NA ŠEST LOKACIJA U SOLINU PREDSTAVLJENE NOVE POSTAJE JAVNIH BICIKLI – Smanjenje ovisnosti o automobilima

SOLINSKA KRONIKA 339, 15. studenoga 2022.

Za daljnje povezivanje gradova i općina na području Urbane aglomeracije Split nužna je i adekvatna biciklistička infrastruktura. Stoga se radi na studiji potencijala razvoja biciklističkih prometnica kako bi se definirale prostorne i sigurnosne mogućnosti izgradnje i označavanja biciklističkih staza

U Solinu je 18. listopada predstavljeno šest novih postaja javnih bicikli smještenih pored dvorane u Arapovcu, u Mravincima, Kučinama, kod zgrade gradske uprave, na izvoru rijeke Jadro i na Glorijetu. Na šest novih terminala postavljeno je ukupno 12 električnih i 26 klasičnih bicikli koje predstavljaju nadogradnju postojećega sustava budući da u Saloni i Vranjicu od prošle godine postoji po jedna postaja.

Solin se tako priključio jedinicama lokalne samouprave koje su povezane sustavom javnih bicikli na području Urbane aglomeracije Split kroz projekt »Biraj biciklu!« u sklopu kojega će biti implementirana 41 nova postaja s ukupno 242 bicikla u osam gradova i općina.

Uz gradonačelnika Dalibora Ninčevića predstavljanju novih postaja u Solinu nazočili su Vedrana Franić, v. d. pročelnice Službe za razvoj grada Splita, i Ante Gustin, direktor tvrtke »Sustav javnih bicikala« – Nextbike.

Gradonačelnik je izrazio zadovoljstvo zbog proširenja solinske biciklističke priče, ali i pozvao na još intenzivniju izgradnju prateće infrastrukture.

Uz gradonačelnika Dalibora Ninčevića predstavljanju novih postaja u Solinu nazočili su Vedrana Franić, v. d. pročelnice Službe za razvoj grada Splita, i Ante Gustin, direktor tvrtke »Sustav javnih bicikala« – Nextbike

– Ovaj je projekt izuzetno važan za Solin jer povezuje čitavi grad. Nije isto napraviti biciklističku infrastrukturu negdje u Slavoniji ili Zagorju te ovdje u Dalmaciji. Vjerujem da će ovi terminali motivirati sve nas u gradovima i općinama da intenzivnije krenemo u izgradnju biciklističkih staza. Ovom prilikom mogu najaviti da će se u Ulici Marka Marulića koja vodi prema izvoru Jadra graditi nova prometnica koja će imati i biciklističku stazu. Bicikle su dobre jer promoviraju zdrav način života i štednju – rekao je Ninčević najavljujući iznalaženje prostora za uređenje terminala u Rupotini i Srednjoj strani.

– Na nužnost daljnjega razvijanja biciklističke infrastrukture osvrnula se i v. d. pročelnica Službe za razvoj grada Splita Vedrana Franić.

– Za daljnje povezivanje naših gradova i općina na području Urbane aglomeracije Split nužna je i adekvatna biciklistička infrastruktura. Iz toga razloga radi se na studiji potencijala razvoja biciklističkih prometnica kako bi se definirale prostorne i sigurnosne mogućnosti izgradnje i označavanja biciklističkih staza. Vjerujem da će se sam sustav, kao i biciklistička infrastruktura, razvijati i u budućnosti jer svi imamo isti cilj, a to je smanjenje ovisnosti o automobilima i uvođenje zdravijeg i održivijeg oblika urbane mobilnosti – rekla je Franić.

Ukupna vrijednost projekta »Biraj biciklu!« iznosi nešto više od 13 milijuna kuna, a sufinancira se sredstvima Europske unije iz Kohezijskoga fonda s gotovo 10.9 milijuna u sklopu ITU Poziva »Urbana mobilnost – Razvoj sustava javnih bicikala na području Urbane aglomeracije Split«.
Cijena najma bicikla iznosi pet kuna za pola sata korištenja klasičnoga bicikla i deset kuna za pola sata električnoga. Godišnja pretplata koja vrijedi za područje čitave Hrvatske, iznosi samo 200 kuna i njome je omogućeno neograničeno korištenje bicikla po pola sata dnevno bilo gdje u Hrvatskoj.

OTKRIVANJEM SPOMEN-POPRSJA DUJI RENDIĆU-MIOČEVIĆU, OSNIVANJEM BIBLIOTEKE RENDIĆ-MIOČEVIĆ, ZNANSTVENIM SIMPOZIJEM I IZLOŽBOM DOBIVEN NOVI ZAMAH »ZVONIMIROVE« KULTURNO-ZNANSTVENE DJELATNOSTI – Potekla don Lovrina rijeka

SOLINSKA KRONIKA 338., 15. listopada 2022.
Piše: Mario MATIJEVIĆ
Fotografije: Jakov TEKLIĆ

Svečanost je održana kao uvod u prvi znanstveni simpozij posvećen velikome Solinjaninu, svećeniku, povjesničaru i humanistu don Lovri Katiću 14. listopada u solinskomu »Zvonimiru«. Simpozij je zaključen organizatorovim riječima kako upravo u partnerskim projektima s potonjim ustanovama leži budućnost kako nove biblioteke i njezinoga istraživačkoga centra, tako i čitavoga »Zvonimira« i kulturne aktivnosti

Spomen poprsje akademiku Duji Rendiću-Miočeviću otkriveno u “Zvonimirovoj” biblioteci rad je akademskoga kipara Duje Matetića

Otkrivanjem spomen-poprsja istaknutoga hrvatskog arheologa, zaslužnoga istraživača salonitanske arheološke baštine, akademika Duje Rendića-Miočevića te potpisivanjem ugovora o darovanju osobne biblioteke Ante Rendića-Miočevića Javnoj ustanovi u kulturi »Zvonimir« Solin, simbolički je započelo novo razdoblje u znanstvenomu vidu života solinske kulture. Svečanost je održana kao uvod u prvi znanstveni simpozij posvećen velikome Solinjaninu, svećeniku, povjesničaru i humanistu don Lovri Katiću 14. listopada u solinskomu »Zvonimiru«.

Otvarajući svečanost u ime solinskoga »Zvonimira« Mario Matijević je istaknuo kako je sami spomen-čin uokvirivanje jedne priče te okretanje stranice prema novim poglavljima. Naime prvi znanstveni skup u solinskome »Zvonimiru« posvećen je velikomu istraživaču Salone Duji Rendiću-Miočeviću, drugi obljetnici otkrića nadgrobnoga natpisa i crkve hrvatske kraljice Jelene na Otoku u Solinu, a ovaj zadnji velikome Solinjaninu don Lovri Katiću.

Postavljeno spomen poprsje Duje Rendića-Miočevića, kao i »životna« biblioteka Ante Rendića-Miočevića, istaknutoga arheologa i dugogodišnjega ravnatelja Arheološkoga muzeja u Zagrebu (p)ostaju jedinstveni solinski spomenik istraživačima, bogate prošlosti, a u zalog još bogatije budućnosti.

Obraćajući se nazočnima dr. sc. Ante Rendić-Miočević je izrazio osobnu duboko emotivnu razinu svečanoga trenutka imajući u vidu činjenicu da se u gradu u kojemu su njegov otac Duje i on osobno proveli znatan dio svoga života u istraživanjima, sada postavlja trajni spomen. Štoviše istaknuo je i zasluge pokojnoga ravnatelja solinskoga »Zvonimira« Špira Žižića, svoga studentskoga kolege u preliminarnim koracima poklanjanja osobne biblioteke ustanovi, a koji su realizirani i finalizirani zauzetošću sadašnje generacije.

Dr. sc. Ante Rendić-Miočević veliki zaljubljenik u Solin i njegovu bogatu prošlost ostavio je neizbrisiv trag u gradu na Jadru

Pokrenuta biblioteka po stručnoj obradi i sistematizaciji kao jedinstveni bibliotekarski korpus bit će pridružena postojećoj »Zvonimirovoj« biblioteci nastaloj kako iz vlastite nakladničke djelatnosti tako i procesom razmjene publikacija iz niza časopisa »Tusculum«, kao i bogatom tridesetogodišnjem arhivu mjesečnika »Solinska kronika«.

Objedinjena građa, kako je najavio Matijević nukleus je »Zvonimirova« istraživačkoga centra, a koji će u partnerskoj suradnji s istovjetnim jedinicama s nekoliko fakulteta splitskoga Sveučilišta kao i drugih institucija biti istinski zamašnjak u proučavanju i očuvanju solinskoga kulturno-društvenoga naslijeđa. Štoviše svojom otvorenošću prema odgojno obrazovnim jedinicama bit će referentna točka u formiranju novoga stručnoga kadra na području grada Solina.

DON LOVRINIM STOPAMA U ZNANSTVENOM SVIJETU
Program i tijek simpozija

Po svečanomu otvaranju manifestacije sudionici i participijenti su pristupili samomu znanstvenomu simpoziju. Od prijavljenih 18 sudionika s 16 referata na simpoziju je sudjelovalo 15 izlagača.

Simpozij je otvorio prof. dr. sc. don Josip Dukić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu, voditelj Centra don Frane Bulić suorganizaotra simpozija.

Uvodno predavanje na znanstvenom simpoziju održao je prof. dr. sc. don Josip Dukić

Dukićevo izlaganje pod naslovom »Ljudi svetoga kamenja« – don Frane Bulić i don Lovre Katić na najbolji je način započelo simpozij uvodeći prisutne u materiju o don Lovri Katiću preko njegova odnosa sa znanstvenim i svećeničkim uzorom, mentorom don Franom Bulićem. Dukić se posebno osvrnuo na djelatnost Centra don Frane Bulić naglasivši kako će solinski »Zvonimir« na svome putu, a poglavito u smjerovima kao što je ovaj simpozij uvijek imati čvrst oslonac.

Drugo predavanje održali su dr. sc. Ante Gverić, ravnatelj Državnoga arhiva u Zadru i dr. sc. don Ante Sorić, ravnatelj Klasične gimnazije Ivana Pavla II. u Zadru pod naslovom Pitomac Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Zadru (1906. – 1911.), u kojemu su donijeli pregled todobnih prilika u zadarskomu sjemeništu te iznijeli zanimljive detalje u formiranju i odgoju mladoga Katića, a koji uvelike doprinose objektivnoj slici u istraživanju njegova života i djela. Predavanje je upravo zbog svoga sadržaja te objektivnosti u pristupu i iznošenju materije izazvalo veliki interes kod sudionika, a kasnije potaknulo i rasprave.

Predavanje izv. prof. dr. sc. Ivana Basića s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu pod naslovom Porijeklo jedne doktorske disertacije i geneza jedne historiografske tradicije: Gottschalkova Dalmacija, don Lovre Katić i hrvatska medievistika 1930-ih zbog autorove zdravstvene spriječenosti na žalost prisutnih nije ovom prigodom održano. Veliki interes među sudionicima simpozija za ovo predavanje potaknulo je organizatore pak da po ostvarenju uvjeta ovo predavanje ponovno organizira u novootvorenjoj »Zvonimirovoj« biblioteci.

Političke crtice društvenoga okvira don Lovre Katića naslov je predavanja koje je održao Ivan Andabak, mag. hist. i mag. ethnol. et anthrop., a u kojemu je donio osnovne informacije o političkim prilikama, vlastitom (kratkom) političkom angažmanu don Lovre Katića, interpretaciju njegovih političkih uvjerenja kao i podatke o njegovim osobnim stradanjima za vrijeme fašističkoga, a i komunističkoga režima.

Predavanje prof. dr. sc. don Marka Trogrlića s Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu o svećeničkom vidu don Lovrina života i djelovanja nije održano.

Izuzetno zapaženo i nadalje tematski inovativno predavanje održala je dr. sc. Silvana Burilovć-Crnov, voditeljica Informativnoga odjela Tiskovnoga ureda Splitsko-makarske nadbiskupije

Izuzetno zapaženo i nadalje tematski inovativno predavanje održala je dr. sc. Silvana Burilovć-Crnov, voditeljica Informativnoga odjela Tiskovnoga ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, pod naslovom Neka teološka polazišta pisanih radova don Lovre Katića. Autorica je ovom prilikom naglasila kako do sada uvelike proučavana i razmatrana don Lovrina pisana djela, od strogo znanstvenih do spisateljskih i pjesničkih ukazuju na bliskost njegove teološke misli s polazištima Drugogo vatikanskog koncila, a u duboko pretkoncilskom vremenu.

Mario Matijević, dipl. theol. iz Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin u predavanju pod naslovom Obrana »Jereja Glagoljaša« – sukobljeno prijateljstvo don Vinka Brajevića i don Lovre Katića donio je pregled otvorenoga sukoba u medijskomu prostoru dojučerašnjih prijatelja i kolega don Vinka Brajevića i don Lovre Katića. Iznoseći meritum njihova sukoba, a koji je pak rezultirao pokretanjem Crkvenoga sudskoga postupka autor je naglasio kako je bit rada uklapanje u širu sliku todobnoga znanstveno-kulturnoga ozračja.

Mirko Jankov, mag. art.; univ. spec. mus. s Umjetničke akademija Sveučilišta u Splitu, u prilogu naslovljenom Don Frane Bulić i don Lovre Katić u kontekstu očuvanja hrvatske glazbenokulturne baštine ukazao je na važnost istaknutih povijesnih ličnosti i njihov nezaobilazan doprinos u očuvanju i formiranju nacionalne baštine odnosno čitave kulture.

Tonći Ćićerić. prof., ravnatelj Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin u predavanju pod naslovom »Slava v višnjih Bogu…« Don Lovre Katić i solinsko pučko pjevanje govoreći o pojedinostima u don Lovrinim doprinosima u očuvanju Crkvenoga, glagoljaškoga i pučkoga pjevanja ukazao je na njegov izravan doprinos i krucijalnu ulogu u očuvanju tradicionalnoga pjevanja.

Umjetničku priču o don Lovri Katiću na simpoziju je na jedinstven način zaokružila dr. sc. Petra Vugrinec, viša kustosica Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu kroz predavanje naslovljeno Vjekoslav Parać – nove akvizicije i postojeći fundus JUUK »Zvonimir« u Solinu, a u kojemu se prigodno posebno osvrnula na uzajamno kreativni i plodni odnos Lovre Katića i Vjekoslava Paraća.

Drugi dio predavanja otvorio je dr. sc. Ivan Alduk, pročelnik Konzervatorskoga odjela u Imotskome prilogom pod naslovom Don Lovrini stećci – 90 godina poslije. Predavanje u kojemu je na jedinstveni način aktualizirano i posadašnjeno pitanje kojim se prije gotovo jednoga stoljeća na zapažen i istaknut način bavio don Lovre Katić dalo je uvida u nove smjerove međuinstitucionalne suradnje u budućnosti. Autorovo predavanje, ostalo je jedino s arheološkoga područja na samomu simpoziju jer su zbog objektivnih razloga predavanja dr. sc. Mira Katića ravnatelja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu pod naslovom Župa Zmina, od istraživanja don Lovre Katića do danas, kao i dr. sc. Ante Jurčevića, ravnatelja Arheološkoga muzeja u Splitu naslovljenog Lovre Katić i razvoj hrvatske arheologije u Dalmaciji – rukovoditelj Muzeja hrvatskih starina u Kninu odgođena za drugu priliku.

Predavanje prof. dr. sc. Marka Rimca uvod je u jednu od idućih tema “Zvonimirova” interesa

Prof. dr. sc. Marko Rimac s Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu predavanjem pod naslovom Kliška okolica u defterima iz osmanskog razdoblja, aktualiziravši jedno od područja u kojima je znatan doprinos ostavio don Lovre Katić, prema riječima organizatora simpozija uveo je nazočne u jednu od budućih tema interesa u »Zvonimirovim« aktivnostima na ovomu polju. Točnije rečeno prema inicijativi dr. sc. Ivana Alduka, a u suradnji s Državnim arhivom u Zadru zajedničkim se projektom pristupa restauraciji i digitalizaciji važne arhivske građe, koja je učestalo bila predmetom interesa don Lovre Katića, te će čitavi projekt u dogledno vrijeme rezultirati međunarodnim znanstvenim skupom u Solinu.

Zaključna predavanja na simpoziju, a kojima se ušlo u svojevrsnu aktualizaciju don Lovrina djela u Solinu održale su dr. sc. Anđelka Slavić, ravnateljica i Maja Mamut, dipl. učiteljica iz Osnovne škole don Lovre Katića u Solinu. Predavanje pod naslovom Don Lovrini mali čuvari baštine – projekti i aktivnosti učenika OŠ don Lovre Katića nazočnima je dalo uvid u raznoliku i bogatu djelatnost najstarije solinske osmoljetke, te razvoj dodatnih smjerova obrazovanja.

Ivica Zelić, prof., ravnatelj Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije u predavanju naslovljenom Što u slapu znači mala kap? – početak i provođenje programa Čuvari baštine ukazao je na nezaobilaznu ulogu solinskih dionika, Osnovne škole don Lovre Katića i JUK »Zvonimir« Solin, u formiranju i pokretanju programa Čuvari baštine, a pod kojim se drugu godinu zaredom odvijaju nebrojni školski projekti u čitavoj županiji.

Simpozij je zaključen organizatorovim riječima kako upravo u partnerskim projektima s potonjim ustanovama leži budućnost kako nove biblioteke i njezinoga istraživačkoga centra, tako i čitavoga »Zvonimira« i kulturne aktivnosti.

Pozitivne reakcije, razvijena rasprava kao i komentari svih sudionika na veliki dio predavanja ukazali su na uspješnost samoga simpozija te opravdanost organizatorove želje za nastavkom manifestacija ovoga tipa na periodičnoj razini, a koje će svoj izričaj naći prema ideji prof. dr. sc. Ivana Basića u »Danima don Lovre Katića«.

Nadalje prema najavi organizatora uz posebni zbornik radova sa simpozija ujedno i tematski broj časopisa za solinske teme – Tusculum, svi će radovi biti i sastavnim dijelom monografije o velikome Solinjaninu.

IZLOŽBA RADOVA VJEKOSLAVA PARAĆA – NOVE AKVIZICIJE U JAVNOJ USTANOVI U KULTURI »ZVONIMIR« SOLIN

Solinjanin od kista

Izložba novih akvizicija Vjekoslava Paraća u Javnoj ustanovi u kulturi »Zvonimir« Solin priređena je u povodu održavanja prvoga simpozija posvećenoga don Lovri Katiću, te na jedinstven način oživljava prijateljstvo dvaju velikih Solinjanâ, umjetnikâ, stvarateljâ koji su iza sebe, perom i kistom, nama u nasljedstvo ostavili duh jedne povijesti našega grada

Drugi dio manifestacije izložba je radova Vjekoslava Paraća koje su kao nove akvizicije u Javnoj ustanovi u kulturi »Zvonimir« Solin znatno obogatile postojeći fundus, a posebice »zaokružile« Paraćev opus u jedinoj solinskoj galeriji.

O novim akvizicijama u »Zvonimirovoj« zbirci govorila je dr. sc. Petra Vugrinec iz Galerije Klovićevi dovri u Zagrebu, priređivačica izložbe

Izložbu je priredila dugogodišnja suradnica solinskoga »Zvonimira« dr. sc. Petra Vugrinec, viša kustosica Galerije Klovićevi dvori u suradnji s Mariom Matijevićem koji je pak i ovom prilikom istaknuo važnu ulogu koju su u nabavci novih akvizicija, pravovremenom financijskom reakcijom odigrali ravnatelj ustanove Tonći Ćićerić i gradonačelnik Dalibor Ninčević. Uz kupljene akvizicije izložbi, a time i »Zvonimirovu« fundusu su pridružena i dva Paraćeva crteža koja je uz osobnu biblioteku poklonio dr. sc. Ante-Rendić Miočević.

Govoreći o Paraćevim djelima, njegovu umjetničkom stvaralaštvu i velikom cjeloživotnom prijateljstvu s don Lovrom Katićem dr. sc. Petra Vugrinec je istaknula kako je uz Jozu Kljakovića i don Franu Bulića ovaj dvojac ostavio neizbrisiva traga u hrvatskoj povijesti i kulturi, te znatno utjecao na brojna buduća pokoljenja.

Štoviše naglasila je kako će upravo preko ovakvih »Zvonimirovih« projekata solinski velikani i dalje sa svojim čvrsto postavljenim životnim, humanističkim, znanstvenim vrijednostima zasigurno utjecati i na oformljivanje novih naraštaja. Respektabilna zbirka umjetničkih djela, kao i njihovo učestalo projektno afirmiranje u kulturnomu životu pokazatelj su kako i stručno »Zvonimirovo« osoblje u tome igra nezaobilaznu ulogu.

Analizirajući Paraćeva djela dr. sc. Petra Vugrinec se posebno osvrnula na ona koja nose teološku tematiku i poruku, pa je tako uz crteže Isus s braćom Parać u Paraćevim dvorima, De profundis za djevojčicu, Procesija, ukazala na utjecaj don Lovre Katića koji je pak do punoga izražaja došao u novoj akviziciji Kraljica Jelena s maketom crkve Blažene Gospe od Otoka. Parać je naime upravo pod dubokim don Lovrinim utjecajem, a godine 1975. prasvetištu Gospe od Otoka kao zavjetni dar poklonio sliku Gradnja crkve na Otoku. Zamoljen od tadašnjega župnika don Tugomira Marije Jovanovića da po uzoru na vranjičku i klišku crkvu, unutrašnjost Gospine crkve na Otoku oslika povijesnim motivima, Parać je zbog starosti ponudu nevoljko odbio. Sve donedavno unutrašnjost crkve Gospe od Otoka unatoč tome bila je ukrašena paletom boja koju je pomno i sa snažnom simbolikom odabrao upravo Vjekoslav Parać.

»Zvonimirova« zbirka Paraćevih djela novim je akvizicijama poprimila respektabilne okvire

Zaključujući predavanje i otvarajući izložbu dr. sc. Petra Vugrinec je napomenula kako devet novih akvizicija u »Zvonimirovu« fundusu nose ogroman potencijal u budućemu kretanju kulturne djelatnosti ustanove.

Zaključujući ovogodišnju manifestaciju Mario Matijević je zahvalivši sudionicima, a na poseban način najvećem »Zvonimirovom« osobnom donatoru dr. sc. Anti Rendiću Miočeviću naglasio kako je ovogodišnji simpozij tek uvod u nove manifestacije sličnoga (znanstvenoga) karaktera.

Štoviše napomenuo je kako će se u tekućim pregovorima s Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Splitu i Odsjekom za povijest filozofskoga fakulteta u Splitu uskoro definirati okviri znanstvenoga simpozija i popratnih kulturnih manifestacija kojima će se nagodinu u ovo vrijeme obilježiti događaji iz solinske povijesti.

Egzemplar zavičajne opsesije

Povod tekstu koji prati izložbu Novih akvizicija Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« u Solinu je uvrštavanje čak devet novih djela Vjekoslava Paraća u postojeći fundus koji broji devet radova ovoga, uz Jozu Kljakovića, najznačajnijega umjetnika Solinskoga zaljeva gdje susreću se Mediteran i dinarsko zabrđe, more i tekućica Jadro, a zvukovi zavičaja odjekuju tragovima tisućljetne helenske, rimske, starokršćanske i hrvatske prošlosti.

 

Manastirine (Vizija rodnoga kraja), oko 1960., ugljen na papiru zagorjelom u požaru Paraćeva atelijera 1967., 53 x 42 cm, posveta na poleđini: Vjenčani poklon Anti i Marini Rendić-Miočević, 7. VII. 1973., donacija dr. Ante Rendića-Miočevića

Objedinjeni u već respektabilan presjek Paraćeva likovnoga stvaralaštva crteži, akvareli, gvaševi i tempere u bitnomu odražavaju tematske odrednice ovoga sadržajno konzistentnog opusa. S izuzetkom konstruktivističkoga traganja za formom i opijenosti francuskim joie de vivreom Paraćev se imaginarij generirao iz bogatoga tezaurusa prošlosti, krećući se unatrag radije nego naprijed. Nekako simptomatično za sve umjetnike oko 1900. iz Splita i okolice je to zaustavljeno vrijeme, grčevito odupiranje napretku, a njihovi odlasci i napuštanje zavičaja radi školovanja ili usavršavanja, uglavnom su uvijek manje značajni nego povratci.

Parać je upravo egzemplar zavičajne opsesije, te Omnia mea mecum porto popudbine. Dakako, povijesno-umjetnička tendencija apostrofiranja svega progresivnoga, inovativnog originalnog, u tijeku s europskim odlučit će se upravo za onaj pariški dio Paraća – zavodljive linije pariške koketerije, nepodnošljive lakoće postojanja i stvaranja. Novopridošli fundus Paraćevih djela u »Zvonimiru« odražava više podnošljivu težinu trajanja, s jedinom mogućom sudbinom slikara koji je rastao, molio se i volio u sjeni jablana i vrba kraj Gospe od Otoka ćuteći slavne dane krunidbe hrvatskih kraljeva u suglasju lepeta krila i zvonjave koja kao da odjekuje: Crkvica se gradi, Tamjanom se kadi.

Tri su ključne teme novih slika: eshatološke teme, kršćanska prošlost udružena sa starohrvatskom povijesti i zavičajne nostalgije. Povezane su dakako čitavim znanstveno-umjetničkim kontekstom kraja te objedinjuju Herkule hrvatske povijesti i arheologije, kao i crkve jer radi se o don Frani Buliću – arheologu, don Lovri Katiću – književniku i povjesniku te klasičaru Duji Rendiću-Miočeviću, da spomenemo samo one izravno povezane s djelima o kojima ćemo govoriti.

Slikarstvo je to temeljno rodoljubno, puno nostalgije za onim što je našem ništavnom vremenu prethodilo, a papiri na kojima prizor nastaje dvodimenzionalna su uprizorenja sjete i duboke nostalgije te danas već tako teško shvatljiva djela puna nepatvorene istine i ljepote.
Većina djela iz novih akvizicija nekoć su se nalazila u čuvenoj zagrebačkoj zbirci osebujnoga kolekcionara dr. Josipa Kovačića čiji se sakupljački nerv koncentrirao, osim na prve hrvatske slikarice rođene u 19. stoljeću, i na protagoniste istoga razdoblja pa se u zbirci znao naći i pokoji zanimljivi rad Kljakovića te, evo svjedočimo, i Paraća. Paraćeva djela iz te zbirke srećom danas nastavljaju život u zavičaju iz kojega su potekla te se podastiru javnosti koja ih je oduvijek dobro razumjela i s radošću baštinila.

Petra VUGRINEC

UČENICI I DJELATNICI OSNOVNE ŠKOLE KRALJICE JELENE PRIGODNOM SU SVEČANOŠĆU OBILJEŽILI ROĐENDAN SVOJE OSMOLJETKE – Kraljevski tim

SOLINSKA KRONIKA 338., 15. listopada 2022.

Naglasila bih i to da naši učitelji neprestano ulažu trud u napredovanja pa tako ove godine imamo velik broj onih koji su u proteklomu pandemijskom razdoblju promovirani u zvanje učitelja mentora i učitelja savjetnika dok je jedna kolegica stekla zvanje izvrsnoga savjetnika – rekla je ravnateljica Ružić upućujući čestitke promoviranim djelatnicima

Nakon dvije godine stanke učenici i djelatnici Osnovne škole kraljice Jelene prigodnom su svečanošću obilježili rođendan svoje osmoljetke, 8. listopada.

Nakon uvodne pjesme školskoga zbora okupljene je pozdravila ravnateljica Vesna Ružić koja se osvrnula na dobre rezultate i brojne projekte koje je ova škola zabilježila tijekom 16 godina svoga djelovanja.

– Za to je prije svega zaslužan dobar tim sastavljen od naših učitelja, učenika i svih djelatnika škole – rekla je ravnateljica Ružić upućujući zahvalu svima koji svojim radom i djelovanjem doprinose da ova škola iz godine u godinu krupnim koracima ide naprijed.

– Naglasila bih i to da naši učitelji konstanto ulažu trud u napredovanja pa tako ove godine imamo velik broj onih koji su u proteklomu pandemijskom razdoblju promovirani u zvanje učitelja mentora i učitelja savjetnika dok je jedna kolegica stekla zvanje izvrsnoga savjetnika – rekla je ravnateljica upućujući čestitke promoviranim djelatnicima.

Nakon uvodne pjesme školskoga zbora okupljene je pozdravila ravnateljica Vesna Ružić

Status mentora stekle su učiteljice razredne nastave Edita Rizvan, Dubravka Mišadin i Sanja Ivančić, prof. geografije i povijesti Marijana Bandić Buljan, prof. biologije i kemije Marijana Gudić te pedagoginja Sanja Matić. U status savjetnika promovirani su učiteljice razredne nastave Nives Bogdan i Zdenka Jerković, defektologinja Milica Duvnjak, prof. tjelesnog odgoja Jadranka Sučić i prof. tehničke kulture Zdravko Pelivan, dok je učiteljica Anita Čupić promovirana u zvanje izvrsnog savjetnika.

Bila je ovo prilika i za oproštaj s djelatnicima koji su stekli uvjete za odlazak u mirovinu, a riječ je o prof. hrvatskoga jezika Suzani Bačić, učiteljici razredne nastave Ani Zednik i prof. tjelesnog odgoja Tonču Banoviću.

– Punih 41 godinu i 10 mjeseci sam radila kao učiteljica, a uz to sam i majka četvero djece. Mogu reći da mi uistinu nije bilo lako uskladiti obiteljske obveze i angažman kojega sam imala na svom radnom mjestu, ali bilo mi je lijepo i da opet biram izabrala bih isto zanimanje – rekla je ovom prilikom umirovljena učiteljica Ana Zednik.

Veliki broj djelatnika je u proteklomu pandemijskom razdoblju promovirano u zvanje učitelja mentora i učitelja savjetnika dok je jedna kolegica stekla zvanje izvrsnoga savjetnika

Zahvalu svim učiteljima koji ulažu svoje znanje i trud u odgoj i obrazovanje novih generacija uputio je gradonačelnik Dalibor Ninčević.

– Uz to svim djelatnicima, a posebno učenicima čestitam 16. rođendan njihove škole uz napomenu kako je uz stjecanje novih znanja iznimno važno graditi prijateljstva, družiti se i zdravo odrastati. Na tomu putu odrastanja, pored roditelja, obitelji i učitelja, i dalje će vas pratiti vaš Grad Solin. Želja nam je osigurati vam optimalne materijalne uvjete za vaš razvoj i edukaciju – rekao je gradonačelnik dodajući kako su na tom tragu, a u suradnji sa Županijom splitsko-dalmatinskom, napravljeni određeni koraci kako bi se u Solinu u bliskoj budućnosti moglo krenuti s izgradnjom srednje škole.

Uslijedio je bogat program učeničkoga stvaralaštva ispunjen pjesmom, plesom i recitacijama koje su bili obilježene i važnim povijesnim datumima koji se obilježavaju na dan 8. listopada, a to je obljetnica krunidbe kralja Dmitra Zvonimira i obljetnica preminuća kraljice Jelene čije ime ova škola s ponosom nosi.

GRADONAČELNIK ODRŽAO SASTANAK S CILJEM RJEŠAVANJA PROBLEMA PASA LUTALICA – Divlji čopor hara Solinom

SOLINSKA KRONIKA 338., 15. listopada 2022.

– Pri tom svakako treba voditi računa o zaštiti životinja, ali, uz dužno poštovanje prema psima, sigurnost građana našega grada ipak mi je najvažnija. Ne zanima me prebacivanje odgovornosti s institucije na instituciju, svi smo odgovorni ako se nekome od djece nešto dogodi. Zato djelujmo odmah i bez odgode – pozvao je gradonačelnik Ninčević

Stanovnici solinskih naselja Mravince i Kučine, ali i istočnih dijelova Splita, Dračevca i područja uz Karepovac, godinama žive u strahu od čopora divljih pasa koji lutaju tim područjem.

Riječ je o problemu koji se u zadnje vrijeme dodatno intenzivirao što potvrđuje činjenica da građani gotovo svakodnevno dojavljuju o njihovom približavanju kućama, posebno u noćnim i ranim jutarnjim satima.

Gradonačelnik Dalibor Ninčević održao je tim povodom sastanak s predstavnicima državnih institucija, nadležnih službi, odgovornih društava, tvrtki i drugih dionika koji bi svojim djelovanjem mogli pridonijeti rješavanju ovoga za grad Solin »gorućeg problema«.

– S obzirom na situaciju koja je eskalirala s čoporima pasa, hitno smo organizirali sastanak svih dionika kako bismo pokušali riješiti ovaj problem koji uistinu nije lagan i koji ne egzistira od jučer – rekao je gradonačelnik Ninčević nakon sastanka održanoga u solinskoj Gradskoj vijećnici.

Neodgovorni vlasnici

– Na sastanku su sudjelovali predstavnici Grada Solina, komunalnoga redarstva, predstavnik Grada Splita, tvrtke As Eko kao koncesionara za zbrinjavanje životinja, predstavnici HGSS-a, Županije splitsko-dalmatinske, policije te lovne i veterinarske inspekcije, a intencija nam je bila donijeti zaključke kako bi se ovaj problem što prije riješio.

Moram istaknuti i to da su za njega u prvom redu krivi neodgovorni vlasnici koji ostavljaju pse i oni postaju lutalice, grupiraju se i stvaraju čopore koji predstavljaju ugrozu za građane, pogotovo za djecu.

Dogovorili smo se da će od idućega tjedna sve institucije, a posebno najmjerodavnije, tvrtka As Eko, komunalne službe grada Solina, policija i HGSS, organizirati cijelonoćna dežurstva na pojedinim lokacijama kako bi pokušali prevenirati određena ponašanja tih čopora, uspavati pse i poduzeti sve ono što zakon predviđa kako bi se problem riješio – poručio je Ninčević.

Sastanku je nazočio i voditelj Odsjeka za redarstvo Grada Splita Goran Dlaka, koji je iskazao podršku Gradu Solinu u rješavanju problema koji muči i prigradska splitska naselja.

– Dosad smo već imali koordiniranih akcija s Gradom Solinom i u nekoliko navrata se uspjelo uhvatiti nekoliko jedinki, ali problem i dalje egzistira – rekao je Dlaka najavljujući daljnju intenzivnu suradnju s Gradom Solinom.

Divlji i nepripitomljivi

Prema riječima Leonarda Krnčevića, predstavnika tvrtke As Eko, riječ je o nečipiranim i asocijalnim psima koji nemaju nikakvoga kontakta s ljudima te su vrlo teško udomljivi.

– Ti se psi teško pripitomljavaju i vrlo su problematični. Mi ovo radimo već desetak godina, ali sanacija Karepovca je izazvala eskalaciju, psi su izašli iz prostora u kojemu su prije obitavali i predstavljaju ugrozu.

Osim toga riječ je o teškomu terenu kojim smo se nakon požara mogli kretati, ali sad je to postalo gotovo nemoguće. U svakom slučaju teško je bilo što planirati jer se tim psima ne možemo približiti.

Imamo želju i volju, svakodnevno izlazimo na teren, građani nas zovu, ali psi u nekoliko minuta nestanu. Jako su brzi, a kreću se na području površine od oko pet kilometara kvadratnih – rekao je Krnčević savjetujući građanima da u slučaju susreta s čoporom oštro zaviču te bace kamen ili štap.

Zaključujući sastanak gradonačelnik je poručio kako je prije svega važno da sve institucije djeluju preventivno i da zajedno pristupe rješavanju ovog problema.

– Pritom svakako treba voditi računa o zaštiti životinja, ali, uz dužno poštovanje prema psima, sigurnost građana našega grada ipak mi je najvažnija. Ne zanima me prebacivanje odgovornosti s institucije na instituciju, svi smo odgovorni ako se nekome od djece nešto dogodi. Zato djelujmo odmah i bez odgode – pozvao je Ninčević.

SREDINOM LISTOPADA ODRŽANA 12. SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA – Od POS-ovih stanova do grobnica

SOLINSKA KRONIKA 338., 15. listopada 2022.

U prvom polugodištu 2022. ukupno ostvareni prihodi konsolidiranoga proračuna iznosili su nešto više od 69.1 milijuna kuna i bili su manji nego u istom razdoblju 2021. za 3 milijuna što je u odnosu na godišnji plan iznosilo 36.89 posto

Tijekom aktualnoga sata, na početku 12. sjednice Gradskoga vijeća Solina održane 14. listopada, vijećnici su se zanimali za dinamiku izgradnje stanova iz Programa poticane stanogradnje u naselju Sveti Kajo kao i za broj pristiglih zahtjeva za kupnju stana.

Prema riječima gradonačelnika dinamika izgradnje ide planiranim tempom i budući stanari bi tijekom sljedeće godine trebali useliti u svoje stanove, a interes je iznimno velik što potvrđuje i brojka od oko 150 pristiglih zahtjeva.

Nadalje, vijećnici su apelirali da se na autobusno stajalište pored TC-a »Tommy« postavi nadstrešnica, a zanimali su se i za niz drugih tema kao što su podjela kanti za razvrstavanje otpada te dinamika njegova odvoza u Ulici don Frane Bulića, dodjelu potpora poduzetnicima, odnosno subvencioniranje povećanih troškova za potrošnju električne energije.

Nadalje, upozorili su na potrebu postavljanja uspornika u određenim ulicama, zapošljavanje novih vatrogasaca, opremanje novoga igrališta pored PC-a u Rupotini te uređenje sportskoga centra Žižina glavica, uređenje parkirališta za motocikle i parka za pse te izgradnju kanalizacije u Arapovcu i nadvožnjaka na Širini.

Izvješće o gradonačelnikovu radu i polugodišnjem izvršenju proračuna

Prva točka dnevnoga reda sjednice odnosila se na izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje od siječnja do lipnja 2022.

U navedenomu izvještajnom razdoblju gradonačelnik je donio 71 akt iz svoje nadležnosti, te utvrdio 40 prijedloga koje je proslijedio Gradskomu vijeću na raspravu i donošenje, a Gradsko vijeće je prihvatilo 32 prijedloga.

I ovom je prilikom istaknuto kako je Ured gradonačelnika otvoren za prijem građana svakoga utorka i petka, a u slučaju hitnosti omogućen je izravan kontakt s gradonačelnikom.

U slučaju bilo kakvoga upita, gradonačelnik koordinira kontakt građana s upravnim odjelima te promptno djeluje kako bi građani što prije dobili potrebne odgovore.

Osim o radu svoga ureda gradonačelnik je iznio detaljne informacije i o radu svih gradskih odjela, a vijećnici su podneseno izvješće usvojili većinom glasova.

Uslijedilo je izvješće o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2022. usvojenog 29. ožujka 2022. Kojega je predstavila pročelnica Odjela za proračun i računovodstvo Tihana Žižić.

U prvom polugodištu 2022. ukupno ostvareni prihodi konsolidiranoga proračuna iznosili su nešto više od 69.1 milijuna kuna i bili su manji nego u istom razdoblju 2021. za 3 milijuna što je u odnosu na godišnji plan iznosilo 36.89 posto.

Jedan od glavnih razloga manjega ostvarenja proračunskih prihoda u odnosu na planirano jest taj da je Proračun Grada Solina za 2022. usvojen tek krajem ožujka te se tek nakon toga krenulo u postupak javne nabave vezano uz pojedine investicije.

Zbog toga su planirane pomoći iz drugih proračuna, od ostalih subjekata unutar općega proračuna i od EU sredstava ostvarene znatno manje od polugodišnjega plana jer se pomoći dobivaju na temelju ovjerenih računa o izvršenim radovima.

U istom polugodišnjem razdoblju ostvareni rashodi konsolidiranoga proračuna iznosili su oko 69.9 milijuna kuna što u odnosu na godišnji plan iznosi 36.89 posto.

Najviše je u apsolutnom iznosu u odnosu na polugodišnji plan podbacilo izvršenje podskupine računa u stavci Građevinski objekti. Naime s gradnjom pojedinih građevinskih objekata počet će se tek u drugomu dijelu godine jer prije gradnje treba izvršiti pripremne radnje, otkup zemljišta, izradu projektne dokumentacije, dobivanje dozvola i provođenje javne nabave.

U konačnici je na dan 30. lipnja konsolidirani proračun imao višak prihoda u iznosu od 2.9 milijuna kuna.

Prijedlozi izmjenâ i dopunâ

U nastavku sjednice predstavljen je prijedlog Izmjena i dopuna programa građenja te programa održavanja komunalne infrastrukture na području grada Solina za 2022.

Sredstva planirana za građenje komunalne infrastrukture sukladno predloženim izmjenama i dopunama bit će manja za 2.2 milijuna kuna te sada iznose ukupno 24.2 milijuna, dok su sredstva namijenjena održavanju manja za 719 tisuća kuna i sada iznose 13.5 milijuna.

Na sjednici su predstavljeni i prijedlozi odluka o izmjenama programa javnih potreba u kulturi, javnih potreba u sportu te programa socijalne skrbi Grada Solina za 2022.

Plan sredstava za sufinanciranje javnih potreba u kulturi za 2022. povećan je za 160 tisuća kuna te sada iznosi 7.8 milijuna, dok su ukupna sredstva namijenjena sportu veća za 65 tisuća kuna i sukladno novom planu iznose 7.4 milijuna.

Istovremeno su sredstva namijenjena financiranju programa socijalne skrbi u tekućoj godini povećana za 1.9 milijuna kuna i sada iznose 12.5 milijuna. Najveće povećanje u okviru ovoga programa bilježi se u programu socijalne zaštite djece i mladih, za 1.1 milijuna kuna, a najveći dio navedenoga iznosa odnosi se na potrebe većega izdvajanja u stavci subvencioniranog prijevoza đaka i studenata.

Vijećnici su odlučivali i o prijedlogu Odluke o utvrđivanju cijena prava korištenja obiteljskih grobnica na Novomu groblju Solin koje su u fazi izgradnje.

Cijena prava korištenja utvrđuje se prema tipu obiteljskih grobnica pa će tako obiteljska grobnica sa 6 ukopnih mjesta stajati malo više od 80 tisuća kuna, s 4 ukopna mjesta 71 tisuću kuna odnosno 73 tisuće ovisno o tipu grobnice te s 2 ukopna mjesta malo više od 55 tisuća kuna.

Plaćanje obiteljskih grobnica korisnik je dužan izvršiti u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora, a odobreno je i obročno plaćanje na 24 jednake mjesečne rate uz kamatnu stopu od 3 posto.

Ukoliko se plaćanje izvrši odjednom korisniku se odobrava popust od 5 posto od ukupnoga iznosa. Gradonačelnik će nakon raspisanoga natječaja za prodaju grobnica osnovati i imenovati povjerenstvo koje će utvrditi konačnu listu potencijalnih korisnika, a temeljem utvrđenih prioriteta.

USVOJENI PRIJEDLOZI IZMJENA I DOPUNA

Proračun smanjen za 10.5. milijuna kuna

Najviše se u odnosu na plan povećavaju prihodi od poreza i prireza na dohodak i to za 5 milijuna kuna zbog većega broja zaposlenih nakon pandemije, a najviše se smanjuje podskupina računa vezanih uz pomoć iz Državnoga proračuna, odnosno sredstava Europske unije, za 4.7 milijuna, te prihodi od komunalnoga doprinosa i naknade, za 3.8 milijuna

Proračunom Grada Solina za 2022. usvojenim krajem ožujka, konsolidirani prihodi Grada i ustanova u vlasništvu Grada bili su planirani u iznosu od 186.3 milijuna kuna.

Prijedlogom izmjena i dopuna proračuna, predstavljenim na 12. sjednici Gradskoga vijeća, konsolidirani prihodi smanjuju se za 10.5 milijuna kuna te sada iznose 175.7 milijuna.

Zbog (nenadane) pojave arheoloških ostataka u arheološkoj zoni u strogom gradskom središtu odustalo se od izgradnje kulturno (informativnog) centra te će sredstva najvjerojatnije biti preusmjerena u adaptaciju Doma »Zvonimir«

Pritom se prihodi Grada Solina smanjuju za 11 milijuna, a prihodi Gradske knjižnice Solin za 42 tisuće kuna. Istovremeno se prihodi Dječjeg vrtića »Cvrčak« povećavaju za 500 tisuća kuna dok prihodi Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« ostaju nepromijenjeni.

Najviše se u odnosu na plan povećavaju prihodi od poreza i prireza na dohodak i to za 5 milijuna kuna zbog većega broja zaposlenih nakon pandemije, a najviše se smanjuje podskupina računa vezanih uz pomoć iz Državnoga proračuna, odnosno sredstava Europske unije, za 4.7 milijuna, te prihodi od komunalnoga doprinosa i naknade, za 3.8 milijuna.

Rashodi, a time i prihodi, planirani iz EU sredstava manji su jer nadležna ministarstva kasne u objavi poziva za provođenje pojedinih Proračunom predviđenih projekata.

Također, zbog uvjetâ konzervatora neće se pristupiti planiranim radovima na izgradnji Kulturnoga centra, vezanim uz EU projekt »Ljetne pozornice Splitske aglomeracije«, a odobrena sredstva bi se sljedeće godine trebala uložiti u adaptaciju Doma »Zvonimir«.

U Proračunu za 2022. bio je planiran višak prihoda iz prethodnih godina u iznosu od 6.5 milijuna, ali je taj višak u prvom polugodištu 2022. korekcijom povećan za još 35 tisuća kuna te u Izmjenama i dopunama Proračuna iznosi 6.5 milijuna.

Ukupni rashodi planiraju se u visini prihoda, 175.7 milijuna te uvećani za spomenuti višak iznose 182.2 milijuna što znači da su u odnosu na prvi plan proračuna manji za 10.5 milijuna.

PEDIJATRIJA – Opasnosti ljetnih radosti

SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.
Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ, dr. Med., spec. pedijatar

Ljeto donosi niz radosti kako nama tako i našoj djeci. Vrijeme je godišnjih odmora kada više boravimo u prirodi, na zraku, na plažama. Vrućine smanjuju oprez kod svih, tako da zaboravljamo o ljetnim aktivnostima insekata, gmazova i mnogih drugih morskih životinja

Ubod insekata

Najčešći ubod insekata u našoj ordinaciji je ubod komarca. Ima ih poprilično u našemu okolišu, naročito gdje ima zelenila, gdje se zalijeva trava, cvijeće, povrće. Tamo gdje zaostanu lokvice s ustajalom vodom, razmnožavaju se komarci. Ubodi na koži izazivaju crvenilo, otok i svrbež. Ako nema alergijske reakcije na ubod komarca, nanosi se kamagel, hladni oblog, crvenilo i svrbež prođu. Ako je izražena alergijska reakcija i ako dođe do superinfekcije kože na mjestu uboda treba se javiti liječniku.

Osim komaraca česti su i ubodi osa, pčela, manje stršljena i mrava. Kod uboda pčele u ranici ostaje žalac s mjehurićem otrova iz zatka koji je potrebno što prije ukloniti. Za razliku od pčela koje napadaju samo kada se uznemire, stršljeni i ose su vrlo agresivni insekti, ne ostavljaju žalac i mogu ubosti nekoliko puta.

Otrov stršljena i ose je toksičniji i alergijske reakcije na njihov ubod su teže. U kliničkoj slici na mjestu uboda insekta prisutno je crvenilo, otok i bol koji nastaju kao rezultat djelovanja otrova. Kod manjega broja pacijenata javlja se alergijska reakcija koja se manifestira urtikarijom (koprivnjačom), glavoboljom, mučninom, povraćanjem, proljevom i nesvjesticom, te bolom u prsima, otežanim gutanjem i poremećajem svijesti. Može doći do otoka usnica, vjeđa, otežanoga disanja (anafilaktička reakcija).

Kod najteže alergijske reakcije dolazi do gubitka svijesti, pada krvnoga tlaka, koža i sluznice su modre boje, te nemogućnost zadržavanja stolice i mokraće. Alergijske reakcije se mogu pojaviti nakon prvoga uboda insekata ili nakon drugoga ili trećega uboda. Nakon sustavne alergijske reakcije treba se odmah javiti liječniku.

Odmah se ordinira adrenalin, antihistaminik i kortikosteroid te se dijete uputi u bolnicu. Sve osobe koje su imale anafilaktičku reakciju na ubod insekata sa sobom trebaju nositi pribor za samopomoć (adrenalin koji se primjenjuje autoinjektorom, tablete antihistaminika i kortikosteroida), te što prije potražiti liječničku pomoć. Prevencija uboda insekata je vrlo važna u ljetnim danima.

Ne treba hodati bos, treba izbjegavati odjeću jarkih boja i jake parfeme koji privlače insekte. Izbjegavati mahanje rukama u blizini insekata, jer potiču agresivnost naročito ose, stršljena, pčele. Preporuča se ne jesti hranu jakog mirisa na otvorenom, slatko voće, salamu i dr. Ne piti sokove intenzivnoga mirisa ili boje jer insekti često upadaju u čašu takvoga soka. Potrebno je držati zatvorene kante za smeće. Na prozore je potrebno staviti mreže, komarice kako bismo mehanički spriječili ulazak komaraca u sobu gdje boravi dijete, ne paliti svjetlo. Prilikom boravka u prirodi preporuča se dijete namazati repelentom (sredstvo koje odbija insekte).

Ugriz zmije

Ovo vruće i sušno ljeto u našemu je podneblju puno zmija. Postoje dvije vrste otrovnih zmija kod nas poskok i riđovka. Obje karakterizira trokutasti oblik glave, uske eliptične oči, imaju kraće i zdepastije tijelo u odnosu na neotrovne zmije, kao i tamna vijugava linija koja se proteže od glave do vrha repa, a poskok ima i roščić na vrhu nosa.

Na mjestu ugriza zmije prisutne su dvije ubodne ranice od zmijskih zuba udaljene 6 do 8 mm, iako katkad može biti samo jedna ranica ili samo ogrebotina. Unutar nekoliko minuta nakon ugriza zmije, a ponekad i nakon nekoliko sati na mjestu ugriza zmije javlja se oteklina, oštra i sijevajuća bol, potkožna krvarenja ili mjehurići ispunjeni krvavim sadržajem, te glavobolja, vrtoglavica, nesvjestica, mučnina i povraćanje, a nakon nekoga vremena oteknu i regionalni limfni čvorovi. Ako dođe do šoka (najčešći uzrok smrti) dolazi do pada krvnoga tlaka, ubrzanoga rada srca, koža je orošena znojem, hladna i blijeda, te može nastupiti zatajenje disanja.

Potrebno je zatražiti liječničku pomoć bez obzira je li je dijete ugrizla otrovna ili neotrovna zmija. Ako smo sigurni da je zmija neotrovna mjesto ugriza treba oprati vodom, pokriti sterilnom gazom i zaviti. Ako se radi o ugrizu zmije otrovnice dijete treba strogo mirovati, ugrizeni dio tijela treba imobilizirati, a ranu pokriti sterilnom gazom (ne preporučuje se isisavanje otrova iz rane, ne stavljati led na mjesto ugriza, trave ili masti na ranu, zarezivanje ili paljenje rane).

Iznad ugrizne rane 5 do 10 cm treba podvezati ekstremitet elastičnim zavojem kako bi spriječili venski i limfni protok kojim se širi otrov, ali ne i arterijski. Ugrizeno dijete treba što prije odvesti u zdravstvenu ustanovu. Protuotrov se daje isključivo u zdravstvenim ustanovama jer je njegovo davanje rizično. Dijete treba zaštiti i protiv tetanusa. Uredno cijepljena djeca su zaštićena protiv tetanusa.

Što učiniti da nas zmija ne ugrize? Ako primijetite zmiju nemojte joj se približavati, ne dirajte je čak i ako je mrtva. Potrebno je nositi prikladnu obuću, tenisice i zatvorene cipele, ne japanke kada idemo u prirodu. Treba hodati po uhodanim stazama. Posebno treba biti oprezan pri hodanju po stijenama i kamenjaru.

Ugriz pauka

Kod nas je otrovni pauk crna udovica. Ona ima žutonarančaste do crvene točke na leđima. Ugriz pauka je bezbolan, a ispušteni je otrov vrlo jak. Deset minuta nakon ugriza javlja se bol u regionalnim limfnim čvorovima, leđima, trbuhu, bedrima i potkoljenicama. Bolovi postaju sve jači, dolazi do grčenja mišića, koža postaje znojna i osjetljiva na dodir, javljaju se napadi razdražljivosti i osjećaj smrtnoga straha. Treba se odmah javiti liječniku.

Ubod meduze

U kontaktu s meduzom (žarnjak), meduza izbacuje žarne niti, te se na mjestu uboda javlja jaka bol, crvenilo i mjehurići. Nakon uboda treba ostati miran, ne trljati mjesto uboda, jer se time otrov dodatno utrljava u tkivo. Mjesto uboda treba isprati morskom vodom, nikako slatkom jer pojačava osjet boli, a lovke se treba odstraniti pincetom ne prstima.

Mjesto uboda dobro isprati octom ili alkoholom, te imobilizirati. Ubodi na području lica, očiju i genitalija zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Ubod na području očiju može biti vrlo opasan jer može uzrokovati trajno oštećenje vida. Ubodi oka se moraju isprati tekućom vodom, ne morskom. Ubod meduze može izazvati i anafilaktičku reakciju te se treba što prije javiti liječniku. Mrtvu meduzu ne treba dirati jer i ona može opeći.

Ubod vlasulje

Vlasulja je žarnjak koji sadržava žarnice ispunjene otrovom. Na mjestu uboda javlja se crvenilo, mjehurići i ne jaka bol. Mjesto uboda treba isprati morem, octom ili alkoholom. Ako je zahvaćena veća površina kože može se javiti mišićna bol, povišena temperatura, povraćanje i gubitak svijesti, te je potrebna hitna medicinska pomoć.

 

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Prirodni čuvari zdravlja

SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.
Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ

Kupina je bogata vitaminom C te se koristi za jačanje želuca, probave, pluća, krvi i zubnoga mesa. Jača, čisti i obnavlja crijevnu floru, a suhim plodovima kupine jača se slabi želudac
Osobito se preporučuje konzumacija bresaka djeci u razvoju jer je vitamin B2 odgovoran za pravilan rast i razvoj. Osim toga breskve sadrže i voćne kiseline, bjelančevine, škrob, željezo.
Jabuke sprječavaju karijes bolje nego pranje zubi pranjem uništavamo 60 posto bakterija u ustima, a jedenjem jabuke 90 posto

Kupina – Rubus fruticous L.- porodica – Rosaceae

Kupina je biljka penjačica koja svuda po svijetu raste u izobilju stoga je teško odrediti njezino podrijetlo, ali smatra se da potječe iz sjevernih područja. Ovo popularno bobičasto voće nije teško uzgojiti pa se često može vidjeti u vrtovima. Kupina ako se pravilno uzgaja donosi redoviti prinos svake godine. Raste kao grm čiji se visoki izdanci granaju iz korijenovih žila, listovi se sastoje od eliptičnih nazubljenih listića, a cvjetovi su srednje krupni, bijele i ružičaste boje. Njezini plodovi su crvene boje, a kada dozru postanu tamnoplavi ili crni.

Od kupina se može praviti džem, čaj, pekmez, sladoled, vino, liker, a može se i smrzavati, sušiti, kuhati i peći, ali najbolje je koristiti u sirovom obliku, jer tako sadržava najviše nutrijenata.

Vino od kupina je najpoznatiji pripravak koji se priprema tako da se u četiri kilograma zrelih kupina doda 1,5 kg meda. Kupine treba dobro izgnječiti i složiti u čistu veliku staklenku, red zgnječenih kupina pa red meda, dok sve ne potrošite. Teglu s kupinama i medom držite na suncu tjedan dana. Nakon jednoga tjedna dobiveni sok se procijedi kroz gazu i ulijeva u manje boce, ali nemojte puniti do vrha da bi kupinovo vino moglo vriti. Nakon tjedan dana kupinovo vino se ponovo procijedi, a boce bez zatvaranja se omotaju pamučnom krpom. Na kraju, nakon 15 dana, kada je vrenje završeno boce se zatvore plutenim čepom. Vino od kupine ublažava anemiju, potiče probavu i jača imunitet i izvanredan je dodatak prehrani za slabu djecu i brži oporavak od bolesti.

Sirup od kupina se priprema na način da se na kilogram kupina doda 60 dkg šećera. Kupine se operu, očiste od peteljki i zgnječe. Dodaje se 20 dkg šećera, izmiješa i ostavi pokriveno na hladnomu mjestu do idućega dana. Ocijedi se sok iz voća, doda šećer i zagrijava miješajući. Sok se kuha oko 5 minuta i vruć ulijeva u boce koje se odmah zatvore.

Kupina obiluje flavonolima što je čini idealnom za zdravlje srca. Magnezij koji je zastupljen u kupinama pomaže u regulaciji krvnoga tlaka, prevenciji aritmije i nepravilnih otkucaja srca. Istraživanja su pokazala da cijanidin-3-0-glukozid iz kupina djeluje protiv razvoja arteroskleroze jer štiti krvne žile od endotelijalne disfunkcije, djeluje protiv slobodnih radikala i smanjuje upale i zadebljanje arterija.

Vrijedno je znati i da redovita konzumacija kupina poboljšava kognitivne sposobnost, jer njezini polifenolni spojevi ne dopuštaju slabljenje motoričkih i kognitivnih sposobnosti, te poboljšavaju pamćenje i neuralne funkcije.

Kupine obiluju antioksidansima pa tako sadrže i antioksidans antocijanozid koji ima gotovo nevjerojatno pozitivne učinke na zdravlje te štiti organizam od mnogih bolesti uzorkovanih oksidativnim oštećenjima.

Kupine su vrlo djelotvorne za zdravlje očiju, dokazano je testiranjem kod oboljelih od makularne degeneracije da je postignuto značajno poboljšanje vida. Također su postignuti izvrsni rezultati i kod dijabetičke retinopatije.

Kupina se nalazi na listi top 10 namirnica s najviše antioksidanata koji djeluju preventivno protiv karcinoma, a osobito je djelotvorna u borbi protiv raka pluća, debelog crijeva i jednjaka.

Kupina je bogata vitaminom C te se koristi za jačanje želuca, probave, pluća, krvi i zubnoga mesa. Jača, čisti i obnavlja crijevnu floru, a suhim plodovima kupine jača se slabi želudac.

List kupine također ima ljekovita svojstva, jer obiluje adstringentnim taninima koji koriste kod proljeva i dizenterija. Zbog svoje učinkovitosti ga je Njemačka komisija uvrstila u svoj registar kao tretman protiv proljeva. Može se koristi kao oblog za liječenje podbuhlosti lica i očiju.

Priprema se na način da se 2 čajne žličice suhih listova kupine prelije s 2,5 dcl kipuće vode i nakon 15 minuta procijedite. Djelotvoran je kod grlobolje, upale krajnika, bolesnih desni i afti u ustima. Za izbacivanje sekreta i sluzi iz bronhija, čaju od listova kupine dodati med i propolis. Takav čaj otvara apetit te liječi želudac. Čaj od listova pojačava mokrenje. Korijen kupine se također koristi u čajnim mješavinama jer pojačava diuretično djelovanje i pomaže u zaustavljanju krvarenja u menopauzi.

Breskva – Prunus persica L.- porodica Rosaceae

Porijeklom iz Kine, pa kroz Perziju i Antičku Grčku breskve su najprije dospjele na Mediteran. Grčka i Perzija su ih uzgajali već 300 godina prije Krista, dok su Rimljani prenijeli njezin uzgoj na čitavu Europu. Smatra se da su je Španjolci prenijeli u Novi svijet, gdje je sredinom 18. st. već postala autohtona vrsta. Sa širenjem breskve u Europu poveziva se i Marko Polo. Ova plemenita voćka je sad raširena diljem svijeta, poznato je da je ima oko 2500 različitih sorti.

Iako je najbolja za konzumaciju svježa od nje se mogu pripremati sokovi, sirupi, kompoti, želei, džemovi, likeri, a može se i sušiti. Međutim manje je poznato da je breskva i ljekovita biljka od koje se mogu koristiti osim ploda i cvijet i list za pripremu čajeva ili sokova u ljekovite svrhe.

Pupoljci cvjetova se naravno sakupljaju za vrijeme cvatnje, a list za vrijeme cijele vegetacije, suše se na sjenovitom i prozračnom mjestu u tankom sloju, dok je plod najbolji za konzumaciju kada sazrije. Poznato je također da breskve nastavljaju zriobu i nakon branja s tim da se tada ne povećava količina šećera u plodu.

Breskve su za organizam pravi melem, bogate su hranjivim tvarima, voćnim šećerom te su vrlo sočne, stoga ih se u sezoni bresaka treba maksimalno koristiti. Kao i ostalo obojano voće, bogate su beta-karotenima, ali zbog svoga bogatstva mineralima i vitaminima breskve su i ljekovite za određene probleme. Od minerala, najviše sadrže kalij, oko 190 mg/100g, zatim fosfor, magnezij, kalcij, sumpor, klor i natrij.

Od vitamina sadrži karoten, C, B1, B2, B5 i B6. Naime breskve spadaju u voće najbogatije vitaminom B2, čiji nedostatak dovodi do usporavanja rasta, propadanja kože i slabljenja vida. Zahvaljujući vitaminu B2, pomaže za očuvanje dobroga vida, mekane i elastične kože te općenito održavanje mladolikoga izgleda. Osobito se preporučuje konzumacija bresaka djeci u razvoju jer je vitamin B2 odgovoran za pravilan rast i razvoj.

Osim toga breskve sadrže i voćne kiseline, bjelančevine, škrob, željezo. Možda je najbitnije da breskve sadrže oko sedam puta više kalija od natrija. S obzirom da kalij kao mineral pomaže u održavanju ravnoteže i pravilne razine drugih minerala, pomaže radu i čvrstoću mišića, omogućava prijenos impulsa među živčanim stanicama, regulira ritam srca i sudjeluje u procesu opskrbe mozga kisikom.

Stoga se breskve koje su bogate kalijem preporučaju kod osoba s osjećajem mišićne slabosti, kod osoba sa srčanom aritmijom, s osjetljivim živčanim sustavom te djeluju diuretski.

Poznato je da breskve pospješuju probavu, pogotovu masne hrane, jer povećavaju izlučivanje želučanih sokova te zaustavljaju mučninu i povraćanje. Osim toga zadnja istraživanja pokazuju da je konzumacija bresaka poželjna za snižavanje povišenoga krvnog tlaka, da pomaže kod bolesti pluća, da sprječava razvoj karcinoma, te povoljno djeluje kod groznice i malarije.

Za jačanje jetre, želuca i pluća koristi se breskvin čaj, 30 g cvijeta prelije se s pola litre ključale vode ili mlijeka. Kada odstoji 5 do 10 minuta, procijedi se i pije triput dnevno po jedna šalica.

Čaj od breskvinoga lista se koristi i za zaustavljanje povraćanja u trudnoći. Potrebno je čaj pripremati navečer, na način da se oko 50 g osušenog breskvinog lišća prelije s 5 dcl vrele vode, čuva poklopljeno dok se ne ohladi, procijedi i preko noći ostavi u hladnjaku. Ujutro se zagrije te popije na prazan želudac i nastavlja se kasnije piti ista količina svaka 2 sata.

Čaj od lista i cvijeta breskve koristi se kao diuretsko sredstvo, oko 30 g mješavine se prelije s litrom ključale vode, ostavi 15 min poklopljeno, procijedi i pije se umjesto vode.

Breskva se koristi i za njegu lica u obliku maske od svježih i zrelih plodova. Zgnječene breskve se drže kao maska dvadesetak minuta, nakon čega je najbolje lice oprati breskvinim čajem. Koža će biti osvježena, zategnuta, čista i glatka te sačuvati mladenački izgled.

Jabuka – Malus communis, porodica Rosaceae

Jabuka je plod bogat brojnim hranjivim tvarima i gotovo svim potrebnim nutrijentima te doprinosi boljem zdravlju. Ima više od 7 000 sorti jabuka, međusobno različitih po okusu, slatkoći, kiselosti, konzistenciji ili sočnosti. Smatra se jednom od najvažnijih poljoprivrednih kultura, iako su u prirodi zastupljene i divlje sorte.

Nije svejedno konzumira li se jabuka sama ili u kombinaciji s drugom hranom. Preporuka je jesti jabuku pola sata prije obroka ili nekoliko sati poslije. Ako se konzumira skupa s ostalom hranom počinje fermentirati u probavnom sustavu, pa najbolja svojstva jabuke propadaju. Poznato je da se preradom hrane u organizmu stvaraju kiseline i gomilaju produkti razgradnje, zbog čega nutricionisti preporučuju unos što veće količine voća i povrća, koje sadrži puno vode, vitamina i mineralnih tvari. Jabuka u organizmu djeluje lužnato uspostavljajući ravnotežu kiselo-lužnate reakcije.

U 100 g ploda ima oko 47 kalorija. Pored toga jabuke su bogate mineralima, vitaminima i biljnim vlaknima. Sto grama jabuke sadrži oko 6 mg vitamina C, 7,2 mg kalcija, 115 mg kalija, 4,3 mg magnezija, 7,2 mg fosfora i 2 g vlakana. U zrelomu plodu jabuke najviše je do 85 % vode, zatim su ugljikohidrati 12 %, u manjim količinama nalazi se jabučna kiselina, klorofil, karoteonidi i antocijani, vitamini (A, B, C, E), nalaze se i esteri octene, limunske, jantarne, mliječne, oksalne, salicilne, kapronske i mravlje kiseline, te iako u vrlo malim količinama i sve esencijalne i neesencijalne.

Jabuke sprječavaju karijes bolje nego pranje zubi (pranjem uništavamo 60 posto bakterija u ustima, a jedenjem jabuke 90 posto). Može se koristiti protiv nesanice i za osvježenje, ubrzava metabolizam, pomaže pri mršavljenju i reguliranju probave. Jabuka produžava mladost organizma, pročišćava ga, a zbog zastupljenosti fosfora djeluje na živčani sustav, tj., korisna je kod stresnih situacija.

Jednako su dobre kod kožnih bolesti, bolesti bubrega i mjehura. Pečene jabuke su izvrstan lijek kod promuklosti (u sredini se izdube, stavi im se žlica meda, može se staviti i polovica oraha, ispeku e i jedu tople).

Pektini iz jabuke imaju veliku ulogu pri odstranjivanju kolesterola jer su lako topivi u vodi, pa bubreći »zarobljavaju« molekule kolesterola i odvode ga iz organizma. Jednako je i s taninima, koji djeluju pri probavljanju masti.

Jabuke reguliraju i kiselinu u želucu, ubrzavaju prolaz bjelančevina i masti kroz želudac, a pomažu i u čišćenju organizma potičući rad jetre i bubrega i pomažući efikasnije izbacivanje velikog broja otrova iz tijela.

Sok od kiselih jabuka liječi prehladu, promuklost, kašalj, te pomaže čišćenju ovapnjenih krvnih žila. Za to su odgovorni polifenoli, koji hvataju slobodne radikale. Izolirani i koncentrirani poliflavonoidi služe kao prirodna bojila za hranu, ali i kao lijek za prevenciju i liječenje raznih bolesti.
Od bioflavonoida jabuke imaju najviše antocijana, koji je koncentriran u kori. Antocijanidi imaju protuupalno djelovanje, djeluju zaštitno na jetru i srce te smanjuju pojavnost karcinogenih bolesti, te djeluju stimulativno na obrambeni sustav, a pojačavaju i djelovanje C vitamina.

Kora jabuke bogata je i flavonoidom kvercetin koji ima antioksidativna svojstva, posebice u sprezi s vitaminom C. Ima vrlo pozitivan učinak na razvoj neurodegenerativnih bolesti (Alzheimerove, Parkinsonove). Kvercetin štiti kožu od oštećenja UV-B zrakama, ima protuupalno djelovanje i antialergijski učinak. Također smanjuje stvaranje mokraćne kiseline u organizmu.

Možemo zaključiti da je jabuka osvježavajuće voće svojstvene arome i okusa, a najčešće se jede sirova, ali se i peče, kuha, suši, prerađuje u sokove, marmelade, džemove, žele, a poznat je i vrlo cijenjeni jabučni ocat.

PADALINE
U mjesecu srpnju 2022. u Solinu na području Gornje Rupotine je palo 10 litara kiše po četvornom metru.

 

NK SOLIN: TRENER TONI GOLEM ZADOVOLJAN UOČI POČETKA NOVE SEZONE – Hajduk i Solin potpisali sporazum o partnerstvu!

SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.

Pristupnice za NK Solin u ljetnom razdoblju službeno su potpisali petorica igrača, te dvojica na posudbu iz Hajduka i Dinama. U ljetnoj pak stanci klub su napustili čak dvanaestorica igrača

Trener Solina Toni Golem ne skriva zadovoljstvo odrađenim pripremama i energijom uoči početka prvenstva 1.NL. Solinjani su pripremne utakmice započeli pobjedama na memorijalnom turniru u Zmijavcima, i to protiv dva dalmatinska predstavnika u novoutemeljenoj ligi. U polufinalu su pobijedili domaćina Croatiju (2:1), a u finalu su bili bolji od Dugopolja (5:3)! Nakon toga su uslijedila tri poraza, protiv Hajduka na Poljudu od 6:2, te od novog drugoligaša u Hrvacama (3:2), te u generalki protiv Dugopolja (3:0)!

Nakon dvije pobjede od klubova iz istog stupnja natjecanja, te nakon dva poraza od kluba iz elitne skupine i od kluba iz trećeg stupnja natjecanja, trener Golem nam je dao kratak komentar, sa akcentom na posljednje dvije, i generalku u Dugopolju (koju su izgubili rezultatom, 3:0).

– Rekao sam vam nakon prve dvije utakmice, ne plačemo, a niti skačemo od veselja. U posljednje dvije utakmice priliku su dobili svi raspoloživi igrači, što ne opravdava poraze, jer svaku utakmicu idemo dobiti. Sve utakmice kao i treninzi, pokazali su puno dobrih stvari, zadovoljan sam ovom dionicom. Generalka protiv Dugopolja na stadionu Hrvatskih vitezova, u subotu 6. kolovoza, je ustvari prvenstveno pretkolo uoči gostovanja na Krimeji, u subotu 13. kolovoza. U konkurenciji su svi koji imaju pravo igrati u prvom prvenstvenom kolu, što znači protiv Dugopolja očekujem vidjeti ono što želimo u prvenstvu – rekao je Toni Golem, a nakon poraza i uoči gostovanja na Krimeji je rekao:

– Idemo u novu sezonu nakon dobro odrađenih priprema u pozitivnom raspoloženju. Za razliku od početka mog mandata sada imamo bolju situaciju s obzirom da krećemo svi od nule što se tiče bodova i nema zaostataka za ostalim ekipama. Idemo u svaku utakmicu s ciljem da igramo agresivno, napadački, i na pobjedu u gostima i kod kuće, za početak u Dugopolju. Spremni smo i jedva čekamo da počne prvenstvo.

Prisjetimo se, pristupnice za NK Solin u ljetnom razdoblju službeno su potpisali petorica igrača, te dvojica na posudbu iz Hajduka i Dinama. Prvi su potpisali dvojica mlađih povratnika na Jadro, branič Luka Džaja i desno krilo Dino Klarić, napadač Josip Maganjić i desni bočni igrač Ivan Markota. Posljednji među njima potpis je stavio Nigerijac Stephen Chinedu (22), koji je treneru Toniju Golemu na raspolaganju od prvog dana priprema.

Njegov transfer iz FC Dinamo iz Tirane je ostvaren uz pomoć splitske agencije Zeleni Centar Sport. Zasigurno Nigerijac je veliko pojačanje za Modre s Jadra, koji je u prijateljskim utakmica pokazao golgeterske sposobnosti! Nedavno su na raspolaganju i dvojica mlađih igrača, na posudbu iz Hajduka je došao branič Ivan Dominić, a iz Dinama srednji branič Marko Novak-Stanko!

– I to bi na neki način bio zaključen ljetni prijelazni rok što se tiče dolazaka. Veseli oporavak Nimelija i Kušeta, dok je Buljan još na odmoru i terapijama zbog pubične kosti – rekao je trener Golem.

U ljetnoj stanci klub su napustili čak dvanaestorica igrača: Boško Jemo, Hrvoje Relota, Dominik Perković, Tomislav Dadić, Valentino Vujinović, Toni Taraš, Luka Gotovac, Tony Livančić, Matej Jukić, Ante Blažević, Keistijan Jurić i Zvonimir Ožegović. U Solinu su ostali stožerni igrači Ninčević, Topić, Tomić, Kušeta, Kaćunko, Pekić, Puljić i Liberijac Nimely koji se prošlog proljeća pokazao kao pojačanje, a momčadi je priključeno i sedam juniora s Jadra!

Sedam igrača Hajduka će moći igrati za seniorsku momčad Solina

Splitski Hajduk i Solin, novi član 1.NL, su potpisali ugovor o suradnji, koja se ne odnosi samo na igrače. Temeljem novih propisa HNS-a Hajduk i Solin su sklopili ugovor o partnerstvu, koji omogućava da sedam igrača splitskog kluba ima mogućnost dvojne registracije odnosno moći će nastupati za seniore člana Prve nogometne lige.

Na temelju sporazuma o partnerstvu Hajduk će svoje mlade igrače upućivati na kaljenje uz Jadro. U Solinu će nastaviti posudbu branič Tvrtko Buljan, koji je prošlog proljeća bio standardni obrambeni igrač Solina, i branič Ivan Dominić, dok petorica njih, Dominik Prpić, Rokas Pukstas, Ivan Ćubelić, Filip Čuić i Boško Jemo, koji je ovog ljeta s Jadra preselio na Poljud, ostaju trenirati u Hajduku, s mogućnosti da i oni presele na kaljenje u Solin ukoliko struka procijeni da je to dobro za njihov razvoj.

Struku Solina vode bivši zaposlenici Hajduka trener Toni Golem i sportski direktor je Vik Lalić.

Predsjednik Solina Miroslav Delić je veoma zadovoljan potpisom ugovora o suradnja s Hajdukom, te tijekom radova na uređenju prostorija na igralištu uz Jadro, te je rekao:

– Točno je ugovor o suradnji ne odnosi se samo na posudbe ili dvojne registracije igrača, nego niz segmenata suradnje ovih dvaju klubova. Ima i malo simbolike, jer smo ugovor potpisali 5. kolovoza. Za sada će samo dvojica mladih hajdukovaca biti na usluzi treneru Golemu, jer smo se igrački uglavnom posložili ranije, i neke stvari će se rješavati u hodu. Uređenje klupskih prostorija uz Jadro ide po planu, svlačionice su gotove, dok radovi na gornjem katu i VIP loži idu planiranim tijekom. Što se tiče rekonstrukcije zapadnih tribina dosta vremena smo potrošili zbog papirologije, jer dosta objekata nije bilo uplanjeno odnosno legalizirano. Nadam se da ćemo biti na kraju svi zadovoljni. Hvala čelnicima općine i kluba Dugopolje, koji su nam izišli u susret i dopustili domaćinstvo na njihovom stadionu do završetka planiranih radova.

 

ODRŽAN 20. MEMORIJAL PROF. SLAVEN JURIĆ U VRANJICU – Domaćin Omladinac pobjednik jubilarnog Memorijala

SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.
Priredio: Miro PODRUG

Jubilarni, 20. pehar pripao je domaćinu Omladincu, nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca, u regularnom je bilo 0:0 (6:5). Prethodila je utakmica za 3. mjesto između juniora Solina i trećeligaša Zagore iz Unešića

U finalu 20. Memorijala Slaven Jurić, u subotu 6. kolovoza 2022. u Vranjicu, igrali su dva solinska gradska kluba trećeligaš Sloga iz Mravinaca i županijski ligaš domaćin Omladinac. Jubilarni, 20. pehar pripao je domaćinu Omladincu, nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca, u regularnom je bilo 0:0 (6:5). Prethodila je utakmica za 3. mjesto između juniora Solina i trećeligaša Zagore iz Unešića! Mladi Solinjani su pretrpjeli brodolom, porazom od 6:1!

U polufinalu, 3. kolovoza 2022., je Sloga eliminirala Zagoru, boljim izvođenjem jedanaesteraca (4:3), a u regularnom vremenu je bilo 0:0. U drugom polufinalnom susretu gledali smo zanimljiv mali gradski derbi između juniora Solina i domaćina Omladinca, kada su Vranjičani bili uvjerljivo bolji i pobijedili rezultatom 3:0, pogocima Roka Puljiza u 25. i 45. minuti, i Vinka Vujčića u 30. minuti.

Finale turnira u Vranjicu donijelo je prvo poluvrijeme gotovo bez ozbiljnijih prigoda u kojem su obje momčadi bile dobre u defenzivi. U drugom dijelu prvu pravu prigodu imao je Puljiz ali mu je vratar Duvnjak obranio. Omladinac je posljednjih 15 minuta igrao s igračem manje zbog dvije opomene Brdara. Imala je i Sloga svoju prigodu u završnici preko Marovića ali je odlični vratar Radić uspio to obraniti. Jedanaesterci su u konačnici odlučila pobjednika turnira.

Igrači trenera Vinka Marače u svih šest navrata bili su precizni (Puljiz, Vučemilović Alegić, Podrug, M. Radić, Vujčić i Belajić) su pogađali vrata Duvnjaka, dok je igrač Sloge Krstulović-Opara pogodio stativu za slavlje Vranjičana, stoga je jubilarno 20. izdanje Memorijala Slaven Jurić ostavilo prijelazni pehar u Vranjicu, kao i onaj u trajno vlasništvo.

Na proglašenju najuspješnijih Omladinac je imao najboljeg vratara Josipa Radića i strijelaca Roka Puljiza, dok je najbolji igrač turnira Mateo Katuša član Sloge.

FINALNA UTAKMICA: OMLADINAC – SLOGA 0:0(6:5/11m)
VRANJIC: SC Kava. Gledatelja 200. Sudac: Josip Zec (Split).
NK OMLADINAC: Puharić (od 46. J. Radić), Bilojelić, Podrug, Vujčić, Vuković (od 60. Avramović), Brdar, Kurir (od 77. Gudelj), Vojković (od 60. Belajić), M. Radić, Puljiz, Vučemilović-Alegić. Trener: Vinko Marača.
HNK SLOGA: Milaković (od 46. Duvnjak), Katuša, Čubelić, A. Vuković, Galić, L. Vuković, Ninčević, Vranješ, Matković, Pezo, Marović. Trener: Stipe Grčić.

Polufinalne utakmice 20. Memorijala u Vranjicu
OMLADINAC – SOLIN II 3:0
VRANJIC – SC Kava. Gledatelja 150. Sudac: Josip Zec (Split). Pomoćni sudci: Ante Elez i Ivan Ujević.
STRIJELCI: 1:0 – Puljiz (25), 2:0 – Vujčić (30), 3:0 – Puljiz (45).
NK OMLADINAC: J. Radić, Bilojelić, Podrug, Vujčić, Vuković, Brdar, M. Radić, Vojković, Budić, Puljiz, Vučemilović-Alegić (još su igrali, Puharić, Lozić, Belajić, Lalić, Maretić, Tomičić, Blašković, Kurir, Gudelj, Brkić, Hrabar). Trener: Vinko Marača
NK SOLIN II: Marović, Šerić, Dragičević, Tokić, Mrković, Skoko, Anđelić, Budimir, Brajković, Majdov, Marinović (još su igrali Maleš, Čurak, Šimleša, Prkačin, Mijić Čular, Sarić).
Trener: Ognjen Majdov.

Kombinirani sastav Solina nije mogao pružiti otpor uvjerljivim Vranjičanima. Već u prvom dijelu “sinovi sunca” sa dva pogotka Roka Puljiza i jednim Vinka Vujčića potvrdili put u finale 20. Memorijala prof. Slaven Jurić!

SLOGA – ZAGORA 0:0 (4:3/11m)
VRANJIC – SC Kava. Gledatelja 100. Sudac: Josip Zec. Pomoćni sudci: Ante Elez i Ivan Ujević.
HNK SLOGA: Milaković, Galić, B. Matković, Katuša, Krstulović-Opara, Pezo, Marović, L. Vuković, Beović, A. Vuković, M. Radić (još su igrali Duvnjak, Bratim, Šestan, Vranješ, Ninčević, Roguljić, Cikatić, Mišević-Kujundžić, Čudina, Bokavšek, Marasović). Trener: Stipe Grčić.
NK ZAGORA: Lytovka, Vidović, Jurišić, Bagarić, Mornar, Zeljković, Blažević, Božić, Gabrić, Ivanišević, Kardum (još su igrali: Mrčela, Franetović, Brajković, Erceg, Majzelj, Bulat, Vrasnjić. Trener: Boris Pavić.
Nakon 0:0 u regularnom vremenu, Slogaši su bili uspješniji na jedanaesterce, 4:3!

NA SOLINSKIM MANASTIRINAMA OBILJEŽENA OBLJETNICA PREMINUĆA DON FRANE BULIĆA – Nastavak velikanova djela

SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.
Piše: Mario MATIJEVIĆ

Ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević nakon pozdravnih riječi istaknuo je veličinu don Frane Bulića kako u stručnomu tako i u društvenomu svijetu, naglasivši kako je današnje pak stanje Salone odsjaj onoga iz don Franina vremena. Jurčević je nadalje istaknuo nužnost nastavka rada na svim poljima, posebno usmjeravajući pažnju na lokalnu zajednicu

Obilježavajući 88. obljetnicu preminuća uglednoga hrvatskoga svećenika, arheologa, konzervatora i povjesničara don Frane Bulića 29. srpnja pred njegovim sarkofagom na salonitanskim Manastirinama, a u organizaciji Arheološkoga muzeja u Splitu okupili su se predstavnici lokalne vlasti, institucija kao i brojni pobornici života i djela ovoga hrvatskoga velikana.

Liturgijski spomen čin blagoslova i molitve predvodio je vikar župe Gospe od Otoka don Vladimir Smoljo u društvu župnika župe svetoga Martina u Vranjicu don Ivana Matkovića, dok je svečanost uveličao vranjički župni zbor. Lovorov vijenac uz sarkofag don Frane Bulića položili su solinski dogradonačelnik Ivica Rakušić i ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević.

Obraćajući se nazočnima u ime Grada Solina dogradonačelnik Ivica Rakušić prigodnim je riječima istaknuo veličinu i važnost don Frane Bulića kako u prošlosti, a ponajviše u današnjemu vremenu i društvu.

Zahvalivši Arheološkomu muzeju na čelu s dr. sc. Antom Jurčevićem dogradonačelnik Rakušić je istaknuo nužnost suradnje Grada Solina s ovom međunarodno uglednom i priznatom institucijom

Zahvalivši Arheološkomu muzeju na čelu s dr. sc. Antom Jurčevićem dogradonačelnik Rakušić je istaknuo nužnost suradnje Grada Solina s ovom međunarodno uglednom i priznatom institucijom na nastavku don Franina djela; istraživanja, očuvanja i prezentiranja Salone. Rakušić je u konačnici istaknuo kako se jedino sinergijom ovih, a time i drugih partnerskih institucija korištenjem sredstava iz Europskih fondova Saloni može vratiti zasluženi sjaj koji je imala u don Franinu vremenu.

Ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević nakon pozdravnih riječi istaknuo je veličinu don Frane Bulića kako u stručnomu tako i u društvenomu svijetu, naglasivši kako je današnje pak stanje Salone odsjaj onoga iz don Franina vremena.

Jurčević je nadalje istaknuo nužnost nastavka rada na svim poljima, posebno usmjeravajući pažnju na lokalnu zajednicu koja kao ona iz koje je i don Frane potekao zauzima posebno mjesto u očuvanju salonitanske baštine.

Jurčević je istaknuo nužnost nastavka rada na svim poljima, posebno usmjeravajući pažnju na lokalnu zajednicu koja zauzima posebno mjesto u očuvanju salonitanske baštine

Obnova i prezentiranje groba svetoga Dujma i njegova nećaka, biskupa Prima na Manastirinama početni su zamah u vraćanju sjaja ovomu lokalitetu koji je na svojevrstan način jedan od izvora povijesnoga života salonitanske Crkve, solinskoga prasvetišta, a time i Crkve u Hrvata.

Povezanost don Frane Bulića i župe, odnosno pravetišta Gospe od Otoka tema je koju će se tek obrađivati, a nedavno pronađeni dokumenti u župskomu arhivu ukazuju na posebnu odanost i pobožnost koju je prema ovomu svetištu imao don Frane. Upravo je naime don Frane Bulić u mjesecu kolovozu 1898. na Otoku pronašao sarkofag kraljice Jelene, njegovom je zauzetošću Gospi od Otoka 1911. vraćen povijesni status župe, a voljenoj je župi prema dokumentima oporučno ostavio brigu o svome posljednjem počivalištu.

Povijesni svjedočanstva stoga su jedinstveni zalog produbljivanju suradnje s prasvetištem Gospe od Otoka s kojim će Muzej, nakon obnove groba svetoga Dujma na Manastirinama, vraćajući stari sjaj i crkvici svetoga Dujma dati potrebni zamah i solinskomu vjerničkom puku u pobožnosti prema ovomu svecu i mučeniku. Slijedom toga Jurčević je istaknuo kako upravo u suradnji s prasvetištem Gospe od Otoka i drugim partnerskim institucijama leži ključ revitalizacije ovoga lokaliteta od neprocjenjive važnosti za Nadbiskupiju i čitavu hrvatsku vjersku kulturu.

 

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću