Autor: urednik

SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.

Na popisu su uz Solin, Metković, Vrgorac i Dugo Selo. Brojevi potvrđuju nastavak silaznoga trenda i daljnji pad u odnosu na 2020. kada je pozitivni prirast bilježilo sedam gradova. Istovremeno se bilježi porast broja gradova koji imaju troznamenkastu negativnu brojku prirodnoga prirasta. Takvih je gradova 2020. bilo 28, a 2021. čak 37

Prema nedavno objavljenim podacima Državnoga zavoda za statistiku samo četiri hrvatska grada, među kojima je i Solin, u prošloj su godini imali pozitivan prirodni prirast, odnosno više rođenih nego umrlih.

Na ovom popisu su se uz Solin našli još Metković, Vrgorac i Dugo Selo. Navedena brojka potvrđuje nastavak silaznoga trenda i daljnji pad u odnosu na 2020. kada je pozitivni prirast bilježilo sedam gradova. Istovremeno se bilježi porast broja gradova koji imaju troznamenkastu negativnu brojku prirodnoga prirasta. Takvih je gradova 2020. bilo 28, a 2021. čak 37.

Solin i Dugo Selo jedina su dva grada koja su uspjela održati prošlogodišnju razinu i razliku u broju rođenih i umrlih. Solin je u 2020. imao 55 rođenih više nego umrlih, a prošle godine 56, dok je Dugo Selo ostalo na brojki od 6 više rođenih nego umrlih.

Što se pak samoga broja rođenih tiče, najbolje brojke u prošloj godini bilježi grad Klanjec u kojemu je prosječno rođeno 14.16 beba na tisuću stanovnika, a slijede ga Novalja s 12.82 i Solin s 12.52 rođenih na tisuću stanovnika.

Promatrano na razini čitave države u Hrvatskoj je prošle godine rođeno 663 beba više nego 2020., ali je umrlo čak 5 689 osoba više nego godinu ranije. Prirodni prirast je bio negativan u svim županijama, a tek u 25 gradova i općina pozitivan, i tu najbolje stoje gradovi i općine iz Splitsko-dalmatinske županije.

Komentirajući najnovije podatke Državnoga zavoda za statistiku solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević istaknuo je kako je Solin već godinama grad s najboljim demografskim pokazateljima, a pozitivni trendovi potiču se raznim mjerama, gradnjom vrtića, igrališta, škola, stipendiranjem, financiranjem školskih potrepština te brojnim poticajima.

Naš Grad za mjere usmjerene na poboljšanje života djece i mladih izdvaja više od trećine ukupnoga godišnjeg proračuna i doista mi je drago što je Državni zavod za statistiku još jednom potvrdio ono što stalno ističem, a to je činjenica da se Solin, kao jedan od rijetkih u Hrvatskoj, može pohvaliti da je Grad prijatelj djece, mladih i obitelji – rekao je Ninčević najavljujući mogućnost uvođenja novih poticajnih mjera.

U narednom razdoblju planirane su neke nove mjere te povećanje novčanih potpora za novorođenu djecu koje će biti za 50 do 60 posto veće od postojećih. Osim toga planirano je povećanje potpore za produljeni porodiljni dopust te povećanje mjesečne potpore za obitelji s četvero i više djece.

Naglasio bih kako smo prošle godine svečano otvorili novi objekt Dječjeg vrtića »Cvrčak« s ulaganjem od preko 26 milijuna kuna, a u tijeku su i aktivnosti na realizaciji novih objekata dječjeg vrtića u mjesnim odborima Rupotina i Sveti Kajo.

Uz to, osigurali smo i sredstva za izjednačavanje cijena u gradskim i privatnim vrtićima pa roditelji sada plaćaju jednaku cijenu. Međutim, bez obzira na demografske mjere koje smo donijeli, svakako treba istaknuti da iz godine u godinu mlade obitelji prepoznaju Solin kao grad ugodan za življenje, što je potvrda rada i nastojanja Gradske uprave za podizanjem kvalitete života i osiguravanja svih sadržaja potrebnih za život.

Demografske mjere, djeca i mladi temelj su naših projekata i u ovom mandatu. Vjerujem da će dodatna ulaganja u prometnu infrastrukturu i povezanost potaknuti i gospodarski rast te dalje podizati kvalitetu života u našemu gradu – poručio je gradonačelnik.

SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.

Ako nije izvjesno da se radovi na Širini mogu nastaviti u nekom razumnom roku očekujem da se sanira ova površina i vrati u prvobitno stanje. Isto tako, želim jasno izraziti očekivanje da se radovi na izgradnji rampe pored »Salona Malla« pokrenu odmah po završetku turističke sezone, znači krajem rujna. Ukoliko se to ne dogodi pozvat ću sugrađane na prosvjed i blokiranje prometnice – rekao je gradonačelnik Ninčević

Gradonačelnik Dalibor Ninčević održao je 18. srpnja na solinskoj Širini konferenciju za medije kako bi iskazao nezadovoljstvo i ogorčenost zbog sporosti, ali i neodgovornosti investitora i izvođača u realizaciji projekta rekonstrukcije ovoga raskrižja.

– Moram usto izraziti i nezadovoljstvo zbog velikoga kašnjenja u početku gradnje dodatne rampe s državne ceste D8 kod »Salona Malla« iz pravca Splita, važnoga prometnog spoja za naselja Priko vode, Mravince i Kučine.

Ovaj projekt, jednako kao i raskrižje Širina u nadležnosti je Hrvatskih cesta koje sam mjesecima pozivao da barem uklone hrpe iskopanoga materijala s raskrižja Širina koje smanjuju preglednost te ugrožavaju sigurnost u prometu. Unatoč svim mojim apelima i molbama nije se ništa poduzimalo, a jedino što sam dobivao su neodređeni i slobodno mogu reći, trosmisleni odgovori – rekao je gradonačelnik dodajući kako je tek poziv medijima doveo do određenih reakcija.

– Nakon što sam 14. srpnja najavio konferenciju za medije, istog dana u večernjim satima na Širinu je izašla teška mehanizacija i počela otklanjati zemlju i materijal koji je mjesecima tu stajao – rekao je gradonačelnik upozoravajući i na rupe ispunjene vodom koje na ovako visokim temperaturama mogu dovesti do zaraze.

(Ne)sretna arheologija

– Mogu razumjeti da se radovi vezani uz arheologiju trebaju izvoditi temeljito, naime kako nam objašnjavaju iz Hrvatskih cesta na ovom su prostoru pronađeni vrijedni antički nalazi zbog kojih se trebaju provesti dodatna, opsežna arheološka istraživanja, ali uistinu ne mogu, a da ne pitam odgovorne u Hrvatskim cestama, ali i konzervatore, što se drugo moglo i očekivati na ovoj lokaciji smještenoj uz antičku Salonu – komentirao je Ninčević dodajući kako je iz odgovora Hrvatskih cesta evidentno da se radovi neće tako brzo nastaviti.

– Jedan od razloga su spomenuti arheološki radovi, dok se drugi razlog krije u problemima s izabranim izvođačem. Upravo iz tih razloga je trebalo zemlju i materijal odvesti dok se radovi ne nastave, ako se uopće nastave – poručio je Ninčević koji smatra da je Split, kao drugi grad po veličini u Hrvatskoj, uključujući širu splitsku prometnu aglomeraciju, godinama bio u drugom planu i nije tretiran na način kako bi trebao biti s obzirom na svoj značaj.

– Pogledajmo samo kako su prometno riješeni ulazi u druge veće gradove u Hrvatskoj, Rijeku, Osijek, Zagreb, Zadar… Držim da za takvo tretiranje Splita i Dalmacije nisu krive samo prijašnje vlade, ministarstva ili Hrvatske ceste.

Najveća krivnja i odgovornost i onda i sada, leži na nama političarima, posebno onima koji su se penjali u hijerarhiji, prema ministarstvima ili saborskim klupama i to bez obzira iz kojih stranaka dolazili. Kada bi otišli odavde zaboravili bi od kud potječu.

Tek unatrag nekoliko godina kada smo počeli svi zajedno, pritom mislim na gradove Split, Solin, Kaštela, Trogir i Omiš, na čelu sa Županijom i županom Blaženkom Bobanom, artikulirati interese Splita i Dalmacije prema Zagrebu, nadležnom ministarstvu i Hrvatskim cestama, tražeći veća ulaganja u prometnu infrastrukturu, uz veliku potporu i razumijevanje Vlade RH na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, stvari su se počele micati s mjesta.

