRŽANA KONFERENCIJA »SIGURNOST POVIJESNIH GRADOVA – PARTNERSTVO ZA SIGURNIJU SVAKODNEVICU« – Funkcionalno partnerstvo

SOLINSKA KRONIKA 327, 15. studenoga 2021.
Piše: Slobodan MARENDIĆ

Potreba partnerskoga umrežavanja uprave, institucija i građana, u interesu sigurnosti lokalne zajednice, predstavlja najbolji model odgovora na specifične lokalne probleme, a konferencija poput ove izvrsno mjesto za razmjenu i stjecanje znanja, povezivanje stručnjaka i izravno unaprjeđenje organizacije na bazi primjera dobre prakse i naučenih lekcija

Četvrto izdanje konferencije »Sigurnost povijesnih gradova – Partnerstvo za sigurniju svakodnevicu« održane u hotelu Salona Palace u Solinu, 4. i 5. studenoga rezultat je funkcionalne suradnje kluba policijskih djelatnika i umirovljenika MUP-a – IPA splitsko dalmatinska, Hrvatske udruge povijesnih gradova, Sveučilišnoga odjela forenzičkih znanosti i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.

Skup su organizacijski i aktivnim sudjelovanjem podržali: Ministarstvo unutarnjih poslova, izaslanik Ministra gosp. Zoran Ničeno, Splitsko-dalmatinska županija – župan Blaženko Boban koji je i otvorio konferenciju, Grad Split – gradonačelnik Ivica Puljak, Grad Solin – gradonačelnik Dalibor Ninčević, Općina Klis – načelnik Jakov Vetma, Policijska uprava splitsko dalmatinska – načelnik PU Slobodan Marendić.

Priliku za razmjenu iskustava na polju sigurnosti lokalne zajednice i uspostavu novih kontakata iskoristili su i gradonačelnici te načelnici općina uz Hrvatskoj i BiH iz Mostara, Livna, Posušja, Ljubuškog, Kupresa, Orašja, Sarajeva, Zenice, Čitluka, Solina, Splita, Klisa, Makarske, Omiša, Hvara, Sućurja, Starog Grada, Šolte, Imotskog, Supetra, Trilja, Pule uz sudjelovanje niza predstavnika državnih institucija na lokalnoj razini.

Skupu su se pridružili ministri unutarnjih poslova pet županija (kantona) iz Federacije BiH, načelnici Policijskih uprava zadarske, šibensko – kninske, dubrovačko – neretvanske, brodsko – posavske i splitsko – dalmatinske, uz brojne policijske službenice i službenike koji su u ovim županijama (Federacija BiH ) i policijskim upravama iz RH prioritetno raspoređeni na poslove prevencije, pa je konferencija postala i mjesto okupljanja stručnjaka koji su dobili priliku razmijeniti znanja, iskustva te uspostaviti kontakte za budući rad.

Nezamjenjivost iskustva

Uz domaće predavače iz MUP RH PU Splitsko-dalmatinske, Sveučilišta Split, gradova Splita, Solina i Pule, gosti iz Francuske, Izraela i Njemačke, omogućili su sudionicima usporediti svoj rad s iskustvima u međunarodnoj praksi i možda pronaći neke nove puteve u realizaciji projekata prevencije i lokalnoga partnerstva u sredinama iz kojih dolaze.

Zanimljivu prezentaciju na temu uloge lokalne uprave u logističkoj potpori sustavu prevencije neprihvatljivih ponašanja, održao je profesor Neven Šerić sa splitskog sveučilišta. Naime, istraživanja koja je sa svojim timom proveo u pripremi izlaganja, predstavio je kao podlogu zaključka kako u sredinama s funkcionalnim partnerstvom uprave, građanâ i institucijâ, sustav prevencije i brige o životnom okruženju u kontinuitetu, u pravilu daje bolje rezultate od sredina s modelom centraliziranoga upravljanja s manjim intenzitetom suradnje s građanima i drugim akterima iz polja brige o životnoj sredini.

Kako neke nekontrolirane situacije mogu eskalirati i dovesti u pitanje sigurnost na ulicama gradova, životno je prikazao policijski časnik iz PU Stuttgart Harald Weber u prezentaciji s video snimkama nereda u Stuttgartu sredinom kolovoza ove godine. Rad službi i grada dobar je primjer partnerske brige o reakciji nakon događaja i promišljanja o modelima prevencije za budućnost.

Izraelski policajac David Solomon sa25 godina iskustva na polju sigurnosti, opisao je utjecaj organiziranoga kriminaliteta na životnu svakodnevicu s primjerima iz prakse u Izraelu, ali i kroz međunarodna iskustva stečena u radu Veleposlanstva u Bukureštu.

Predstavnik francuskoga ravnateljstva policije David Pousett elaborirao je organizaciju policije i posebno istaknuo značaj manjih fokus grupa na terenu i područjima gdje se prepoznaje specifičan problem koji traži i poseban odgovor stručnjaka. Zanimljivost ovoga izlaganja potvrdila je reakcija sudionika i dinamična rasprava. Problemsko promišljanje i ciljano partnersko umrežavanje na praktički ograničenom području gdje se problem pojavio, pokazalo se kao zanimljiv model za neke situacije prepoznate i u našim urbanim sredinama.

Panel rasprava

Panel rasprava je iznijela primjenjiv zaključak u vidu formiranja modela odgovora na specifične lokalne probleme

Predstavnici Vijeća za prevenciju kriminaliteta iz Pule Kristijan Družeta, Splita Paško Ugrina i Solina Slobodan Marendić, opisali su hrvatske primjere i iskustva kasnije posebno obrađena u živoj panel raspravi u kojoj su sudjelovali gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević, zamjenik župana SDŽ Stipe Čogelja, gradonačelnik Splita Ivica Puljak, gradonačelnik Pule Filip Zoričić, načelnik PU SD Slobodan Marendić, voditelj odjela prevencije Paško Ugrina i sigurnosni konzultant umirovljeni general Mate Laušić.

Zaključak je kako potreba partnerskoga umrežavanja uprave, institucija i građana, u interesu sigurnosti lokalne zajednice, predstavlja najbolji model odgovora na specifične lokalne probleme, a konferencija poput ove izvrsno mjesto za razmjenu i stjecanje znanja, povezivanje stručnjaka i izravno unaprjeđenje organizacije na bazi primjera dobre prakse i naučenih lekcija.

Solin i hotel Salona Palace iznova su potvrdili visoku razinu brige o gostu i prezentirali gostoprimstvo koje se pamti i prepričava. Obilazak tvrđave i etno agro parka »Stella Croatica« u organizaciji općine Klis, upotpunio je doživljaj sudionika koji do sada nisu imali priliku vidjeti ove bisere hrvatske povijesti i sadašnjosti.

MEDIJSKA KONFERENCIJA VLADAJUĆIH U GRADSKOMU VIJEĆU O POTENCIJALNOMU POSLOVNOM ZLOSTAVLJANJU U SOLINSKIM VRTIĆIMA – Teške optužbe

SOLINSKA KRONIKA 327, 15. studenoga 2021.

– Pokušali smo putem Gradskoga vijeća, ali i kroz razgovor s gradonačelnikom potaknuti rješavanje ovoga problema, ali nažalost do danas ništa nije riješeno. U međuvremenu je osnovana radna skupina u koju su imenovani predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti te je održan sastanak kojem je nazočilo troje predstavnika sindikata te 13 djelatnica koje su prozvale svoje nadređene za »mobbing« – rekao je predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Andabak

Predstavnici vladajućih u solinskomu Gradskom vijeću sazvali su 21. listopada medijsku konferenciju s ciljem upoznavanja javnosti s problemom potencijalnoga »mobbinga« u solinskoj vrtićkoj ustanovi »Cvrčak« o kojem se raspravljalo na protekle dvije sjednice Gradskoga vijeća.

Predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Andabak predstavio je medijima kronologiju svih događanja vezanih uz pritužbe određenog broja djelatnica spomenute ustanove.

Vladajući su na medijskoj konferenciji predstavili i kronologiju čitavoga slučaja

– Prvi dopis u kojemu se spominje »mobbing« u Dječjem vrtiću »Cvrčak« zaprimio sam od strane sindikata u srpnju ove godine. U dopisu su iznesene teške optužbe na račun uprave vrtića uz napomenu kako su u mjesecu travnju, a potom i svibnju ove godine uputili dopis Gradu, odnosno gradonačelniku Daliboru Ninčeviću koji se na isto oglušio – rekao je Andabak dodajući kako nakon prikupljanja svih informacija postoje indicije da se u solinskome vrtiću doista odvijaju radnje koje ugrožavaju dostojanstvo radnika.

– Pokušali smo putem Gradskoga vijeća, ali i kroz razgovor s gradonačelnikom potaknuti rješavanje ovoga problema, ali nažalost do danas ništa nije riješeno. U međuvremenu je osnovana radna skupina u koju su imenovani predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti te je održan sastanak kojem je nazočilo troje predstavnika sindikata te 13 djelatnica koje su prozvale svoje nadređene za »mobbing« – rekao je Andabak prepuštajući riječ vijećniku Vedranu Duvnjaku članu spomenute radne skupine.

– Djelatnice su iznijele vlastita svjedočanstva koja su doista mučna. Napomenuo bih kako sam sastanku nazočio kao gradski vijećnik, odnosno da nisam ni sudac ni porota, ali ono što želim jest da se ta situacija ispita i da se takvi problemi u našemu vrtiću više nikada ne ponove – poručio je Duvnjak dodajući kako su sve optužbe usmjerene na iste osobe unutar vrtićke uprave.

Prema riječima predsjednika Gradskoga vijeća zatražena su dva očitovanja od vrtićke uprave, ali na jedan nije uopće stigao odgovor dok je na osnovu jednoga upućeno šturo očitovanje u kojemu se navodi kako je sve u redu, a potpisali su ga ravnateljica vrtića Anđela Biuk i predsjednik Upravnoga vijeća Goran Miličević.

– Naš je konačni zaključak da treba zatražiti stručnu pomoć u rješavanju ovoga problema, odnosno pozvati prosvjetnu inspekciju da utvrdi o čemu se radi i donese svoj sud – poručio je Andabak.

KONFERENCIJA ZA MEDIJE SOLINSKOGA GRADONAČELNIKA NINČEVIĆA I DOGADONAČELNIKA RAKUŠIĆA NA TEMU DOGAĐANJA U VRTIĆIMA

Usmjereni na zaštitu pojedinca

– Moram se zapitati zašto predsjednik Gradskoga vijeća, koji izvještava javnost kako je još u srpnju zaprimio dopis sindikata s pritužbama na »mobbing« u vrtiću ili vijećnik Mikas, koji me proziva da nisam ništa poduzeo, nisu pozvali prosvjetnu i druge nadležne inspekcije da obave nadzor i ispitaju navedene pritužbe – upitao je gradonačelnik Ninčević

Konferenciju za medije na temu aktualnih događanja u vrtićkoj ustanovi »Cvrčak« Solin sazvali su i gradonačelnik Dalibor Ninčević te njegov zamjenik Ivica Rakušić koji u sklopu svojih zaduženja pokriva i resor javnih djelatnosti.

– Moj prioritet kao gradonačelnika i ove gradske uprave jest stvaranje uvjeta za sigurno i sretno odrastanje djece i neću dozvoliti da iz bilo kojega razloga i bilo kojih povoda iznimno važna i odgovorna djelatnost odgoja, obrazovanja, čuvanja i zdravstvene skrbi o našim najmlađima dođe u pitanje i da se na nju nabacuje blatom – rekao je gradonačelnik Ninčević dodajući kako je nesumnjivo da postoje određeni problemi unutar Ustanove i da ih treba rješavati.

Ninčević je istaknuo kako uloga gradonačelnika nije da arbitrira i prosuđuje za što postoje ovlaštena tijela unutar Ustanove i Ministarstva

– Uloga gradonačelnika nije da arbitrira i prosuđuje jer za to postoje ovlaštena tijela unutar Ustanove i Ministarstva. Ono na čemu ću ustrajati jest da se utvrde sve relevantne činjenice – poručio je Ninčević ističući kako bilo koja povreda dostojanstva radnika, ukoliko se optužbe pokažu istinitima, neće proći bez sankcija.

– Nakon što mi se obratio određeni broj zaposlenika Ustanove, te nakon što sam zaprimio dopis Sindikata obrazovanja, medija i kulture u kojemu se iznose sumnje o »mobbingu« nad nekim zaposlenicima u Ustanovi, pozvao sam ravnateljicu i zatražio da me izvijesti je li uprava vrtića zaprimila pritužbe zaposlenika te koje su mjere i aktivnosti poduzete da bi se utvrdila utemeljenost istih. Ravnateljica me povratno izvijestila o četiri službeno zaprimljene pritužbe koje su nakon provedene provjere od strane povjerenice za zaštitu dostojanstva radnika, koja djeluje unutar Ustanove, odbačene kao neosnovane – rekao je Ninčević dodajući kako se ova tema ponovno aktualizirala nakon lokalnih izbora, kada je formirana većina u Gradskom vijeću koju između ostalih čine i vijećnici izabrani s liste »Bolji Solin«.

Korištenje u političke svrhe

– Nositelj spomenute liste, ujedno i gradski vijećnik, dugogodišnji je bivši ravnatelj vrtića Davor Mikas koji se nikada nije pomirio s činjenicom da više nije ravnatelj Ustanove i kojemu je glavna misija rada u Gradskomu vijeću smjenjivanje ravnateljice. Sve to nažalost upućuje na činjenicu da se i ova situacija oko sumnji u postojanje »mobbinga« koristi u političke svrhe jer upravo je vijećnik Davor Mikas izabran od strane predsjednika Gradskoga vijeća da organizira sazivanje sastanka sa zaposlenicima vrtića te da na istom ima ulogu moderatora. Napomenuo bih da na sastanak nisu pozvani ravnateljica ili netko od predstavnika stručnih suradnika. Istovremeno mu je nazočio vijećnik Vedran Duvnjak, ne znam u kojoj ulozi, možda kao predsjednik Upravnoga vijeća vrtićâ koje je izabrano od strane Gradskoga vijeća unatoč jasnim upozorenjima pravne službe Grada kako ovlast za imenovanje ovoga tijela ima gradonačelnik, a ne Gradsko vijeće – istaknuo je Ninčević napominjući kako je o tome zatražio službeno očitovanje Ministarstva uprave.

– Na sastanku sam ostao samo iz poštovanja prema prisutnim odgojiteljicama i zaposlenicima Ustanove, a nakon što sam čuo svjedočanstva te uvidio da se ne radi o četvero, nego o više zaposlenika, ponovno sam uputio dopis ravnateljici i zatražio dodatno očitovanje. Istovremeno sam uputio dopis i nadležnoj prosvjetnoj inspekciji od koje sam zatražio hitni nadzor. S tim u vezi moram se zapitati zašto predsjednik Gradskoga vijeća, koji izvještava javnost kako je još u srpnju zaprimio dopis sindikata s pritužbama na »mobbing« u vrtiću ili vijećnik Mikas, koji me proziva da nisam ništa poduzeo, nisu pozvali prosvjetnu i druge nadležne inspekcije da obave nadzor i ispitaju navedene pritužbe – upitao je gradonačelnik osvrćući se i na ultimatume predsjednice Sindikata koja je zatražila da se u roku od deset dana donese odluka o smjeni ravnateljice.

