UČENICI 4.A I 4.D RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE DON LOVRE KATIĆA PREDSTAVILI DRAMSKO-SCENSKU IGRU »SOLINSKI KONTRAPUNKT« – Ljubav prema naslijeđu

SOLINSKA KRONIKA 335, 15. srpnja 2022.

Predstava je nastala u sklopu istoimenoga projekta kojega su osmislile učiteljice Anđela Vujević i Jelena Orošnjak s ciljem poticanja učenika na istraživanje kulturne, umjetničke i prirodne baštine svoga grada te upoznavanja s pojmom turizma kao važnoga elementa u razvitku hrvatskoga društva, ali i poštovanja identiteta drugoga

»Svaki grad ima svoju priču, ali svaka je nedopričana jer ona traje dok traje grad!« poručili su učenici 4.a i 4.d razreda Osnovne škole don Lovre Katića na početku prezentacije dramsko-scenske igre »Solinski kontrapunkt« upriličene sredinom lipnja u Javnoj ustanovi u kulturi »Zvonimir« Solin.

Predstava je nastala u sklopu istoimenoga projekta kojega su osmislile učiteljice Anđela Vujević i Jelena Orošnjak s ciljem poticanja učenika na istraživanje kulturne, umjetničke i prirodne baštine svoga grada te upoznavanja s pojmom turizma kao važnoga elementa u razvitku hrvatskoga društva, ali i poštovanja identiteta drugoga.

Sama riječ kontrapunkt predstavlja nešto što je oprečno ili suprotstavljeno čemu, a ipak se uzajamno nadopunjuje i može činiti cjelinu. Tako učenici kroz svoj projekt i finalnu dramsko-scensku igru suprotstavljaju sadašnjost prošlosti, odnosno suvremeni ples događajima iz prošlosti, tradicionalnu glazbu suvremenoj, kostimografiju povijesnih ličnosti kostimografiji djece plesača te rekvizite iz prošlosti suvremenom lutkarstvu u kojem se koriste najrazličitijim predmetima iz svakodnevnog života.

Okupljene je prije početka dramsko-scenske igre pozdravila Anđelka Slavić, ravnateljica OŠ don Lovre Katića koja nije krila zadovoljstvo zbog realizacije ovog vrijednog projekta.

– Naša škola s ponosom nosi ime znamenitog Solinjanina don Lovre Katića, arheologa, povjesničara, književnika i svećenika koji je iskazivao neizmjernu ljubav prema svom rodnom Solinu i domovini Hrvatskoj, ali i prema najmlađima s kojima je često obilazio solinske Starine, učio ih istinskim vrijednostima i prenosio riječi svoga rođaka don Frane Bulića: »Iz kamena povijest, a iz povijesti svijest i budućnost naroda« – istaknula je ravnateljica dodajući kako učenici ove najstarije solinske osmoljetke još od 1998. provode projekt »Čuvari baštine«.

Kroz razne igre, radionice i ples, djeca su mnogo naučila o prošlosti svoga grada

– Doista se trudimo ugraditi u naše najmlađe ljubav prema naslijeđu kako bi ga sačuvali za nove generacije, a izvrsne projekte koje provodimo prepoznali su na nacionalnoj i na međunarodnoj razini te smo postali dio UNESCO mreže udruženih škola. Projekt kojega danas predstavljamo, »Solinski kontrapunkt«, izaziva u nama poseban osjećaj jer ga provode djeca koja su unatoč teškim vremenima izazvanima pandemijom vrijedno radila na njegovoj realizaciji. Moram istaknuti i to da je isječak ove dramsko-scenske igre, prikazan prije dvije godine na smotri LiDraNo, zasluženo izborio prolazak na državnu razinu. Ponosni smo kad vidimo kako naši mladi mogu biti kreativni i razigrani, a istovremeno odgovorni i ozbiljni – rekla je ravnateljica upućujući čestitke učiteljicama koje su osmislile i zajedno sa svojim učenicima provodile projekt te posebno učenicima koji u njemu sudjeluju i roditeljima koji su im pružili bezrezervnu podršku.

»Solinski kontrapunkt« započeo je prije tri godine, a provodio se kroz satove razrednika te izvannastavne aktivnosti, plesnu, multimedijsku, likovnu i turističku grupu te pjevački zbor.

Tijekom satova razrednika učenici su se upoznavali s povijesnim lokalitetima svoga grada i njegovim povijesnim ličnostima te odabrali četiri bitna događaja iz prošlosti koja su uprizorili u spomenutoj dramsko–scenskoj igri kombinirajući suvremeni ples i dramatizaciju. U projekt su se uključili i učenici multimedijske grupe koji su uz pomoć mentorice snimili kratki film, a vrijedan doprinos realizaciji zacrtanih ciljeva dali su i polaznici likovne grupe koji su crtali i slikali viđene motive te pripremili virtualnu izložbu. Djeca su sudjelovala i u izradi scenografije i kostimografije korištene tijekom izvedbe dramsko-scenske igre, a svakako treba naglasiti i to da su u realizaciju projekta bili uključeni i učenici s teškoćama što je cijeloj priči dalo dodatnu dimenziju.

Osvrćući se na ovaj projekt njegove idejne začetnice, učiteljice Anđela Vujević i Jelena Orošnjak, istaknule su važnost istraživanja vlastite tradicije i baštine u razvijanju osjećaja identiteta i pripadnosti narodu.

– Pripadnost narodu povećava osjećaj kolektivnog samopoštovanja, a što više poštujemo narod kojemu pripadamo više cijenimo i sebe i svoje bližnje. Zato je važno provoditi ovakve projekte i u njih uključivati našu djecu koja će biti temelj našeg društva sutra. Provodeći projekt »Solinski kontrapunkt«, koji nam je donio mnogo uzbuđenja, ali i obilje rada i truda, svi su sudionici uživali – rekle su Vujević i Orošnjak dodajući kako su kroz razne igre, radionice i ples, djeca puno naučila o prošlosti svoga grada, a stečeno znanje svakako će prenositi i dalje kao pravi mali čuvari kulturne baštine.

 

EUROPARLAMENTARNA ZASTUPNICA ROMANA JERKOVIĆ PONOVO UPOZORAVA EUROPSKU KOMISIJU ZBOG PROBLEMA KANCEROGENOG ŠTETNOG OTPADA, OVOGA PUTA NA GRADSKOJ PLAŽI KOSICA U VRANJICU – Solinski azbest u europskomu parlamentu

SOLINSKA KRONIKA 335, 15. SRPNJA 2022.

– Moramo početi mijenjati svijest ljudi da na to ne smiju pristajati te da je država zakonski obvezana takve lokalitete sanirati. Zato koristim ovu priliku da pozovem građane da mi se jave putem moje web stranice te dojave informacije o sličnim problemima – zaključila je zastupnica Jerković

Hrvatska zastupnica u EP, Romana Jerković, (SDP, S&D) postavila je pitanje Europskoj komisiji kako bi upozorila na nezbrinuti kancerogeni azbestni otpad na gradskoj plaži Kosica u Vranjicu, koji ugrožava zdravlje ljudi na čitavom solinskom području.

Vranjička plaža Kosica nastala je nasipanjem azbestne sirovine uz obalu (zračna fotografija iz 1968.)

– Žalosti me vidjeti da resorno Ministarstvo uporno ignorira zahtjeve svojih građana koji upozoravaju na probleme štetnoga otpada u blizini njihovih domova. Otpada kojega je Hrvatska država prema zakonu dužna zbrinuti. Ovom nemaru u prilog najbolje govori i činjenica da je Komisija 24. rujna 2021. protiv Hrvatske pokrenula postupak zbog sustavnih nedostataka u pravilnoj primjeni Direktive o odlagalištima otpada i Okvirne direktive o otpadu. Usprkos opetovanim upozorenjima Komisije, koja su već rezultirala i tek će rezultirati financijskim sankcijama, Vlada RH i dalje ne čini ništa po pitanju sanacije opasnog otpada – naglasila je zastupnica Jerković.

Mještani u Vranjicu svjedoče kako neki od vranjičkih potoka koji u more uviru na Kosici prolaze kroz samu tvornicu Salonit, te su u prošlosti korišteni kao ispustni kanali za otpadne vode iz tvornice

Zastupnica je početkom mjeseca srpnja dobila odgovor Europske komisije na pitanje o Kosici u kojemu je naglašeno da su države članice obvezne »poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale da se gospodarenje otpadom obavlja na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu« te da je Komisija bila »svjesna azbestnog otpada nastalog djelovanjem bivše tvornice Salonit u Vranjicu, no dosad nije primila informacije o povezanim učincima na gradsku plažu Kosica«.

U odgovoru Komisije je također navedeno kako Komisija smatra prioritetnima situacije poput ovih »u kojima pravo EU-a nije pravilno ili uopće nije preneseno u nacionalno zakonodavstvo ili u kojima postoji znatan utjecaj na temeljne slobode ili ključna načela prava EU-a«. Zastupnici Jerković ovo nije prvi puta da upozorava Komisiju zbog nedosljedne primjene okolišnih direktiva. Ranije ove godine uputila je pitanje o tome što će Komisija poduzeti kako bi Republiku Hrvatsku natjerala da očisti oko 270 000 tona opasnog otpada nekadašnje tvornice ferolegura koji ugrožava zdravlje ljudi u Dugom Ratu.

– Već više od godine dana u Europskomu parlamentu, a i u Hrvatskoj, govorim o pravu čovjeka na život u čistom i zdravom okolišu. Stanje okoliša izravno utječe na naše zdravlje, a izloženost kancerogenim tvarima poput ovih koje nalazimo u štetnomu otpadu, nažalost, jedan je od razloga za visoku pojavnost raka. Moramo početi mijenjati svijest ljudi da na to ne smiju pristajati te da je država zakonski obvezana takve lokalitete sanirati. Zato koristim ovu priliku da pozovem građane da mi se jave putem moje web stranice te dojave informacije o sličnim problemima – zaključila je zastupnica Jerković.

Zastupnica će nastaviti komunikaciju s Komisijom te obavijestiti medije i javnost o novim zbivanjima.

STRELJAŠTVO – SD DALMACIJACEMENT: SVJETSKI KUP U AZERBAJDŽANU – »Povijesno zlato« na Svjetskom Kupu u Bakuu

SOLINSKA KRONIKA 334, 15. lipnja 2022.

Junak osvojene ekipne bronce je Solinjanin 21-godišnjak Josip Sikavica, koji obogaćuje hrvatsko streljaštvo. Bila je to njegova prva seniorska medalja uopće na svjetskoj pozornici. Lani je bio brončani junior u trostavu na EP u Osijeku. On je sjajnim rezultatima predvodio hrvatski tim u ovom velikom uspjehu

Hrvatska streljačka reprezentacija ostvarila je povijesni rezultat na Svjetskomu kupu u azerbajdžanskom Bakuu. Najprije je srebro osvojio Miran Maričić, član Bjelovara, u pojedinačnoj. U borbi za zlato je izgubio od Srbina Lazarevića 16:14.

Potom su došla ekipna natjecanja gdje se u eliminacijama Hrvatska plasirala među osam na četvrto mjesto. Sastav Milan Maričić 314.2, Andrija Mikuljan 311.0 i Josip Sikavica 314.8, član solinskog »Dalmacijacementa«. Debitant u seniorskoj reprezentaciji Josip Sikavica u potpunosti je opravdao povjerenje. U kvalifikacijama među osam reprezentacija Hrvatska je bila četvrta s 624.4, iza Indije 624.9 (Maričić 208.1, Mikuljan 206.9, Sikavica 209.2 opet odličan). Zlato je osvojila Južna Koreja koja je svladala Australiju, 16:8.

– Sutradan u izravnom dvoboju protiv Indije Hrvatska je zasluženo pobijedila s 16:10. U Solin je stigla još jedna medalja ove godine. Poslije tri Goršine, to je ukupno četvrta sa svjetskih kupova i prvenstva Europe u vitrinama SD »Dalmacijacement« iz Solina – rekao je Siniša Vitez, alfa i omega solinskoga kluba i trener hrvatske reprezentacije.

Svakako junak osvojene ekipne bronce je Solinjanin 21-godišnjak Josip Sikavica, koji obogaćuje hrvatsko streljaštvo. Bila je to njegova prva seniorska medalja uopće na svjetskoj pozornici. Lani je bio brončani junior u trostavu na EP u Osijeku. On je sjajnim rezultatima predvodio hrvatski tim u ovom velikom uspjehu. Prošao je početne treme i sada je još više motiviran za vrijeme i natjecanja koja dolaze!

Povijesno zlato Hrvatske na Svjetskim kupovima!

U ekipnomu je natjecanju hrvatska reprezentacija ostvarila ogroman uspjeh osvajanjem zlata u izravnom dvoboju protiv Indije. Već se u eliminacijama vidjelo da su naši hrvatski strijelci spremni postigavši najbolji rezultat i prvo mjesto. U kvalifikacijama među osam najboljih naša je reprezentacija osvojila drugo mjesto iza Indije, na trećoj poziciji je bila ekipa Ukrajine, a četvrta je pripala Austriji.

– U izravnom dvoboju za zlato naši reprezentativci su bili bolji od Indije s 16:11, dok su za broncu Ukrajinci bili bolji od Austrijanaca. Treba istaknuti da je mladom Josipu Sikavici ovo bio prvi nastup na Svjetskomu kupu, i da se kući vraća sa zlatom i broncom, ne pamti se da je to do sada ikome pošlo za rukom – ponosno je zaključio Siniša Vitez.

BOKS – BK SALONA: POVIJESNA MEDALJA DOŠLA U SOLINSKI BOKSAČKI KLUB – Luka Plantić brončani na Europskom prvenstvu u Erevenu

SOLINSKA KRONIKA 334, 15. lipnja 2022.

Iskusni njemački sudac u ringu blagonaklono je tolerirao Agajevu česta držanja, razdvajao i opominjao, davao mu vremena za predah kada je mogao biti i na rubu brojanja. Potpunu inicijativu Plantića u drugoj rundi suci su opet bodovali 4:1(?) za Agajeva i Luki je u trećoj preostalo maksimalno riskirati i napadati

Boksač Luka Plantić i trener Tomislav Bašić, članovi Boksačkog kluba »Salona« iz Solina napravili su izvrstan rezultat na Europskom prvenstvu u Erevanu osvojivši brončanu medalju. Na EP u Armeniji je BK »Salona« imao tri predstavnika Luku Plantića, Damira Plantića i Marka Zeljka. Luka Plantić hrvatski olimpijac osvojio je brončanu medalju u jakoj konkurenciji čime je napravio i najveći rezultat u povijesti solinskoga kluba.

Bravo Luka, čestitke za europsku medalju, dosad najveću u karijeri nakon što je bio i juniorski prvak Europe i svjetski viceprvak! Luka je zaslužio i više, zaslužio je finale u Erevanu, borbu za zlato i titulu najborbenijega boksača na Europskom prvenstvu.

Suci ponovo su to vidjeli drukčije, Luka Plantić ponovo je zaustavljen kontroverznom podijeljenom odlukom i kriterijem kao i lani na Olimpijskim igrama u Tokiju i Svjetskom prvenstvu u Beogradu! Luka Plantić meč polufinala protiv Rusa u dresu Srbije Artjoma Agejeva izgubio je podijeljenom odlukom 4:1!

Otpočetka je Luka jurišao i neumorno pritiskao iskusnog Agejeva (30) koji se u prvoj rundi znalački branio iz kontra garda, dobro se kretao i odolijevao Lukinim naletima i zadavao kontre kojima je dobio prvu rundu s 4:1. U drugoj i trećoj rundi Luka je pojačao juriše, zasipao Agajeva sa sve više serija i kombinacija udaraca, a Rus je sve češće tražio spas u držanju i naslanjanju tijelom na Plantića.

Iskusni njemački sudac u ringu blagonaklono je tolerirao Agajevu česta držanja, razdvajao i opominjao, davao mu vremena za predah kada je mogao biti i na rubu brojanja. Potpunu inicijativu Plantića u drugoj rundi suci su opet bodovali 4:1(?) za Agajeva i Luki je u trećoj preostalo maksimalno riskirati i napadati.

Plantić je upravo to i napravio, i napao Agejeva na konopcima, ovaj se naslanjao i držao Luku, tražio predah koji mu je iskusni njemački sudac i dozvoljavao, a kad mu je već krenuo dati javnu opomenu, opet ga je obazrivo savjetovao i omogućio mu predah da se oporavi za finiš. Rus je sretno bez brojanja kraj dočekao na nogama, treću rundu dobio je Plantić s 3:2, nedovoljno za pobjedu, jer suci su ukupno bodovali meč 4:1 u korist Agejeva!

Čestitke na medalji Luki, treneru Tomislavu Bašiću i izborniku Kristijanu Hodaku, Luka je napravio sve što je bilo u njegovoj moći za najviši plasman!

– Možemo biti ponosni na broncu, a suci su u polufinalu napravili to što su napravili. Srpski Rus trebao je imati brojanje u drugoj rundi i po pravilima dobiti javnu opomenu u trećoj rundi, a nije! – rekao je Luka Plantić.

Njegov klupski i reprezentativni trener Tomislav Bašić je rekao – Uzeli smo broncu, a trebalo je biti i finale. Tužni smo i zadovoljni, a medalja je veliki uspjeh.

– Ovo je povijesni rezultat, Luka se upisao u povijest hrvatskoga boksa. Pokazali smo kontinuitet rada u hrvatskom boksu, iza kojega stoji u prvomu redu Luka i njegovi treneri, pa cijeli naš tim i Hrvatski boksački savez. Odluke sudaca su bile diskutabilne, a mi nismo tražili nikakvu naklonost, trebalo nam je samo pravedno suđenje i Luka bi bio u finalu jer kvalitetom i kako je boksao na Europskom prvenstvu zaslužuje biti europski prvak! Ovo je brončana medalja zlatnog sjaja! Hvala svima na podršci – rekao je hrvatski izbornik Kristijan Hodak.

Priredio M.PODRUG (Preneseno sa BOKS-SAVEZ.HR)

SOLINSKI AMFITEATAR NA FESTIVALU IZVRSNOSTI UGOSTIO 65 UČENIČKIH TIMOVA IZ ČITAVE ŽUPANIJE – IZVRSNA SALONA

SOLINSKA KRONIKA 334, 15. lipnja 2022.
Piše: Mario MATIJEVIĆ
Fotografije: Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije

– Projekti koje provode u svojim školama u sklopu ovih programa zaista su nešto što vrijedi vidjeti, a zbog čega smo i organizirali Festival izvrsnosti. Prošlogodišnja konferencija sa 29 učeničkih projekata bila je izuzetno uspješna, stoga smo odlučili povećati broj sudionika i predstavljenih projekata pa je ove godine sudjelovalo čak 65 učeničkih timova. Veći broj sudionika doveo nam je i veći broj zanimljivih, kreativnih projekata, ali i prilika za upoznavanje među učenicima – istaknuo je Ivica Zelić, ravnatelj Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije

Nakon prošlogodišnje jednodnevne završne konferencije održane na Manastirinama Salona je u najboljemu svjetlu pokazala jedinstveni potencijal svojih lokaliteta u proučavanju, predstavljanju i očuvanju baštine ugostivši dvodnevnu manifestaciju »Festival izvrsnosti«.

Riječ je o jedinstvenomu projektu kojega je organizirao Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije u suradnji s Gradom Solinom, Arheološkim muzejom u Splitu i Javnom ustanovom u kulturi »Zvonimir« Solin. Dvodnevni festival pružio je priliku polaznicima programa Centra da sa svojim mentorima javnosti predstave iskustva i projekte koje su ostvarili u ovoj školskoj godini.

Festival je ukazao na nužnost i svrsishodnost poboljšavanja infrastrukture na salonitanskim lokalitetima

Otvaranju manifestacije su uz veliki broj učenika, njihovih mentora, nastavnika i profesora nazočili i predstavnici Županije, Grada Solina i brojnih drugih institucija. Obraćajući se nazočnima zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja, osvrnuo se na rad Centra kao prepoznate institucije i jedinstven doprinos svih učenika.

Učenici – baštinici

– Oko dvije tisuće djece godišnje prođe kroz programe Centra izvrsnosti. Da ništa ne napravite kroz četiri godine nego da stvorite toliko prekrasnih mladih ljudi, koji su razvili hvale vrijedne ideje i projekte, napravili ste sve. Djeca su naša baština koju ostavljamo iza nas, ponosan sam kada vidim što su marljivo radili kroz ovu godinu – poručio je Čogelja poželivši Centru, a i Festivalu izvrsnosti još puno plodonosnih godina.

Pročelnik Upravnoga odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Tomislav Đonlić istaknuo je kako Centar godinama uzorno i uspješno ispunja svoju prvotnu misiju.

– Oni vrlo uspješno prepoznaju potencijalno darovite i motivirane učenike u sustavu obrazovanja te ih potiču na dodatan rad. Godinama nižu velike uspjehe i Centar je kao takav prepoznat izvan granica Splitsko-dalmatinske županije, ali je i prepoznat kod drugih država. Veseli nas veliki entuzijazam učenika koji su nam večeras izložili radove na temu baštine. To su vrijednosti koje želimo i dalje razvijati kod mladih ljudi – poručio je Đonlić.

Na Festivalu je kroz dvije večeri sudjelovalo 65 učeničkih timova

Pozdravljajući nazočne u ime suorganizatora dr. sc. Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu istaknuo je kako je prošlogodišnja završna konferencija učeničkih radova u Festivalu izvrsnosti dobila dostojnoga nasljednika u jedinstvenoj promidžbi bogate nacionalne kulturne baštine. Štoviše ravnatelj Jurčević je naglasio kako ovaj i njemu slični programi uvijek imaju pozitivan odjek u radu najstarijega muzeja i jedne od najstarijih kulturnih institucija u ovomu dijelu čitave Europe.

Nove generacije i novi pristup

Osvrćući se na razlog organiziranja kao i cilj Festivala izvrsnosti kao i dosadašnja učenička postignuća Ivica Zelić, prof., ravnatelj Centra izvrsnosti naglasio je interdisciplinarnost izvannastavnih programa koji se provode u školama diljem županije, a u kojima sudjeluje više od dvije tisuće djece.
– Projekti koje provode u svojim školama u sklopu ovih programa zaista su nešto što vrijedi vidjeti, a zbog čega smo i organizirali Festival izvrsnosti.

Prošlogodišnja konferencija sa 29 učeničkih projekata bila je izuzetno uspješna, stoga smo odlučili povećati broj sudionika i predstavljenih projekata pa je ove godine sudjelovalo čak 65 učeničkih timova. Veći broj sudionika doveo nam je i veći broj zanimljivih, kreativnih projekata, ali i prilika za upoznavanje među učenicima – istaknuo je Ivica Zelić, ravnatelj Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije napominjući kako velik odaziv i kvaliteta pristiglih projekata nagovješćuju daljnji rast i razvoj Festivala izvrsnosti.

Festivalski cilj predstavljanja projekata na kojima su učenici radili u ovoj školskoj godini kroz tri različita programa: »Čuvari baštine«, »Centar izvrsnosti multimedije i jezika« (CIMAJ) te »Dalmatinski suvenir« uspješno je dostignut te je unatoč marginalnim organizacijskim poteškoćama pokazao sav potencijal oživljavanja salonitanskih lokaliteta u ovu svrhu.

Razvoj vještina i znanja koje učenici mogu dosegnuti kroz ove programe te ih obogatiti poduzetničkim kompetencijama uz sposobnost kritičkoga promišljanja vrlo brzo daju rezultate prepune kreativnih i inovativnih rješenja na ovomu obrazovnom polju.

– Učenicima treba dati temu i poticaj, a isto tako i mogućnost da pokažu svoje vještine i talente. Veseli nas vidjeti da na naše programe dolaze učenici iz drugih županija i susjedne nam BiH. Tako su na Festivalu svoje radove predstavili učenici iz šibenske Osnove škole Faust Vrančić te Srednja strukovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića iz Livna. Cilj je čitavoga programa stvaranje odgovornih građana, nositelja društvene zajednice koji znaju što žele i rade – dodao je Zelić ističući kako Centar izvrsnosti već godinama potiče učeničku izvrsnost i rad s darovitim učenicima, a najavio je i nove programe.

Prema održivosti i zelenom okolišu

– Pored brojnih projekata koje provodimo tijekom školske godine, ovakvi susreti mogu biti poticaj djeci i mladima da se uključe u naše programe, kao i nadahnuće odgojno-obrazovnim djelatnicima za rad u školi i izvan škole. Također, spoj zabave i znanja idealan je način kako zainteresirati učenike za razvoj vještina u području koje ih zanima kao i jedinstvena prilika da roditelji i šira javnost vide čime se to djeca i mladi bave te koliko kreativni i inovativni mogu biti – istaknuo je ravnatelj Zelić posebno pak naglasivši novost koju u program uvode iduću godinu, a riječ je o interdisciplinarnomu programu RAST, vezanomu za održivi okoliš i zaštitu klimatskih promjena.

– Trenutačno je otvoren poziv školama u kojemu smo napravili program međunarodne suradnje s Izraelom, konkretno s njihovim ministarstvom obrazovanja. Odabrat ćemo pet projekata s naše strane, te isti broj s njihove, a cilj je da zajedno rade na njima. Najbolje projekte nagradit ćemo odlaskom u Izrael – zaključio je Zelić.

Na Festivalu je kroz dvije večeri sudjelovalo 65 učeničkih timova

Stručno povjerenstvo za procjenu projekata prve festivalske večeri u sastavu Dragan Šupe, prof. iz Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, Matea Dorčić, dipl. iur., pročelnica Upravnoga odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, dr. sc. Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu i Mario Matijević, dipl. theol., iz Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin odabrao je najbolje radove. Tako je Osnovna škola Jesenice osvojila treće mjesto, drugo Osnovna škola Fausta Vrančića Šibenik, a prvo mjesto Osnovna škola Srinjine. Nagrađeni su i srednjoškolci, najboljim su ocijenjeni učenici Škole likovnih umjetnosti Split, drugo mjesto osvojila je Srednja škola Jure Kaštelan Omiš, a treće mjesto Srednja tehnička prometna škola Split.

Prema glasovima publike pobjednik je Prirodoslovna škola Split, drugo mjesto osvojila je Osnovna škola Josip Vergilij Perić Imotski, a treće mjesto Osnovna škola Vjekoslav Parać Solin.

Festivalski cilj predstavljanja projekata na kojima su učenici radili u ovoj školskoj godini kroz tri različita programa: »Čuvari baštine«, »Centar izvrsnosti multimedije i jezika« (CIMAJ) te »Dalmatinski suvenir« uspješno je dostignut te je pokazao sav potencijal oživljavanja salonitanskih lokaliteta u ovu svrhu
»Baština« i »Čuvari baštine«

Zapaženi rezultati s područja društvenih znanosti koji su posljedica suradnje Centra izvrsnosti, osnovnih i srednjih škola kao i partnerskih institucija na području čitave županije vrlo brzo su usmjerili djelovanje prema humanističkomu i srodnim područjima.

Ideja multidisciplinarnog pristupa programima je ono čemu ćemo se stremi u svim programima. Pri promišljanju poticajnih programa u društveno humanističkom, umjetničkom i drugim područjima koje se ne želi ukalupiti u klasične programe Centra izvrsnosti, uključena je u promišljanje svih aktivnosti skupnim imenom nazivanih program »Baština«.

Riječ je o programu koji pretpostavlja multidisciplinaran pristup, a koji pak uključuje povijest, zemljopis, geografiju, biologiju, geologiju, likovnu kulturu, glazbenu kulturu, arhitekturu, turizam, prirodu, društvo, etnologiju, etimologiju, religijsku kulturu i pismenost, tehničku kulturu, hrvatski jezik, strane jezike, mrtve jezike, sportsku pismenost, tehničku pismenost, filmsku pismenost, medijsku pismenost…

U školskoj godini 2020./2021. koja je sama po sebi bila izazovna pokrenut je i prvi potprogram Baštine, »Čuvare baštine«.
Riječ je o potprogramu koji je namijenjen potencijalno darovitim učenicima u umjetničkom i humanističkom području, kao i svim učenicima koji su zainteresirani za projektnu nastavu, interdisciplinarni pristup, suradničko, istraživačko i inovativno učenje.

Provodi se kao aktivnost u matičnim školama, pod vodstvom koordinatora projekta – motiviranog, kreativnog i svestranog učitelja, nastavnika, stručnoga suradnika ili ravnatelja.

Ovi projekti što je vidljivo već u drugoj godini provođenja pridonose izgradnji osobnoga, kulturnoga i zavičajnog identiteta stvaranjem zanimljivih i korisnih sadržaja te na taj način utječu na razvoj svijesti o potrebi očuvanja prirodne i kulturne zavičajne baštine. Štoviše dodatni iskorak je razvijanje generičkih kompetencija inovativnosti, kreativnosti, sposobnosti kritičkoga mišljenja, informacijske i digitalne pismenosti te sposobnosti za istraživački, projektni i suradnički rad.

Projekti također potiču izvrsnost i darovitost u umjetničkim i humanističkim područjima te promiču demokratske vrijednosti kroz aktivno i participativno poučavanje, s jedne te koristan rad s druge strane.

Školski tim Osnovne škole Kraljice Jelene

Stručno povjerenstvo koje čine Dragan Šupe, prof. iz Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, Matea Dorčić, dipl. iur., pročelnica Upravnoga odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, dr. sc. Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu i Mario Matijević, dipl. theol., iz Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin svake godine određuje područje: lokalne znamenitosti (materijalna baština), nematerijalna lokalna baština (običaji, folklor, jezik, velikani…), prirodna baština (korelacija s ekologijom)

Oskar izvrsnosti »CIMAJ«

Riječ je o programu Centra izvrsnosti multimedije i jezika (CIMAJ) koji je namijenjen visokomotiviranim i potencijalno darovitim učenicima s interesom za jezično izražavanje, pisanje, novinarstvo, fotografiju, film, web dizajn i montažu. Osnovna ideja programa je umrežavanje visokomotiviranih i darovitih učenika školskoj, općinskoj, gradskoj i županijskoj razini.

Program je namijenjen učeničkomu bilježenju vijesti iz vlastitih škola i predstavljanju putem društvenih mreža, kroz članke, foto i video uratke, predstavljanja putem medija osmišljenoga samo za njih.

Kroz program s učenicima u manjim grupama rade i zainteresirani školski mentori usmjeravajući učeničke potencijale u stvaranje kreativnih, inovativnih i korisnih produkata. Jedan od ciljeva ovog programa je uspostava modela izvještavanja šire javnosti o školskim postignućima, aktivnostima CI SDŽ i pozitivnim pričama lokalne zajednice putem kojega će sudionici objavljuju svoje uratke, razmjenjuju ideje i iskustva te komuniciraju s drugim učenicima, na materinjem i na jezicima koje uče u školi i izvan škole.