Izvukli su se tako iz naftalina neki projekti o kojima je godinama bilo riječi, tu prije svega mislim na rekonstrukciju Širine, izgradnja rampe na samom ulazu u Split, projektiranje i planiranje novih investicija kao što su izgradnja čvora Mravince – TTTS i tunel kroz Kozjak.

(Ne)namjerna sporost

Znam da je za realizaciju svakoga projekta potrebno vrijeme za izradu dokumentacije, ishođenje dozvola, raspisivanje nabava, izbor izvođača, ali sve to ide presporo. Zapravo, ponekad se pitam je li ta sporost doista uvjetovana opravdanim razlozima ili pak da bi se ljudima zamazalo oči i stvorilo privid da se nešto radi, a ne radi se ništa ili gotovo ništa.

Već sam istaknuo kako je drugi razlog za sazivanje ove konferencije kašnjenje s realizacijom projekta dogradnje rampe na Matoševu ulicu kod »Salona Malla« iz pravca Splita. Izgrađen je nadvožnjak, a da se pri tome nije vodilo računa o izgradnji rampe koja je prije postojala i koja je od velikoga značaja za oko 15 tisuća stanovnika mjesnih odbora Priko vode, Mravince i Kučine.

Zajedničkim nastojanjima i pritiskom uspjeli smo postići potpisivanje Sporazuma s Hrvatskim cestama kojim su se obvezali naknadno izgraditi ovaj odvojak vrijedan oko 10 milijuna kuna s PDV-om. Sporazum je potpisan 8. siječnja 2018. i smatram kako smo imali i više nego dovoljno strpljenja, ali ovo je uistinu prešlo svaku mjeru – poručio je gradonačelnik dodajući kako je prije više od 19 mjeseci, točnije u veljači 2021., izabran izvođač radova, tvrtka »Lavčević« d.d., ali unatoč tome kao i činjenici da su dobivene sve potrebne dozvole gradnja odvojka još uvijek nije započela.

– Činjenica je da je u međuvremenu došlo do znatnoga povećanja cijene materijala, ali Vlada je donijela Zaključak prema kojemu razliku do 10 posto ukupne vrijednosti podmiruje izvođač radova, dok sve iznad toga ide na teret investitora što znači da ne postoje prepreke da se izvođač uvede u posao.

U konačnici što misliti nakon svega osim da nam se bacaju mrvice kako bismo se zadovoljili. Očekujem da se Hrvatske ceste jasno i nedvosmisleno očituju o tome hoće li se i kada nastaviti radovi na rekonstrukciji raskrižja Širina. Ako nije izvjesno da se radovi mogu nastaviti u nekom razumnom roku očekujem da se sanira ova površina i vrati u prvobitno stanje.

Isto tako, želim jasno izraziti očekivanje da se radovi na izgradnji rampe pored »Salona Malla« pokrenu odmah po završetku turističke sezone, znači krajem rujna. Ukoliko se to ne dogodi pozvat ću sugrađane na prosvjed i blokiranje prometnice. Moja je uloga zaštita interesa Solina – poručio je Ninčević.

(Ne)sporni izvođač radova

Radovi na projektu rekonstrukcije Širina, vrijedni 172 milijuna kuna svečano su otvoreni krajem siječnja ove godine i već tada se moglo pretpostaviti da izabrani izvođač radova ima određene probleme u poslovanju te da je malo vjerojatno da će uspješno izgurati ovako zahtjevan projekt na kojega smo svi zajedno jako dugo čekali.

Već smo se pripremili i na pojačane gužve te manji komoditet za vrijeme izvođenja radova, ali nismo bili spremni na nešto, na što su građani najosjetljiviji, a to je da ih netko zavlači. Ne čude stoga komentari kako je najvažnije bilo slikati se i otvoriti radove. Znam da to vjerojatno nije bila namjera, ali nakon svega tako ispada. Naime, odgovarajući na moje apele da uklone hrpe zemlje s raskrižja odgovarali su mi kako se to ne može napraviti dok se sve temeljito ne istraži, a sada se odjednom nakon što sam sazvao konferenciju za medije sve može.

U svakom slučaju smatram kako su za ovaj nered na gradilištu Širina u odgovorne Hrvatske ceste, a posebno ispostava u Splitu – poručio je gradonačelnik Dalibor Ninčević.

ODGOVOR HRVATSKIH CESTA VEZANO UZ NOVONASTALU SITUACIJU U IZVOĐENJU RADOVA NA RASKRIŽJU ŠIRINA I ULAZU U SOLIN

Sukladno naputcima nadležnoga ministarstva

Tijekom dosadašnjih izvršenih zaštitnih arheoloških istraživanja otkriveni su iznimno značajni antički ostaci te je sukladno uvjetima koje je propisao nadležni Konzervatorski odjel Ministarstva kulture Republike Hrvatske, potrebno provesti veliki dodatni opseg arheoloških istražnih radova

Nakon medijske konferencije koju je sazvao gradonačelnik Dalibor Ninčević na raskrižju Širina, s ciljem ostvarivanja objektivnoga pogleda na situaciju glasnogovornica Hrvatskih cesta Tamara Pajić odgovarajući na upite istaknula je kako je potvrđeno da su tijekom do sada izvršenih arheoloških istraživanja otkriveni iznimno značajni antički ostaci te da je sukladno uvjetima koje je propisao nadležni Konzervatorski odjel Ministarstva kulture Republike Hrvatske, potrebno provesti veliki dodatni opseg arheoloških istražnih radova.

– Nažalost, potencijalna nalazišta pokrivaju gotovo čitav zahvat raskrižja Širina te u tom kontekstu predstoje još značajniji iskopi nego su do sada obavljeni. Sve naprijed navedeno iziskivat će dodatno vrijeme i znatna financijska sredstva kako bi se isto moglo izvršiti.

Hrvatske ceste će radove na dodatnim arheološkim istraživanjima posebno ugovoriti, a s obzirom da se radi o tehnički zahtjevnim radovima isto će zasigurno imati utjecaj na konačan rok dovršetka projekta. Hrvatske ceste pokrenule su postupak nabave za dodatna zaštitna istraživanja koji je tijeku, a radi prethodno navedenoga privremeno su obustavljeni radovi kako se ne bi stvarali dodatni i nepotrebni troškovi – navodi se u odgovoru Hrvatskih cesta.

Osvrćući se na upit o pretpostavci postojanja arheoloških ostataka na predmetnomu području iz Hrvatskih cesta su kratko poručili.
– Arheološki radovi se ugovaraju sukladno konzervatorskim uvjetima koje smo dobili od nadležnih tijela. Projektanti su postupili u potpunosti prema dostavljenim uvjetima.

Ono što se ugovara su dodatna arheološka istraživanja čije nam je izvođenje naloženo nakon početka radova – odgovorila u ime Hrvatskih cesta glasnogovornica Pajić.

Komentirajući nadalje probleme u poslovanju odabranog izvođača radova, DIV Grupe d.o.o. Pajić je istaknula:
– Zasada ne možemo sa sigurnošću kazati hoće li biti problema radi situacije s kojom se suočio izvođač.

Sredstva za projekt su osigurana te ćemo u okviru međusobnih ugovornih odnosa učiniti sve da projekt ne bude doveden u pitanje i da se izvođaču ne pogoršava situacija u kojoj se našao.

Osvrćući se na problem kašnjenja u realizaciji projekta izgradnje dodatne rampe s državne ceste D8 kod »Salona Malla« iz pravca Splita prema naseljima, Priko vode, Mravince i Kučine, glasnogovornica Hrvatskih cesta kratko je najavila kako se početak radova očekuje nakon završetka turističke sezone.

SOLINSKA KRONIKA 335, 15. srpnja 2022.

Moj otac i moj dida su se bavili poljoprivredom i stočarstvom, a žena i ja smo nastavili. U početku je to sve bilo samo amaterski, a onda se sve malo po malo širilo. Danas se u sklopu našega OPG-a bavimo maslinarstvom, pčelarstvom, stočarstvom i pečenjem soparnika. Sve to ne bi bilo moguće bez velikoga rada i truda čitave obitelji – rekao je Marinko dodajući kako su osim njega i supruge u posao uključena i njihova dva sina 31-godišnji Ivo i 28-godišnji Josip te nevjesta Antea

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Roguljić iz Kučina dobitnik je priznanja »Suncokret ruralnog turizma Hrvatske« u kategoriji Tradicijska (ruralna) gastronomija. Svečanoj dodjeli priznanja, upriličenoj u sklopu petoga Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu u Cavtatu, nazočili su Marinko i Mirjana Roguljić, supružnici koji su 2003. među prvima na području čitave županije pokrenuli vlastitu poljoprivrednu djelatnost. Ovo uistinu vrijedno priznanje potaknulo nas je na posjet obitelji Roguljić koja nas je ugostila u svom domu u Kučinama, bazi njihovoga djelovanja.

– Moj otac i moj dida su se bavili poljoprivredom i stočarstvom, a žena i ja smo nastavili. U početku je to sve bilo samo amaterski, a onda se sve malo po malo širilo. Danas se u sklopu našega OPG-a bavimo maslinarstvom, pčelarstvom, stočarstvom i pečenjem soparnika. Sve to ne bi bilo moguće bez velikoga rada i truda čitave obitelji – rekao je Marinko dodajući kako su osim njega i supruge u posao uključena i njihova dva sina 31-godišnji Ivo i 28-godišnji Josip te nevjesta Antea.

– Trenutačno imamo 500 stabala maslina u Kučinama i na Šolti gdje posjedujemo 25 tisuća metara četvornih zemljišta. Imamo i 180 košnica pčela koje su trenutačno smještene u Lici, a tu pod Mosorom imamo tor s 30 grla stoke, krava i teladi. U poljoprivredi moraš biti u više grana jer nikad ne znaš kad će koja podbaciti. Tako primjerice ako jedne godine ne rode masline imamo pčelinje proizvode i obrnuto. Najbolje je kad sve funkcionira, ali onda se stvarno »ubijemo» od posla – objašnjava Marinko dodajući kako je vrlo važna dobra raspodjela poslova.

– Kod nas se točno zna tko je za što zadužen s tim da uvijek svi uskačemo tamo gdje je u nekom trenutku najviše posla – objašnjava Marinko.
Sin Ivo, po struci energetičar, brine o pčelama dok je njegov mlađi brat Josip, inženjer prehrambene tehnologije, zadužen za stoku. Mirjana zajedno s nevjestom Anteom, koja se odlično uklopila u obiteljski posao, peče soparnike, a Marinko vodi računa o maslinama.

– Moramo pohvaliti našeg Josipa jer je vjerojatno jedini student u Hrvatskoj koji je diplomirao na temu soparnika, a mentorica mu je naravno bila mama Mirjana – s ponosom će Marinko.

– Ivo se specijalizirao za pčele, on je povjerenik Hrvatskoga pčelarskog saveza za Županiju splitsko-dalmatinsku – dodaje otac Marinko napominjući kako uz med u ponudi svoga OPG-a imaju i sve pčelinje proizvode, matičnu mliječ, pelud i api med.

– Sada smo stvarno zaokružili čitavu priču i ne planiramo više širiti djelatnost. Jedino što bismo željeli pokrenuti, a što trenutačno prostorno ne možemo ostvariti, jest kušaonica soparnika i meda – govori Marinko koji je prije nekoliko godina mjesto nositelja OPG-a prepustio sinu Ivi.
– Nadali smo se da će on kao mlađi lakše povući poticaje iz Eurospkih fondova, ali na kraju je ispalo da ne upadamo niti u jednu ciljanu skupinu tako da nismo ništa dobili.

Moram pohvaliti Grad Solin koji nam je krajem prošle godine dodijelio poticaj u sklopu Programa potpora poljoprivredi, a zahvale idu i solinskoj Turističkoj zajednici, odnosno njezinoj direktorici Jeleni Stupalo, koja nam pruža podršku – rekao je Marinko otkrivajući kako je upravo Jelena Stupalo zaslužna za dobivanje spomenutoga priznanja.

Naime TZ Solin je posredstvom Županije splitsko-dalmatinske, prijavila njihov OPG na spomenuti natječaj u kojem je sudjelovalo 138 projekata s područja čitave Hrvatske, a ocjenjivačka komisija je odabrala 59 najboljih.

– Ovo nam priznanje uistinu mnogo znači, supruga i ja smo išli zajedno na dodjelu. Bilo bi dobro da smo mogli ostati još koji dan u Cavtatu i malo se odmoriti, ali mi smo žurili natrag jer u ovom poslu nema godišnjega odmora – govori Marinko ponosan na svoje sinove koji su preuzeli velik dio posla.

– Da oni nisu bili spremni uskočiti i sami se angažirati vjerojatno bismo odustali od svega jer Mirjana i ja sami ne bismo mogli – govori Marinko dodajući kako se uz posao nađe vremena i za društvo.

– U prostoru gdje su nekada bile štale uredili smo mjesto za okupljanje, a u dvorištu su komin i krušna peć koja je tu za naše gušte – govore gostoljubivi Roguljići, vesela i složna obitelj koja zajedničkim snagama prevladava sve probleme.

– U ovomu je poslu svaki dan novi izazov jer nikad ne znaš što te čeka. Ako nam se slučajno dogodi da nam je primjerice jedno auto u kvaru sve nam se poremeti. Osim toga ovo je posao bez radnoga vremena, prilagođavaš se situaciji. Uglavnom smo u pet ujutro na nogama, a u izvanrednim situacijama, kad imamo veće narudžbe soparnika startamo u tri ujutro – govore Roguljići složni u poslu, ali i u stavu da ništa ne bi mijenjali.

Tko jednom proba uvijek se vraća

– Do onoga velikog požara 2017. godišnje smo imali 300 do 400 kila suhih smokava. Nakon požara smo posadili nova stabla, ali na njima još uvijek nema toliko roda. Požar nas je dosta unazadio, tada nam je izgorio i tor kojega smo samo privremeno uredili, ali nismo ga vratili u onakvo stanje kakav je nekada bio – govore Mirjana i Josip

– Moja je obitelj porijeklom iz nekadašnje Poljičke republike poznate po izradi soparnika koje su baka i majka pekle nekoliko puta godišnje, uglavnom u vrime posta – prisjetio se Marinko dodajući kako je i njegova supruga Mirjana, rodom iz Prugova, brzo naučila pripremati ovaj autohtoni specijalitet sastavljen od tijesta, blitve, peršina, luka i maslinova ulja.

Vrijedna i snalažljiva Mirjana uskoro je došla na ideju da bi se priča sa soparnikom mogla podignuti na višu razinu.

– Sve je krenulo sasvim slučajno, naime, Mirjana je prodajući ribu za jednoga ribara na splitskoj peškariji došla na ideju da bi se tu mogao prodavati i soparnik. Ispekla je dva i povela sa sobom djecu, Ivu i Josipa. Napravila im je improvizirani štand od gajbi i posložila soparnike koji su nestali u roku od pola sata, a Ivo i Josip su na taj način zaradili više nego što ona zaradi tijekom pola dana prodaje ribe – ispričao je Marinko dodajući kako je danas pečenje i prodaja soparnika jedna od četiri glavne djelatnosti njihova OPG-a.

Mirjana pak tumači kako joj kod izrade soparnika najviše vremena oduzima priprema blitve.

– Tu je još i izrada tijesta, nadjevanje, priprema ognjišta, pečenje i konačno rezanje i serviranje. To je čitavi proces i nikad ne možeš planirati unaprijed jer ne znaš kolika će biti narudžba. Važno je da je soparnik uvijek svjež i to je pravilo kojega se strogo držimo. Osim toga treba uvijek imati osiguranu dovoljnu količinu blitve. Mi je naravno sami uzgajamo, ali to nam ni u kojem slučaju nije dovoljno, tako da smo u međuvremenu pronašli kooperanta u Otoku kod Sinja od kojega nabavljamo svježu, ekološki uzgojenu blitvu – govori Mirjana koja je prije bila zadužena i za sušenje smokava.

– Do onoga velikog požara 2017. godišnje smo imali 300 do 400 kila suhih smokava. Nakon požara smo posadili nova stabla, ali na njima još uvijek nema toliko roda. Požar nas je dosta unazadio, tada nam je izgorio i tor kojega smo samo privremeno uredili, ali nismo ga vratili u onakvo stanje kakav je nekada bio – govore Mirjana i Josip koji je zadužen za stoku pod Mosorom za koju kopaju lokve i stvaraju pašnjake, a uskoro planiraju i obnoviti tor.

– To je zatvoreni, dobro uhodani sustav u kojemu tele živi u pokretu s majkom, a to se ne može ni sa čim mjeriti. Onaj tko jednom kod nas uzme meso uvijek se vraća – govori Josip, koji je kao inženjer prehrambene tehnologije dobro obučen za ovaj dio posla.