Uvjetovanje gradonačelnika

– Cijenim djelovanje ovoga Tijela, a to potvrđuje i činjenica da sam imenovao povjerenstvo zaduženo za pregovore sa sindikatima u predškolskomu odgoju, ali predstavnica sindikata ne može postavljati ultimatume gradonačelniku. Isto tako smatram da ravnateljica Ustanove mora biti svjesna da u vrtiću postoji problem i da ga kao odgovorna osoba treba rješavati te sam joj u tomu kontekstu uputio službeni dopis. Naglasio bih i to da me nikakvi pritisci sindikatâ i odvjetnikâ, te dopisi koji stižu, uvjetno rečeno sa suprotstavljenih strana, neće zaplašiti i pokolebati u poduzimanju radnji usmjerenih na zaštitu pojedinca i iznad svega djece koja pohađaju ovu vrtićku ustanovu – poručio je gradonačelnik otkrivajući kako mu pristižu i mailovi djelatnikâ koji daju potporu ravnateljici.

– Ništa od toga me ne zanima, jedino što želim znati je istina. Prosvjetna inspekcija će utvrditi činjenice, a ja ću sukladno svojim ovlastima inzistirati da se ova situacija dovede do kraja i neću dopustiti nikome da se poigrava ovako osjetljivim temama – poručio je gradonačelnik.

DRUGA KONFERENCIJA VLADAJUĆIH NA TEMU PROBLEMA U VRTIĆIMA

Gradonačelnikove netočne tvrdnje

Nakon gradonačelnikove konferencije za medije, sazvane kao reakcije na konferenciju vladajućih u Gradskomu vijeću, potonji su pak 8. studenoga sazvali novu konferenciju kao odgovor na gradonačelnikovu.

– Želimo upozoriti kako smo mi od samoga početka poštivali sve zakonske procedure te smo zatražili od nadležnoga Ministarstva očitovanje vezano uz imenovanje novoga Upravnog vijeća DV-a »Cvrčak« i još uvijek čekamo odgovor. Istovremeno moram reći kako gradonačelnik nije spomenuo da je povjerenica za zaštitu dostojanstva radnika koja djeluje unutar ustanove imenovana od strane ravnateljice što djelatnicama dodatno otežava prijavu potencijalnoga »mobbinga« – poručio je predsjednik GV-a Ivan Andabak uz kojega je i ovom prilikom bio gradski vijećnik Vedran Duvnjak, a pridružio mu se i zamjenik Davor Mikas kojega je gradonačelnik prozvao tijekom svoga obraćanja medijima.

– Moram reći da je gradonačelnik u svojim izjavama iznio čitav niz netočnih tvrdnji. Tako je između ostaloga naveo kako je temeljni cilj moga političkog djelovanja smjena ravnateljice DV-a »Cvrčak«. Moram reći kako je to jedna potpuna besmislica i da je moja uključenost u radnu skupinu proizašla prvenstveno iz činjenice da sam potpredsjednik Gradskoga vijeća te s druge strane da sam kao djelatnik stručne službe vrtića dobro upoznat s radom ustanove – poručio je Mikas dodajući kako mu je žao što se priče o traumatičnom iskustvu koje je iznijelo 14 žena na kraju svode na političko prepucavanje.

– Nadalje, gradonačelnik ističe kako na sastanak kojega smo održali sa spomenutim djelatnicama nisu pozvani ravnateljica ili netko od predstavnika stručnih suradnika. To pokazuje njegovo nepoznavanje elementarnih stvari, naime jedno od temeljnih pravila je da se žrtva nikada ne dovodi u situaciju da svoj iskaz iznosi pred tzv. »zlostavljačem« – naglasio je Mikas.

Vijećnik Vedran Duvnjak, također član radne skupine, još jednom je prozvao gradonačelnika za pasivnost, odnosno ne poduzimanje adekvatnih radnji potrebnih da se riješi problem unutar vrtića.

– Moram se osvrnuti i na to da je ravnateljica vrtića samo dva sata nakon našega obraćanja medijima izašla u javnost s tvrdnjom da je dobila 54 pisma podrške. Ja jamčim da je to nemoguće i mislim da je trebala pričekati barem jedan dan prije takve objave da donekle ispadne vjerodostojna. U tom obraćanju ona govori o poboljšanim uvjetima rada u vrtićima. To svakako pozdravljamo, ali mi i dalje imamo veliki problem koji se nikako ne rješava. S druge strane imamo Gorana Miličevića predsjednika Upravnoga vijeća vrtića kojega gradonačelnik drži legitimnim. Mi ništa ne poduzimamo dok ne dobijemo pravorijek Ministarstva, a on i dalje zapošljava nove ljude, održava sastanke i ne odgovara na pitanja predsjednika Gradskoga vijeća. To je nedopustivo – poručio je Duvnjak dodajući kako je ravnateljica trebala biti suspendirana sa svoje funkcije dok se ne utvrde sve okolnosti i dok se ne donese konačna odluka.

– Krajnje je vrijeme da gradonačelnik reagira i ako mu je moja prisutnost u radnoj skupini sporna, a prema njegovim izjavama očito mu smeta, ja sam spreman povući se iz politike ako će to riješiti sve probleme koje imamo. U svakom slučaju mislim da svi zajedno moramo sjesti za stol, utvrditi o čemu se radi i konačno krenuti s rješavanjem – poručio je Duvnjak.

OČITOVANJE ANĐELE BIUK, RAVNATELIJCE DJEČJEG VRTIĆA »CVRČAK« SOLIN

Institucionalna konstruktivnost

Tragom iznesenih tvrdnji o potencijalnom »mobbingu« u Dječjem vrtiću »Cvrčak« Solin ravnateljica ustanove Anđela Biuk dostavila je vlastito očitovanje vezano uz navedenu problematiku.

– Prije svega želim naglasiti kako nisu istinite informacije da je održan tzv. radni sastanak DV-a »Cvrčak« Solin, s obzirom da ja za isti ne znam, a kao ravnateljica moram biti upoznata sa svim događanjima unutar ove ustanove. U slučaju da se održao sastanak u nekim drugim prostorijama, u organizaciji nekih drugih tijela, a tijekom kojega je saslušan samo dio djelatnika DV-a »Cvrčak« te se eventualno raspravljalo o trećoj osobi (ili osobama) bez njihova znanja, držim da je to krajnje neprofesionalno. Izlaženjem u javnost sa sadržajem takvoga sastanka te iznošenje neprovjerenih informacija koje mogu naštetiti ugledu Vrtića kao ustanove te pojedinih djelatnika jest nezakonito i utuživo.

Činjenica je da su se osobi koja je ovlaštena za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva djelatnika obratile četiri djelatnice s pritužbom na povredu dostojanstva. Navedeni predmeti su procesuirani temeljem članka 134. Zakona o radu (NN 93/14 , 127/17, 98/19). Konkretnije, osoba ovlaštena za primanje i rješavanje pritužbi za zaštitu dostojanstva djelatnika zatražila je očitovanje svih sudionika događaja na koje su se djelatnice pozvale. Nakon detaljne analize dostavljenih očitovanja zaključeno je kako nije postojala povreda dostojanstva djelatnika.

Također, podsjećam da su prema istom članku Zakona o radu, djelatnice koje su smatrale kako je odluka neprimjerena, imale pravo prekinuti rad pod uvjetom da su u roku od osam dana zatražile zaštitu pred nadležnim sudom. U slučaju da su prekinule rad pod ovim okolnostima, djelatnice bi imale pravo na naknadu plaće u istom iznosu kojeg bi ostvarile u redovnom radu, a Vrtić bi imao mogućnost zatražiti povrat isplaćene naknade jedino u slučaju da je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo djelatnica. Napominjem kako ni jedna djelatnica nije zatražila zaštitu pred sudom.

Uz navedeno želim istaknuti da kao ravnateljica ove ustanove, ukoliko mi se bilo koji djelatnik obrati s bilo kojim problemom, nikada ne postupam jednostrano već isključivo konstruktivno, organizirajući sastanke sa svim sudionicima eventualne sporne situacije kako bismo zajednički donijeli rješenje i zaključak. Također, naglašavam da se ovakvi razgovori dokumentiraju službenim zapisnikom.

Dakle, sve pritužbe koje su službenim putem zaprimljene u upravu Vrtića riješene su u zakonskom roku, dok sve drugo što nije pristiglo službenim putem, iz pozicije ravnateljice Vrtića ne mogu komentirati jer o tome nemam saznanja.

Živimo u pravnoj državi čije se institucije bave ovim pitanjima te im uprava Vrtića stoji na raspolaganju za svu dokumentaciju. Nadalje, zbog ovih lažnih optužbi i kleveta s ciljem narušavanja ugleda ustanove i mene kao ravnateljice iskoristit ću sve pravne mogućnosti kako bih u prvom redu zaštitila svoje djelatnike. Svi postupci koji nisu u skladu sa zakonom, a usmjereni su protiv bilo kojega djelatnika, unose nemir i strah među sve ostale djelatnike koji time gube povjerenje u institucije ove države.

Zaključno želim istaknuti kako nemam namjeru komentirati neformalne i neprovjerene informacije. S druge strane, svim djelatnicima i našim korisnicima usluga uvijek sam, kao i do sada na raspolaganju.

 

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Resveratrol

SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.
Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ

Crveno i crno grožđe je za razliku od bijeloga grožđa, bogato i resveratrolom, snažnim antioksidantom i oružjem u borbi za očuvanje zdravlja. Nalazimo ga u kožici grožđa, a postoje brojna istraživanja i dokazi da sprječava začepljenje arterija i potiče nastajanje korisnoga ili HDL kolesterola. Resveratrol istovremeno štiti i mozak na način da stimulira formiranje ili oslobađanje dušičnoga oksida koji pak povećava prokrvljenost mozga

Vinova loza Vitis vinifera iz porodice Vitaceae penjačica je koja doseže visinu do 15 metara. Grožđe dozrijeva od srpnja do listopada, ovisno o podneblju i vrsti vinove loze. Plod u zrelim bobama grožđa ima 20 do 30 posto šećera i vode do 70 posto. Sadrži još i flavonoide, resveratrol, vinsku, jabučnu, jantarsku i maleinsku kiselinu, a od minerala kalij, mangan, magnezij, kalcij, natrij, željezo, silicij, fosfat, jod. Sadrži još i A, B, C i P vitamine, a antocijan daje boju grožđu. Zbog velikoga sadržaja šećera zastupljenih u obliku fruktoze i glukoze, 100 g grožđa sadrži oko 75 kcal, s time da grožđani šećer za razliku od ostalih voćnih šećera vrlo brzo ulazi u krvotok. Bobice grožđa obiluju tvarima koje djeluju antioksidacijski i antikancerogeno.

Crveno i crno grožđe je za razliku od bijeloga grožđa, bogato i resveratrolom, snažnim antioksidantom i oružjem u borbi za očuvanje zdravlja. Nalazimo ga u kožici grožđa, a postoje brojna istraživanja i dokazi da sprječava začepljenje arterija i potiče nastajanje korisnoga ili HDL kolesterola. Resveratrol istovremeno štiti i mozak na način da stimulira formiranje ili oslobađanje dušičnoga oksida koji pak povećava prokrvljenost mozga. Njegova je koncentracija veća u prerađevinama grožđa, soku i vinu. Zadnjih godina brojna istraživanja su dokazala njegove mnogostruke pozitivne učinke za ljudski organizam kao kardioprotektivno, antidemencijsko, antikancerogeno, usporavanje procesa starenja, pomoć u borbi protiv suvišnih kilograma, protuupalno djelovanje. Resveratrol je zaslužan za tamnocrvenu boju grožđa i vina, akumuliran je u opni grožđa, a nalazi se i u vinu. Budući da je koncentracija resveratrola proporcionalna trajanju maceracije znatno je viši udio resveratrola u crnim vinima.

Tajna crnog vina

U sjemenkama crnoga grožđa nalaze se i tri najjača biljna flavonoida, kvercetin, antocijani i proantocijani. Ova skupina spojeva štiti krvne žile i kapilare, daje stanicama energiju osobito srčanom, ali i drugim mišićima, uravnoteženje krvni tlak te sprječava bolesti krvnih žila nastalih djelovanjem slobodnih radikala.

Resveratrol se smatra najjačim antioksidansom pronađen u prirodi čije je djelovanje 1000 posto jače od ostalih poznatih antioksidanta. Ima sposobnost vezanja i izbacivanja slobodnih radikala iz organizma štiteći ga od njihova štetnog djelovanja koji se odvija na razini molekularnih oštećenja, što pak rezultira prijevremenim starenjem organizma i podložnosti razvoja čitavoga niza bolesti.

Resveratrol djeluje kod postojećih tumora, a također i kod pred malignih stanja. Snažno je sredstvo detoksikacije i čisti krvne žile od štetnoga kolesterola i triglicerida. Proširenim venama vraća elastičnost, a koži mladenački izgled. Također znanstvena istraživanja potvrđuju i djelovanje resveratrola na stimuliranje enzima zaslužnih za produljenje životnoga vijeka.

Danas na tržištu postoji čitav spektar dodataka prehrani koji sadrže izolirane pigmente (likopen, resveratrol i sl.) iz crvenoga voća i povrća. Ipak najbolje je konzumirati voće i povrće na vrhuncu sezone sazrijevanja istih jer su tada najbogatije nutrijentima i drugim korisnim tvarima poput biljnih pigmenata, a koje zajedno sinergijskim djelovanjem imaju jače djelovanje od izoliranih. Rana jesen je vrijeme sazrijevanja grožđa i spravljanje vina i to je najbolje vrijeme konzumiranja grožđa. Crno vino uz resveratrol sadrži i polifenole koji vinu daju jačinu okusa i ključni su u procesu starenja vina. Čaša dobroga vina dnevno ima pozitivne učinke na organizam kao i grozd crnoga grožđa.

Crno vino također ima utjecaja na zdravlje ljudi, pa umjeren unos alkohola pomaže smanjivanju faktora rizika za kardiovaskularne bolesti. Jedno piće crnoga vina ima korisne učinke dok tri pića ili više imaju suprotan učinak i djeluju kao prooksidansi. Pretpostavlja se da je resveratrol koji se nalazi u sjemenkama grožđa, djelomično zaslužan za zaštitne učinke crnoga vina. Resveratrol poboljšava funkciju endotela i utječe na vazodilataciju te na taj način pomaže zaštiti čovjekov krvožilni sustav.

Francuski paradoks

Od godine 1992. nakon spoznaje fenomena da je mortalitet i učestalost kardiovaskularnih bolesti u Francuza i pored prehrane s visokim udjelom masnoće, oko 40 posto niža u odnosu na ostatak Europe (francuski paradoks), a što se objašnjava svakodnevnim unosom umjerene količine crvenoga vina, tj. aktivnosti resveratrola, isti postaje predmetom velikoga interesa za istraživače.

Resveratrol je prirodni fitoaleksin koji se sintetizira u više od 70 biljnih vrsta. Fitoaleksini su tvari koje biljke sintetiziraju kao odgovor na stresne uvjete poput mehaničkoga oštećenja, deficita vode, infekcije patogenim mikroorganizmima, UV zračenja, klimatskih promjena, prisutnosti nekih kemijskih tvari i teških metala. Resveratrol je kemijski (3,5,4′-trihidroksistilben) i mala je hidrofobna planarna molekula netopljiva u vodi, a topljiva u etanolu i DMSO. Prvi ga je izolirao Takaoka davne 1940. iz otrovnoga korijena bijele čemerike (Veratrum grandiflorum). Resveratrol je prvi puta otkriven u vinovoj lozi (Vitis vinifera) tek 1976., a u vinu 1992. Kožica i grožđane sjemenke sadrže najveću koncentraciju resveratrola (50 do 100 μg/g). Koncentracija resveratrola iznosi 0,2 do 14 mg/L u crvenim te 0,1 do 0,8 mg/L u bijelim vinima. Tijekom procesa fermentacije koncentracija resveratrola se povećava.

Ljekovito djelovanje resveratrola potvrđeno je brojnim znanstvenim studijama, a odnose se na djelovanje resveratrola na prevenciju i/ili usporavanje razvoja kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih, neurodegenerativnih, kancerogenih bolesti, na povećanju otpornosti organizma na stres, kao i na produljenju očekivanoga životnog vijeka. Resveratrol može modulirati brojne fiziološke signalne puteve na staničnoj razini. Njegovo je djelovanje ovisno o dozi te djeluje dvostruko. Pri manjim dozama resveratrol djeluje na način da pomaže oporavku stanice, što se najviše odnosi na krvožilni sustav i oporavak nakon infarkta miokarda. Pri višim dozama djeluje depresivno na kardiološku funkciju što rezultira nestabilnim redukcijskim okruženjem te povećanjem veličine miokardijalnog infarkta.

Umjerene količine

Kardioprotektivni učinci resveratrola pripisuju se brojnim farmakološkim učincima koji obuhvaćaju vazodilatacijske učinke, inhibiciju lipidne peroksidacije i sinteze eikozanoida, inhibiciju agregacije trombocita te ima antioksidacijske i protuupalne učinke. Kako je već prije navedeno kardiovaskularno djelovanje ovisi o dozi. Pri niskim dozama resveratrol smanjuje rizik od kardiovaskularnih događaja, a pri visokim dozama djeluje depresivno na kardiovaskularnu funkciju te povećava broj apoptotičkih stanica (stanice kod kojih je već programirano propadanje, tj. smrt istih). Točna granica između niske i visoke doze resveratrola nije još uvijek točno definirana, a ograničeni su i znanstveni podaci o receptorima na koje se resveratrol veže.

Resveratrol regulira mRNA ekspresiju glavnih gena uključenih u kontrolu staničnoga ciklusa, apoptoze, metastaziranja, stanične adhezije i receptorskih signalnih puteva. Iako je nekoliko kliničkih studija rezultiralo ohrabrujućim podacima o djelovanju resveratrola na smanjenje oksidacijskoga stresa i upale, očuvanje kardiovaskularnih funkcija, pojačanje kognitivnih sposobnosti, inhibiciju rasta karcinoma te na smanjenje inzulinske rezistencije u dijabetičara, još uvijek nisu točno definirani rizici i specifične preporuke za oralnu i topikalnu primjenu resveratrola.
Za razliku od statina, lijekovi protiv kolesterola, resveratrol smanjuje aterogenost čestica LDL-a smanjenjem razine oksidiranog LDL-a, te na taj način doprinosi zaštiti od ateroskleroze.

U protekciji neurodegenerativnih bolesti kao Alzheimerove, Parkinsonove ili Huntingtonove bolesti te moždane ishemije ili epilepsije dokazan je učinak resveratrola koji može prolaziti kroz krvno-moždanu barijeru. Djeluje na aktivaciju sirtuina odnosno zaštitom neurona od oksidacijskoga stresa, ishemije i apoptoze uzrokovane toksinima (glutamat i NMDA). Resveratrol povećava razgradnju nataloženih peptida i povećava ekspresiju sirtuina koji imaju važnu ulogu u zaštiti neurona od oksidativnoga stresa kao i propadanje neurona već potiče njihovo preživljavanje.

Protiv kožnih problema

Antimikrobni učinak grožđa temelji se na visokoj koncentraciji flavonoida, stilbena, fenolnih kiselina poput galne kiseline, pri tome grožđani polifenoli ne uzrokuju hemolizu ljudskih eritrocita. Smatra se da mehanizam antimikrobnoga učinka uključuje povezivanje polifenola grožđa s proteinima mikroorganizama čime se mijenja selektivna propusnost plazmatske membrane mikroorganizama. Antibakterijski učinak grožđanih polifenola obuhvaća brojne bakterije kao MRSA-u, Staphylococcus aureus, Propionibacterium acnes, Escherichia coli, Salmonella enteritidi,. Helicobacter pylori… Ekstrakt grožđanih sjemenki pokazuje veću antimikrobnu aktivnost protiv Gram pozitivnih bakterija u odnosu na Gram negativne. Učinkovit je protiv kožnih problema kao Akne vulgaris koja je najčešća kožna bolest u svijetu i pogađa 85 posto adolescenata i 10 posto odraslih ljudi. Karakterizirana je poremećajem pilosebacealne jedinice s upalnim imunim odgovorom na bakteriju P. acnes. Konvencionalno liječenje retinoidima i benzoil peroksidom često izaziva nuspojave poput iritacije kože. Resveratrol inhibira upalne markere uključene u stvaranju upalnih lezija akne. Klinička studija je dokazala potencijalnu učinkovitost resveratrola u liječenju akne vulgaris jer pokazuje značajnu inhibiciju rasta P. acnes pri 50 μg/ml, a pri koncentraciji od 100 μg/ml pokazuje kontinuiranu inhibiciju rasta.

Prema znanstvenim studijama nadalje resveratrol djeluje i protugljivično i ima antimikotički učinak prema Candidae albicans pri koncentraciji 10 do 20 μg/ml. Također je potvrđeno i antivirusno djelovanje protiv HIV-1 gdje je pri koncentraciji od 10 μM netoksičan za stanice, a reducira viralnu replikaciju 20 do 30 posto.

Resveratrol je pokazao i preventivno djelovanje na inzulinsku rezistenciju, hiperglikemiju, dijabetes tipa 2 i dislipidemiju. Primjena 5 mg trans-resveratrola dvaput dnevno kroz četiri tjedna kod muškaraca s dijabetesom tipa 2 dokazala je inzulinsku osjetljivost i značajno smanjene razine glukoze u krvi.

Zacjeljivanje rana je kompleksan i dinamični proces koji se odvija u tri faze, a najvažnije za ozlijeđene je skraćivanje trajanja faza i osiguravanje idealnoga stvaranja ožiljka. Neki istraživači ističu da antibiotici mogu odgoditi reepitelizaciju. Primjena grožđanih proantocijanidina uzrokuje stvaranje više kolagenih vlakana i rezultira kontrakcijom i zatvaranjem rana. Resveratrol ima veliki potencijal za topikalnu primjenu u liječenju dijabetičkoga stopala i dokazano je da primjena 50 mg trans-resveratrola dvaput dnevno kroz 60 dana uzrokuje smanjenje ulcerozne rane.

Antikancerogeni učinak se zapravo temelji na ideji o korištenju prirodnih tvari, koje u netoksičnim dozama za organizam, djeluju kao kemoterapija kod prekanceroznih lezija, tzv kemoprevencija. Interes za korištenjem prirodnih tvari kao potencijalne kemoprevencijske tvari je u stalnom porastu. Resveratrol predstavlja idealnu molekulu kao jaki kemoprevencijski, ali i kemoterapijski agens jer ima relativno nisku toksičnost i ograničene nuspojave. Antikancerogeno djelovanje resveratrola prvi je uočio Jang 1997. kod smanjenja broja kožnih tumora u miševa nakon topikalne primjene resveratrola. Nakon toga je broj istraživanja s resveratrolom povećan za 98 posto na svjetskoj razini. Primjena 1 do 5 mg/kg resveratrola dnevno zaustavlja rast karcinoma dojke u miševa, a brojne »in vitro« i »in vivo« studije su dokazale antiproliferacijski, antikancerogeni i kemoprevencijski učinak resveratrola na limfoidni i mijeloidni tumor; tumor dojke, prostate, kolona, pankreasa, pluća, jajnika i cerviksa te melanoma. Međutim primjena niskih doza resveratrola, poput onih u vinu nije dovoljna za takav odgovor kod ljudi. Mehanizmi antikancerogenoga djelovanja resveratrola još su uvijek nejasni, ali se povezuju s antioksidacijskim učinkom i sposobnosti neutraliziranja slobodnih radikala, na njegovo protuupalno djelovanje, na inhibiciju stanične proliferacije te inhibiciju brojnih enzima.

Antioksidativno djelovanje

Oksidacijski je stres na staničnoj razini kod ljudi povezan s kardiovaskularnim i neurodegenerativnim bolestima i čvrsto je vezan s kancerogenezom i drugim bolestima udruženim sa starenjem. Oksidacijski stres je uzrokovan viškom reaktivnih spojeva kisika. Njihov višak uključuje brojne upalne medijatore uzrokujući oštećenja staničnih membrana i lipidnu peroksidaciju nezasićenih masnih kiselina, promjene u proteinima na način da mijenja njihovu tercijarnu strukturu te promjene kod DNA. Resveratrol je antioksidant koji značajno smanjuje markere oksidacijskoga stresa te inhibira stvaranje reaktivnih spojeva kisika.

Istraživanjima je utvrđeno da se oko 70 posto oralno uzetog resveratrola apsorbira, no samo se manje količine nepromijenjenoga resveratrola mogu naći u plazmi. Tako mala biološka raspoloživost nastaje zbog njegova brzog metaboliziranja i izlučivanja primarno urinom. Najbrojniji metaboliti resveratrola kod ljudi su trans-resveratrol-3-O-glukuronid i trans-resveratrol-3-sulfat, a pokazalo se da se više od 80 posto resveratrola konjugira u resveratrol-glukuronid, dok se ostatak pretvara u resveratrol-sulfat. Također, pokazalo se da je biološka raspoloživost resveratrola u obliku glukozida (npr. piceid), a kojega ima u soku od grožđa, još manja, te da na biološku raspoloživost trans-resveratrola iz crnoga vina ne utječe hrana. Točnije, biološka raspoloživost trans-resveratrola iz vina je gotovo ista i kada se vino uzima na prazan želudac i kada se uzima s hranom. Potrebno je napomenuti da crno vino sadrži više flavonoida kvercetina od bijeloga vina koji pak poboljšava biološku raspoloživost resveratrola.

PADALINE

U mjesecu rujnu 2021. u Solinu na području Gornje Rupotine palo je 47 litara kiše po četvornom metru.

PEDIJATRIJA – Opasnosti ljetnih radosti – ubodi i ugrizi otrovnih životinja 2

SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.
Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ, dr. Med., spec. pedijatar

Protuotrov za zmijski ugriz se daje isključivo u zdravstvenim ustanovama jer je njegovo davanje rizično. Dijete treba zaštiti i protiv tetanusa. Nakon uboda meduze treba ostati miran, ne trljati mjesto uboda, jer se time otrov dodatno utrljava u tkivo.
Mjesto uboda vlasulje treba isprati morem, octom ili alkoholom.

Ugriz zmije

Vruće i sušno ljeto u našemu podneblju puno je zmija. Postoje dvije vrste otrovnih zmija kod nas poskok i riđovka. Obje zmije karakterizira trokutasti oblik glave, uske eliptične oči, imaju kraće i zdepastije tijelo u odnosu na neotrovne zmije, kao i tamna vijugava linija koja se proteže od glave do vrha repa, a poskok ima i roščić na vrhu nosa.

Na mjestu ugriza zmije prisutne su dvije ubodne ranice od zmijskih zuba udaljene 6 do 8 mm, iako katkad može biti samo jedna ranica ili samo ogrebotina.

Unutar nekoliko minuta nakon ugriza zmije, a ponekad i nakon nekoliko sati na mjestu ugriza zmije javlja se oteklina, oštra i sijevajuća bol, potkožna krvarenja ili mjehurići ispunjeni krvavim sadržajem, te glavobolja, vrtoglavica, nesvjestica, mučnina i povraćanje, a nakon nekoga vremena oteknu i regionalni limfni čvorovi.

Ako dođe do šoka (najčešći uzrok smrti) dolazi do pada krvnoga tlaka, ubrzanoga rada srca, koža je orošena znojem, hladna i blijeda, te može nastupiti zatajenje disanja. Potrebno je zatražiti liječničku pomoć bez obzira je li dijete ugrizla otrovna ili neotrovna zmija.

Ako smo sigurni da je zmija neotrovna mjesto ugriza treba oprati vodom, pokriti sterilnom gazom i zaviti. Ako se radi o ugrizu zmije otrovnice dijete treba strogo mirovati, ugrizeni dio tijela treba imobilizirati, a ranu pokriti sterilnom gazom (ne preporučuje se isisavanje otrova iz rane, ne stavljati led na mjesto ugriza, trave ili masti na ranu, zarezivanje ili paljenje rane).

Iznad ugrizne rane 5 do 10 cm treba podvezati ekstremitet elastičnim zavojem kako bi spriječili venski i limfni protok kojim se širi otrov, ali ne i arterijski. Ugrizeno dijete treba što prije odvesti u zdravstvenu ustanovu. Protuotrov se daje isključivo u zdravstvenim ustanovama jer je njegovo davanje rizično. Dijete treba zaštiti i protiv tetanusa. Uredno cijepljena djeca su zaštićena protiv tetanusa.

Što učiniti da nas zmija ne ugrize? Ako primijetite zmiju nemojte joj se približavati, ne dirajte je čak i ako je mrtva. Kada idemo u prirodu potrebno je nositi prikladnu obuću, tenisice i zatvorene cipele, ne japanke. Treba hodati po uhodanim stazama. Posebno treba biti oprezan pri hodanju po stijenama i kamenjaru.

Posljedice ugriza zmije otrovnice su: rane posljedice (akutna faza) psihička reakcija, lokalni simptomi ozljede mekih tkiva edem, gastrointestinalni, kardiovaskularni simptomi, angioedem, bronhospazam, urtikarija, poremećaj centralnog i perifernog živčanog sustava, hemokoncentracija, leukocitoza, hemoliza, proteinurija, hematurija, metabolička acidoza.

Kasne posljedice (nekoliko sati do dana) na koži krvavi podljevi, kožni mjehuri, lokalne nekroze, infekcije, pleuralni eksudatr, plućni edem, ascites, paralitički ileus, bubrežno zatajenje, krvarenja, anemija, rabdomioliza, koagulopatija, trombocitopenija. Dugotrajne posljedice su bol, ukočenost, lokalne cirkulacijske smetnje, povremeno ili stalno oticanje zahvaćenog ekstremiteta.

Ubod meduze

U kontaktu s meduzom (žarnjak), meduza izbacuje žarne niti, te se na mjestu uboda javlja jaka bol, crvenilo i mjehurići. Nakon uboda treba ostati miran, ne trljati mjesto uboda, jer se time otrov dodatno utrljava u tkivo.

Mjesto uboda treba isprati morskom vodom, nikako slatkom jer pojačava osjet boli, a lovke se treba odstraniti pincetom ne prstima. Mjesto uboda dobro isprati octom ili alkoholom, te imobilizirati.

Ubodi na području lica, očiju i genitalija zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Ubod na području očiju može biti vrlo opasan jer može uzrokovati trajno oštećenje vida. Ubodi oka se moraju isprati tekućom vodom, ne morskom.

Ubod meduze može izazvati i anafilaktičku reakciju te se treba što prije javiti liječniku. Mrtvu meduzu ne treba dirati jer i ona može opeći.

Ubod vlasulje

Vlasulja je žarnjak koja sadržava žarnice ispunjene otrovom.

Na mjestu uboda javlja se crvenilo, mjehurići i ne jaka bol.

Mjesto uboda treba isprati morem, octom ili alkoholom. Ako je zahvaćena veća površina kože može se javiti mišićna bol, povišena temperatura, povraćanje i gubitak svijesti, te je potrebna hitna medicinska pomoć.

Ribe

U Jadranskomu moru ima 380 vrsta riba, a dvadesetak riba je otrovno. Otrovni je aparat u riba jednostavan.

Kod uboda puca ovojnica na žlijezdi koja je smještena u žlijebu bodlje i otrov se iscijedi u ranu. Riblji otrovi imaju zajedničko svojstvo da izazivaju jake boli zbog serotonina, a sadržavaju peptide, bjelančevine, enzime, histamin, katehoilamin, kinin.

Svi su sastojci termolabilni. Liječenje ribljih uboda bez obzira na vrstu, radiklo se o ubodu žutuljka, golubanka, paukovka ili škrpina. Zajednička značajka svih ribljih otrova je termolabilnost te se na tome temelji liječenje.

Iz ubodne rane najprije treba izvaditi bodlje ili komadiće ovojnice, a zatim ubodeno mjesto na ruci ili nozi staviti u vruću vodu koliko se može izdržati na 50 do 60 stupnjeva te ga namakati 30 do 90 minuta.

Obično bol prestane nakon desetak minuta. U 95% slučajeva ova metoda se pokazala uspješnom. Mogu se davati analgetici, antihistaminici, kortikosteroidi. Ranu nakon ugriza murine treba kirurški obraditi.

POVRATAK STAROME SOLINU – Smokve za u Livno

SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.

Piše: Marija Grubišić
Snimio: Jakov TEKLIĆ

– Ima san staroga fiću i ja nalija u auto rakiju umisto antifriza. Bija momak, al’ san ima para za antifriz, nego ulija u »kiler« rakiju, da ne smrzne… Idemo kroz Bosnu, ono ladno, mater upalila grijanje… Došli mi gori, Marija zaspala, ošamutila je valjda ona rakija šta san ulija. Nema ‘ko prodavat smokve, Marija spava ka’ top, ja ne znan šta je, nije mi odma palo napamet da su nju te pare opile…

Počeja je listopad, a još se koja smokva mogla izist deboto sa stabla. Taman znači još je vrime da ispričamo par dogodovština koje smo čuli na okupljanju smokvara u konobi Joška Grubišić Cikanova.

Joško Cikanov isprid svojih stabala smokava u Đurini

– Još nekako te smokve žive u nama, posikle se mnoge, više se baš ni ne suše jer je to veliki proces, nema se ko bavit s tin. Petrovače idu na prodaju, a ove druge imamo ono čisto za nas, bilice, mletkinje, poljarice, cvitnice… – govori domaćin Joško Grubišić Cikanov koji se sitija jedne smišne zgode kada jih je s materon iša prodavat.

– Solinske smokve su se nosile i na veliki dernek u Livno na tamošnji Pazar, za svetoga Petra. Po sedan-osan nas je iz Solina znalo otić gori. Napuniš puno auto i ajde gori i uvik smo ih lipo prodali, govori Joško, a za razliku od Solinjana, Klišani su svoje većinon išli prodavat u Sinj, doda je na to i Miro Podrug.

– Ja i mater Marija išli prodavat suve smokve u Livno, prije Božića – nastavlja nan priču Joško.

– Ima san staroga fiću i ja nalija u auto rakiju umisto antifriza. Bija momak, al’ san ima para za antifriz, nego ulija u »kiler« rakiju, da ne smrzne… Idemo kroz Bosnu, ono ladno, mater upalila grijanje… Došli mi gori, Marija zaspala, ošamutila je valjda ona rakija šta san ulija. Nema ‘ko prodavat smokve, Marija spava ka’ top, ja ne znan šta je, nije mi odma palo napamet da su nju te pare opile… – smije se i sad toj dogodovštini Joško koja je srićon dobro završila, kaže.

Probudila se mater oko podne, ja proda skoro pola. Kaže mater:

– Šta si mi metija odnija te đava, šta si mi da jist i pit?

– Nisan ništa majko – govorin ja. Nikako se sitit da je nju ta para zamantala…

– Znaš šta – mater će meni.

– Aj ti ubuduće sam prodavat, šta ću ja više odat kad ti tako dobro znaš – rekla mi je mater – ispriča je Joško dok se društvance i dalje prisjećalo svojih štorija.

Za razliku od njega Anka Marinovićeva i ‘ćer Vanja imale su drugačiju zgodu.

– Baba, ja i Gora bi išli na Pazar prodavat smokve – kaziva dalje Vanja.

– Baba Matija je prodavala u svoje vrime na Pazaru u Splitu. Po dva puta bi u danu znala barakokule na Pazar nosit, na magarcu. Odnesi, prodaj, vrati se, naberi i onda ponovo na Pazar.

– Jedne godine nosila ja prodavat smokve u grad. Sila me mater u autobus i ja na Pazar. Ja zadnja ostala na banku, ni’ko ne dolazi, ni’ko ni ne pita pošto su. Svi prodali, ja ni jednu – priča nan dalje Vanja.

– Primistila se ja na drugo misto, opet neće…

Uzela ja onda smokve i s njima u kantu. Skontala koliko je bilo smokava i koliko bi materi tribala dat novaca. Kažen ja njoj kad san došla doma: – Više ti ne iden! – Ona me pita kako je bilo, pa pošto, ja lagala ovoliko, onoliko… Dolazi ona sutradan doma, pa me pita: – Pošto si ti ono rekla da si prodala smokve? Bacila si jih u kantu, jel? Da meni svit s pazara govori da si ti bacila smokve? – I tako odonda više nisan išla na Pazar – zaključuje Vanja svoju priču, a sića se još jedne kad su išle u Grad na jedan koncert.

– Išle mater, ja i Gora na jedan koncert u Split. Ne zna mater ni ‘ko nastupa, nije važno, idemo mi, samo da malo izađemo.

Cikanova kenja, »tamić« iz Đurini

Čekali, čekali, da počne nastup i da se pojavi pivačica. Kad se ona pojavila sva u zmijskoj monturi obučena mater će: – A, blažene ti Gospe, zašto ja dade kilo i kvarat smokava!? – Komentirala je mater »u smokavama« koliko je dala za ulaznicu – priča Vanja dok se društvo smije zgodama, a s gušton osin kušanja domaćega vina razgledajemo i suvenire i slike u konobi.

– Kenja, magarica ova na uokvirenoj fotografiji bila je u to vrime naš seoski »tamić«, govori nam Joško Cikanov.

– Kome je god tribala uzima bi je za pribacit grožđe, vodu, žito, stine, ma sve okolo šta je polje radilo kenja bi pribacivala. Znan da je služila svima.
Četiri godine san ima kad je ova slika nastala.

Kad je Kenja ostarila did Cikan ju je odveja prodat na Klis na Pazar za Prvi Maja, proda ju je Talijanima za mortadelu, a kupija dva prašćića za gojit. Talijani su kupovali stare magarce i konje za pravit mortadelu – govori Joško. Talijanima je to specijalitet.

Nakon štorije o smokvama vrtile su se i stare slike, pa je došla na red i priča o crivari od »Koteksa« jer je u njoj radila i Joškova mater Marija, a i teta Jela od Pere Podruga.

Priko puta Gospina otoka bila je crivara od »Koteksa«. Tu je bija pogon u kojen su se pravila i čistila criva u koje bi se punile kobasice. Na slici Joškova mater Marija sa kolegicama, a iza njih Priko vode, skoro ničega samo patkice i Rika.

Malo predaha između rada u crivari kod Gospina otoka, Joškova mater Marija i kolegica

Nek se nadoje »meda«

Bilo je i domišljatih stvari ako su ubrane smokve bile još zelene. Prije nego šta bi jih se išlo prodavat znalo jih se tuć varnjačama da se malo smekšaju, gnječit prstima ili se znalo ulit i malo vode u kašetu od smokava. Ispod bi se stavila karta od cimenta. Neće curit, neće proć voda, pa će se smokve i nadojit toga »meda«.

Smokve umisto čikolade

U Solinu ljudi nisu puno ljudi sušili za prodaju, maksimalno stokila ako je neko ima, a ‘ko je ima pedeset kila bija je bogat čovik, cilu godinu bi jija. To je bila kripost, da imaš dici dat po dvi smokve, a izije i baba i dida dvi tri… I to se držalo pod ključon, bila je to zaliha.

Usrid zime da imaš voćku to je bila kripost. Sirotinja je jila suvih smokava za Božić, za Badnji dan, Uskrs, svetu Lucu, sv. Nikolu… Ko jih je ima do Uskrsa, bogat čovik… Suve smokve bi čuvali baba i did u škrinji u sobi, al’ su dica smila ulazit u sobe od babe i dida, ili matere i ćaće, priča nan Miro.

Kenju za mortadelu

Kad je Kenja ostarila did Cikan ju je odveja prodat na Klis na Pazar za Prvi Maja, proda ju je Talijanima za mortadelu, a kupija dva prašćića za gojit

»Ove su ti slađe«

Neki su u prvoj fazi prodaje nosili smokve na Pazar, na banak, a one koje ne bi baš bile dobre za Pazar di je cijena bila najveća, nosile su se na otkup.
Ako ne bi bile baš najbolje neki bi jih stavili u dva, tri reda i pokrili listovima, a uz to bi se ka’ govorilo uz opravdanje: »Ove su ti slađe«.

NOGOMET – 3. HNL JUG: NAKON 9. PRVENSTVENOG KOLA SLOGA TREĆA JEDINA BEZ PORAZA – Mislav Pezo četiri pogotka Junaku!

SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.

Protiv Junaka u 8. kolu na domaćem igralištu početnu inicijativu i rano vodstvo Sinjana Mravinčani su okrenuli u svoju uvjerljivu pobjedu, a junak utakmice je Mislav Pezo sa svoja četiri uzastopna pogotka u prvom dijelu utakmice, i pitanje pobjednika je bilo riješeno do odmora

MRAVINCE – Igralište Glavica. Gledatelja 250. Sudac: Jelena Pejković (Split). Pomoćni sudci: M. Pavić i D. Sarić. Četvrti: Znaor. Delegat: Škorput.

STRIJELCI: 0:1 – Cikojević (14), 1:1 – Pezo (24), 2:1 – Pezo (27), 3:1 – Pezo (Pezo (29), 4:1 – Pezo (44), 4:2 – Jandrek (50), 5:2 – Marović (78-11m).

SLOGA-MRAVINCE: Brdar, Bratim (od 46. Boban), Andabak, Boljat, Boko (od 85. Valenti), Gotovac (od 60. Pranjić), Marović, Romić, Pezo (od 85. Blažević), Vekić (od 74. Katić), Vuković. Trener: Boris Pavić.

JUNAK: Jozak, Ivanišević, Cikojević (od 86. Držak), Vrdoljak, Maganić (od 56. Vučković), Bakić, Rončević, Manenica, Markovina, Bilić, Jandrek(od 77. Romac). Trener: Dario Sablić.

IGRAČ UTAKMICE: Mislav Pezo (Sloga)

Napadač Sloge Mislav Pezo

Nakon devetoga kola Sloga je jedini neporaženi klub na trećeligaškom jugu.

Protiv Junaka u 8. kolu na domaćem igralištu početnu inicijativu i rano vodstvo Sinjana Mravinčani su okrenuli u svoju uvjerljivu pobjedu, a junak utakmice je Mislav Pezo sa svoja četiri uzastopna pogotka u prvom dijelu utakmice, i pitanje pobjednika je bilo riješeno do odmora.

Poveli su gosti u 14. minuti preko Josipa Cikojevića, vratar Brdar je odbio prvi udarac a kod drugog je pokleknuo. Poravnao je Mislav Pezo u 24. minuti, lijepo se izborio za udarac i sa 17 metara prizemnim udarcem pogodio kut. Tri minute poslije ubačaj Vekića, a Pezo s iste pozicije pogađa isti kut, za 2:1.

Tek što se krenulo s centra Pezo posprema odbijanac nakon udarca Marovića, a pred odmor također iz blizine pogađa za 4:1.

Na početku nastavka Jandrek vraća nadu Sinjanima, udarcem s desetak metara pogađa kut, 4:2. Konačan rezultat, 5:2, postavio je topnik Sloge Mario Marović iz kaznenog udarca, a prethodio je prekršaj nad Mislavom Pezom, koji je ranijom zamjenom zaslužio pljesak za izvedbu i četiri pogotka.

U devetom kolu pobijeđena je Uranija u Baškoj Vodi, 3:0, a sva tri puta je bio strijelac Mario Marović. Derbi kola Neretvanac – Hrvatski vitez nije odigran zbog poplavljenog terena u Opuzenu. U 10. kolu, Sloga je domaćin Neretvancu!

Redoslijed 3.HNL jug, nakon 9. kola: 1. Jadran LP 22, 2. Hrvatski vitez 21(-1), 3. Sloga Mravince 19, 4. Neretvanac 14(-1), 5. Neretva 14, 6. RNK Split 14, 7. Hrvace 13, 8. Uskok 13, 9. GOŠK-Dubrovnik 1919 12, 10. Junak 12, 11. Primorac (BNM) 11, 12. Zadar 11, 13. Zagora 10, 14. HRNK Zmaj 10, 15. Kamen 9, 16. Vodice 8, 17. OSK 7, 18. Urania 1.

Miro PODRUG

JUDO – JK SOLIN:MLADA SOLINJANKA NIŽE USPJEHE – Puljiz brončana na Grand Prixu u Zagrebu

SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.

– Ne mogu vjerovati. Prije nekoliko dana bronca na Europskom juniorskom prvenstvu, a sada brončana medalja na Grand Prixu među seniorkama. Jako sam ponosna, presretna i samo želim još više i još bolje – u nevjerici je tražila riječi presretna Puljiz

Brončana Ana Viktorija Puljiz i trener Dragan Crnov

Solinska judašica Ana Viktorija Puljiz pod paskom trenera Dragana Crnova, nastavlja dobrim rezultatima na međunarodnim natjecanjima te je obogatila riznicu medalja u klupskim prostorima u podrumu GSD na Bilankuši.

Prvu pobjedu, a zatim i medalju za Hrvatsku na Grand Prixu Zagreb 2021 donijela je Ana Viktorija Puljiz (-52 kg)! Iako tek druga godina juniorki, Puljiz je pokazala da je uvijek među najboljima, bilo to među juniorkama, bilo među seniorkama.

Dobra taktička borba protiv iskusne Njemice Ballhaus, a zatim i pobjednički wazari u »golden scoreu« bili su recept za prolaz u četvrtfinale. Tamo je agresivnija i iskusnija bila Belgijka Ryheul, te je ipponom poslala Solinjanku u repasaž. Nakon toga popularna Vikica ulazi u pobjednički ritam i dominantno pobjeđuje krasnim ipponom 36. na svijetu, Amerikanku Jarrell, a zatim protiv Španjolke Ballesteros Gonzalez pokazuje da je ovo bio njen dan.

Još jednom je 19-godišnja Puljiz pokazala odličan judo, kao i protiv Amerikanke, te je ipponom došla do prve medalje na Grand Prix natjecanjima! Proslavila je broncu u slavljeničkim suzama i zagrljaju trenera Dragana Crnova.

– Ne mogu vjerovati. Prije nekoliko dana bronca na Europskom juniorskom prvenstvu, a sada brončana medalja na Grand Prixu među seniorkama. Jako sam ponosna, presretna i samo želim još više i još bolje – u nevjerici je tražila riječi presretna Puljiz.

– Vikica je ovom medaljom pokazala kvalitetu, upornost i pobjednički mentalitet. Tek je druga godina juniora i još ćemo se orijentirati na juniorska natjecanja, ali je fenomenalno vidjeti koliko može. Od 2017. je stalno u vrhu – zadovoljan i ponosan je bio trener Crnov iz JK Solin.

M.P.(izvor: judo.hr)

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću