SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.
Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ
Kupina je bogata vitaminom C te se koristi za jačanje želuca, probave, pluća, krvi i zubnoga mesa. Jača, čisti i obnavlja crijevnu floru, a suhim plodovima kupine jača se slabi želudac
Osobito se preporučuje konzumacija bresaka djeci u razvoju jer je vitamin B2 odgovoran za pravilan rast i razvoj. Osim toga breskve sadrže i voćne kiseline, bjelančevine, škrob, željezo.
Jabuke sprječavaju karijes bolje nego pranje zubi pranjem uništavamo 60 posto bakterija u ustima, a jedenjem jabuke 90 posto
Kupina – Rubus fruticous L.- porodica – Rosaceae
Kupina je biljka penjačica koja svuda po svijetu raste u izobilju stoga je teško odrediti njezino podrijetlo, ali smatra se da potječe iz sjevernih područja. Ovo popularno bobičasto voće nije teško uzgojiti pa se često može vidjeti u vrtovima. Kupina ako se pravilno uzgaja donosi redoviti prinos svake godine. Raste kao grm čiji se visoki izdanci granaju iz korijenovih žila, listovi se sastoje od eliptičnih nazubljenih listića, a cvjetovi su srednje krupni, bijele i ružičaste boje. Njezini plodovi su crvene boje, a kada dozru postanu tamnoplavi ili crni.
Od kupina se može praviti džem, čaj, pekmez, sladoled, vino, liker, a može se i smrzavati, sušiti, kuhati i peći, ali najbolje je koristiti u sirovom obliku, jer tako sadržava najviše nutrijenata.
Vino od kupina je najpoznatiji pripravak koji se priprema tako da se u četiri kilograma zrelih kupina doda 1,5 kg meda. Kupine treba dobro izgnječiti i složiti u čistu veliku staklenku, red zgnječenih kupina pa red meda, dok sve ne potrošite. Teglu s kupinama i medom držite na suncu tjedan dana. Nakon jednoga tjedna dobiveni sok se procijedi kroz gazu i ulijeva u manje boce, ali nemojte puniti do vrha da bi kupinovo vino moglo vriti. Nakon tjedan dana kupinovo vino se ponovo procijedi, a boce bez zatvaranja se omotaju pamučnom krpom. Na kraju, nakon 15 dana, kada je vrenje završeno boce se zatvore plutenim čepom. Vino od kupine ublažava anemiju, potiče probavu i jača imunitet i izvanredan je dodatak prehrani za slabu djecu i brži oporavak od bolesti.
Sirup od kupina se priprema na način da se na kilogram kupina doda 60 dkg šećera. Kupine se operu, očiste od peteljki i zgnječe. Dodaje se 20 dkg šećera, izmiješa i ostavi pokriveno na hladnomu mjestu do idućega dana. Ocijedi se sok iz voća, doda šećer i zagrijava miješajući. Sok se kuha oko 5 minuta i vruć ulijeva u boce koje se odmah zatvore.
Kupina obiluje flavonolima što je čini idealnom za zdravlje srca. Magnezij koji je zastupljen u kupinama pomaže u regulaciji krvnoga tlaka, prevenciji aritmije i nepravilnih otkucaja srca. Istraživanja su pokazala da cijanidin-3-0-glukozid iz kupina djeluje protiv razvoja arteroskleroze jer štiti krvne žile od endotelijalne disfunkcije, djeluje protiv slobodnih radikala i smanjuje upale i zadebljanje arterija.
Vrijedno je znati i da redovita konzumacija kupina poboljšava kognitivne sposobnost, jer njezini polifenolni spojevi ne dopuštaju slabljenje motoričkih i kognitivnih sposobnosti, te poboljšavaju pamćenje i neuralne funkcije.
Kupine obiluju antioksidansima pa tako sadrže i antioksidans antocijanozid koji ima gotovo nevjerojatno pozitivne učinke na zdravlje te štiti organizam od mnogih bolesti uzorkovanih oksidativnim oštećenjima.
Kupine su vrlo djelotvorne za zdravlje očiju, dokazano je testiranjem kod oboljelih od makularne degeneracije da je postignuto značajno poboljšanje vida. Također su postignuti izvrsni rezultati i kod dijabetičke retinopatije.
Kupina se nalazi na listi top 10 namirnica s najviše antioksidanata koji djeluju preventivno protiv karcinoma, a osobito je djelotvorna u borbi protiv raka pluća, debelog crijeva i jednjaka.
Kupina je bogata vitaminom C te se koristi za jačanje želuca, probave, pluća, krvi i zubnoga mesa. Jača, čisti i obnavlja crijevnu floru, a suhim plodovima kupine jača se slabi želudac.
List kupine također ima ljekovita svojstva, jer obiluje adstringentnim taninima koji koriste kod proljeva i dizenterija. Zbog svoje učinkovitosti ga je Njemačka komisija uvrstila u svoj registar kao tretman protiv proljeva. Može se koristi kao oblog za liječenje podbuhlosti lica i očiju.
Priprema se na način da se 2 čajne žličice suhih listova kupine prelije s 2,5 dcl kipuće vode i nakon 15 minuta procijedite. Djelotvoran je kod grlobolje, upale krajnika, bolesnih desni i afti u ustima. Za izbacivanje sekreta i sluzi iz bronhija, čaju od listova kupine dodati med i propolis. Takav čaj otvara apetit te liječi želudac. Čaj od listova pojačava mokrenje. Korijen kupine se također koristi u čajnim mješavinama jer pojačava diuretično djelovanje i pomaže u zaustavljanju krvarenja u menopauzi.
Breskva – Prunus persica L.- porodica Rosaceae
Porijeklom iz Kine, pa kroz Perziju i Antičku Grčku breskve su najprije dospjele na Mediteran. Grčka i Perzija su ih uzgajali već 300 godina prije Krista, dok su Rimljani prenijeli njezin uzgoj na čitavu Europu. Smatra se da su je Španjolci prenijeli u Novi svijet, gdje je sredinom 18. st. već postala autohtona vrsta. Sa širenjem breskve u Europu poveziva se i Marko Polo. Ova plemenita voćka je sad raširena diljem svijeta, poznato je da je ima oko 2500 različitih sorti.
Iako je najbolja za konzumaciju svježa od nje se mogu pripremati sokovi, sirupi, kompoti, želei, džemovi, likeri, a može se i sušiti. Međutim manje je poznato da je breskva i ljekovita biljka od koje se mogu koristiti osim ploda i cvijet i list za pripremu čajeva ili sokova u ljekovite svrhe.
Pupoljci cvjetova se naravno sakupljaju za vrijeme cvatnje, a list za vrijeme cijele vegetacije, suše se na sjenovitom i prozračnom mjestu u tankom sloju, dok je plod najbolji za konzumaciju kada sazrije. Poznato je također da breskve nastavljaju zriobu i nakon branja s tim da se tada ne povećava količina šećera u plodu.
Breskve su za organizam pravi melem, bogate su hranjivim tvarima, voćnim šećerom te su vrlo sočne, stoga ih se u sezoni bresaka treba maksimalno koristiti. Kao i ostalo obojano voće, bogate su beta-karotenima, ali zbog svoga bogatstva mineralima i vitaminima breskve su i ljekovite za određene probleme. Od minerala, najviše sadrže kalij, oko 190 mg/100g, zatim fosfor, magnezij, kalcij, sumpor, klor i natrij.
Od vitamina sadrži karoten, C, B1, B2, B5 i B6. Naime breskve spadaju u voće najbogatije vitaminom B2, čiji nedostatak dovodi do usporavanja rasta, propadanja kože i slabljenja vida. Zahvaljujući vitaminu B2, pomaže za očuvanje dobroga vida, mekane i elastične kože te općenito održavanje mladolikoga izgleda. Osobito se preporučuje konzumacija bresaka djeci u razvoju jer je vitamin B2 odgovoran za pravilan rast i razvoj.
Osim toga breskve sadrže i voćne kiseline, bjelančevine, škrob, željezo. Možda je najbitnije da breskve sadrže oko sedam puta više kalija od natrija. S obzirom da kalij kao mineral pomaže u održavanju ravnoteže i pravilne razine drugih minerala, pomaže radu i čvrstoću mišića, omogućava prijenos impulsa među živčanim stanicama, regulira ritam srca i sudjeluje u procesu opskrbe mozga kisikom.
Stoga se breskve koje su bogate kalijem preporučaju kod osoba s osjećajem mišićne slabosti, kod osoba sa srčanom aritmijom, s osjetljivim živčanim sustavom te djeluju diuretski.
Poznato je da breskve pospješuju probavu, pogotovu masne hrane, jer povećavaju izlučivanje želučanih sokova te zaustavljaju mučninu i povraćanje. Osim toga zadnja istraživanja pokazuju da je konzumacija bresaka poželjna za snižavanje povišenoga krvnog tlaka, da pomaže kod bolesti pluća, da sprječava razvoj karcinoma, te povoljno djeluje kod groznice i malarije.
Za jačanje jetre, želuca i pluća koristi se breskvin čaj, 30 g cvijeta prelije se s pola litre ključale vode ili mlijeka. Kada odstoji 5 do 10 minuta, procijedi se i pije triput dnevno po jedna šalica.
Čaj od breskvinoga lista se koristi i za zaustavljanje povraćanja u trudnoći. Potrebno je čaj pripremati navečer, na način da se oko 50 g osušenog breskvinog lišća prelije s 5 dcl vrele vode, čuva poklopljeno dok se ne ohladi, procijedi i preko noći ostavi u hladnjaku. Ujutro se zagrije te popije na prazan želudac i nastavlja se kasnije piti ista količina svaka 2 sata.
Čaj od lista i cvijeta breskve koristi se kao diuretsko sredstvo, oko 30 g mješavine se prelije s litrom ključale vode, ostavi 15 min poklopljeno, procijedi i pije se umjesto vode.
Breskva se koristi i za njegu lica u obliku maske od svježih i zrelih plodova. Zgnječene breskve se drže kao maska dvadesetak minuta, nakon čega je najbolje lice oprati breskvinim čajem. Koža će biti osvježena, zategnuta, čista i glatka te sačuvati mladenački izgled.
Jabuka – Malus communis, porodica Rosaceae
Jabuka je plod bogat brojnim hranjivim tvarima i gotovo svim potrebnim nutrijentima te doprinosi boljem zdravlju. Ima više od 7 000 sorti jabuka, međusobno različitih po okusu, slatkoći, kiselosti, konzistenciji ili sočnosti. Smatra se jednom od najvažnijih poljoprivrednih kultura, iako su u prirodi zastupljene i divlje sorte.
Nije svejedno konzumira li se jabuka sama ili u kombinaciji s drugom hranom. Preporuka je jesti jabuku pola sata prije obroka ili nekoliko sati poslije. Ako se konzumira skupa s ostalom hranom počinje fermentirati u probavnom sustavu, pa najbolja svojstva jabuke propadaju. Poznato je da se preradom hrane u organizmu stvaraju kiseline i gomilaju produkti razgradnje, zbog čega nutricionisti preporučuju unos što veće količine voća i povrća, koje sadrži puno vode, vitamina i mineralnih tvari. Jabuka u organizmu djeluje lužnato uspostavljajući ravnotežu kiselo-lužnate reakcije.
U 100 g ploda ima oko 47 kalorija. Pored toga jabuke su bogate mineralima, vitaminima i biljnim vlaknima. Sto grama jabuke sadrži oko 6 mg vitamina C, 7,2 mg kalcija, 115 mg kalija, 4,3 mg magnezija, 7,2 mg fosfora i 2 g vlakana. U zrelomu plodu jabuke najviše je do 85 % vode, zatim su ugljikohidrati 12 %, u manjim količinama nalazi se jabučna kiselina, klorofil, karoteonidi i antocijani, vitamini (A, B, C, E), nalaze se i esteri octene, limunske, jantarne, mliječne, oksalne, salicilne, kapronske i mravlje kiseline, te iako u vrlo malim količinama i sve esencijalne i neesencijalne.
Jabuke sprječavaju karijes bolje nego pranje zubi (pranjem uništavamo 60 posto bakterija u ustima, a jedenjem jabuke 90 posto). Može se koristiti protiv nesanice i za osvježenje, ubrzava metabolizam, pomaže pri mršavljenju i reguliranju probave. Jabuka produžava mladost organizma, pročišćava ga, a zbog zastupljenosti fosfora djeluje na živčani sustav, tj., korisna je kod stresnih situacija.
Jednako su dobre kod kožnih bolesti, bolesti bubrega i mjehura. Pečene jabuke su izvrstan lijek kod promuklosti (u sredini se izdube, stavi im se žlica meda, može se staviti i polovica oraha, ispeku e i jedu tople).
Pektini iz jabuke imaju veliku ulogu pri odstranjivanju kolesterola jer su lako topivi u vodi, pa bubreći »zarobljavaju« molekule kolesterola i odvode ga iz organizma. Jednako je i s taninima, koji djeluju pri probavljanju masti.
Jabuke reguliraju i kiselinu u želucu, ubrzavaju prolaz bjelančevina i masti kroz želudac, a pomažu i u čišćenju organizma potičući rad jetre i bubrega i pomažući efikasnije izbacivanje velikog broja otrova iz tijela.
Sok od kiselih jabuka liječi prehladu, promuklost, kašalj, te pomaže čišćenju ovapnjenih krvnih žila. Za to su odgovorni polifenoli, koji hvataju slobodne radikale. Izolirani i koncentrirani poliflavonoidi služe kao prirodna bojila za hranu, ali i kao lijek za prevenciju i liječenje raznih bolesti.
Od bioflavonoida jabuke imaju najviše antocijana, koji je koncentriran u kori. Antocijanidi imaju protuupalno djelovanje, djeluju zaštitno na jetru i srce te smanjuju pojavnost karcinogenih bolesti, te djeluju stimulativno na obrambeni sustav, a pojačavaju i djelovanje C vitamina.
Kora jabuke bogata je i flavonoidom kvercetin koji ima antioksidativna svojstva, posebice u sprezi s vitaminom C. Ima vrlo pozitivan učinak na razvoj neurodegenerativnih bolesti (Alzheimerove, Parkinsonove). Kvercetin štiti kožu od oštećenja UV-B zrakama, ima protuupalno djelovanje i antialergijski učinak. Također smanjuje stvaranje mokraćne kiseline u organizmu.
Možemo zaključiti da je jabuka osvježavajuće voće svojstvene arome i okusa, a najčešće se jede sirova, ali se i peče, kuha, suši, prerađuje u sokove, marmelade, džemove, žele, a poznat je i vrlo cijenjeni jabučni ocat.
PADALINE
U mjesecu srpnju 2022. u Solinu na području Gornje Rupotine je palo 10 litara kiše po četvornom metru.