Potprogram »CIMAJ školski projekti« namijenjen je visokomotiviranim i potencijalno darovitim učenicima koji imaju interes za jezično izražavanje, pisanje, novinarstvo, fotografiju, film, web dizajn i montažu.

Provodi se kao aktivnost u matičnim školama, pod vodstvom koordinatora projekta – motiviranog, kreativnog i svestranog učitelja, nastavnika, stručnog suradnika ili ravnatelja.

Dalmatinski suvenir

Dvodnevnu manifestaciju pohodio je veliki broj učenika, njihovih mentora, nastavnika i profesora

Cilj programa je poticanje i razvijanje kreativnosti, inicijative i poduzetništva kod potencijalno visokomotivirane i potencijalno darovite djece i mladih. Program se odvija u matičnim školama u okviru postojećih učeničkih zadruga, a cilj mu je omogućiti djeci i mladima koji pokazuju interes i darovitost u području poduzetništva, razvoj poduzetničkih kompetencija kroz iskustvo izrade cjelovitoga proizvoda. Počevši od ideje, preko izrade i proizvodnje, do marketinga i prodaje.

Rezultati prve festivalske večeri

OSNOVNE ŠKOLE

3. mjesto OŠ Jesenice »Crkveno pučko pjevanje našeg zavičaja«

OŠ Jesenice i učenička zadruga »Lavanda i ruzmarin« nastoje jačati samosvijest o baštini vlastitog zavičaja. Život težaka, ribara i svi događaji od kočete do odlaska s ovog svijeta pjevali su se i kroz liturgiju.

Od župa koje pripadaju ovoj općini: sv. Roko- Jesenice, sv. Josip – Dugi Rat, sv. Ante – Duće najstariju tradiciju ima župa sv. Roka. Crkveni pučki napjevi proizašli iz glagoljaških, čuvali su jezik i vjeru svetu. Prenosili su se pjevajući s generacije na generaciju. Da bi se sačuvali, važno bi ih bilo i notno zapisati bez obzira što neki napjevi danas odstupaju od izvornog, a neki su se baš zbog toga izgubili u potpunosti. Naglasak je na korizmenom vremenu. Naša zamisao je da naš rad može doprinijeti brizi za očuvanje pjevane baštine u simbiozi sa školom kao odgojnom i kulturnom ustanovom.

2. mjesto OŠ Fausta Vrančića Šibenik »Marenda s Faustom«

Obrađujući osobu hrvatskoga velikana po kojemu njihova škola nosi ime učenici su kroz projekt obradili i tradiciju »marendavanja« u Šibeniku te su spojivši dva područja otkrili što se jelo u vremenu kada je živio Faust Vrančić. S obzirom da o navedenoj temi učenici u svomu radu nisu pronašli dovoljno pisanih izvora, projekt su realizirali u suradnji sa šibenskim stručnjacima iz različitih područja, muzejske djelatnosti, turističke i kulinarske.

1. mjesto OŠ Srinjine »SPARA«

Učenici iz Osnovne škole Srinjine

Učenički projekt obrađuje »sparu« – ženski uporabni predmet nalik okruglom jastučiću promjera 15 do 20 cm, a koji su žene stavljale na glavu kako bi olakšale nošenje tereta. Učenici su uz pomoć svojih nastavnika, pod mentorstvom učiteljice Milice Josipović na projektu radili i surađivali u skladu sa svojim uzrastom, mogućnostima, zanimanju i interesu. Tako su učenici prvoga razreda su izradili razredne »Zavičajne slovarice«, a učenici zadrugari izradili spare od različitih materijala. Usto su učili kako se izrađuju davno zaboravljena sita i rešeta, te košare koje su se nosile na spari i na glavi. Projektom su učenici doprinijeli i očuvanju baštine u vidu bilježenja riječi, izraza, poslovica, molitvi i kletvi. Dramska je pak sekcija iskoristila materijale te ih scenski uprizorila, dok su članovi foto grupe i informatičari o čitavomu projektu napravili uratke koji su prezentirani.

SREDNJE ŠKOLE

3. mjesto Srednja tehnička prometna škola Split »U potrazi za izgubljenim ča«

Riječ je o projektu posvećenomu očuvanju splitskoga govora koji teško odolijeva utjecaju dijalekata obližnjih krajeva i sve se više približava štokavskome, a u životnom okruženju gotovo da se i ne može čuti izvorni splitski govor. Svoju komunikacijsku ulogu ovaj je idiom izgubio desetljećima unatrag. Projektom i svim njegovim sastavnicama učenici su dali vlastiti doprinos u proučavanju splitske čakavštine, njezina očuvanja, kao i podizanja na novu razinu.

2. mjesto Jure Kaštelan Omiš »Omiška Kampanulica – svjedokinja omiške povijesti«

Učenici SŠ Jure Kaštelan Omiš istraživanju za projekt pristupili su interdisciplinarno. Zaboravljene ili manje poznate omiške užance istraživali su na temelju relevantne pisane građe, starih fotografija te u razgovoru sa starijim sumještanima. Rezultate istraživanja zatim su pretočili u kratke priče o zaboravljenim omiškim užancama.
Omiška Kampanulica je antropomorfiziran lik koji je stvoren prema samonikloj endemskoj biljci Zidnoj zvončiki koja raste na zidovima kuća i crkava u starom dijelu Omiša. Rastući visoko iznad kala, Kampanulica je »čula«, »vidjela« i »upamtila« sve omiške užance i sve mijene koje su se u Omišu događale kroz stoljeća. S obzirom na njezinu rasprostranjenost u gradu te prepoznatljivu ljubičastu boju, Omiška Kampanulica postala je idealan medij za »storytelling« koncept. U projektu je, zajedno s mentoricom, sudjelovalo šest učenica 3. razreda hotelijersko – turističkog usmjerenja. Implemetirajući istraživački rad u koncept »storytellinga« mentorica je poticala učenice na kritičko promišljanje o kulturnoj i povijesnoj nematerijalnoj baštini s naglaskom na revalorizaciju i revitalizaciju iste s ciljem razvoja novog omiškog brenda.

1. mjesto Škola likovnih umjetnosti »Čovik je tovaru čovik«

Učenici su se posebno potrudili na štandovima predstaviti svoje projekte i škole

Projektom su učenici predstavili tovara kao životinju koja je krivo percipirana. Predrasude o njima kao o manje inteligentnim životinjama, koje su jako tvrdoglave. Sve sastavnice na Festivalu posvećene su tovarima, pa su tako napravili društvenu igru i animirani film. Tovara su približili kao životinju koja je željna ljubavi i pažnje te kao životinju koja je od davnina najbolji čovjekov prijatelj, pogotovo u Dalmaciji. Za potrebe prezentacije projekta učenici su doveli smo i pravoga tovara iz splitskog zoološkog vrta. Na jedinstveni način učenici su pokazali vlastito pozicioniranje kao mladih umjetnika, plasiranje svojih radova.

GLASOVI PUBLIKE

3. mjesto OŠ Vjekoslava Paraća »Zaboravljene igre i brojalice«
2. mjesto OŠ Josip Vergilij Perić
1. mjesto Prirodoslovna škola »Zaboravljena legenda: kako je kliški David pobijedio Osmanliju Golijata«

NAJBOLJI ŠTAND

I. gimnazija Split »Opleti«

Rezultati druge festivalske večeri

NAJBOLJA VIJEST I REPORTAŽA

Srednja škola Blaž Jurjev Trogiranin (»Bradata aukcija: učenici prodaju profesorovu bradu za brobu protiv raka«)
Osnovna škola OŠ Bol (»Bura, bolsko dite«)

NAJBOLJI INTERVJU

Srednja škola 2. gimnazija Split (Intervju s igračem Hajduka Ivanom Krolom)
Osnovna škola Kraljice Jelene Solin (Intervju s rukometašicom Ivanom Kapitanović)

NAGRADA PORTALA LIBAR

Osnovna škola: OŠ Slatine
Srednja škola: Zdravstvena škola Split

NAJBOLJI PODCAST

Srednja škola: Zdravstvena škola Split (»Ako ne sada, kada?«)
Osnovna škola: OŠ Slatine (»Glas iz Slatina daleko se čuje«)

NAJBOLJI DOKUMENTARNI FILM

Srednja škola: 2. gimnazija Split
Osnovna škola: OŠ Manuš

NAJBOLJI REPORTERI

Srednja škola Dora Maravić (Srednja škola Blaž Jurjev Trogiranin)
Osnovna škola OŠ Bol (Bolski reporteri)

NAJBOLJI PROJEKT

Srednja škola 2. gimnazija Split (»DRUGAčiji multimedijalci!«)
Osnovna škola OŠ Slatine (»Glas iz Slatina daleko se čuje«)

 

TRADICIONALNI SUSRET SOLINJANINA IGORA GRUBIŠIĆA I UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE DON LOVRE KATIĆA – Znanje je jedini neuništivi kapital

SOLINSKA KRONIKA 334, 15. lipnja 2022.

Grubišić od 1992. redovito posjećuje solinsku školu kako bi se upoznao s aktualnim projektima učenika te ih nagradio za njihov trud i zalaganje. Ove godine su ga u školskoj knjižnici dočekali predstavnici četvrtih razreda uključeni u realizaciju projekta »Solinski kontrapunkt« i učenici eko grupe predvođeni profesoricom Ankicom Glavinom

Učenici i djelatnici Osnovne škole don Lovre Katića puna tri desetljeća njeguju prijateljstvo sa Solinjaninom Igorom Grubišićem, nekadašnjim učenikom ove škole, diplomiranim ekonomistom i istinskim zaljubljenikom u solinsku povijesnu i prirodnu baštinu koji je svoj radni vijek proveo u Njemačkoj, a i danas živi na relaciji Hrvatska-Njemačka.

Grubišić od 1992. redovito posjećuje solinsku školu kako bi se upoznao s aktualnim projektima učenika te ih nagradio za njihov trud i zalaganje. Ove godine su ga u školskoj knjižnici dočekali predstavnici četvrtih razreda uključeni u realizaciju projekta »Solinski kontrapunkt« i učenici eko grupe predvođeni profesoricom Ankicom Glavinom.

Četvrtaši su gostu predstavili detalje projekta vezanog uz solinsku povijesnu baštinu, a uz njih je bila i profesorica Sanja Modrić koja je govorila o realizaciji projektnog dana na temu »Raznolikost prošlosti«. Članovi eko grupe upoznali su gosta s činjenicom da njihova škola još od 2002. nosi status Eko škole, pohvalili su se i ovogodišnjim stjecanjem platinastog statusa te realizacijom projektnog dana »Ispred sebe bistri, iza sebe čisti«.

– Uređenje okoliša naš je stalni zadatak, kao i briga o vraćanju starinskih vrsta biljaka u školski vrt, a pomažemo i humanitarne udruge te znanstvene projekte zaštite rijetkih i ugroženih životinja u Hrvatskoj. Tako smo pri uređenju školske fasade pazili da gnijezda lastavica ostanu čitava, a usvojili smo i dvije rijetke i zaštićene životinja u Hrvatskoj, dupina Ivana i bjeloglavog supa Luku – rekla je profesorica Ankica Glavina prisjećajući se pokojne kolegice Ljiljane Batarelo koja je pokrenula mnoge eko projekte škole.

Grubišić se zahvalio učenicima i profesorima na iznimnom angažmanu i uloženom trudu.

– Ono što me posebno oduševilo dok sam slušao vaša izlaganja jest zajedništvo u realizaciji plemenitih ciljeva. I ovom prilikom bih naglasio kako je znanje jedini neuništivi kapital koji nam ostaje do kraja života – poručio je Grubišić koji je osim lijepim riječima učenike darivao i poklonima iznenađenja vezanima za kreativnost, prirodu, rekreaciju i kulturu.

Gostu je na dugogodišnjoj suradnji i podršci zahvalila ravnateljca OŠ don Lovre Katića Anđelka Slavić, a učenici su mu uručili prigodne darove, likovni rad sedmašice Natali Klarić i domaće maslinovo ulje.

 

KONCEM MJESECA SVIBNJA U KULTURNOMU CENTRU U VRANJICU ODRŽANA DJEČJA LIKOVNE RADIONICE NA TEMU »MORE« – Lokalno djelovanje i bioraznolikost

SOLINSKA KRONIKA 334, 15. lipnja 2022.

U uvodnomu dijelu radionice djeca su imala priliku pogledati edukativni video i poslušati izlaganje Marina Mandića, prof. biologije i kemije, tajnika udruge »Don Frane Bulić«. Voditeljica likovne sekcije Udruge Marijana Grubić naglasila je pak kako je cilj radionice bio prikazati svijet zaštićenih vrsta morske flore i faune te upozoriti na potrebu njihova očuvanja

Ribice, ježinci, rakovi, školjke i morski konjici tek su neki od veselih prikaza zastupljenih na velikom panou morskog podmorja kojeg su izradili polaznici dječje likovne radionice na temu »More« održane 31. svibnja u Kulturnomu centru u Vranjicu.

Za organizaciju radionice u kojoj je sudjelovalo tridesetak mališana zaslužni su Udruga »Don Frane Bulić« i Ina Barić Požnjak, hrvatska predstavnica na ovogodišnjemu izboru Miss Europe Continental i poduzetnica angažirana u humanitarnom radu s djecom i invalidnim osobama.

– Moram reći da sam vrlo osjetljiva na djecu, posebno zbog činjenice da sam odrastala bez bioloških roditelja, najprije u Domu za nezbrinutu djecu, a poslije u obitelji koja me posvojila. Volim vidjeti osmjeh na dječjim licima, želim ih uveseliti i priuštiti im nešto na što nisu inače naviknuti – otvoreno je ispričala Ina Barić Požnjak dodajući kako je uspjela ostvariti suradnju s tvornicom »Karbon« koja je osigurala sav materijal za radionicu, kolaž, boje i ljepilo, te »Klik butik« u Zagrebu koji je donirao dječje sunčane naočale za sve sudionike radionice.

– Nadam se da ćemo ovaj projekt započet u Vranjicu, posredstvom vašega sumještanina Ante Milišića, nastaviti i dalje s drugom djecom diljem Hrvatske, a posebno u dječjim domovima i sigurnim kućama. Svakako bih voljela da i ova suradnja s vranjičkom udrugom postane dugoročna kako bismo im i dalje osiguravali materijal potreban za rad likovne radionice. Ovom prilikom sam doznala da im je u planu i osnivanje dječjega zbora pa ću pokušati angažirati neki krojački salon koji bi im pomogao u nabavci odjeće za male pjevače – najavila je Ina Barić Požnjak.

U uvodnomu dijelu radionice djeca su imala priliku pogledati edukativni video i poslušati izlaganje Marina Mandića, prof. biologije i kemije, tajnika udruge »Don Frane Bulić«.

– Djecu je potrebno od malih nogu učiti o ekologiji kako bi postali svjesni važnosti velike bioraznolikosti. Pokušao sam djelovati lokalno, odnosno predstaviti djeci lokalne organizme koji su im poznati iz svakodnevnoga života. Drago mi je što vidim da na području Vranjica imamo sve više ježinaca koji su zapravo bioindikator čistoga mora – rekao je Mandić dodajući kako se edukacijom mladih stvaraju dobri temelji za budućnost.

Voditeljica likovne sekcije Udruge Marijana Grubić naglasila je pak kako je cilj radionice bio prikazati svijet zaštićenih vrsta morske flore i faune te upozoriti na potrebu njihova očuvanja.

Veliki pano veličine četiri metra četvorna sa šarenim prikazom podmorja ubuduće će krasiti prostorije Kulturnoga centra u Vranjicu.

UČENICI I DJELATNICI OSNOVNE ŠKOLE VJEKOSLAVA PARAĆA OBILJEŽILI DAN ŠKOLE – Paraćev platinasti sjaj

SOLINSKA KRONIKA 334, 15. lipnja 2022.

Jedna od posebnosti ovogodišnje proslave usmjerena je upravo na čuvanje uspomena. Naime, učenici su ovom prigodom izradili vremensku kapsulu, odnosno kutiju s pismima i porukama. Kutija je pohranjena u arhivi škole uz uputu da se otvori za 30 godina, a oni koji je otvore moći će steći uvid u navike i razmišljanja sadašnjih osnovnoškolaca

Osnovnoškolci OŠ Vjekoslava Paraća zajedno s djelatnicima i ravnateljem Đurom Baloevićem 27. su svibnja proslavili 52. obljetnicu svoje škole. Dan ove solinske osmoljetke tradicionalno se obilježava 22. travnja na blagdan Svetoga Kaja, međutim ove je godine proslava odgođena zbog proljetnih praznika, ali i zbog obilježavanja još jednog važnog trenutka, dobivanja platinastoga statusa za 20 godina članstva u programu Međunarodne eko škole.

Pozdravljajući okupljene ravnatelj Baloević nije skrivao zadovoljstvo činjenicom da je nakon dvogodišnje pauze prigodni program ponovno upriličen u školskom predvorju.

– Ovdje radimo, ovdje provodimo dane i sretan sam što je vrijeme izolacije iza nas i što možemo opet biti zajedno tu gdje i pripadamo – rekao je ravnatelj dodajući kako ovoga puta zaista imaju mnogo povoda za slavlje.

– S posebnim zadovoljstvom upućujem čestitke našoj učenici Dini Hamzić i njezinoj mentorici Suadi Hadžić na osvajanju prvoga mjesta na državnom natjecanju iz islamskoga vjeronauka održanom 9. svibnja u Zagrebu. Naglasio bih kako je uz talent važan i uporan rad, a upravo je to odlika naše Dine, ali i brojnih drugih učenika koji su u proteklom razdoblju ostvarili zapažene rezultate na brojnim natjecanjima – rekao je Baloević uručujući priznanje nagrađenoj učenici i njezinoj mentorici.

Prigodni pokloni uručeni su i učiteljici Jeleni Žunić te Žani Milat profesorici biologije i kemije koje su ove školske godine stekle status učitelja mentora.

Pozdravljajući okupljene ravnatelj Baloević nije skrivao zadovoljstvo činjenicom da je nakon dvogodišnje pauze prigodni program ponovno upriličen u školskom predvorju

S posebnim emocijama ravnatelj se ovom prilikom oprostio i od dugogodišnje djelatnice Marije Pleštine, prof. povijesti i geografije, koja je nakon gotovo četiri desetljeća rada otišla u zasluženu mirovinu.

– Moj glavni moto tijekom svih godina rada bili su red, rad i poštenje. Uvijek mi je predstavljalo zadovoljstvo provoditi vrijeme u ovoj školi, a tugu zbog odlaska ublažava činjenica da iza mene ostaju mlade, vrijedne kolege koje će i dalje prenositi znanja nekim novim generacijama učenika – poručila je profesorica Pleština.

Proslavi Dana škole nazočili su brojni gosti i uzvanici, a među njima i gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je slavljenicima uputio prigodne čestitke.
– Danas smo imali više razloga za slavlje. Osim što je svetokajska osmoljetka proslavila svoj Dan škole, dobila je i platinasti status za 20 godina članstva u programu Međunarodne eko škole. Isti status dobila je još jedna solinska škola i to OŠ don Lovre Katića – rekao je gradonačelnik osvrćući se i ovom prilikom na zahtjevnu ulogu nastavnika koji se trude svakodnevno, pored znanja, djeci usaditi i vještine kako uspješno premostiti prepreke i kako od nemogućega napraviti moguće.

– Svi vrlo dobro znamo da su uz pravu podršku djeca motivirana i spremna usvajati nova znanja i svladavati izazove. Dragi nastavnici, veliko vam hvala na tome. Isto tako, draga djeco, školski dani brzo prođu stoga vas podsjećam da uz učenje ne zaboravite misliti i na druženja sa školskim prijateljima. Uz znanje iz škole nosite i uspomene za cijeli život – poručio je gradonačelnik.

Jedna od posebnosti ovogodišnje proslave usmjerena je upravo na čuvanje uspomena. Naime, učenici su ovom prigodom izradili vremensku kapsulu, odnosno kutiju s pismima i porukama. Kutija je pohranjena u arhivi škole uz uputu da se otvori za 30 godina, a oni koji je otvore moći će steći uvid u navike i razmišljanja sadašnjih osnovnoškolaca.

Djeca su i ove godine proslavu Dana škole obogatila glazbenim, plesnim, glumačkim i drugim točkama, a školski zbor predvođen Đurđicom Kalebić, prof. glazbene kulture premijerno je predstavio himnu škole. »Čista voda, trava, cvijet, život nam je vesel lijep. Eko svijet nam lijepo sja, vesela smo družina…« – poručili su raspjevani učenici OŠ Vjekoslava Paraća.

 

AKTUALNI SAT I VIJEĆNIČKA PITANJA 10. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA – Igrališta, ugibališta, vrtići i plaće, virusi i tableti…

SOLINSKA KRONIKA 334, 15. lipnja 2022.

– Zabrinjava me što novi nacionalni program za ulaganje u novogradnju, dogradnju, obnovu, opremanje i ljudske kapacitete predškolskih ustanova ne sagledava realno stanje na terenu te da mi kao populacijski najmlađi grad u RH sukladno propisanim kriterijima nemamo mogućnost aplicirati na ta sredstva. Mi ćemo se svakako prijaviti, ali ako se ništa ne promijeni male su šanse da ćemo proći. S tim u vezi poslali smo dopis Ministarstvu i iskreno vjerujem kako će ta nepravda biti ispravljena – rekao je gradonačelnik

Aktulani sat 10. sjednice Gradskoga vijeća Solina otvorio je vijećnik Tihomir Bečko (nezavisni) pitanjem vezanim uz uređenje novoga igrališta u Rupotini.

– Riječ je o igralištu smještenom uz novoizgrađeni Poslovni centar u Rupotini, a ono na što moram upozoriti je nasip postavljen uz igralište koji je neprikladan i može ugroziti sigurnost igrača, osim toga smatram kako je uz igralište trebalo postaviti tribine – komentirao je vijećnik Bečko predlažući da se ispita mogućnost njihove izgradnje.

Prema riječima pročelnice Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanje Samardžije realizacija tribina je upitna zbog problema s temeljima, odnosno vrstom tla na kojemu je izgrađeno igralište.

Realizacija tribina na novomu igralištu u Rupotini je upitna zbog problema s temeljima, odnosno vrstom tla na kojemu je izgrađeno igralište

– Projektanti su oni koji mogu donijeti konačnu odluku, ali osobno sumnjam da je to izvedivo – rekla je pročelnica Samardžija.
Vijećnik Bečko se osvrnuo i na izgradnju novih vrtićkih objekata, od kojih je najnoviji smješten upravo u Rupotini, te apelirao da se ispita mogućnost većega subvencioniranja privatnih vrtića.

– Mislim kako bi Grad imao puno manje troškova kada bi poticao otvaranje privatnih vrtića umjesto da gradi nove objekte. To svakako iziskuje manje proračunske izdatke – poručio je Bečko.

Osvrćući se na ovaj apel gradonačelnik Dalibor Ninčević je istaknuo kako Grad iz godine u godinu sve više ulaže u predškolski odgoj te da treba napraviti detaljnu financijsku analizu izdataka, ali da pri tom treba voditi računa i o kvaliteti usluga koje se pružaju u gradskim i privatnim vrtićima.

Najmlađi grad i neumoljiva statistika

Naslov populacijski najmlađega grada nije Solinu pomogao pri apliciranju u nacionalnomu programu namijenjenomu predškolskim ustanovama

– Zabrinjava me što novi nacionalni program za ulaganje u novogradnju, dogradnju, obnovu, opremanje i ljudske kapacitete predškolskih ustanova ne sagledava realno stanje na terenu te da mi kao populacijski najmlađi grad u RH sukladno propisanim kriterijima nemamo mogućnost aplicirati na ta sredstva. Mi ćemo se svakako prijaviti, ali ako se ništa ne promijeni male su šanse da ćemo proći. S tim u vezi poslali smo dopis Ministarstvu i iskreno vjerujem kako će ta nepravda biti ispravljena – rekao je gradonačelnik.

Bečko je ovom prilikom izrazio nezadovoljstvo i nedavno usvojenim Prostornim planom grada zbog činjenice da ni ovoga puta nisu predviđena ugibališta za međugradske i međunarodne autobusne linije, međutim, kako je pojasnila pročelnica Samardžija spomenuta ugibališta nisu uvjetovana prostornim planom.

Vijećnik Mirko Roguljić (MOST) zanimao se za provedbu javnog otvaranja ponuda vezanih uz dodjelu koncesija za novouređeni ugostiteljski objekt na Glorijetu.

Gradonačelnik je naglasio kako je spomenuti natječaj proveden prema svim zakonskim propisima.

– Javno otvaranje ponuda, a pristiglo ih je čak 18, održano je u Gradskoj vijećnici i nitko nije imao primjedbi na provedbu postupka. Zadovoljan sam visinom pristiglih ponuda, ali moram naglasiti kako to nije jedini uvjet, odnosno da je bitno da ponuđač ispunjava i sve druge propisane kriterije. Konačni rezultat ćemo objaviti kroz nekih mjesec dana – najavio je gradonačelnik.

Vječno pitanje odvojka za naselje Priko vode, Mravince i Kučine

Roguljić je upozorio i na loše stanje okoliša Područne škole u Kučinama te se zanimao za mogućnost njegova uređenja. Gradonačelnik je odgovorio kako je već dogovoren izvođač radova te da bi se s uređenjem trebalo krenuti po završetku nastave, dakle u drugoj polovici lipnja.

Mostov vijećnik se zanimao i za izgradnju kanalizacije u Ulici Marka Marulića u Mravincima, a realizacija iste je, prema riječima gradonačelnika, planirana u sklopu projekta poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture Aglomeracije »Split-Solin« koja bi trebala započeti krajem ove ili početkom sljedeće godine.

Davor Mikas (Bolji Solin) postavio je pitanje vezano uz najavljenu izgradnju odvojka prema naseljima Priko vode, Mravince i Kučine pored TC-a »Salona Mall« za kojega je već odabran izvođač radova. Naime, još je u svibnju prošle godine kao najpovoljniji ponuditelj za izgradnju Mravinačkih rampa vrijednih oko 10 milijuna kuna izabrana tvrtka »Lavčević« d.o.o., međutim, prema riječima gradonačelnika Ninčevića, u međuvremenu su se cijene građevinskoga materijala značajno podigle pa se pokušava pronaći model kako bi se izvođaču priznala razlika između trenutačne i dogovorene vrijednosti.

Mikas se i ovom prilikom zanimao za mogućnost uvođenja gradske ophodarske službe kako bi se smanjili troškovi vanjske usluge.
Sukladno najavama pročelnice Samardžije Grad razmatra mogućnost angažiranja ophodara unutar Vlastitoga komunalnog pogona, ali to zahtjeva izmjenu određenih pravnih okvira.

– Prilikom raspisivanja javnoga nadmetanja za obavljanje ophodarskih usluga naveli smo kako Grad radi na pripremi uvođenja vlastite službe te će u slučaju da se isto realizira u određenom zakonskom roku izvijestiti odabranog izvođača o raskidu ugovora – rekla je Samardžija.

Plaće zaposlenika u Gradu i gradskim ustanovama

Mikas se osvrnuo i na visinu plaća u gradskim službama i ustanovama naslonjenima na Grad.
– Činjenica je da se visina plaća djelatnika Grada nije mijenjala već duži niz godina, a da su troškovi života u međuvremenu značajno narasli – rekao je Mikas.

Isto je potvrdio i gradonačelnik, napominjući kako je zbog otvaranja novih vrtićkih kuća u međuvremenu narastao i broj djelatnika.
– Doista razmišljamo o mogućnostima podizanja osnovice plaća, ali moram naglasiti kako smo ograničeni proračunskim izvorima iz kojih se financira navedena stavka tako da ćemo ovu mogućnost dodatno razmotriti – rekao je gradonačelnik.

Ivana Rubića (NLM) zanimalo je kada se planira krenuti s proširenjem Ulice Dudini koja vodi do OŠ Vjekoslava Paraća.

Prema riječima pročelnice Samardžije jedan od problema na kojeg su naišli je činjenica da tvrtka »Vodovod i kanalizacija« nema snimku velikoga cjevovoda koji je ugrađen u tu ulicu.

– To nam je izuzetno važno jer tijekom radova planiramo provući i kanalizaciju za tu ulicu stoga je jedino što za sada mogu najaviti to da ove godine planiramo izraditi idejni projekt za lokacijsku dozvolu – odgovorila je Samardžija.

Hakeri i prometna infrastruktura

Vijećnika Ivana Kalaicu (NLM) zanimalo je, je li Grad nedavno doživio hakerski napad na svoj informatički sustav.

– Radilo se o računalnomu virusu, a ne o hakerskom napadu i zbog toga neko vrijeme nismo mogli koristiti programe. Napomenuo bih kako se u svijetu događa na milijune takvih napada godišnje – rekao je gradonačelnik dodajući kako je Grad u međuvremenu riješio navedene probleme.

Damir Bekavac (NLM) osvrnuo se na prometni čep koji se nedjeljom prijepodne stvara u Zvonimirovoj ulici koja je u to vrijeme puna pješaka.
– Zanima me je li moguće zabraniti promet Zvonimirovom nedjeljom primjerice u razdoblju od 9 do 13 sati. Osim toga moram upozoriti na činjenicu da na dijelu ove prometnice pred ulazom u Gradinu nema pješačkoga prijelaza što ugrožava sigurnost posjetitelja ovoga lokaliteta. Možda se može razmotriti otvaranje još jednoga ulaza u Gradinu iz smjera ribogojilišta – predložio je Bekavac.

Prema riječima gradonačelnika već postoji projekt spajanja Zvonimirove ulice s Ulicom Stjepana Radića nakon čega bi uži centar grada postao pješačka zona.

Bekavac je upozorio i na problem nekontroliranoga odlaganja otpada te na problem velikog broja pasa lutalica.

Josip Brčić (Bolji Solin) zanimao se za rokove realizacije sekundarne kanalizacijske mreže na području Arapovca.

– Već sam najavio početak realizacije projekta Aglomeracije u sklopu kojega će ovaj dio grada s obzirom na veliki broj kućanstava svakako imati prioritet – rekao je gradonačelnik.

Željko Ljubičić (HDZ) iznio je prijedlog da se umjesto ležećih policajaca na prometnice postave kamere koje bi nadzirale promet, a zanimao se i za proširenje Ulice Joze Kljakovića Šantića koja vodi do reciklažnoga dvorišta.

Odgovorila mu je pročelnica Samardžija napominjući kako se postavljanje kamera mora koordinirati s policijom, a što se tiče proširenja spomenute ulice ono je već uvršteno u proračunska planiranja, projekt je dovršen i uključuje izgradnju nogostupa i postavljanje javne rasvjete, a uskoro kreće i raspisivanje natječaja.

Predsjednika Gradskoga vijeća Ivana Andabaka (NLM) zanimalo je kada će se ukloniti trafostanica koja se nalazi pored novoga Poslovnog centra u Rupotini. Osim toga zatražio je da mu se za jednu od idućih sjednica pripremi izvješće o broju kazni koje je naplatilo prometno i komunalno redarstvo, a apelirao je i da se što prije dostave tableti za vijećnike kako bi se izbjeglo ispisivanje radnih materijala.

– Trafostanica pored PC Rupotina bi uskoro trebala biti izmještena – najavila je pročelnica Samardžija dodajući kako su i spomenuti tableti već nabavljeni te bi uskoro trebali biti u rukama vijećnika.

IZVJEŠĆA O IZVRŠENJU PROGRAMA ODRŽAVANJA I GRAĐENJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE I O IZVRŠENJU PRORAČUNA

Veći računi i proračunski višak iz 2021.

Cijena obvezne minimalne javne usluge za sve korisnike razvrstane u kategoriju kućanstvo mjesečno iznosi 30 kuna bez PDV-a, do sada je iznosila 27 kuna bez PDV-a, dok ta cijena za korisnike koji nisu kućanstvo mjesečno iznosi 100 kuna bez PDV-a. Što se tiče varijabilne cijene ona sukladno novoj odluci iznosi 5 lipa po litri dok je prije iznosila 2.2 lipe

Pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija predstavila je solinskim gradskim vijećnicima izvješća o izvršenju programa održavanja i građenja komunalne infrastrukture na području grada Solina za 2021.

Sukladno navedenom izvješću sveukupno je za program održavanja komunalne infrastrukture u prethodnoj godini izdvojeno 12.2 milijuna kuna dok je za program građenja izdvojeno 9.5 milijuna.

Najveća izdvajanja u programu održavanja odnose se na održavanje nerazvrstanih cesta, ukupno 3.1 milijun, održavanje javnih i zelenih površina 3.4 milijuna te održavanje čistoće javnih površina 2.1 milijun kuna. U održavanje čistoće uključene su i organizirane akcije odvoza i odlaganja glomaznog otpada za koje je izdvojeno gotovo 700 tisuća kuna proračunskih sredstava.

U gradnju nerazvrstanih cesta, javnih sadržaja, dječjih igrališta, javne rasvjete i groblja uloženo je 2.5 milijuna kuna dok je za rekonstrukciju istih izdvojeno 7 milijuna kuna.

Pročelnica Samardžija predstavila je i sljedeću točku dnevnoga reda koja se odnosila na prijedlog odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području grada Solina.

U obrazloženju je između ostaloga istaknula da je 31. srpnja 2021. stupio na snagu Zakon o gospodarenju otpadom sukladno kojem su predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave dužna na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera, odnosno donijeti odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.

– Prijedlogom odluke između ostaloga se uređuju i kriteriji obračuna količine miješanoga komunalnog otpada i učestalost odvoza otpada te opći uvjeti ugovora s korisnicima kao i sva druga pitanja propisana Zakonom. Sukladno ovoj odluci korisnici se razvrstavaju u dvije kategorije: korisnik kućanstvo i korisnik koji nije kućanstvo, dok strukturu cijene javne usluge čini cijena za količinu predanoga miješanog komunalnog otpada, takozvani varijabilni dio, i cijena obvezne minimalne javne usluge, takozvani fiksni dio – pojasnila je Samardžija napominjući kako javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada na području grada Solina obavlja trgovačko društvo »Čistoća« d.o.o. Split.

– Cijena obvezne minimalne javne usluge za sve korisnike razvrstane u kategoriju kućanstvo mjesečno iznosi 30 kuna bez PDV-a, do sada je iznosila 27 kuna bez PDV-a, dok ta cijena za korisnike koji nisu kućanstvo mjesečno iznosi 100 kuna bez PDV-a. Što se tiče varijabilne cijene ona sukladno novoj odluci iznosi 5 lipa po litri dok je prije iznosila 2.2 lipe – rekla je Samardžija dodajući kako je navedeno povećanje rezultat sve većih troškova koji se nameću tvrtki »Čistoća« kao davatelju usluge.

Komentirajući ovu odluku gradonačelnik Dalibor Ninčević je prije svega naglasio činjenicu da grad Solin, jednako kao i drugi okolni gradovi i općine, ovisi o tvrtki »Čistoća« kao jedinom pružatelju ove vrste usluga.

– Sukladno novim cijenama računi za odvoz smeća za kategoriju kućanstava bit će veći za otprilike 30 posto dok je ono za većinu poslovnih subjekata, odnosno za one koji ne spadaju u kategoriju kućanstva, još drastičnije. Naime, fiksna cijena odvoza smeća za poslovne objekte do sada je varirala između 30 i 360 kuna ovisno o veličini prostora i drugim propisanim kriterijima, a sada će svima biti jednaka, dakle 100 kuna što znači da se veliki poslovni subjekti izjednačavaju s malim poduzetnicima i privatnim iznajmljivačima – rekao je gradonačelnik izražavajući nezadovoljstvo navedenim povećanjem cijena.

Jedna od točaka 10. sjednice Gradskoga vijeća odnosila se na izvješće o izvršenju proračuna za 2021., a predstavila ga je pročelnica Odjela za proračun i računovodstvo Tihana Žižić.

– Prihodi konsolidiranoga proračuna za 2021. iznosili su 148.609 milijuna, a rashodi 151.965 milijuna iz čega proizlazi da je ostvaren manjak u iznosu od 3.356 milijuna kuna. Međutim, na konačni financijski rezultat utjecala je činjenica da se u 2021. ušlo s viškom prihoda konsolidiranoga proračuna u iznosu od 9.826 milijuna iz čega proizlazi da je na kraju 2021. zabilježen višak od 6.470 milijuna – izvijestila je pročelnica Žižić. Vijećnici su većinom glasova usvojili predstavljeno financijsko izvješće.

TONĆI ĆIĆERIĆ POTVRĐEN ZA RAVNATELJA JAVNE USTANOVE U KULUTRI »ZVONIMIR« SOLIN

»Zvonimir« ide dalje

– Ne možemo reći da ovih pet mjeseci nije izgubljeno vrijeme i da na neki način nije nanesena šteta »Zvonimiru«. Ustanova je tijekom toga razdoblja funkcionirala zahvaljujući djelatnicima koji su uredno obavljali svoj posao, međutim, nije bilo osobe ovlaštene za donošenje odluka i potpisivanje dokumenata, a nije se moglo planirati ni Solinsko kulturno ljeto te drugi kulturni programi – rekao je gradonačelnik

Nakon što je punih pet mjeseci bila bez vodstva Javna ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin konačno ima ravnatelja. Riječ je o novom, starom ravnatelju Tonću Ćićeriću koji je s 14 glasova za i 2 glasa protiv, od ukupno 16 vijećnika prisutnih na 10. sjednici Gradskoga vijeća, ponovno imenovan na ovu funkciju.

Ćićerića je nakon provedenoga natječaja jednoglasno predložilo Upravno vijeće JUK »Zvonimir«, a podržali su ga i stručni djelatnici Ustanove te Kulturno vijeće Grada Solina. U Gradskomu je vijeću dobio povjerenje osam vijećnika HDZ-a, četiri vijećnika NLM-a i dva vijećnika stranke »Bolji Solin« dok su protiv njegova imenovanja bili vijećnik NLM-a Damir Bekavac i vijećnik MOST-a Mirko Roguljić.

– Što se tiče NLM-a, kao što se vidjelo iz glasovanja, dogovor je bio da svaki vijećnik glasa po svom nahođenju – rekao je predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Andabak (NLM) komentirajući ponovni izbor Tonća Ćićerića na mjesto ravnatelja solinskoga »Zvonimira«.

– Mi smo još prošle godine pokušali otvoriti opciju da se jave i drugi kandidati, ali nažalost na oba raspisana natječaja javile su se samo dvije osoba, gospodin Ćićerić i još jedan kandidat koji nije zadovoljavao uvjete. Našli smo se stoga u situaciji da imamo jednoga kandidata i držim da bi bilo neozbiljno ponovno ga ne podržati – rekao je Andabak.

Postavljanjem ravnatelja Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin ostvarili su se potrebni preduvjeti za održavanjem Solinskoga ljeta, a zatim i ostalih programa i projekata s područja kulture

Gradonačelnik Dalibor Ninčević nije krio zadovoljstvo zbog ponovnog izbora Tonća Ćićerića.

– Činjenica je da se ovo dogodilo s velikim zakašnjenjem od čak pet mjeseci, ali Ustanova je konačno dobila ravnatelja, a Tonći Ćićerić je bez sumnje najbolji izbor. To sam govorio u vrijeme kada je istekao njegov prethodni mandat, a iza toga čvrsto stojim i sada.

Ne možemo reći da ovih pet mjeseci nije izgubljeno vrijeme i da na neki način nije nanesena šteta »Zvonimiru«.

Ustanova je tijekom toga razdoblja funkcionirala zahvaljujući djelatnicima koji su uredno obavljali svoj posao, međutim, nije bilo osobe ovlaštene za donošenje odluka i potpisivanje dokumenata, a nije se moglo planirati ni Solinsko kulturno ljeto te drugi kulturni programi – rekao je gradonačelnik.

– Ovom prilikom bih se osvrnuo na to da je prijedlog imenovanja Tonća Ćićerića bio pred ovim Gradskim vijećem i u prosincu prošle godine kada ga većina zajedno s predsjednikom ovoga tijela nije prihvatila uz obrazloženje da njegov program nije zadovoljavajući.

To naglašavam prvenstveno zbog činjenice da je program kojega imamo ispred sebe gotovo identičan onome od prije pet mjeseci osim jednoga detalja, a to je korekcija vezana uz planiranu izgradnju Kulturnoga centra koji se zbog arheoloških nalaza neće realizirati na predmetnoj lokaciji.

Sve ovo ne govorim da bih kritizirao već da bih upozorio da nam ovo treba biti pouka svima zajedno da nikada više ne dođemo u sličnu situaciju jer ovo što se događalo proteklih pet mjeseci nije utjecalo samo na ugled JUK »Zvonimir« već na ugled čitavoga grada – poručio je gradonačelnik.

PEDIJATRIJA – Poremećaj spavanja u djece – Parasomnije

SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ, dr. Med., spec. pedijatar

Primjeren san je vrlo važan za razvoj mozga. U primjerenom spavanju dijete se bolje razvija i fizički i neuromotorno, kognitivno. Postoji niz dokaza da je neprimjeren san tijekom djetinjstva i adolescencije povezan s kognitivnim problemima, smanjenom koncentracijom, poremećajima na emocionalnom i bihevioralnom području. Poremećaj spavanja može negativno utjecati na sazrijevanje mozga

Parasomnije obuhvaćaju neepileptičke napadaje povezane sa spavanjem. San je stanje nepokretnoga položaja tijela i reverzibilno smanjene osjetljivosti na vanjske podražaje. Tijekom sanjanja izmjenjuju se dvije faze. U NREM (non-rapid eye movement) fazi se odvija san bez snova.

Mozak se odmara i karakteriziraju ju spori, visokovoltažni valovi. Za to vrijeme se tkiva obnavljaju, mišići bolje prokrvljuju, luče se hormoni rasta, pohranjuje se energija. REM (rapid eye movement) faza je ona u kojoj sanjamo. Mozak je vrlo aktivan i izmjenjuju se brzi niskovoltažni valovi.

Da je dijete u ovoj fazi spavanja može se vidjeti po brzim pokretima očiju, mogu se javiti nevoljni pokreti mišića lica, čeljusti, frekvencije srca i disanja se mijenja i postaje ubrzana. Ova faza se ponavlja 3 do 4 puta tijekom jedne noći u razmaku od 80 do 120 minuta.

Spavanje je prirodno stanje reducirane svijesti koje se izmjenjuje sa stanjem budnosti, a ta izmjena je jedan od najvažnijih bioloških ritmova-osnovni cirkadijarni ritam. Pravilan san nužan je za sazrijevanje temeljnih moždanih funkcija, a spavanje se sve više prepoznaje kao ključni proces u neurorazvojnim procesima.

Osobe s poremećajima spavanja u ranomu djetinjstvu, u kasnijoj dobi imaju poteškoća u kognitivnim funkcijama kao i češću pojavu psihijatrijskih poremećaja. Navedeno ne iznenađuje jer se zna da od rođenja pa tijekom ranoga djetinjstva obrasci spavanja prolaze kroz značajne promjene koje uključuju postupno sazrijevanje ciklusa spavanja i buđenja, intenziviranje aktivnosti dubokoga sporovalnoga spavanja i progresivno smanjivanje udjela REM spavanja. Smatra se da je REM spavanje pokretač razvoja mozga i rane mijelinizacije u područjima senzorne obrade u fetusa i novorođenčadi te da prati putanju sazrijevanja mozga.

Primjeren san je vrlo važan za razvoj mozga. U primjerenom spavanju dijete se bolje razvija i fizički i neuromotorno, kognitivno. Postoji niz dokaza da je neprimjeren san tijekom djetinjstva i adolescencije povezan s kognitivnim problemima, smanjenom koncentracijom, poremećajima na emocionalnom i bihevioralnom području. Poremećaj spavanja može negativno utjecati na sazrijevanje mozga.

Poremećaji sna su stanja povezana s narušavanjem sna koja mogu omesti normalan rast i razvoj, emocionalno i psihološko stanje djeteta. Iako može zvučati neobično, već sasvim mala djeca mogu imati poremećaje u spavanju. Učestalost javljanja je 15 do 35 posto i to podjednako kod dječaka i djevojčica.

Postoje dvije vrste spavanja: spavanje sa sporim pokretima očiju (NREM), ortodoksno spavanje, i spavanje s brzim pokretima očiju (REM), paradoksno spavanje. Non-REM čini 75 do 80 posto od ukupnoga prospavanog vremena kod odraslih. Sastoji se od 4 faze od kojih svaka predstavlja fazu sve dubljega sna. Prolazak kroz četiri navedene faze koje slijedi REM faza događa se 4 do 7 puta noću. Djeca spavaju veći dio dana, a odrastanjem se broj sati spavanja smanjuje tako da kod nekih odraslih nestane četvrta faza spavanja.

Riječ »parasomnija« u prijevodu s grčkoga znači »blizu sna«. Ovaj se opći pojam odnosi na različite poremećaje regulacije procesa inhibicije i pobude u mozgu. Javljaju se tijekom spavanja, kao i prilikom uspavljivanja ili nakon buđenja. Liječnici prepoznaju više od 20 vrsta takvih odstupanja. U medicini se koristi i izraz »poremećaj spavanja«.

U djetinjstvu najčešći oblici parasomnije su: poteškoće pri uspavljivanju. Odlazak u krevet izaziva svojevrstan stres kod djeteta zbog odvajanja od roditelja uslijed kojega se javlja separacijska tjeskoba. Samo uspavljivanje se otežava i ako roditelj pokazuje tjeskobu ili krivnja u odnosu na odvajanje od djeteta što se danas često javlja zbog sve većega izbivanja roditelja iz kuće i kraće provedenoga vremena s djetetom.

Dijete teško zaspi, nose se, ljuljaju, pjevuši mu se, na prestanak radnji snažno protestira; traži ritual. Starija djeca odlaze roditeljima u krevet, igraju se po noći kao da je dan, gledaju TV, traže čitanje i sl. Zbunjenost nakon buđenja.

Somnambulizam (mjesečarenje) koje se pojavljuje u non-REM fazi spavanja. Počinje od 4. do 6. godine života, a najčešće je u 12. godini života djeteta. Dijete ustaje iz kreveta, hoda spavajući i poslije se ne sjeća zbivanja.

Hodanje u snu se javlja u dobi kada i noćne more. Dijete ustaje iz kreveta i izvodi niz povezanih motoričkih radnji. Stanje svijesti je suženo, dijete vam može odgovoriti na pitanje, ali nije budno te se ujutro ne sjeća događaja.

Budite uz dijete kako mu se ne bi nešto dogodilo i nježnim, tihim glasom te dodirom ga uputite u sobu. Ako je dijete već hodalo u snu, dobro bi bilo da osigurate sigurne uvjete u kući i da time izbjegnete nesreću.

Noćni strahovi (»pavor nocturnus«) povezan je s fazom spavanja prije buđenja. Dijete koje nije svjesno zbivanja oko sebe iz sna počne plakati, vrištati nerijetko uz agresivno ponašanje, ali se nakon buđenja ničega ne sjeća. zahvaćaju 1 do 6 posto djece. Počinju se javljati nakon navršenih 18 mjeseci. Noćni strah nastupa u prvoj trećini noći, kada je dijete u NREM fazi spavanja, kada ne sanja već mozak potpuno »odmara«.

Dijete je vrlo uznemireno, može plakati, ali se ne budi. Najčešće ga se ne može umiriti, ono može odbijati da ga se prigrli ili utješi. Važno je da se dijete ne budi te da se bude pored njega radi njegove sigurnosti. Potrebno je biti strpljiv i čekati da se umiri i samo zaspi. Ujutro se djeca ne sjećaju noćnih događaja pa se o tome ne treba niti pričati.

Noćne more pojavljuju se pred buđenje u REM fazi spavanja, pri čemu dijete doživljava neugodne snove (čudovišta i sl.) zbog čega se budi i sjeća se sna. Noćne more su češće i javljaju se kod 35 do 50 posto djece barem jednom. Prosječna dob pojavljivanja je 3. do 6. godina starosti djeteta. Mora nastupa u drugoj polovici noći kada je dijete u REM fazi tj. kad sanja i kad je mozak vrlo aktivan.

Dijete pokazuje veliku uznemirenost, može pričati, vikati, nakon čega se i budi. Dobro je prigrliti dijete, utješiti ga. Može mu se upaliti lampica tijekom noći i dati neka igračka koja će mu pružati sigurnost. Iako se sjeća more, dobro je ne pričati puno o njoj već mu pomoći da što lakše zaspi.

Noćno mokrenje (enureza) je nekontrolirano mokrenje noću pojavljuje se 3 do 4 sata nakon početka spavanja, uz inače urednu kontrolu mokrenja tijekom dana. Noćna enureza je najčešća između 4. i 14. godine života u gotovo svakoga desetog djeteta, češća je u dječaka uz veću učestalost u djece čiji su roditelji imali enurezu.

Škrgutanje zuba tijekom spavanja (bruksizam), govorenje u snu (somnolokvija), jutarnje glavobolje, apneja. Navedene smetnje se povezuju s patološkim sazrijevanjem cirkadijalnog sustava koji dovode do promjena u obrascu spavanje – budnost.

Pojedinačni trzaji pri uspavljivanju i sindrom nemirnih nogu pojavljuju se u prvoj fazi spavanja. Poremećaj ritmičkih pokreta se može javiti već kod beba od nekoliko mjeseci (dobro je to napomenuti pedijatru pri pregledu).

Dijete ritmički pokreće određeni dio tijela, npr. glavu ili trup. Važno je da ritmičku radnju ne zaustavljate već se pobrinite da se dijete ne može ozlijediti u krevetu. Možete dijete podragati, pustiti laganu glazbu pravilnoga ritma, u sobu staviti sat koji otkucava sekunde, tijekom dana omogućiti djetetu što više ritmički pravilnih pokreta.

Uzroci poremećaja spavanja mogu biti različiti. Organski mogu biti zbog bolesti CNS-a, gladi, kronične bolesti, bolova (uho, trbuh), poremećaja prehrane ili disanja. Vanjski uzroci mogu biti u konfliktu među roditeljima, osobnosti roditelja, preseljenju, rođenju mlađega djeteta, promjeni kreveta, temperamentu djeteta, promjeni dnevnoga ritma, izloženosti neprikladnoga sadržaja na televiziji.

Ukoliko poremećaj spavanja potraje u kontinuirano dužem razdoblju, posljedice se mogu odraziti ne samo na dijete već i na čitavu obitelj (narušena obiteljska dinamika i harmonija; obiteljski stres, depresija majke, smanjenje kognitivnih sposobnosti, emocionalni poremećaji i poremećaji ponašanja u djece; nervoza, hiperaktivnost, smanjenje pažnje, niski prag frustracije, zamjetno više ozljeda i padova, razvoj kroničnih poremećaja spavanja).

Korisno je napraviti dnevnik djetetova spavanja. Bilježite djetetove svakodnevne aktivnosti, da li je boravilo na zraku, drijemanje danju, pospanost, uzimanje lijekova, hrane, mjesto spavanja, vanjski podražaji (pogotovo neposredno prije spavanja!) i sl. Možda će vam taj način bilježenja pomoći shvatiti što ometa san vašeg djeteta.

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću