SOLINJANI U POSJETU HRVATIMA U VOJVODINI I GRADU HEROJU »Ikavicu Hrvat zbori, Ikavicu Hrvat ljubi«

SOLINSKA KRONIKA 328, 15. prosinca 2021.

U programu su uz Solinjane sudjelovali i recitatori, pjesnici i etno grupe na ikavici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, a naglasak je ove godine bio na dalmatinskoj ikavici.
Pisme ili crtice na ikavici pivali su, odnosno kazivali, i članovi hrvatskih kulturnih udruga iz Subotice, Bačkoga Brega, Monoštora, Beograda, kao i gosti sa Širokoga Brijega

Solinjani su od 18. do 21. studenoga boravili u Vojvodini, u gostima kod Hrvatskoga kulturnog društva »Vladimir Nazor« Stanišić, mjesta na sjeveru Bačke u kojega su se iza Drugog svjetskog rata, tijekom takozvane Savezne kolonizacije, doselili i brojni Dalmatinci.

Udruga Solinjani, ženska klapa »Tamarin« i autori knjiga na zavičajnom govoru i ikavici, Ante Tešija i Mia Sesartić, predstavljali su tako svoj grad i županiju na manifestaciji »Ikavica – govor hercegovačkih, dalmatinskih, ličkih, bosanskih, šokačkih i bunjevačkih Hrvata« kojega je 12. put organiziralo spomenuto hrvatsko kulturno društvo.

Društvo je osnovano s ciljem razvijanja i njegovanja kulture, kulturne tradicije, standardnoga hrvatskog jezika i dijalekta dalmatinske ikavice, umjetničkoga i književnoga stvaralaštva Hrvata.

Ova književno-glazbena večer pod egidom »Ti jezikom svojim zbori – tuđi poštuj, a svojim se diči« održala se u dvorani Mađarskog kulturno-umjetničkog društva »Ady Endre« u Stanišiću.

Posjetitelji su tako mogli čuti anegdote i priče iz života staroga Solina, ali i Dalmatinske zagore, uz lipu dalmatinsku pismu u izvođenju ženske klape »Tamarin«.

Književno-glazbena večer pod egidom »Ti jezikom svojim zbori – tuđi poštuj, a svojim se diči« održala se u dvorani Mađarskog kulturno-umjetničkog društva »Ady Endre« u Stanišiću

U narodnim nošnjama uz svoj bogati tradicijski stol ponosno su stajali članovi Udruge Solinjani koji su mirise Dalmacije ponijeli u pripremljenim kroštulama, rafiolima, orahnjačama, pandulatu, štrudelu, šapicama, suvim smokvama, arancinima, domaćim likerima poput rogačuše, orahovice, limunčela, višnjevače… Osim što su njihove vrijedne ruke pripremile svo slatko i likere, i sami stol je odisao bogatstvom tradicije ukrašen suvenirima među kojima se isticala glava Solinjanke.

Ali prije slatkoga muški dio udruge rezao je na štandu i pršut koji se nudio gostima, uz sir, soparnik, inćune… Vonjala je Dalmacija na svakom koraku.
U programu su uz Solinjane sudjelovali i recitatori, pjesnici i etno grupe na ikavici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, a naglasak je ove godine bio na dalmatinskoj ikavici.

Pisme ili crtice na ikavici pivali su, odnosno kazivali, i članovi hrvatskih kulturnih udruga iz Subotice, Bačkoga Brega, Monoštora, Beograda, kao i gosti sa Širokoga Brijega.

Materinja ikavica

Ivan Karan, predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva »Vladimir Nazor« pozdravio je sudionike kao i brojne uzvanike među kojima je bio i generalni konzul Republike Hrvatske u Srbiji sa sjedištem u Subotici Velimir Pleša, zatim Mirjana Biščević, supruga veleposlanika Republike Hrvatske u Republici Srbiji Hidajeta Biščevića, zatim član županijske komisije za dodjelu sredstava, Stanišićanac Stipe Samardžić, član Gradskoga vijeća Sombora zadužen za oblast nacionalnih manjina Silard Janković, pomoćnik gradonačelnika Sombora za oblast međunarodne suradnje Ivan Šimunov, član Izvršnoga odbora Hrvatskoga nacionalnog vijeća zadužen za kulturu Vojislav Temunović i vijećnik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić.

Predsjednik Karan je govorio o potrebi zadržavanja materinjega govora, ikavice, pa se u tom nastojanju svake godine održava i natječaj za najlipšu pismu na ikavici.

– Naše je društvo početkom rujna raspisalo natječaj za Najlipšu pismu na ikavici hrvatskih autora koji žive ili su rođeni u Srbiji – uvodno je rekao predsjednik HKD-a »Vladimir Nazor« te predstavio nagrađene autore.

Neumorni rad Društva

Tako je autorica prvoplasirane pisme »Raniteljica«, pisane na šokačkoj ikavici, Marica Mikrut iz Sombora, drugoplasiranu pismu »Normalno je da budeš pospan ka trčeš za menon« na dalmatinskoj ikavici napisala je Ljiljana Crnić iz Beograda, inače rodom iz Kaštel Sućurca. Trećeplasiranu »Bunjevački svatovi« na bunjevačkoj ikavici je napisao Tomislav Vukov iz Subotice koju je pročitala njegova supruga Željka, novinarka i voditeljica najvećih manifestacija bunjevačkih Hrvata.

Nastupi ikavaca bili su podijeljeni u blokove. Na početku bloka šokačke ikavice nastupilo je Hrvatsko kuturno-prosvjetno društvo »Silvije Strahimir Kranjčević« Bački Breg.

»Kranjčević« je, kako se moglo čuti, najstarije aktivno hrvatsko društvo u bačkom Podunavlju – neprekidno djeluje od 1947. Nakon nepune dvije godine uspješnoga rada, društvo je moralo promijeniti ime u Kulturno-prosvetno društvo, pod kojim je djelovalo do 1952. kada se ponovno moralo registrirati.

Društvo je uzelo ime hrvatskoga pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića, a do danas je najvažnija kulturna institucija u selu, koja djeluje u više sekcija. Na Skupštini 2004. društvu je vraćen hrvatski atribut, te od tada nosi ime Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Silvije Strahimir Kranjčević«, naveli su voditelji Ivan Karan i njegova supruga Ana Jurišić, oboje za ovu prigodu odjeveni u nošnje, sinjsku i vrličku.

Anita Đipanov Marjanović, članica pjevačke skupine »Kraljice Bodroga« i literarne sekcije u KUD Hrvata »Bodrog« Bački Monoštor, recitirala je prvoplasiranu pismu »Raniteljica« Marice Mikrut.

Nastavio se potom niz hercegovačke ikavice, pa je šestu godinu zaredom u Stanišiću nastupila etno grupa »Sinovi Hercegovine« sa Širokoga Brijega sa svojim pismama i gangama.

Književnica Ljljana Crnić stigla je iz Beograda, inače je rodom iz Kaštel Sućurca, članica Društva književnika Srbije i Hrvatskog udruženja pisaca.
Osnivač je i predsjednica Hrvatskoga kulturnog centra – Beograd. Piše na standardnom hrvatskom jeziku i na štokavskoj i čakavskoj ikavici. Napisala je desetak knjiga, a knjige su joj prevođene na šest jezika. Upravo joj je objavljena nova knjiga »Ne bih, al’ moram«. Dobitnica je više nagrada u zemlji i inozemstvu. Prije nekoliko dana proslavila je 50 godina aktivnog bavljenja kulturom te je ovom prigodom pročitala svoju drugonagrađenu pismu.

Dalmatinska ikavica i solinski autori

U narodnim nošnjama uz svoj bogati tradicijski stol ponosno su stajali članovi Udruge Solinjani

Blok dalmatinske ikavice otvorila je Ženska klapa »Tamarin« koja čuva i njeguje izvorno klapsko pjevanje, potiče upoznavanje domaće i međunarodne javnosti sa značajem klapske pjesme, hrvatskog jezika, dalmatinskog dijalekta, zavičaja i konobe, objašnjavajući njihovo značenje nekada i danas. Naše su Tamarinke svojim nastupom razgalile srca publike u Stanišiću, a potom su se predstavili svojim zapisima na ikavici i solinski autori.

Mia Sesartić je pročitala nekoliko anegdota iz svoje knjige »Solin sve u šešnest«, a Ante Tešija, pisme iz svoje zbirke »Iz dubine duše« što je posebno bilo drago predsjedniku društva Ivanu Karanu jer je ogorski kraj, odakle je rodom i Tešija, ujedno i kraj odakle su došli i Karanovi u Vojvodinu.

Nakon Drugoga svjetskog rata u Stanišić se doselilo 2500 Hrvata, a kako nam navodi predsjednik društva Ivan Karan, prema zadnjem popisu iz 2011. u Općini Sombor ima oko osam tisuća Hrvata, od toga je u Stanišiću njih 340, u subotičkoj općini 16 tisuća, Novom Sadu pet tisuća, Beogradu oko sedam tisuća.

Općina Sombor trenutačno ima oko 80 tisuća stanovnika, a sam grad oko 45 tisuća.

Pozdravni govori

Na kraju programa koji je zbog važećih epidemioloških mjera moralo završiti do 20 sati predsjednik Ivan Karan zahvalio je riječima:
– Dragi prijatelji, čuvajmo, i ljubimo našu rič i u pisanim i elektronskim medijima, na književnim večerima, ali najvažnije u svakodnevnom govoru u obiteljima. Sjetimo se stihova akademika Vlatka Pavletića: Ikavicu Hrvat zbori, Ikavicu Hrvat ljubi. Dragi prijatelji svima vama puno hvala što ste nam priuštili divno večer. Bog Vam poživija običaj i sitite se nas i iduće godine.

U ime Hrvatskog kulturnog društva »Vladimir Nazor« zahvaljujem donatorima ove večeri: Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Splitsko–dalmatinskoj županiji, Pokrajinskom tajništvu za obrazovanje, upravu, propise i nacionalne manjine, svima koji su pomogli manifestaciju, predsjednici Udruge »Solinjani« Heli Milišić, Stipi Samardžiću – članu županijske komisije za dodjelu sredstava, članovima društva i svima koji su pomogli u organizaciji večeri – poručio je Karan nakon čega su gostima uručili prigodne darove, među kojima knjige i slike sa saziva njihovih likovnih kolonija »Ivan Gundić Ćiso-Dalmata« s vojvođanskim motivima.

Solinjani su uzvratili suvenirima koji će Stanišićance i njihove goste podsjećati na ovaj susret, pa su tako predsjednica udruge Solinjani Hela Milišić, njezin zamjenik Jerko Podrug i član Upravnog odbora udruge Miro Podrug uručili darove u ime Grada Solina i gradonačelnika Dalibora Ninčevića, Udruge Solinjani, Klape Tamarin i direktorice Turističke zajednice grada Solina Jelena Stupalo.

– Nakon što smo se u lipnju ove godine, na poziv Makedonsko hrvatskog društva – Hrvatski kulturni centar »Marko Marulić«, predstavili u Bitoli, u Makedoniji, i na taj način zajednički obilježili Dan državnosti Republike Hrvatske, ovo je još jedan važan program u kojem smo sudjelovali i predstavljali naš kraj, u pismi, riči, i slatkome, naravno. Upoznali smo nove ljude, stekli nove prijatelje i nadamo se daljnjem razvijanju suradnje s našim ljudima izvan Hrvatske.

Ovo je bilo zaista lijepo druženje koje nećemo zaboraviti, a posebno hvala našim domaćinima koji su nas puna srca dočekali – rekla je Hela Milišić zahvalivši se na potpori za odlasku na manifestaciju Gradu Solinu, solinskoj Turističkoj zajednici i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Svoje knjige uručili su domaćinima za uspomenu i Ante Tešija, Mia Sesartić i Jakov Teklić koji je predstavljao Javnu ustanovu u kulturi Zvonimir i »Solinsku kroniku«. Bilo je dirljivo za vrijeme programa, ali i uoči njega jer je bilo i susreta starih prijatelja.
Večer je završila uz večeru, pismu i u posebno dobrom raspoloženju uz obećanje za ponovni susret.

U obilasku Subotice

Solinjani su nadalje posjetili i središte Sombora i Suboticu o čijoj su povijesti i znamenitostima čuli od Svetislava Milankovića, člana Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Srbiji koji ih je proveo na nekoliko lokacija.

Tako se moglo čuti i vidjeti kako se sanira crkva Svete Terezije Avilske, katedralna bazilika građena u razdoblju od 1773. do 1798. i kako u Subotici ima više od 20 katoličkih crkava, među njima su i crkve sv. Roka i sv. Jurja.

Ispričao nam je kako u Subotici još žale za svojim tramvajem koji je vozio od 1897., a ugašen je 1974. što su gradski čelnici obrazložili njegovom neisplativošću, budući da je autobusni prijevoz bio jeftiniji. Tako im je sada ostao samo kao muzejski primjerak.

Posebno je divno bilo čuti kako imaju više od 30 kilometara drvoreda kojim smo se prošetali i do Gradske kuće, koja je simbol grada i dom mnogih lokalnih institucija, a sagrađena je u razdoblju između 1908. i 1912.

Pokušava se iznaći najbolje rješenje sanacije katedrale

Visoka je 76 metara, a projektirali su je poznati budimpeštanski arhitekti. Izgrađena je u secesijskom stilu uz notu mađarskoga foklora, a u njoj se nalazi i vijećnica s raskošnim vitrajima koja služi za održavanje sjednica, vjenčanja, koncerte, ali i druge važne skupove.

Prošetali smo potom i do zgrade Narodnog kazališta, zatim subotičke sinagoge, kao i Gimnazije »Svetozar Marković« u centru grada na kojoj se nastava održava na tri jezika: srpskom, mađarskom i hrvatskom.

Obišli smo i Palić jezero omiljeno turističko odredište u Vojvodini, koje se nalazi osam kilometara od Subotice.

Počast Gradu Heroju

Na povratku iz Vojvodine, 21. studenoga Solinjani su posjetiti Vukovar u spomen na 30. obljetnicu stradanja ovoga grada heroja i odali počast žrtvama.

Zahvalili su tom prigodom i Slavku Juriću, predsjedniku »Hvidre« Vukovar, koji ih je dočekao i bio im pratnja pri obilasku Spomen doma hrvatskih branitelja i Memorijalnoga groblja gdje su upalili svijeće, a potom obišli i obnovljeni Vodotoranj. Pored ovoga simbola stradanja i otpora grada tijekom Domovinskoga rata Tamarinke su zapjevale autorsku obradu pjesme »Ne dirajte mi ravnicu« na ponos svih okupljenih Solinjana.

 

POTPISAN ANEKS UGOVORA IZMEĐU GRADA SOLINA I AGENCIJE ZA PRAVNI PROMET I POSREDOVANJE NEKRETNINAMA – Proces pokrenut prije pet godina

SOLINSKA KRONIKA 328, 15. prosinca 2021.

Četiri puta je bio raspisivan javni natječaj za odabir izvođača radova i svaki put je procijenjena cijena radova bila niža za nekoliko milijuna kuna od licitirane.
Grad će stoga sufinancirati izgradnju budućega objekta s dodatnih 1.6 milijuna kuna koliko je nedostajalo da bi se mogao potpisati ugovor s izabranim izvođačem radova

Solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević i direktor Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) Dragan Hristov, potpisali su 16. studenoga Aneks 2 Ugovora o međusobnim pravima i obvezama u pogledu izgradnje građevine prema provedbenom programu poticane stanogradnje (POS).

Riječ je o objektu sa 17 stambenih jedinica koji se planira graditi na području mjesnog odbora Sveti Kajo, a za kojega je, naglasio je ovom prilikom gradonačelnik Ninčević, cjelokupan proces pokrenut još 2016. kada je donesena odluka o uključivanju u program izgradnje POS-ovih stanova.

Predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Andabak, direktor Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama Dragan Hristov i solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević

– Uslijedila je realizacija svih potrebnih predradnji, raspisan je javni poziv za iskazivanje interesa, odredila se lista prvenstva, potpisao predugovor, a zatim i ugovor s APN-om. Uz to proveden je dugotrajan proces izrade glavnih projekata te ishođena građevinska i uporabna dozvola da bismo potom došli u fazu kada je sve stalo.

Naime, četiri puta je bio raspisivan javni natječaj za odabir izvođača radova i svaki put je procijenjena cijena radova bila niža za nekoliko milijuna kuna od licitirane – rekao je gradonačelnik napominjući kako je u međuvremenu Grad prebacio na APN vlasništvo nad zemljištem u središtu Svetog Kaja, dijelom financirao izradu projektne dokumentacije te se obvezao komunalno opremiti predmetnu lokaciju.

– Osim toga u suradnji i suglasnosti s Gradskim vijećem u rujnu je donesena odluka prema kojoj će Grad sufinancirati izgradnju budućega objekta s dodatnih 1.6 milijuna kuna koliko je nedostajalo da bi se mogao potpisati ugovor s izabranim izvođačem radova – dodao je Ninčević.
Izgradnja budućega objekta bi sukladno planu, trebala započeti u prosincu ove godine nakon rušenja postojeće građevine, a rok za izvođenje radova je 400 kalendarskih dana.

– Nadam se da će zgrada biti dovršena i prije navedenoga roka te da će mlade solinske obitelji, koje su se našle na listi prvenstva, konačno riješiti svoje stambeno pitanje – poručio je Ninčević ističući kako se već intenzivno radi na iznalaženju drugih lokacija i alternativnih rješenja za nastavak realizacije programa POS-a.

Direktor APN-a Dragan Hristov također je izrazio zadovoljstvo potpisivanjem Aneksa ugovora, te naglasio kako je ovo drugi put da APN i Solin surađuju po pitanju izgradnje stanova za mlade obitelji. Naime, APN je 2004. prema programu POS-a u Solinu izgradio dvije građevine s ukupno 42 stana.

– Ova nova višestambena građevina, imat će ukupno 17 stanova s pripadajućim spremištima, parkirališnim mjestima i jednim poslovnim prostorom koji će biti u vlasništvu Grada Solina. Iskoristiva površina zgrade iznosi 1479 metara četvornih raspoređenih na četiri etaže: podrum, prizemlje i dva kata, a ukupna vrijednost investicije je oko 14.8 milijuna kuna s PDV-om od kojih je oko 5 milijuna osigurano iz poticajnih sredstava RH. Predvidiva cijena stana iznosi 1.350 EUR-a po metru četvornom – rekao je Hristov.

Potpisivanju Aneks 2 Ugovora nazočili su i predsjednik Gradskoga vijeća grada Solina Ivan Andabak, predstavnik izvođača radova, tvrtke »Dom Commerce« d.o.o. iz Podstrane te predstavnik tvrtke »Forming« d.o.o. iz Solina zadužene za obavljanje poslova stručnog nadzora.

IZVJEŠTAJ SA ŠESTE SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA – Eskalacija dijaloga

SOLINSKA KRONIKA 328, 15. prosinca 2021.

Vijećnik Vedran Duvnjak (NLM) predložio je gradonačelniku da Antu Parčinu razriješi dužnosti upravitelja, a njegov prijedlog podržalo je 10 od 17 prisutnih vijećnika. Istim omjerom glasova negativno je ocijenjeno i podneseno izvješće o radu Vlastitoga pogona

Na početku 6. sjednice Gradskoga vijeća održane 8. prosinca pod presjedanjem Ivana Andabaka (NLM) Mandatna komisija podnijela je izvješće o zahtjevu za stavljanje u mirovanje vijećničkog mandata Gorana Milavića (NLM) te preuzimanju dužnosti novog kandidata s liste NLM-a Ivana Rubića.

Uslijedilo je usvajanje dnevnoga reda sjednice, a prve dvije točke odnosile su se na prijenos opreme s Grada Solina na Dječji vrtić »Cvrčak« i Osnovnu školu kraljice Jelene. Riječ je opremi nabavljenoj u sklopu izgradnje i opremanja DV-a »Gabrijel« u naselju Priko vode i učionica OŠ kraljice Jelene smještenih u istom objektu.

Dnevni red se nastavio izvješćem gradonačelnika Dalibora Ninčevića o korištenju proračunske zalihe u listopadu i studenom ove godine te prijedlogom odluke o davanju koncesije za obavljanje dimnjačarskih poslova na području grada Solina. Navedeni poslovi su, nakon provedenog postupka, dodijeljeni tvrtki »Dimnjačarstvo kamin« j.d.o.o. iz Podstrane koja je temeljem dobivene koncesije dužna Gradu Solinu plaćati godišnju naknadu u iznosu od 4 tisuće kuna.

Najviše rasprave izazvalo je izvješće o radu Vlastitoga pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti koje je podnio upravitelj Pogona Ante Parčina.

Nezadovoljni radom Vlastitoga pogona

U izvješću je između ostaloga istaknuto kako Vlastiti pogon, sukladno zakonu o komunalnom gospodarstvu, obavlja niz djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture te pružanja komunalnih usluga na području grada Solina.

Tako se pod njegovim okriljem provodi održavanje javnih zelenih površina te ulica i nerazvrstanih cesta, upravljanje, održavanje i izgradnja groblja, održavanje gradskih sportskih dvorana, malih sportskih centara, dječjih igrališta, balotišta i nogometnih igrališta, održavanje i građenje javne rasvjete, ukrašavanje grada te upravljanje i održavanje javnih parkirališta s naplatom.

– Naglasio bih da je riječ o velikom opsegu poslova koji su specifični i razlikuju se od poslova drugih gradskih odjela jer su građanima najuočljiviji. Isto tako moram dodati da smo mi po potrebi na raspolaganju gradskim ustanovama i mjesnim odborima, a često puta i školama te župnim uredima. Priznajem da situacija na terenu nije idealna i da svakako ima prostora za poboljšanje, a ono što nam je u ovom trenutku najveći problem jest kadrovska ekipiranost jer grad raste, a broj naših djelatnika se smanjuje.

Nadam se pozitivnoj promjeni tijekom sljedeće godine jer nam je u planu zapošljavanje dodatnoga broja djelatnika, u prvom redu na operativnim poslovima – rekao je Parčina.

Igralište na arheološkom lokalitetu

Vijećnik Vedran Duvnjak (NLM) zanimao se za kronologiju događanja vezanih uz najavljeno uređenje igrališta u Draškovićevoj ulici započeto još 2018.

– Mi smo na zahtjeve građana odabrali zemljište za uređenje igrališta koje, istina, površinom nije zadovoljavajuće, ali je jedino kojega imamo na raspolaganju.

Na njemu je, prije početka radova, bilo potrebno provesti arheološka istraživanja koja su se pokazala jako zahtjevna te su rezultirala potrebom izmjene projekta sukladno uputama konzervatora jer bi sidrenje sprava za igranje moglo dovesti do oštećenja arheoloških nalaza – objasnio je Parčina dodajući kako je izmjena projekta pri kraju te bi se uskoro trebalo krenuti s radovima koji će i dalje biti pod nadzorom konzervatora.

Duvnjaka je zanimalo zašto je Grad uzeo donaciju tvrtke »Cemex« u iznosu od 101 tisuću kuna bez PDV-a namijenjenu nabavci sprava ako se znalo da će se realizacija projekta odužiti. Parčina je odgovorio kako su sredstva namjenski utrošena, da se nabavljene sprave uredno skladište te da će se realizacijom projekta privesti svrsi.

Kosilica za nogometno igralište i solinska groblja

Vijećnik Mario Jaman (SDP) upozorio je na brojne grafite koji se ne čiste redovito, dok je Mirko Roguljić (MOST) upozorio na činjenicu da upravitelj ne dostavlja na vrijeme pisane odgovore na vijećnička pitanja.

Posebnu raspravu izazvala je kosilica nabavljena za potrebe Nogometnog kluba Solin vrijedna gotovo 150 tisuća kuna, koja prema riječima vijećnika Maria Jamana nije upotrebljiva na terenu igrališta. Parčina je istaknuo kako ovi navodi nisu točni. Vijećnik Damir Bekavac (NLM) upozorio je na nezadovoljavajuću čistoću grada, a vijećnik Davor Mikas (Bolji Solin) na loše održavanje solinskih groblja.

Parčina je vezano uz održavanje groblja te javnih zelenih površina istaknuo kako zbog prije spomenutoa nedostatka kadra postoje određeni propusti te da će se svakako uložiti dodatni trud da se stanje popravi.

Predsjednika Gradskoga vijeća Ivana Andabaka (NLM) zanimalo je hoće li se sredstva predviđena za održavanje i gradnju novoga grobnog polja utrošiti u ovoj godini. Parčina je odgovorio kako će se sredstva predviđena za održavanje utrošiti do kraja ove godine dok se sama izgradnja neće realizirati u 2021.

Vijećnik Vedran Duvnjak (NLM) predložio je gradonačelniku da Antu Parčinu razriješi dužnosti upravitelja, a njegov prijedlog podržalo je 10 od 17 prisutnih vijećnika. Istim omjerom glasova negativno je ocijenjeno i podneseno izvješće o radu Vlastitoga pogona.

Prijedlog zaključka o provođenju Pravilnika o provedbi javne nabave

Vijećnik Davor Mikas (Bolji Solin) predstavio je vijećnicima prijedlog zaključka o provođenju Pravilnika o provedbi javne nabave.

– Ovim zaključkom tražimo od nadležnih institucija da ispitaju zakonitost provođenja javne nabave u Gradu Solinu zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti te sumnje u protuzakonite i koruptivne aktivnosti – rekao je Mikas dodajući da gradonačelnik i stručno povjerenstvo provode natječajne postupke na način suprotan pravilniku usvojenom na Gradskom vijeću u rujnu ove godine.

Da podsjetimo, Gradsko vijeće je 22. rujna donijelo novi Pravilnik o provedbi javne nabave za kojega je gradonačelnik već na idućoj sjednici 14. listopada zatražio poništenje ističući kako usvojeni pravilnik nije u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi i Zakonom o lokalnoj i područnoj samoupravi.

Spomenuti dokument upućen je na ocjenu zakonitosti u Ministarstvo uprave RH koje je 19. studenoga dostavilo službenu odluku kojom daje za pravo gradonačelniku da obustavi primjenu akta donesenoga od strane Gradskoga vijeća. Nakon što im je predstavljena ova odluka vijećnici vladajuće većine zatražili su da se predmetna odluka uputi na ocjenu Visokom upravnom sudu RH.

Ninčević je s tim u vezi istaknuo kako odluka Ministarstva uprave još jednom potvrđuje da vladajuća većina stavlja na dnevi red točke koje nisu u skladu sa zakonom i poslovnikom o radu Gradskoga vijeća, te istovremeno zadire u ovlasti gradonačelnika.

Vijećnik Goran Miličević (HDZ) osvrnuo se na pozivanje nadležnih institucija da ispitaju zakonitost provođenja javne nabave te istaknuo kako su u Gradu do sada više puta obavljene redovite inspekcije nadležnih službi te da nikada nisu utvrđene nepravilnosti.
Zaključak o provođenju Pravilnika jednostavne nabave usvojen je s 10 glasova za i 7 protiv.

Mediji i Gospodarsko vijeće

Pred vijećnike je ponovo izašao Davor Mikas (Bolji Solin) kako bi im predstavio prijedlog zaključka o objektivnom informiranju od strane medija s kojima Grad Solin ima ugovorni odnos, točnije, zatražio je ravnomjernu zastupljenost gradonačelnika te predsjednika i ostalih članova Gradskoga vijeća u njihovim izvještajima. Slijedom ovih navoda gradonačelnik je izvještavanje medija o događanjima u Solinu ocijenio objektivnim i pravovremenim.

Zadnja točka dnevnoga reda odnosila se na zaključak o potrebi formiranja Gospodarskoga vijeća čiji bi članovi bili istaknuti i dokazani solinski privrednici, a jedini kriterij za odabir članova bio bi dokazani poslovni uspjeh na području gospodarstva. Gospodarsko vijeće imalo bi ulogu savjetodavnoga tijela.

Gradonačelnik je naglasio kako prije donošenja ovakve odluke treba napraviti detaljniju analizu te naglasio kako Grad već provodi projekte vezane uz poticanje poduzetništva i poljoprivrede.

Zaključak o potrebi formiranja Gospodarskoga vijeća usvojen je s 15 glasova za i 2 suzdržana.

 

VIJEĆNIČKA PITANJA U SKLOPU AKTUALNOGA SATA

Privatni posjed i tvrtke, transparentnost, mobing i nova POS-ova lista

Predsjednika Gradskog vijeća Ivana Andabaka (NLM) zanimalo je hoće li se mijenjati uvjeti natječaja za dodjelu stanova POS-a budući da je postojećoj listi istekla valjanost. Zanimao se i za najavljenu izmjenu vodovodnih cijevi u Gašpinoj ulici te je apelirao da se konačno pokrene rješavanje problema mobinga u DV-u »Cvrčak«

Nakon potpunoga uređenja Ulice Stjepana Radića u sklopu kojega je provedena i oborinska kanalizacija te utrošenih nekoliko milijuna kuna, za većih kiša čitavom dužinom ulice dolazi do iskakanja šahti feklane kanalizacije koja se potom na površini razlijeva čitavom širinom kolnika

Prva pitanja u sklopu aktualnog sata postavio je vijećnik Mirko Roguljić (MOST) koji je zatražio usmeni i pismeni odgovor vezano uz rušenje objekta na prostoru Majdana, točnije u dijelu na kojem je u tijeku realizacija druge faze projekta »Jadro izvor života«.

– Prema informacijama koje imam za navedeni objekt se provodi postupak dokazivanja vlasništva od strane Nikice Jamana međutim on je unatoč tome srušen.

Gradonačelnik Dalibor Ninčević odgovorio je kako je predmetna nekretnina u vlasništvu RH te da je zahtjev Nikice Jamana neosnovan, odnosno da nisu stvoreni uvjeti za stjecanje prava vlasništva.

– U protekle četiri godine od kada je pokrenut projekt nitko se po tom pitanju nije obraćao Gradu, a navedeni objekt je već desetljećima zapušten i ruševan – odgovorio je gradonačelnik.

Roguljić se zanimao i za čišćenje parcela u Kučinama s kojih ni nekoliko godina nakon velikog požara nisu uklonjeni nagoreni ostaci.
Prema riječima upravitelja Vlastitog komunalnog pogona Ante Parčine riječ je o parcelama koje su u privatnom vlasništvu te Grad nema nadležnost za njihovo čišćenje.

Vijećnik Ivan Kalaica (NLM) zanimao se za sanaciju Kosice te za iznalaženje još jedne lokacije za izgradnju POS-ovih stanova.

Na pitanje vezano uz Kosicu odgovorila je pročelnica Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i Europske fondove, Marijana Žižić koja je istaknula kako je njezina sanacija u nadležnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te da će im proslijediti ovaj upit.

Gradonačelnik je istaknuo kako Grad za sada još nije odredio novu lokaciju za gradnju POS-ovih stanova te je pozvao vijećnike da dostave svoje prijedloge. Osim toga naglasio je kako se razmišlja i o mogućnostima pokretanja drugih modela zbrinjavanja mladih obitelji.

Vijećnika Ivana Rubića (NLM) zanimalo je u kojoj je fazi rješavanje garaža za DVD Solin, koliko sredstava imaju na raspolaganju mjesni odbori i da li se planira smanjiti broj zaposlenika gradske uprave.

– Projekt garaža namijenjenih potrebama DVD-a Solin je u fazi realizacije – odgovorio je dogradonačelnik Ivica Rakušić.
– Mjesni odbori su ove godine imali na raspolaganju 3 tisuće kuna, što je za tisuću kuna manje u odnosu na prošlu godinu – izvijestila je pročelnica Odjela za proračun i računovodstvo Tihana Žižić.

Na pitanje vezano uz smanjenje broja zaposlenih u gradskim službama odgovorio je gradonačelnik ističući kako grad Solin konstantno raste te se očekuje da će po najnovijem popisu stanovništva imati oko 30 tisuća stanovnika što znači da je i opseg poslova znatno veći.

Vijećnika Vedrana Duvnjaka (NLM) zanimalo je, je li Grad imao poslovni odnos s tvrtkom »Margus« d.o.o. koja je u vlasništvu dviju djelatnica Grada te na koji način će se dodijeliti koncesija za budući ugostiteljski objekt na Glorijetu.

– Tvrtka »Margus« nikada nije surađivala s Gradom Solinom – odgovorio je gradonačelnik, a što se tiče natječaja za ugostiteljski objekt na Glorijetu on će biti javno objavljen po dovršetku projekta.

Goran Miličević (HDZ) zanimao se za posljedice nedavnog nevremena koje su pogodile Solin i okolicu.
– Najviše problema zabilježeno je Ulici Stjepana Radića u kojoj je došlo do izlijetanja šahti jer još uvijek nije riješena oborinska odvodnja koju smo dogovorili s VIK-om – rekao je gradonačelnik dodajući kako postoje problemi i u Mosećkoj te Kozjačkoj ulici te da je njihovo rješavanje u planu sljedeće godine.

Vijećnik Renato Prkić (HDZ) zanimao se za rezultate nedavno provedenog projekta »Grad u tvom mjesnom odboru«.
Davor Mikas (Bolji Solin) postavio je pitanje implementacije aplikacije vezane uz transparentnost proračuna, a zanimao se i za najavljeno postavljanje klimatizacijskih uređaja u Kulturni centar u Vranjicu.

– Ugovor za implementaciju programa za transparentnost je već potpisan i on će biti u funkciji kroz nekih mjesec dana, a njegova ukupna vrijednost iznosi oko 70 tisuća kuna. Što se tiče klima u Vranjicu one su prema informacijama koje imam već postavljene – rekao je gradonačelnik.

Mikas je ovom prilikom još jednom poručio i to da ne stoji iza pritužbi za »mobing« iznesenih od strane djelatnica Dječjeg vrtića »Cvrčak« Solin.
Ivana Sedlar (HDZ) zanimala se za korake poduzete povodom smjene članova Upravnog vijeća Dječjeg vrtića »Cvrčak« koju je provela vladajuća većina u Gradskomu vijeću unatoč upozorenju da se radi o nezakonitoj radnji.

Gradonačelnik je izvijestio kako je još 28. rujna uputio dopis nadležnom Ministarstvu koje je potvrdilo kako isključivo izvršna vlast, odnosno gradonačelnik, ima ovlasti za imenovanje članova Upravnog vijeća predškolskih ustanova što znači da je Gradsko vijeće postupilo suprotno zakonu.
Sedlar se zanimala i za rješavanje problema neupisanih mališana u dječje vrtiće te joj je odgovoreno kako će već iduće pedagoške godine početi s radom najavljeni novi vrtić u Rupotini, a u tijeku je i izrada projekta za izgradnju aneksa škole u Svetom Kaju te još jednog vrtića.

Vijećnika Željka Ljubičića (HDZ) zanimalo je kada će početi rušenje objekta u Svetom Kaju na zemljištu na kojem je planirana izgradnja POS-ovih stanova te kada će isti biti realizirani.

– Uklanjanje postojećeg objekta je već započelo, a useljenje u nove POS-ove stanove trebalo bi se realizirati do kraja 2022. – najavio je gradonačelnik.
Marilena Babić (HDZ) zamolila je da je se izvijesti o broju dodijeljenih stipendija za srednjoškolce i studente.

Vijećnik Damir Bekavac (NLM) izvijestio je vijećnike da ima informacije kako je tijekom nedavnih kiša došlo do prokišnjavanja DV-a »Gabrijel« i učionica OŠ kraljice Jelene smještenih u novom objektu u naselju Priko vode.

Gradonačelnik je odgovorio da on nema takve informacije, a ukoliko se one i pokaže točnima da postoji jamstvo izvođača radova.
Bekavca je uz to zanimalo zašto će novi ugostiteljski objekt na Glorijetu nositi naziv art caffe.

Prema riječima pročelnice Marijane Žižić riječ je o objektu u kojem je planirano održavanje određenih društvenih sadržaja, izložbi, promocija i slično, što će biti definirano i uvjetima natječaja.

Predsjednika Gradskog vijeća Ivana Andabaka (NLM) zanimalo je hoće će se mijenjati uvjeti natječaja za dodjelu stanova POS-a budući je postojećoj listi istekla valjanost. Zanimao se i za najavljenu izmjenu vodovodnih cijevi u Gašpinoj ulici te je apelirao da se konačno pokrene rješavanje problema mobinga u DV-u »Cvrčak«.

Gradonačelnik je istaknuo kako još nisu definirani uvjeti za novi natječaj za POS-ove stanove dok je odgovor na pitanje vezano uz izmiještanja vodovodnih cijevi u Gašpinoj ulici odgovorio tajnik Grada Ante Ljubičić.

– Navedeni radovi su u ingerenciji VIK-a, ali koliko imam informacije prije izmiještanja treba riješiti određene imovinske odnose – rekao je Ljubičić.

Vezano uz navedene probleme u DV-u »Cvrčak« moram reći kako sam već poduzeo određene korake, a u planu mi je i održavanje sastanka s ravnateljicom i članovima Upravnoga vijeća. Poslao sam zahtjev i inspekciji koja nas je izvijestila kako to nije u njihovoj nadležnosti, da to moraju rješavati službe koje su za to zadužene unutar ustanove te su istaknuli kako djelatnici mogu i sudskim putem zatražiti zaštitu svojih prava – odgovorio je gradonačelnik.

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Dunja – Cydonia oblonga – za prehranu i zdravlje

SOLINSKA KRONIKA 327, 15. studenoga 2021.

Plod dunje je poznati lijek za probavne tegobe. Svježi sok od dunja iz sokovnika treba popiti odmah da ne bi oksidirao, ali učinkovit je kod želučanih bolova kao i problema s probavom. Najbolje djeluje ako se pije prije jela

Dunja (Cydonia oblonga) je stara voćka porijeklom iz sjevernoga Irana gdje je rasla kao samonikla biljka, a stari Grci su je uzgajali i zvali jabuka iz Kidona, prema području s najkvalitetnijim sortama dunje. Kod Rimljana je dunja bila posvećena Veneri i bila je simbol ljubavi i sreće.

Dunja se uzgaja diljem Hrvatske. Njeno stablo može narasti do sedam metara i oblikom podsjeća na stablo jabuke. U 100 grama svježe dunje ima 57 kcal / 238 kJ, od čega 0.40 posto proteina, 0.1 posto masti, 15.3 posto ugljikohidrata. Svježi plod dunje bogat je željezom, a sadrži i kalij, kalcij, magnezij, natrij, sumpor, klor te bakar, karoten (provitamin A), vitamine B1 i B2, vitamin C i niacin.

Visoki udio kalija pomaže regulaciji povišenoga krvnog tlaka. Plod dunje je bogat vlaknima i pektinom te pomaže kod probavnih smetnji kao i u regulaciji kolesterola zbog pektina koji snižava »loš« LDL kolesterol, a povisuje »dobri« HDL kolesterol. Osim ploda, ljekovita svojstva imaju i sjemenke te listovi dunje.

Plod dunje je poznati lijek za probavne tegobe. Svježi sok od dunja iz sokovnika treba popiti odmah da ne bi oksidirao, ali učinkovit je kod želučanih bolova kao i problema s probavom. Najbolje djeluje ako se pije prije jela.

U literaturi se često spominje čaj od dunja koji se radi na način da se opranim plodovima izvadi sredina, izreže se na listiće ili komadiće te lagano kuha u litri vode 15 do 20 minuta, ohladi se procijedi i pije u gutljajima tijekom dana. Ovaj čaj blagotvorno djeluje na dišne tegobe, smiruje kašalj, promuklost i ublažava simptome bronhitisa. Mišljenja sam da kompot od dunja djeluje jednako te ako imate u vrtu stablo dunje ili možete nabaviti dunje, svakako preporučam. Jako ukusan i ljekoviti kompot, a osobito ako ga zasladite pravim medom.

Od soka dunje može se pripremiti zaslađivač na način da se na litru ocijeđenoga soka doda 2 kg šećera i kratko prokuha. Sprema se u steriliziranim bocama i upotrebljava za zaslađivanje čaja.

Dunje su vrlo ukusne i pečene, a pripremaju se na način da se samo oprane dunje bez guljenja izrežu na kriške, stave se u jednom sloju u tavi za pečenje, doda se malo vode i posipaju se šećerom. Peku se oko sat vremena na 180°C. Gotove su kada omekšaju i promjene boju iz žute u crvenkastu.
Bez obzira kako pripremili ili konzumirali plod dunje zbog sadržaja znatnih količina trijeslovine u narodnoj medicini se koristi za liječenje proljeva u dojenčadi i djece, a osobito je koristan i omiljen čaj od listova dunje.

Sjemenke dunje kao i sjemenke svih plodova iz porodice ruža, sadrže amigdalin ili vitamin B17 za čije djelovanje postoje suprotstavljena mišljenja. Stoga je u narodnoj medicini preporuka da se sjemenke dunje ne koriste zdrobljene već se koristi sluz koju ispuštaju nakon umakanja u vodu. Sluz od dunje je iznimno ljekovita kod brojnih kožnih tegoba, od raspucanih usana do opekotina i dekubitusa, stoga je čest sastojak kremama za njegu oštećene kože.

Imate li dunju u vrtu sigurno znate da se radi o vrlo otpornom stablu, koje kad dosegne punu veličinu, svake godine rađa obiljem plodova koje ne bi trebalo pustiti da propadnu.

Kao pomoć protiv čira na želucu može se pripremiti hladni čaj od kamilice u koji smo stavili namakati sat vremena žlicu sjemenki dunje i lana. Procijedi se i pije nezaslađeno pola sata prije jela 2 do 3 puta na dan.

Protiv kašlja također pomaže žlica sjemenki dunje koje se u ovom slučaju preliju sa 100 ml vode. U dobivenu gustu sluzavu masu može se dodati oko 15 g svježe iscijeđenoga soka od trputca i 100 g meda od kadulje. Na taj način se dobije učinkoviti sirup protiv kašlja koji se uzima po jednu žličicu tri puta na dan prije jela.
List dunje je jednako kao plod i sjemenke ljekovit pa se čaj od lista dunje koristi za reguliranje probave, za smirivanje i smanjivanje upaljene sluznice želuca i crijeva, ali zaustavlja i dijareju (proljev). Čaj se priprema kada se 3 osušena lista dunje preliju šalicom kipuće vode, poklope i ostave odstajati 15 do 20 minuta. Pije se nezaslađeni topli i procijeđeni čaj 1 do 2 puta dnevno.

Od dunja se može pripremiti i ukusan voćni liker na način da se kilogram dunja obriše papirnatom salvetom bez pranja. Za liker se koriste kore koje se ogule od plodova, stave u veću staklenku i preliju litrom domaće rakije. Čuva se na sobnoj temperaturi, zatvoreno i na tamnome mjestu oko 2 mjeseca. Nakon toga se pripremi sirup od 350 g šećera u 400 ml vode koji se kuha desetak minuta. Ohlađeni sirup se poveže s rakijom u koju smo stavili kore dunje, sve se dobro promiješa i procijedi, te napuni u staklene boce.

U kozmetici su dunje poznate za njegu masne, problematične i nadražene kože te kože s borama i proširenim porama. Hranjiva maska za lice se radi od sitno naribane dunje pomiješane s nekoliko kapi bademova ulja. Nanosi se na očišćeno lice i nakon 20 minuta ispere vodom.
Dunja je zbog prisutnoga pektina izuzetno voće za pripremu ukusnih džemova i želea. Za pripremu pekmeza uzimaju se neoguljene dunje oko 4 kg narezana na komade. Stave se kuhati s 2 dl vode, 2 kg šećera, sokom 2 limuna i 2 naranče. Kada omekšaju smiksaju se štapnim mikserom u glatku marmeladu. Vrući pekmez od dunja sprema se u vruće tegle sterilizirane prethodno na 100°C, dobro se zatvore poklopcima i ostave da se polako ohlade.

Ne smijemo zaboraviti kotonjatu ili sir od dunje koji se priprema tako da se izreže na kockice 1,5 kg dunja, stave se kuhati u što manje vode, samo da ih voda prekrije. Kad omekšaju smiksaju se štapnim mikserom te se doda kilogram šećera, 2 vrećice vanilin šećera i po želji malo klinčića u prahu. Nastavlja se kuhanje uz stalno miješanje, oko 2 sata, dok se ne vidi dno kod miješanja. Razlije se u tankom sloju, izreže na kockice i ostavi sušiti na zraku uz okretanje. Osušene kockice se spremaju uz dodatak lovorova lista u hermetički zatvorene kutije.

Gavez – Symphytum officinale L., porodica – oštrolisti, Boraginaceae

Gavez je jedan od najboljih lijekova za zacjeljivanje vanjskih i unutarnjih rana, oteklina, posjekotina, ogrebotina, modrica, lomova i krvarenja. Koristi se i kod uganuća, iščašenja, nategnuća mišića i tetiva. Oblozi gaveza su djelotvorni kod psorijaze, čireva, proširenih vena, karpalnog sindroma te kod upale kostiju

Gavez je široko rasprostranjen, raste po čitavoj srednjoj Europi na vlažnim mjestima, uz obale voda i na vlažnim livadama. S obzirom da ima duboki korijen, gavez predstavlja teško iskorjenjivi korov. Kasna jesen je vrijeme kada se sakuplja, iskapa iz zemlje korijen gaveza.

Gavez je biljka čija je stabljika sočna, granata, grubo dlakava i visoka 30 do 100 cm. Donji listovi su veliki, s peteljkom, jezičastoga oblika, listovi na stabljici su jajastoga oblika, svi su listovi po čitavoj površini grubo čekinjasti. Oblik cvjetova je kao usko zvono, javljaju se u pazusima gornjih listova, okrenuti su prema dolje, po boji su prljavo bijeli do ružičasti ili ljubičasti.

Cvatnja se odvija tijekom ljeta. Višegodišnji korijen raste vrlo duboko u zemlji, vretenast je razgranat i sočan, izvana je boja korijena tamnosmeđe do crne, a sredina je bijele boje. Korijen je bez mirisa, katkada lagano aromatičan, sluzav je i lagano ljepljiv.

Međutim gavez spada u iznimno ljekovite biljke, a najljekovitiji dio biljke je korijen koji se sabire u proljeće ili u kasnu jesen. Korijen sadrži trijeslovine (4 do 6 posto), sluzi, škrob, alantoin (1 do 8 posto), inulin, kolin, biljne kiseline, triterpene i alkaloide. Sadrži najviše alantoina od svih biljaka zbog čega potiče rast stanica u kostima, vezivnom i potkožnom tkivu, tj. ubrzava njihovu regeneraciju.

Alantoin sam kao izolirana supstanca nema takvo djelovanje nego samo u sudjelovanju s drugim aktivnim tvarima iz gaveza, kao npr. auksin (biljni hormon) koji potiče alantoin u stvaranju novih stanica i tkiva. U korijenu se nalazi i holin koji djeluje na protok krvi, šireći krvne žile kože čime pospješuje snabdijevanje krvi. Korijen je najbolje iskapati šiljatom lopatom, jer osim što se nalazi vrlo duboko, lako se lomi.

Može se upotrebljavati svježe iskopani korijen, ali može se i sušiti i kasnije od njega pripremiti kašu za obloge ili mast. Korijen se teško suši i može se upljesniti, pa je preporučljivo sušiti ga izrezanog na duguljaste komade na suncu ili u mlakoj pećnici.

Gavez je jedan od najboljih lijekova za zacjeljivanje vanjskih i unutarnjih rana, oteklina, posjekotina, ogrebotina, modrica, lomova i krvarenja. Koristi se i kod uganuća, iščašenja, nategnuća mišića i tetiva. Oblozi gaveza su djelotvorni kod psorijaze, čireva, proširenih vena, karpalnog sindroma te kod upale kostiju. Postoje znanstvene tvrdnje da bi gavezova mast mogla pomoći brojnim ljudima protiv bolova u leđima, ali i bolova kod iščašenja zglobova i osteoartritisa koljena. Naime njeno je djelovanje već nakon sat vremena.

Ulje od gaveza se radi tako da se 3 do 4 žlice usitnjenih suhih listova i korijena gaveza preliju s 3 dl maslinova ili bademova ulja, staklenku treba dobro zatvoriti te ostaviti 2 tjedna na toplom i tamnom mjestu. Nakon cijeđenja čuva se u tamnim staklenkama, a najbolje ga je iskoristiti u roku 3 mjeseca.
Tinktura od gaveza se radi tako da se u 3 dcl 70 postotnog alkohola i decilitar destilirane vode doda 100 g. usitnjenoga svježeg lista i korijena gaveza i dobro zatvori. Nakon 3 tjedna, uz povremeno protresanje, tinktura se procijedi u staklenu bočicu.

Tinkturom se lagano masiraju oboljeli dijelovi tijela. Gavezovu tinkturu treba lagano utrljavati, a koristi se kod liječenja gihta i upale živaca kao i za bolna mjesta osjetljiva na pritisak. Tinktura djeluje na kožu i obnavlja je, a osobito djeluje na smanjenje bora oko očiju.

Ipak je od davnina najpoznatija gavezova mast koja se priprema tako da se u listopadu ili studenom izvadi oko pola kilograma korijena koji se opere, očisti od oštećenja, osuši se krpom i nariba na oštrom ribežu izravno u pola kilograma tople masti te nastavi se lagano grijati oko 15 min. Pokrije se i ostavi da odstoji preko noći. Sljedeći dan se smjesa ponovno zagrije dok se mast otopi te dobro promiješa pa ocijedi kroz gazu.

Ocijeđenoj masti se dodaje 41 žlicu hladno prešanoga ekstra djevičanskoga maslinova ulja u kojem ste prethodno otopili 100 g. pčelinjeg voska, sve se dobro izmiješa i ulije u staklene ili plastične posude do vrha. Rok trajanja je godinu dana.

Topli kašasti oblozi dobiveni od listova i korijena gaveza se vrlo lako pripremaju od osušenog i u prah smrvljenog korijena, uz dodatak male količine vruće vode. Dobivena kašasta smjesa se stavi na laneno platno kao oblog koji se mijenja svako 2 do 4 sata. Oblozi gaveza su djelotvorni kod psorijaze, čireva, proširenih vena, te kod upale kostiju.

Ako imate vrt, gavez je jedna od korisnijih biljaka koje možete posaditi. Od njegovih listova i stabljika može se napraviti odlično gnojivo, koje jača biljke i obogaćuje ih mineralima. Priprema se tako da se kilogram listova gaveza potopi u kantu s 10 litara vode i ostavi namakati oko tri tjedna. Kod primjene se također razrjeđuje u omjeru 1:10, a koristi se jednom tjedno. Najbolje je spojiti s tekućim gnojivom od koprive, koje se priprema na isti način, u omjeru 1:1.

Zalijevanje biljaka ovim prirodnim gnojivom ubrzava rast biljaka i jača njihovu otpornost prema bolestima. Nasjeckani listovi i stabljike gaveza mogu se koristiti za malčiranje tj. za pokrivanje tla oko biljaka.

Gavez sadrži alkaloide koji su odgovorni za nuspojave i štetno djelovanje biljke kod unutarnje primjene tj., oralno kod ljudi, kao proljev, nadutost, promjene u cirkulaciji… tako da iako postoje recepti u narodnoj literaturi za različite čajeve ne preporučam njihovo konzumiranje. Američka agencija FDA i njemačka komisija »E« ocijenile su potpuno sigurnim korištenje gaveza za vanjsku primjenu u obliku krema, gelova, praška i tinktura preko kože (preparati koji su na bazi korijena).

Preporučuje se kremu ili mast nanositi na neoštećene dijelove kože, na bolna i otečena mjesta tri do četiri puta na dan. Nakon upotrebe potrebno je oprati ruke. Savjetuje se nakon 4 do 6 tjedana prekid korištenja. Upotreba masti gaveza se ne preporuča kod trudnica i dojilja.

PADALINE
U mjesecu listopadu 2021. u Solinu na području Gornje Rupotine palo je 97 litara kiše po četvornomu metru.

NK SOLIN: NAKON PET UTAKMICA BEZ POBJEDE PREKINUTA SURADNJA S TRENEROM IVANOM MATIĆEM – Pomoćni trener Duje Tokić glavni do izbora novoga!

SOLINSKA KRONIKA 327, 15. studenoga 2021.

Nakon sporazumnog raskida s glavnim trenerom Ivanom Matićem čelnici nogometnog drugoligaša Solina povjerenje do daljnjega dali su njegovom prvom pomoćniku Duji Tokiću. Ovo mu je četvrti put da preuzima kormilo prve momčadi Solina nakon smjene trenera, Mirka Labrovića, Borisa Pavića, Ivana Bubala, te Ivana Matića

Splićanin Ivan Matić nije više trener nogometnog drugoligaša Solina. Nakon uvjerljivoga poraza u Sesvetama nastavljen je niz od pet utakmica bez pobjede, tri poraza i dva neodlučna rezultata. U tom trenutku plasman na 14. mjestu Druge HNL Solinjane je vodio izravno u niži razred natjecanja.
– Razgovarali smo, i dogovorili sporazumni raskid s dosadašnjim trenerom Ivanom Matićem. Izvršni odbor kluba će odlučiti kome dati povjerenje i ulogu glavnoga trenera. Treninge i utakmice će do konačne odluke voditi dosadašnji pomoćni trener Duje Tokić uz asistenciju Zorana Roglića, odnosno i nadolazeće utakmice, a prva je u subotu protiv Dugopolja u Solinu – rekao je nakon smjene trenera Miroslav Delić, predsjednik NK Solin.

Uloga kormilara pomoćnom trener Duji Tokiću do daljnjega!

Duje Tokić, trener Solina do daljnjega

Nakon sporazumnog raskida s glavnim trenerom Ivanom Matićem čelnici nogometnog drugoligaša Solina povjerenje do daljnjega dali su njegovom prvom pomoćniku Duji Tokiću. Ovo mu je četvrti put da preuzima kormilo prve momčadi Solina nakon smjene trenera, Mirka Labrovića, Borisa Pavića, Ivana Bubala, te Ivana Matića.
– Ja sam vojnik kluba, kako se kaže. Službeno mi nije ponuđena uloga glavnoga trenera. Naravno, da sam zainteresiran i imam sve potrebne kvalifikacije – rekao je novi strateg Solina, Duje Tokić, a na upit kome pozicija broj jedan, je odgovorio:
– Mladi Ivan Kartgotić dobro brani i nema žurbe, neka se naš iskusni vratar Ante Topić dobro oporavi nakon ozlijede. Pa i on nema ništa protiv nego je velika podrška mlađem kolegi.

Pomoćni trener Duje Tokić nastavlja na kormilu nogometnog drugoligaša Solina. Zasigurno će voditi mini ciklus priprema i dvije dogovorene prijateljske utakmice u prvenstvenoj stanci. Po svemu sudeći Tokić će biti na kormilu drugoligaša s Jadra i nakon prvenstvene stanke, odnosno do zimskog odmora, zaključiti je iz razgovora s Miroslavom Delićem, predsjednikom kluba.

– Razgovarali smo s nekoliko nama interesantnih kandidata, no nismo našli zajednički jezik. Nekolicina nam se nudi, ali nama nisu interesantni stoga Duje Tokić ostaje do izbora novoga. Moramo se spremiti i nakon stanke trebamo konsolidirati za tri preostale prvenstvene utakmice do zimskoga odmora. I spremiti se za drugi dio prvenstva u svim segmentima – rekao je Miroslav Delić, predsjednik NK Solin.

Prisjetimo se, pod vodstvom Duje Tokića već u slijedećoj prvenstvenoj utakmici, u Solinu protiv Dugopolja, Modri su pobjedom (2:1) prekinuli niz od šest utakmica bez pobjede. No, u slijedećoj utakmici u 12. kolu, Solinjani su doživjeli debakl na gostovanju kod Dubrave Tim Kabela, poraženi su s 4:0. Prividno izgleda da nisu u opasnoj zoni, no od 11. mjesta na kojemu je Solin do 16. Inter Zaprešića posljednjeg na ljestvici, je razlika svega dva boda!
Nekadašnji vratar Duje Tokić, trener sa UEFA PRO licencom, kojemu je ovo četvrti put da uskače i preuzima samostalno vođenje prve momčadi Solina, nakon visokog poraza u Zagrebu, je rekao:

– Rezultat gadno izgleda, no, kada se lomilo nismo realizirali naše šanse i treći pogodak nas je slomio. Osim toga nije bilo naklonjeno i suđenje. Što je tu je, stanku moramo odraditi na najbolji mogući način i spremno dočekati Orijenta 1919, 20. studenoga u Solinu. U prvenstvenoj stanci dogovorene su dvije prijateljske utakmice sa jakim suparnicima prvoligašima. Prva je sa Zrinjskom u Međugorju, a druga sa Hajdukom na Poljud, u utorak 16. studenog s početkom u 16 sati.

Redoslijed Druge HNL, nakon nepotpunog 12. kola: 1. Croatia 23, 2. Varaždin 20, 3. BSK 20, 4. Dubrava Tim kabel 19, 5. Jarun 19, 6. Rudeš 18, 7. Orijent 1919 17, 8. Dugopolje 17, 9. Sesvete 16, 10. Osijek II 15(-1), 11. Solin 13, 12. Cibalia 12(-1) 13. Kustošija 11, 14. Opatija 11, 15. Dinamo II 11(-1), 16. Inter-Zaprešić 11(-1).
Do kraja jesenskog dijela prvenstva Solina čekaju tri utakmice: Solin – Orijent 1919 (20.11); Cibalia – Solin (27.11.) i Solin – Inter Zaprešić (05.12.).

 

PEDIJATRIJA – Akutne respiratorne infekcije u djece

SOLINSKA KRONIKA 327, 15. studenoga 2021.

Nakon ljeta djeca su ponovno u kolektivima i naše pedijatrijske ordinacije su pune prehlađene, bolesne djece. Djeca oboljela od ARI najčešći su posjetitelji pedijatrijskih ordinacija u jesen, zimu i proljeće, najčešći razlog za propisivanje antibiotika, te glavni razlog izostanka iz škole i vrtića, jaslica

Akutne respiratorne infekcije (ARI) najučestalije su bolesti suvremenoga čovjeka i čine dvije trećine svih infekcija. Odrasli u prosjeku obolijevaju 3 do 5 puta godišnje, djeca i do 10 puta posebno ona koje su u jaslicama, vrtićima i školama. Razlozi za to su u mnoštvu različitih uzročnika; najčešće virusa (90 posto), bakterija, vrlo lakom prijenosu od djeteta na dijete, kapljičnim putem ili dodirom, i još uvijek skromnim mogućnostima sprječavanja i liječenja.

Počela je nova školska godina, jaslice i vrtići. Nakon ljeta djeca su ponovno u kolektivima i naše pedijatrijske ordinacije su pune prehlađene, bolesne djece. Djeca oboljela od ARI najčešći su posjetitelji pedijatrijskih ordinacija u jesen, zimu i proljeće, najčešći razlog za propisivanje antibiotika, te glavni razlog izostanka iz škole i vrtića, jaslica.

Klinički se ARI očituje sa cijelim spektrom različitih sindroma i različitom težinom bolesti. Najčešće su to blaže virusne infekcije gornjega dijela dišnoga sustava, obična prehlada, febrilni respiratorni katar, ili njihove komplikacije, bakterijske superinfekcije, upala uha i sinusa.

ARI se klinički manifestira začepljenim nosom, kašljem, povišenom temperaturom, glavoboljom, grloboljom, bolovima mišića, malaksalošću. Liječi se snižavanjem povišene temperature ako je iznad 38, 5 °C. Lijek izbora za ublažavanje svih navedenih tegoba je paracetamol sirup u djece do 12 godina. Aspirini se ne preporučuju u djece. Ako je temperatura iznad 39 °C ordinira se ibuprofen sirup. Za začepljen nosić uzimaju se kapi za nos; fiziološka otopina, aqua maris, efedrinske kapi, operil P.

Pri upornom suhom kašlju uzimaju se sirupi za smirenje kašlja, a kada kašalj postane vlažan, produktivan, uzimaju se sirupi za iskašljavanje. Vrlo je važno da dijete miruje i da uzima dosta tekućine, da vlaži sluznicu gornjega respiratornog trakta i na taj način olakšava kliničke simptome u djeteta.
Stomatitis se može vidjeti u svakoj fazi djetinjstva, a najčešće od dojenačke dobi do 10. godine života, a uzrokuju ga virusi Herpes simplex i Coxackie u sklopu hand-foot-mouth disease koje vidimo u ordinaciji. Vezikulozne lezije se nikad ne vide jer odmah pucaju , ostaju ranice 1 do 5 mm promjera sa crvenim rubom i bjelkastim naslagama. Uvijek su bolne. Djeca sline izbjegavaju vruće napitke i kruću hranu. Liječenje se sastoji u davanju dosta tekućine, te lokalno mazati sa preparatima kamagel.

Akutna upala srednjega uha počinje naglo s uhoboljom, nemirom i temperaturom u samo 30 posto slučajeva. Bakterijska etiologija je prisutna u 60 do 70 posto slučajeva, a može trajati danima ili rjeđe tjednima. Obično nastaje u sklopu akutne gornje dišne infekcije. Upala srednjega uha sa izljevom češće je neodređenoga početka, otkrivena po mutnim uvučenim bubnjićima s razinom tekućine u srednjem uhu. Dijete ili roditelj mogu spomenuti da postoji nagluhost ili osjećaj punoće u uhu. Proces traje tjednima ili mjesecima. Patofiziloški riječ je o poremećaju ventilacije srednjega uha preko Eustahijeve tube bilo da je ona blokirana kataralnim procesom, adenoidima, malformirana ili funkcijski neadekvatna. Djeca mlađa od 3 godine često ne lociraju tegobe u uhu, nego se dijagnoza akutne upale srednjega uha postavlja na temelju otoskopskog nalaza u sklopu akutne upale gornjih dišnih puteva, nemira ili temperature. Akutna upala srednjega uha liječi se antibioticima.

Kada dođe do bakterijske superinfekcije; dijete više od tri dana ima temperaturu, loše se osjeća, lošega je aspekta, odbija jesti i stalno miruje, dolazi do komplikacija prehlade, upale grla, uha ili sinusa. Tada se ordinira antibiotik. Klinički je vrlo važno razlikovati streptokoknu anginu od drugih virusnih bolesti grla. Streptokokna angina klinički se manifestira visokom temperaturom, jakom grloboljom, opće lošim stanjem. Klinički se nađe žarko crveno grlo s enantemom mekog nepca, povećanim i bolnim limfnim čvorovima na vratu. Liječi se penicilinskim sirupima ili injekcijama punih deset dana, zbog komplikacija; reumatske groznice; promjena na srcu, bubrezima, zglobovima. Danas su te kasne komplikacije rijetke u razvijenim zemljama, vjerojatno zbog boljih uvjeta života djece, te ranoga prepoznavanja i liječenja streptokokne upale grla, ali možda i zbog smanjene virulencije samoga streptokoka.

Influenca ili gripa je teška epidemijska bolest gornjega dišnog sustava koja se javlja samo u zimskim mjesecima. Virus influence je samo tada prisutan u našem okolišu. Praćena je visokom temperaturom i preko 39 °C više dana, prehladom, opće lošim osjećanjem, bolom glave, mišića. Liječi se simptomatski kao i ARI. Komplikacije gripe su naročito teške u starih ljudi. Teške upale pluća koje mogu i smrtno završiti. Preporuča se cijepljenje protiv gripe i u djece, naročito onoj koja boluju od neke kronične bolesti kao što su: astma, obstruktivni bronhitis, dijabetes.

Najteža upalna bolest dišnoga sustava je upala pluća. Može biti uzrokovana virusima, atipična upala pluća, koja nastaje postupno i bakterijama koji je početak nagao uz tresavicu i otežano disanje. I uvijek se liječi antibioticima. Ako je klinička slika teška, visoka temperatura, otežano disanje, aspekt teško bolesnoga djeteta, a dijete je u dojenačkoj dobi, ili malo dijete, liječenje se najčešće provodi u bolnici.

Danas u tijeku četvrtoga pandemijskog vala Covid-19 infekcije i u našoj ordinaciji ima djece s akutnom respiratornom bolešću uzrokovanom Covid-19 virusom. Djeca imaju blaže simptome, nekoliko dana febrilna, kašlju. Mali broj djece ima upalu pluća ili bude hospitalizirano. Dojenčad i mala djeca se najčešće zaraze od svojih roditelja. Samoizolacija djece koja su u kontaktu ili koja imaju akutnu Covid-19 bolest dokazanu PCR testom je 10 dana prema najnovijim preporukama epidemiologa.

U ovim jesenskim danima prehlada, kašalj, povišena tjelesna temperatura, proljev, povraćanje ne mora značiti da dijete ima Covid-19 infekciju. Kod nje je anamneza vrlo važna. Ipak u našoj populaciji djeca imaju najčešće respiratorne virusne infekcije. Klinički tijek ovih bolesti je vrlo sličan, laboratorijski nalazi su slični, tako da se u tom slučaju vidi kako je anamneza najvažnija u postavljanju prave dijagnoze naših pacijenata.

OBJAVLJENA NOVA KNJIGA »PROMATRANJE«, SOLINJANINA TOME PODRUGA – Evokacije prolaznosti

SOLINSKA KRONIKA 327, 15. studenoga 2021.

– Jesu li ovi moji zapisi promatranja postigli ono nasuprotno motrenje koje bi me dovelo do nekih objektivnijih motrišta? I jesam li dobro razgraničio promatranje i ono promatrano?
Ovim zapisima nastojim mišljenjima istražiti i preispitati svoja stanja, raspoloženja, uzroke i posljedice koji su me doveli do ovoga do čega sam stigao –

Društvo hrvatskih književnika u svojoj je Maloj knjižnici objavljena je nova knjigu »Promatranje«, Solinjanina Tome Podruga. Knjiga kojoj je urednik Antun Pavešković na 416 stranica mekoga uveza formata 11,5 x 18 cm donosi prozne zapise, »…bremenita je evokacijama prolaznosti, obogaćena spoznajama dugoga piščeva življenja i zrelog poniranja u prostore životnog i duhovnog postojanja, uvažavajući u sažetim sadržajima čovjekov složeni identitet. Uz to je u ovome rukopisu svojevrstan razgovor s dragim piscima, pretežno odabranim duhovima u rasponima od Camusa i Ciorana, Milosza i Nietzschea, pa do Pessoe i Musila. Sadržaj rukopisa je neka vrsta intelektualnog i moralnog svođenja računa i opravdanog pozivanja na vlastite doživljaje, vlastite dvojbe i vlastite muke.« Tako piše u dijelu recenzije akademik Tonko Maroević, te nastavlja: »Ovaj rukopis nije primarna ispovjedna i memoarska proza već je više svjedočenje ovodobnog općeg i osobnog stanja duha. Ovo je djelo zaokupljeno autorovim etičkim i estetskim problemima te je pisanje čovjeka neravnodušnoga na svijet i okružje, pa je tekst prožet egzistencijalnom motiviranošću«.

Dvadeset i četvrta Podrugova knjiga podijeljena je na tri poglavlja »Promatranje – zapisi iz potkrovlja«, »Bilješke iz bolnice«, »Razgovor 10. 4. 1996.« jednako kao i njegove prethodne potvrđuje kako je Podrug »učvršćivan vlastitim lutanjima, slobodama i iskustvima, učenjem i gledanjem u svijet živih prepirki i razumijevanja u kojemu je shvatio da mu nema života bez vlastitoga mu uvjerenja i prožimanja misli proizvodom vlastite duhovnosti, tražio je pisanjem raznih vrsta tekstova onu prosvjećenost s kojom će bolje upoznati unutrašnjega sebe i svijet oko sebe…«. Podrugova »Promatranja« štoviše najbolje se mogu sagledati čitanjem uvodnoga dijela.

– Jesu li ovi moji zapisi promatranja postigli ono nasuprotno motrenje koje bi me dovelo do nekih objektivnijih motrišta? I jesam li dobro razgraničio promatranje i ono promatrano?
Ovim zapisima nastojim mišljenjima istražiti i preispitati svoja stanja, raspoloženja, uzroke i posljedice koji su me doveli do ovoga do čega sam stigao. Razmišljajući pisanjem pokušavam promisliti o mnogo čemu u razgovoru sa samim sobom i rako učvrstiti svoja uvjerenja. Pokušavam ne proturječiti samome sebi, ne raditi neke ustupke samome sebi, ništa ne činiti u vlastitu korist kako bih naposljetku morao sebe prezirati. Pokušavam izbjeći sebičnost i položaj da na svijetu, dok promišljam o sebi i drugim stvarima nema ništa zanimljivijeg osim mene. Drži me svijest da o onome na što i na koje mislim nikada nije ono na koje zaista mislim, kao da svaki prizor, doživljaj i događaj ima svoj trenutak sa sjenom, a ja ih pokušavam sjećanjima pretvarati u zaključke bez sjene, iako sam svjestan da nijedan događaj nije čitljiv u samome događaju, a niti posve u sjećanju.

Zapravo, svako približavanje istini je sukob s njome, jer je sve njezin obris, ništa nije nikada isto, iako ima i onoga u nama i okolo nas što se nikada ne mijenja. I ja ne poznajem svoje granice, da bih mogao reći -ja sam ja, pa bi bilo dobro za izgovoriti pravu istinu učiniti sebe suvišnim njezinim tumačem. Je li se zaista potrebno vidjeti izvana da bih znao biti ono što jesam i tako uspješnije napisati ono što me vraća onome što sam ili što sanjam da jesam? Možda, kad bih bio barem nesposoban pisati kao drugi valjda bih stvorio neobičnost koja bi posve otkrila moju vlastitost i izvornost. Možda pisanjem gubim sebe, ali ne mogu prestati pisati jer je sve gubitak, pa je moje pisanje neka vrsta poroka koji mi jedino preostaje, kao neki okvir u koji se uvlačim, neko utočište u kojemu bih izbjegao kaos.
Ovi zapisi su pokušaji postići viši položaj istine o meni iznjedrene iz prostora moga unutrašnjeg lebdećeg i zalutalog u pustolovini mojega ja koji ispitujućim pogledom mjeri mene i svijet.

Ako je istinito što piše M. Heidegger da je »umjetnost bitno događanje istine« ili konkretnije, da je »umjetničko djelo bitno događanje istine«, onda je shvatljiva spoznaja da istine ima u umjetničkom djelu, te nam je pobuda nju tražiti u njemu i kroz njegovo središte pronaći put do nje? Duh umjetničkoga djela željan je pokazati istinu i tako nam olakšati put do nje, ali postoji i istina da su stvorena i da se stvaraju razna umjetnička djela koja su sva željna istine pa je i mnogo istina i njihovih prikazbi, jer kad bi postojalo samo jedno umjetničko djelo, onda bi u njemu jedina istina bila posve očita. Stoga smo gladni umjetničkih djela pa slušamo ozbiljnu glazbu, čitamo vrhunska književna djela, gledamo duhovno oblikovanu slikovnost, ne bismo li do znali istinu. Ali, kad bismo bili u stanju sve te istine strpati u jednu bismo li bili s njome okovani? I sve dok tragamo za istinom gladni smo umjetničkih djela koja se velikodušno nude, jer dok ih koristimo ponekad nam se nameće osjećaj da u njima nedostaje potpune istine i da svaki stvaratelj umjetničkih djela nastoji svoju istinu s onom idealnom kojoj svi težimo nadoknaditi, te u silnoj potrazi za njom potraga mora biti nastavljena, jer joj se stalno primičemo, ali je još ne dotičemo, stoga što je »svaki umjetnik dijete svoga stoljeća i dužnik svojemu vremenu« (T. Ujević) u kojemu ima u jednoj istini bezbroj istina, jer je oblikovna i sadržajna razlika djela koja su davno stvorena i ona koja se sada stvaraju, ali nema razlike u bitnom onoga stvoreno ga i onoga stvaranoga te s njima istodobno možemo »ići naprijed i natrag, da nas čak put natrag vodi naprijed… da istom jednom dospijemo tamo gdje već boravimo« (M. Heidegger). Svjesna sadašnjost posjeduje svijest o prošlom, te u umjetničkom djelu istina pokazuje svoje neprolazno lice koje nije svjesno samoga sebe jer se nastavlja u budućim umjetničkim djelima mijenjajući prošlost oblika koja upravlja sadašnjošću.

Hoće li istina u umjetničkom djelu ikada doživjeti svoju smrt? Kad bi se to dogodilo značilo bi da je umjetnost izgubila kritički smisao za prošlost, povjerenje u sadašnjost i sumnju u budućnost, te bi tada istina u umjetničkom djelu izgubila svoj vlastiti lik, glas i zvuk, iako su se u svakome vremenu misleći umjetnici pitali: »Je li ovo svršetak svijeta, ili slika njegova užasa?« (W. Shakespeare), ali ipak »prolaze oblaci, ali nebo ostaje« (Sv. Augustin), pa će oni koji plove na oblacima poluistina ubirati i dalje svoje parcijalne istine iz neumjetničkog, estradnog i popularnog, a oni zagledanih u nebo prikazivati će ih kao istine i tako održavati tvrdnju da je »umjetničko djelo bitno događanje istine« kao ljepote.

*

Hrvatski književnik Toma Podrug rođen je u Solinu, 25. kolovoza 1931. Piše pjesme i prozu: putopise, pripovijetke i razna kratka prozna djela. Osim toga, piše književne kritike, oglede i članke za novine.

Višu pedagošku školu završio je u Splitu. U Zagrebu je studirao na Filozofskom fakultetu, na kojem je 1956. diplomirao komparativnu književnost.
Poslije studija radio je kao srednjoškolski profesor, a zatim kao urednik na Hrvatskom radiju u Zagrebu. Član je Društva hrvatskih književnika.
Djela: Pragovi, pjesme, 1965.; Paljevina, pjesme, 1965.; Pohod, pjesme, 1971.; Polaznik: (putopisi), putopisi, 1977.; Od Solina do Solina, pripovijetke, 1978.; Protrk, separat – putopisi, 1980.; Podanik, kratke proze, 1983.; Proplanak, pjesme, 1985.; Predaja, kratke proze, 1988.; Prizori: (od otoka do otoka), putopisi, 1991.; Plavet, pjesme, 1995.; Povratnik, kratka proza, 1996.; Podne, pjesme, 2002.; Popodne, pjesme, 2005.; Podneblje susreta književnosti i života, ogledi, 2007.; Prijateljstvo: u znaku Zorka, Preka i otoka Ugljana, stihovi i proza, 2007.; Približavanje: zapisi iz potkrovlja, ogledi, 2008.; Paljetkovanje: pad u zrcalo, kratke proze, 2009.; Putovanja, putopisi, 2011.; Prošlo: zapisi o djetinjstvu, 2012.; Predvečer, pjesme, 2012.; Ponoć, 2018.; Prečaci: (zapisi iz potkrovlja), 2018.;
Neka njegova djela na poljski jezik je prevela književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.
Zastupljen je u antologiji hrvatskih pjesnika »Skupljena baština« priređivača prof. dr. Stijepe Mijovića Kočana.
Godine 2006. osvojio je 2. nagrada Dubravko Horvatić, za putopisnu priču Uz more od Biokova do Velebita, a godine 2007. dobio je Nagradu grada Solina za životno djelo.

SOLINSKA EPIZODA DEVETIH DANA KLASIČNE GITARE – Seviljski majstori

SOLINSKA KRONIKA 327, 15. studenoga 2021.

Ovaj izvanredan gitaristički duo, kojega čine vodeći španjolski gitaristi zavidne međunarodne solističke i pedagoške karijere Franisco Bernier i Antonio Duro, predstavio se solinskoj publici biranim programom, sastavljenim od stožernih djela gitarističke literature, ali i ponekim obradama ciljano pisanima za ovaj izvođački sastav

U sklopu programa 9. Dana klasične gitare ostvareno je još jedno uspješno partnerstvo između Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin i udruge »Gitara ST« iz Splita, ove godine u zajedničkoj produkciji koncerta »Musicas del Mudno« Sevilla Guitar Dua. Ovaj izvanredan gitaristički duo, kojega čine vodeći španjolski gitaristi zavidne međunarodne solističke i pedagoške karijere Franisco Bernier i Antonio Duro, predstavio se solinskoj publici biranim programom, sastavljenim od stožernih djela gitarističke literature, ali i ponekim obradama ciljano pisanima za ovaj izvođački sastav.

U prvomu dijelu koncerta izvedena su skladbe »Fantazija op. 54« Fernanda Sora, »In Memoram« Antóna Garcíe Abrila, »Canción del Árbol caído« Alberta Ginastere i »Lo que vendrá« Astora Piazzolle, kojima su seviljski majstori gitare, izvanrednom i nadahnutom izvedbom potpuno zaokupili pažnju publike, da bi svoje majstorsko umijeće potvrdili u drugomu dijelu koncerta izvedbama skladbe »Bad Boy« Torua Takemitsua i trostavačnom skladbom »Tonadilla« Joaquína Rodriga.

Koncert su zaključili s nekoliko amblematskih minijatura Maunela de Falle: Danza del Molinero, Raomance del Pescador i La Vida Breve. Zavidnom izvođačkom tehnikom, profinjenim osjećajem za stilske značajke svakog pojedinog djela, kao i istančanim smislom za dinamičko nijansiranje u vrlo zahtjevnim akustičkim uvjetima Zvonimirove dvorane, kreirali su izvanrednu interpretaciju koja je, za pandemijske uvjete brojnu solinsku publiku, ostavila bez daha i koja će se zasigurno dugo pamtiti.

Naposljetku valja spomenuti i to da je gostovanje Seville Guitar Dua u Solinu i Splitu realizirano uz pokroviteljstvo Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj.

EUHARISTIJSKIM SLAVLJIMA PROSLAVLJEN BLAGDAN SVETOGA MARTINA ZAŠTITNIKA VRANJICA – Kršćanski svetac i poganske vinske priče

SOLINSKA KRONIKA 327, 15. studenoga 2021.

– Ironija je u tome što sveti Martin, iznikao iz poganskoga svijeta, ali obraćenik iz toga poganstva, gorljivi borac protiv poganskih zabluda i navjestitelj Isusa Krista, odjednom postaje namjernom zamjenom poganskog boga Bakha ili Dionizija, čovjeka koji je umirao s riječima upućenima demonu zla – naglasio je u homiliji don Ante Čotić

Vranjičani su i ove godine 11. studenoga svečanim euharistijskim slavljima proslavili blagdan svoga zaštitnika sv. Martina, prvoga sveca koji nije bio mučenik, a ima svoj liturgijski blagdan. U svečanoj euharistiji koju je uveličao župni zbor sv. Martina sudjelovali su mnogobrojni vjernici, a među kojima i solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, predsjednica Vijeća MO Vranjic Antonija Milišić Jadrić te članovi DVD-a Vranjic.

Nakon tradicionalne molitve pred spomen obilježjem vranjičkih župnika i mučenika komunističkoga režima don Radovana Jerkovića i don Ante Braškića uslijedilo je svečano euharistijsko slavlje koje je predvodio don Ante Čotić, solinski dekan i župnik Gospe od Otoka u koncelebraciji s vranjičkim župnikom don Ivanom Matkovićem i don Rokom Celentom, župnikom župe svetoga Marka na splitskom Neslanovcu.

Uz čestitke svim Vranjičanima povodom blagdana njihova zaštitnika don Ante Čotić im je zaželio da im plemeniti lik svetoga Martina, prožet dobrotom prema bližnjima te njegova hrabrost i odlučnost u promicanju kršćanskih istina i ideala, bude svjetionik na putu vjere i putu življenja kršćanskih kreposti.

Sjaj koji ne blijedi

Neka nam sveti Martin svojim zagovorom pomogne primiti od Isusa dar njegove zapovijedi, a od Duha Svetoga snagu da je provodimo djelom u svakodnevnom životu – poručio je don Ante Čotić

– Život sv. Martina bio je prožet Isusovim riječima koje smo čuli u Evanđelju: »Ovo je moja zapovijed: Ljubite jedni druge kao što sam vas ja ljubio«. Ima osoba iz povijesti Crkve, iz povijesti svijeta, koje su kao zvijezde koje nikada ne zalaze i što je veći odmak od njihova života, njihova zvijezda je još jasnija, još sjajnija. Sveti Martin kojega slavi sva katolička Crkva pojavio se na duhovnom horizontu Panonije prije više od 1700 godina, ali teško je kazati iz koje zemlje se danas bolje i sjajnije vidi njegova zvijezda.

Sveci su uvijek bili univerzalna baština sviju i oni jednostavno nadilaze državne granice pa je manje važno njihovo podrijetlo. Oni nas time još jače povezuju jer ih svi osjećamo podjednako svojima – poručio je don Ante Čotić osvrćući se u nastavku svoje propovijedi na detalje iz života svetoga Martina.

Osvrnuo se i na činjenicu da se u vinorodnim krajevima Francuske i Italije pa i u našim krajevima, blagdan sv. Martina poistovjećuje s Martinjem, odnosno s obredom kojeg se netko usudio nazvati »krštenjem« mošta u vino iako vino i vinske priče nemaju veze s ovim svecem.

Bogohulni falsifikati

– Sveti Martin ima nesreću što se njegova smrt našla u kalendaru na mjestu kada vinski procesi dolaze u završnu fazu, i ništa drugo. No ima tu i nešto tragičnije. Riječ je o zamjeni dionizijskoga kulta i kršćanskih riječi, prepoznatljivoga scenarija do te mjere da neupućen čovjek više ne razlikuje stvarni obred od parodije, posebice kada tu baštinu podrži i poneki Crkveni službenik.

Ironija je u tome što sveti Martin, iznikao iz poganskoga svijeta, ali obraćenik iz toga poganstva, gorljivi borac protiv poganskih zabluda i navjestitelj Isusa Krista, odjednom postaje namjernom zamjenom poganskog boga Bakha ili Dionizija, čovjeka koji je umirao s riječima upućenima demonu zla. Sveti Martin postao je glavnim likom neukusne igre samozvanih čuvara hrvatske baštine.

Euharistijsko slavlje predvodio je don Ante Čotić, solinski dekan i župnik Gospe od Otoka u koncelebraciji s vranjičkim župnikom don Ivanom Matkovićem i don Rokom Celentom župnikom župe svetoga Marka na splitskom Neslanovcu

Žalosno je da prosječni hrvatski vjernik na spomen imena ovoga sveca neće pred očima imati kršćanina, biskupa koji se sav predaje bližnjima i koji ruši idole jednoga politeističkog svijeta, koji stoji pred ovozemaljskim moćnicima zauzimajući se za pravdu i čovječnost, već će odmah izgovarati riječ vino i mošt.

Kada se netko odvaži izgovarati riječi koje bi trebale biti duhovite, a slijede logiku kršćanskih molitava sakramenata inicijacije, i kada na sebe stavlja imitaciju biskupskoga znamenja, treba mu se barem reći da sveti Martin nikada nije nosio to znamenje jer je uvedeno puno kasnije, a jednako tako da se ovaj svetac u kršćanstvo zaljubio gledajući ponašanje kršćanskih suvremenika – rekao je don Ante Čotić osvrćući se još jednom na istinske kršćanske vrijednosti koje je promicao sveti Martin.

– Neka nam sveti Martin svojim zagovorom pomogne primiti od Isusa dar njegove zapovijedi, a od Duha Svetoga snagu da je provodimo djelom u svakodnevnom životu – poručio je don Čotić na kraju svoje propovijedi.

Istoga dana održana je i večernja euharistija koju je služio don Ante Matešan, župnik župe Solinskih mučenika u Ninčevićima.

SVEČANIM EUHARISTIJSKIM SLAVLJEM PROSLAVLJEN BLAGADAN SVETOGA LUKE I 150. OBLJETNICA IZGRADNJE CRKVE

Poziv na zajedništvo

Slavimo danas 150 godina vaše crkve koja je djelo ruku vaših djedova i baka, očeva i majki. Ona svjedoči o njihovoj vjeri i poslanju, spremnosti na sudjelovanje te zajedništvu. Upravo te tri riječi sadržaj su sinodalnoga hoda u kojem se nalazimo i preko kojega želimo graditi i živjeti jednu Crkvu, sinodalnu, kroz zajedništvo, sudjelovanje i poslanje – rekao je nadbiskup Marin Barišić

U Kučinama je 18. listopada svečanim euharistijskim slavljem kojega je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić proslavljen blagdan sv. Luke, zaštitnika mjesta te 150. obljetnica dovršetka izgradnje župne crkve koja na nadvratniku nosi natpis »Kuća moja od molitve moje«.
Nakon prigodnih čestitki upućenih okupljenom vjerničkom puku te svima koji su povezani s ovim blagdanom nadbiskup se posebno osvrnuo na obilježavanja velike obljetnice župne crkve.

Lukino evanđelje najbliže je čovjeku, njegovim životnim problemima i današnjemu mentalitetu – istaknuo je nadbiskup Barišić

– Slavimo danas 150 godina vaše crkve koja je djelo ruku vaših djedova i baka, očeva i majki. Ona svjedoči o njihovoj vjeri i poslanju, spremnosti na sudjelovanje te zajedništvu. Upravo te tri riječi sadržaj su sinodalnoga hoda u kojem se nalazimo i preko kojega želimo graditi i živjeti jednu Crkvu, sinodalnu, kroz zajedništvo, sudjelovanje i poslanje – rekao je nadbiskup podsjetivši na dugu povijest župe koja je prvotno nosila ime sv. Luke, a danas Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije.

Nadbiskup je na poseban način istaknuo i značaj Lukinog evanđelja koje je najbliže čovjeku, njegovim životnim problemima i današnjemu mentalitetu.

– To je evanđelje milosrđa Božjega, a milosrđe je svakodnevni lijek za naše odnose. Samo Luka donosi prispodobu o rasipnomu sinu, o milosrdnom Samarijancu, o cariniku pokajniku iz hrama, o uskrsnuću sina udovice iz Naina – rekao je nadbiskup Barišić, dodavši da, osim na milosrđe, sv. Luka naglasak stavlja i na molitvu.

Osvrćući se na evanđelje dana u kojemu Gospodin među ljude šalje sedamdeset i dvojicu svojih učenika, pojasnio je kako je taj broj u ono vrijeme značio cjelovitost jer se vjerovalo da na zemlji postoje sedamdeset dva naroda, dakle svima na spasenje.

– I mi smo zahvaćeni ovim brojem, svi smo pozvani i poslani širiti njegovu Radosnu vijest. Važno je samo da uspijemo kroz svoj život ostati usmjereni na Krista i njegovu poruku. Na isti način smo pozvani sudjelovati i u Sinodalnom hodu na kojem se nalazi čitava Katolička Crkva. Potrebno je sagledati naše župe, čitavu Crkvu, ali i naše obitelji, društvo i čitav svijet.

Koliko smo sinodalni? Koliko smo svjesni da trebamo hoditi zajedno, jedni za druge i jedni uz druge? Bez toga nemamo budućnosti, a to možemo uspjeti samo ako Krista uključimo u svoje živote – poručio je Barišić pozivajući okupljene da pročitaju Lukino evanđelje kako bi dobili odgovore na svoje životne poteškoće i kako bi radosni mogli zajedno hoditi ka konačnomu cilju.

Pred kraj euharistijskoga slavlja župnik don Mirko Bitunjac zahvalio je nadbiskupu na riječima kojima je okupljene vjernike podržao na putu življenja vjere i zajedništva koje su ucrtali njihovi preci.

– O živoj vjeri koja je dugo prisutna u ovomu mjestu svjedoči puno starija crkva od ove župne, ona sv. Luke smještena na groblju. Svakako bih naglasio i to da su 1869., dvije godine prije kraja izgradnje župne crkve, Kučine imale 175 stanovnika.

Možemo samo zamisliti koliko je bilo potrebno odricanja i žrtve da se ova crkva izgradi. No, oni su imali čvrstu vjeru i neizmjernu ljubav prema Bogu i nebeskoj majci Mariji. Tim nam je putem ići – rekao je župnik te zahvalio svima koji su pridonijeli toj bogatoj povijesti.

Nadbiskupu je ovom prilikom u znak sjećanja na veliku obljetnicu uručen prigodni poklon, maketa župne crkve koju je izradio i uručio Joško Matković.

Euharistijskomu slavlju kojega je pjesmom uveličao mješoviti crkveni zbor pod ravnanjem prof. Ivana Bošnjaka, nazočio je i gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je prije svete mise zajedno s mještanima sudjelovao i u tradicionalnoj procesiji.

– Svim mještanima Kučina čestitam blagdan zaštitnika mjesta uz želju da nam sv. Luka ove godine pokloni ono što najviše trebamo, zdravlje. Neka nas kroz život prati njegov blagoslov i zagovor – poručio je gradonačelnik.

POČETKOM MJESECA ODRŽANA KONFERENCIJA »SIGURNOST POVIJESNIH GRADOVA – PARTNERSTVO ZA SIGURNIJU SVAKODNEVICU« – Funkcionalno partnerstvo

SOLINSKA KRONIKA 327, 15. studenoga 2021.
Piše: Slobodan MARENDIĆ

Potreba partnerskoga umrežavanja uprave, institucija i građana, u interesu sigurnosti lokalne zajednice, predstavlja najbolji model odgovora na specifične lokalne probleme, a konferencija poput ove izvrsno mjesto za razmjenu i stjecanje znanja, povezivanje stručnjaka i izravno unaprjeđenje organizacije na bazi primjera dobre prakse i naučenih lekcija

Četvrto izdanje konferencije »Sigurnost povijesnih gradova – Partnerstvo za sigurniju svakodnevicu« održane u hotelu Salona Palace u Solinu, 4. i 5. studenoga rezultat je funkcionalne suradnje kluba policijskih djelatnika i umirovljenika MUP-a – IPA splitsko dalmatinska, Hrvatske udruge povijesnih gradova, Sveučilišnoga odjela forenzičkih znanosti i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.

Skup su organizacijski i aktivnim sudjelovanjem podržali: Ministarstvo unutarnjih poslova, izaslanik Ministra gosp. Zoran Ničeno, Splitsko-dalmatinska županija – župan Blaženko Boban koji je i otvorio konferenciju, Grad Split – gradonačelnik Ivica Puljak, Grad Solin – gradonačelnik Dalibor Ninčević, Općina Klis – načelnik Jakov Vetma, Policijska uprava splitsko dalmatinska – načelnik PU Slobodan Marendić.

Priliku za razmjenu iskustava na polju sigurnosti lokalne zajednice i uspostavu novih kontakata iskoristili su i gradonačelnici te načelnici općina uz Hrvatskoj i BiH iz Mostara, Livna, Posušja, Ljubuškog, Kupresa, Orašja, Sarajeva, Zenice, Čitluka, Solina, Splita, Klisa, Makarske, Omiša, Hvara, Sućurja, Starog Grada, Šolte, Imotskog, Supetra, Trilja, Pule uz sudjelovanje niza predstavnika državnih institucija na lokalnoj razini.

Skupu su se pridružili ministri unutarnjih poslova pet županija (kantona) iz Federacije BiH, načelnici Policijskih uprava zadarske, šibensko – kninske, dubrovačko – neretvanske, brodsko – posavske i splitsko – dalmatinske, uz brojne policijske službenice i službenike koji su u ovim županijama (Federacija BiH ) i policijskim upravama iz RH prioritetno raspoređeni na poslove prevencije, pa je konferencija postala i mjesto okupljanja stručnjaka koji su dobili priliku razmijeniti znanja, iskustva te uspostaviti kontakte za budući rad.

Nezamjenjivost iskustva

Uz domaće predavače iz MUP RH PU Splitsko-dalmatinske, Sveučilišta Split, gradova Splita, Solina i Pule, gosti iz Francuske, Izraela i Njemačke, omogućili su sudionicima usporediti svoj rad s iskustvima u međunarodnoj praksi i možda pronaći neke nove puteve u realizaciji projekata prevencije i lokalnoga partnerstva u sredinama iz kojih dolaze.

Zanimljivu prezentaciju na temu uloge lokalne uprave u logističkoj potpori sustavu prevencije neprihvatljivih ponašanja, održao je profesor Neven Šerić sa splitskog sveučilišta. Naime, istraživanja koja je sa svojim timom proveo u pripremi izlaganja, predstavio je kao podlogu zaključka kako u sredinama s funkcionalnim partnerstvom uprave, građanâ i institucijâ, sustav prevencije i brige o životnom okruženju u kontinuitetu, u pravilu daje bolje rezultate od sredina s modelom centraliziranoga upravljanja s manjim intenzitetom suradnje s građanima i drugim akterima iz polja brige o životnoj sredini.

Kako neke nekontrolirane situacije mogu eskalirati i dovesti u pitanje sigurnost na ulicama gradova, životno je prikazao policijski časnik iz PU Stuttgart Harald Weber u prezentaciji s video snimkama nereda u Stuttgartu sredinom kolovoza ove godine. Rad službi i grada dobar je primjer partnerske brige o reakciji nakon događaja i promišljanja o modelima prevencije za budućnost.

Izraelski policajac David Solomon sa25 godina iskustva na polju sigurnosti, opisao je utjecaj organiziranoga kriminaliteta na životnu svakodnevicu s primjerima iz prakse u Izraelu, ali i kroz međunarodna iskustva stečena u radu Veleposlanstva u Bukureštu.

Predstavnik francuskoga ravnateljstva policije David Pousett elaborirao je organizaciju policije i posebno istaknuo značaj manjih fokus grupa na terenu i područjima gdje se prepoznaje specifičan problem koji traži i poseban odgovor stručnjaka. Zanimljivost ovoga izlaganja potvrdila je reakcija sudionika i dinamična rasprava. Problemsko promišljanje i ciljano partnersko umrežavanje na praktički ograničenom području gdje se problem pojavio, pokazalo se kao zanimljiv model za neke situacije prepoznate i u našim urbanim sredinama.

Panel rasprava

Panel rasprava je iznijela primjenjiv zaključak u vidu formiranja modela odgovora na specifične lokalne probleme

Predstavnici Vijeća za prevenciju kriminaliteta iz Pule Kristijan Družeta, Splita Paško Ugrina i Solina Slobodan Marendić, opisali su hrvatske primjere i iskustva kasnije posebno obrađena u živoj panel raspravi u kojoj su sudjelovali gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević, zamjenik župana SDŽ Stipe Čogelja, gradonačelnik Splita Ivica Puljak, gradonačelnik Pule Filip Zoričić, načelnik PU SD Slobodan Marendić, voditelj odjela prevencije Paško Ugrina i sigurnosni konzultant umirovljeni general Mate Laušić.

Zaključak je kako potreba partnerskoga umrežavanja uprave, institucija i građana, u interesu sigurnosti lokalne zajednice, predstavlja najbolji model odgovora na specifične lokalne probleme, a konferencija poput ove izvrsno mjesto za razmjenu i stjecanje znanja, povezivanje stručnjaka i izravno unaprjeđenje organizacije na bazi primjera dobre prakse i naučenih lekcija.

Solin i hotel Salona Palace iznova su potvrdili visoku razinu brige o gostu i prezentirali gostoprimstvo koje se pamti i prepričava. Obilazak tvrđave i etno agro parka »Stella Croatica« u organizaciji općine Klis, upotpunio je doživljaj sudionika koji do sada nisu imali priliku vidjeti ove bisere hrvatske povijesti i sadašnjosti.

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću