PREDSTAVLJENA LIKOVNA MONOGRAFIJA BOKELJSKE SLIKARICE VESNE ŠOJAT – Kamene vrleti doživljenoga zavičaja

SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.
Piše: Željko BRGULJAN
Fotografije: M. VISIN

Kotorske vizure i motivski i misaono isključiv su interes i tema slikarstva Vesne Šojat. Dva iskoraka – kontrafori kao rana inspiracija francuskim katedralama i kliška utvrda, kao kasni interes za solinski kraj, samo potvrđuju rečeno

Predstavljanje likovne monografije akademske slikarice Vesne Šojat u organizaciji Nacionalnoga muzeja moderne umjetnosti, upriličeno je 27. rujna u palači Matice hrvatske u Zagrebu.

Ovo dugo očekivano izdanje kojega je izdavač »Skaner studio«, a suizdavač Nacionalni muzej moderne umjetnosti, reprezentativan je prikaz slikaričina opusa nastaloga kroz više od pola stoljeća predanoga stvaranja. Autor teksta je Nikola Albaneže, prijevoda Graham McMaster, oblikovanja i prijeloma Amalija Albaneže dok su recenzenti bili Tonko Maroević i Feđa Gavrilović, a urednik i autor predgovora Željko Brguljan.

Likovna monografija Vesne Šojat predstavljena je u zagrebačkoj palači Matice hrvatske

Listajući knjigu uočavamo da je dominantan motiv u dosadašnjemu opusu Vesne Šojat pejsaž Boke Kotorske, u užem smislu to su kamene vrleti nad zaljevom i detalji građevina staroga Kotora. Slikarica je fiksirala svojim kistom tisuće lica zaljevskoga pejsaža, odana kamenom amfiteatru jedinstvenoga Zaljeva. Iako rođenjem i odrastanjem pripada Zagrebu, Boka je za Vesnu Šojat bila onaj pravi, duboko doživljeni zavičaj.

Opčinjenost Zaljevom rezultirala je njezin primarni slikarski motiv – bokeljski kamen kojemu je ostala odana više od pola stoljeća. Nalazila ga je u vrletima nad Dobrotom, kotorskim zidinama, kamenim interijerima, a posebno u arhitektonskim elementima poput stupova i apsida, svodova i kupola, kontrafora i portala, ali i u kompleksnim građevinama, poput kotorske katedrale – simbola staroga grada. Kotorske vizure i motivski i misaono isključiv su interes i tema slikarstva Vesne Šojat. Dva iskoraka – kontrafori kao rana inspiracija francuskim katedralama i kliška utvrda, kao kasni interes za solinski kraj, samo potvrđuju rečeno.

Kamena snaga

Snažan interes za strukturu grada podno lovćenskog masiva, posebno za snagu monumentalnih zidina, usmjerila je na njihovu materiju, na svijetlo, na energiju kojom zrači sam kamen. Mističnost zaljeva s neponovljivim osvjetljenjima, pred kišu i oluju, u jesen i zimu, za Vesnu je postao iskonski pejsaž koji joj podjednako ispunja misli i srce. U slikarstvu Vesne Šojat nema lepršavosti i površnosti, njezine su vizije čvrste, djela koncizna, lapidarna.

Zidine, 1983.

Paleta joj je katkad sumorna katkad živa i prozračna, a sadržajno je zaokupljena kompozicijom masâ i strukturâ. Svojim pak strukturalnim pristupom tumači veličanstveni bokeljski pejsaž i sve što on sa sobom nosi – od estetskoga doživljaja do razumijevanja svijeta. Promatrano u eri tehnologija i brzih rješenja, Vesnino djelo kao da pripada nekim davnim – herojskim vremenima, u kojima se slikanju predavalo čitavim bićem, beskompromisno gradilo opuse dugim i predanim radom i u kojima je slikati značilo živjeti.

Svojim se likovnim opusom nadovezala na opuse roditeljâ, koji su kistom prenijeli brojne motive graditeljskoga biserja Boke Kotorske, kao i duh intimnih obiteljskih prostora. Razvivši osobni stil, Vesna Šojat je zaokružila ili, u kontekstu omiljenoga joj motiva »dogradila« slikarsko poimanje Boke Kotorske, prikazima bedema, utvrda i zidina te kamenih vrleti nad elementima urbane i fortifikacijske arhitekture. Zaokružila je obiteljsko slikarsko putovanje opusom koherentnim, ali i jedinstvenim, koji nam prenosi viziju Boke Kotorske u najboljem mogućem svjetlu – iz vremena još netaknutoga sklada i neizmijenjenoga duha.

Visoko vrednovanje

Potom je urednik, čestitajući slikarici na monografiji koja predstavlja njezin rad, a posebno na ustrajnom asketskom umjetničkom stvaranju – na preko pola stoljeća neprekidnoga slikanja u osami očeva ateljea, naglasio da njezino djelo pripada podjednako i hrvatskoj i crnogorskoj likovnoj baštini.

Pogled na zidine, 1994.

Recenzent Feđa Gavrilović istaknuo je da mu je upoznavanje s opusom Vesne Šojat bio velik užitak te da ju je autor teksta – znalački smjestio u koordinate vremena i prostora, kontekstualizirajući je uz hrvatske majstore pejzaža poput Crnčića ili Glihe. Riječ je o opusu koji zavrjeđuje visoko vrednovanje, a ova je monografija dobar korak prema ponovnom otkriću radova Vesne Šojat – Dodao je da je – njezina ljubav prema monumentalnim strukturama, kamenju zidina, katedrala i gradova pronašla izraz u njenoj punoj i bogatoj slikarskoj gesti -.

Drugi recenzent, nažalost preminuo tijekom rada na knjizi, Tonko Maroević ostavio je zapisano da se slikarsko djelo Vesne Šojat razvijalo u tišini i izolaciji – postupno i organski na premisama ozbiljnoga školovanja i u obiteljskoj atmosferi dvoje akademskih slikara – od kojih je kako ističe baštinila – ambijetalnu zaokupljenost prostorima i znakovima Bokokotorskog zaljeva – .

Maroević nadalje smatra da objavljivanje Vesnine monografije predstavlja – opravdanu afirmaciju jednoga opusa što je nastao izdvojeno od dominantnih tokova naraštaja – nastojanjima na – kromatskim i plastičkim vrijednostima korištene tvari, (…) na koherentnoj i gustoj viziji krajolika, sagledanoga iz osobnoga rakursa i metodom »pars pro toto« -.

Baštinjenje pejsažne tradicije

Autor teksta monografije Nikola Albaneže prisjetio se rada na monografiji i prvoga susreta sa slikaricom u njezinom atelijeru. Istaknuo je da je slikarstvo Vesne Šojat ono slikarstvo kojemu je važna podjednako materičnost i oblikovanje, a također i struktura te naglasio slikaričinu težnju plastičnoj monumentalnosti te simbolička ozračja. Smatra da autorica u kontekstu privrženosti materije i organizacije slike – pripada važnoj pejsažnoj tradiciji u hrvatskom slikarstvu 20. stoljeća gdje joj je mjesto u slijedu od Ljube Babića, Frana Šimunovića, Otona Glihe, njena oca Antuna Šojata -.

Albaneže je istaknuo kako će – ova monografija (…) pridonijeti upoznavanju i potvrđivanju jednoga zanimljivog, kvalitetnog i vrijednog opusa – te dodao da slikaričin opus mnogima može biti otkriće, kao što je bio i njemu samom.

Na samomu početku predstavljanja prisutne je pozdravio ravnatelj Nacionalnoga muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi kao suizdavač monografije i organizator događaja, a na kraju, u ime izdavača, direktor »Skaner studia« Dragi Savićević te su oba izrazila zadovoljstvo monografijom o slikarstvu Vesne Šojat, čestitajući slikarici, a također svim zaslužnima za ovo kvalitetno i lijepo izdanje.

Stupovi, 1984.

DANI HRVATSKE ARHEOLOGIJE U SPLITU I SOLINU, 11. DO 15. LISTOPADA 2021. – Salonitanski početak i kraj

SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.
Piše: Mario MATIJEVIĆ
Fotografije: Tonći SESER, Solinska kronika

Znanstvenim skupom »Salona između Sredozemlja i Panonije« te otvaranjem izložbi »Vis-à-Vis 200. Arheološka baština otoka Visa«, »U temeljima hrvatske arheologije«, te »Krajolici i spomenici zadarskoga područja krajem 19. i početkom 20. stoljeća u istraživanjima prof. dr. Luke Jelića« obilježena je 200-ta obljetnica od osnutka Arheološkoga muzeja u Splitu i 200-ta obljetnica početka sustavnih arheoloških istraživanja u Saloni. U sklopu znanstvenoga skupa održan je i okrugli stol na temu »Budućnost Salone«

ZNANSTVENI SKUP »SALONA IZMEĐU SREDOZEMLJA I PANONIJE«

Solin, arheološko ishodište i središte

Najveći dio predavanja posvećen je novijim arheološkim istraživanjima u Saloni, ali i lokalitetima sa širega solinskog, sinjskog, imotskog i dubrovačkog područja te istraživanja na otocima Braču, Hvaru, Visu, Biševu i Korčuli te u Podunavlju

Predavanja o aktualnomu stanju Salone i arheoloških lokaliteta izazvala su poseban interes stručnjaka

Arheološki muzej u Splitu i Hrvatsko arheološko društvo organizirali su pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, Splitsko-dalmatinske županije, Gradova Splita, Solina i Visa, JUK Zvonimir Solin te splitske i solinske Turističke zajednice znanstveni skup pod nazivom »Salona između Sredozemlja i Panonije«. Skupom je obilježena 200-ta obljetnica od osnutka Arheološkoga muzeja u Splitu i 200-ta obljetnica početka sustavnih arheoloških istraživanja u Saloni.

Na samomu skupu koji se od 11. do 15. listopada održavao u solinskomu hotelu »Salona palace« sudjelovalo je oko 200 arheologa, povjesničara umjetnosti i povjesničara, a održano je 50 predavanja.

Najveći dio predavanja posvećen je novijim arheološkim istraživanjima u Saloni, ali i lokalitetima sa širega solinskog, sinjskog, imotskog i dubrovačkog područja te istraživanja na otocima Braču, Hvaru, Visu, Biševu i Korčuli te u Podunavlju.

Svečanomu otvorenju samoga skupa uz predsjednicu Hrvatskoga arheološkoga društva dr. sc. Jacqueline Balen, muzejsku savjetnicu u Arheološkomu muzeju u Zagrebu, dr. sc. Antu Jurčevića, ravnatelja Arheološkoga muzeja u Splitu, Stipu Čogelju, zamjenika župana Splitsko-dalmatinske županije i Ivicu Rakušića, zamjenika gradonačelnika grada Solina nazočili su brojni drugi uzvanici i cijenjeni predavači.

Obraćajući se nazočnima u svojim su uvodnim govorima predsjednica dr. Balen kao i ravnatelj dr. Jurčević istaknuli važnost održavanja znanstvenoga skupa kao i popratnih manifestacija u povodu obilježavanja navedenih obljetnica, ali i bitnoga, gotovo prekretničkoga trenutka za samu Salonu i njezinu budućnost.

Predavanja na skupu koja će u vidu znanstvenih radova biti objavljena u zasebnomu izdanju kod nazočnih su pobudila popriličan interes što se dalo uočiti i u razvoju nekih rasprava koje su uslijedile nakon samih predavanja. Zatvaranjem znanstvenoga skupa stručna i šira javnost ostaju u iščekivanju izdanja u kojemu među 50 predavanja posebnu cjelinu čine 24 koja se izravno tiču Salone i Solina.

OKRUGLI STOL »BUDUĆNOST SALONE«

(Ne)sretna Salona

Okrugli stoj je uz (ponovno) iznesena stajališta ostavio otvorenima brojna pitanja

Nakon zadnjega ciklusa predavanja u sklopu znanstvenoga skupa u četvrtak 14. listopada održan je okrugli stol pod nazivom »Budućnost Salone« na kojemu su u ime Ministarstva kulture sudjelovali dr. sc. Tatjana Lolić, načelnica Sektora za konzervatorske odjele i inspekciju Uprave za zaštitu kulturne baštine, glavni konzervator mr. sc. Zoran Wiewegh, te pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu dr. sc. Radoslav Bužančić. Gradonačelnik grada Solina Dalibor Ninčević i Jelena Stupalo direktorica Turističke zajednice grada Solina, zatim predsjednica Hrvatskog arheološkog društva dr. sc. Jacqueline Balen, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu dr. sc. Miroslav Katić, Arheološkog muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević te Muzeja grada Kaštela Ivan Šuta, kao i predstavnica Umjetničke akademije u Splitu, doc. dr. sc. Miona Miliša, konzervatorica-restauratorica Voditeljica odjela za konz.-rest. arheološke baštine, predstavnici privatnih arheoloških tvrtki Vedran Katavić i Anita Penović.

Osim iznošenja dosadašnjih (ne)poznatih dostignuća glede pitanja upravljanja Salonom i istoimenoga pokrenutoga plana, nazočni su po prvi puta javno progovorili i o bitnim problemima pred kojima se Salona, njezini lokaliteti, a time i čitava hrvatska arheološka baština pa i sama arheologija nalaze.

Plan proširenja zona zaštite između ostaloga potaknut je i najnovijim senzacionalnim arheološkim otkrićima na lokalitetu “Bugarevo”

Novost kojom se pak naziru (nekakvi) pozitivni pomaci po pitanju zaštite salonitanskih arheoloških lokaliteta iznio je glavni konzervator mr. sc. Zoran Wiewegh koji je nazočnima predstavio plan proširenja zona zaštite, a koji je između ostaloga potaknut i najnovijim senzacionalnim arheološkim otkrićima na lokalitetu Bugarevo, jugozapadno od Gospina otoka.

Rasprava koju je moderirala Jagoda Mardešić iz arheološkoga muzeja u Splitu uz naglasak na nužnu i hitnu zaštitu arheoloških lokaliteta koji se nalaze južno od Zaobilaznice, ali kao i onih koji kroz Kliško polje vode od Salone prema Klisu izazvala je brojne upite kod nazočnih stručnjaka. Štoviše brojni upiti, prijedlozi i kritike ukazali su na nužnost preispitivanja odnosa prema Saloni i arheološkoj baštini općenito počevši od samoga Ministarstva kulture pa do najizravnijih dionika, lokalnoga stanovništva.

 

OTVORENJE IZLOŽBE »VIS-À-VIS 200. ARHEOLOŠKA BAŠTINA OTOKA VISA«

Otok i Muzej

Na programu obilježavanja arheološko-kulturnih obljetnica našla se i izložba »Vis-à-Vis 200. Arheološka baština otoka Visa« koja je svečano otvorena 12. listopada.

Izložba predstavlja preko 750 odabranih spomenika Arheološkog muzeja u Splitu, pronađenih na području otoka, grada Visa jednoga od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj. Raznorodni predmeti (natpisi, skulpture, vaze i druge keramičke posude, terakote, nakit, oružje, oruđe, novac) svjedoče o najranijim tragovima života na otoku, od pretpovijesti do ranog srednjeg vijeka. S naglaskom na grčki grad Issu i njen dinamični razvoj tijekom razdoblja helenizma, izložba kroz višestruke cjeline tematski razrađuje pretpovijesno razdoblje i prve kontakte s Grcima, isejsko gospodarstvo, svakodnevicu, novac, pogrebne običaje, rimske (carske) skulpture te razdoblje kasne antike i srednjeg vijeka na otoku.

Na svečanom otvorenju, ravnatelj Ante Jurčević je u pozdravnom govoru zahvalio svima koji su pružili potporu organizaciji i održavanju izložbe. Foto: Tonći SESER

Na svečanom otvorenju, ravnatelj Ante Jurčević je u pozdravnom govoru zahvalio svima koji su pružili potporu organizaciji i održavanju izložbe, a posebno je zahvalio svim autorima, djelatnicima i suradnicima koji su sudjelovali u pripremama i postavljanju. Jurčević je rekao kako je izložba prigoda da se na jednome mjestu prikupi i pokaže bogatstvo isejske ostavštine jer je neprocjenjiva važnost antičke Isse, ali i općenito starije viške baštine, kulturnoj i gospodarskoj povijesti današnje Hrvatske.

– Maleni grad, osnovan u 4. stoljeću prije Krista, nalazio se na samoj periferiji grčkoga svijeta, ali je iznimno važan za naše jadranske prilike – rekao je Boris Čargo, jedan od autora izložbe, istaknuvši kako izložba nije samo o Issi već o čitavom otoku jer izložena arheološka baština prikazuje svu ljudsku djelatnost od neolitika do kasne antike i srednjovjekovnoga razdoblja.

Svečano otvarajući izložbu, a naglašavajući njezinu važnost i impresivnost akademik Nenad Cambj, jedan od bivših ravnatelja Muzeja i poznati istraživač Isse istaknuo je kako Vis nikada nije bio prezentiran na tako obiman način.

Svi odabrani eksponati iz fundusa Arheološkog muzeja u Splitu, pronađeni su mahom u zaštitnim ili sustavnim arheološkim istraživanjima, te rekognosciranjima otoka, grada Visa. Neki izlošci su nabavljeni donacijama ili otkupima iz privatnih zbirki građana gotovo od samih početaka muzejskog djelovanja.

Predstavljajući posjetiteljima isejske spomenike, ovom izložbom istaknut je dva stoljeća dugi rad i tradiciju Arheološkog muzeja u Splitu koji kontinuirano skrbi o zaštiti bogate viške arheološke baštine.

IZLOŽBA »KRAJOLICI I SPOMENICI ZADARSKOG PODRUČJA KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA U ISTRAŽIVANJIMA PROF. DR. LUKE JELIĆA«

Vranjic-Zadar-Split

Otvaranjem izložbe »Krajolici i spomenici zadarskog područja krajem 19. i početkom 20. stoljeća u istraživanjima prof. dr. Luke Jelića« u Muzeju Hrvatskih arheoloških spomenika zaključene su solinsko-splitske arheološke svečanosti.

Izložbu koja je nastala u suradnji djelatnika Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru i Arheološkoga muzeja Zadar: dr. sc. Martine Dubolnić Glavan, Roberta Maršića, prof., i mr. sc. Majde Dadić te je popraćena katalogom autora Martine Dubolnić Glavan i Roberta Maršića otvorio je akademik Nenad Cambj u ime Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru.

Izložba je nastala u suradnji djelatnika Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru i Arheološkoga muzeja Zadar

Akademik Cambj je prigodno govoreći o važnosti života i rada don Luke Jelića za nacionalnu arheološku i povijesnu znanost podsjetio i na neke epizode iz njegova života, poglavito one vezane uz njegova ujaka don Franu Bulića i znanstveno istraživanje pitanja porijekla svetoga Dujma.

Obraćajući se nazočnima autori izložbe su istaknuli kako se početci arheološke i povijesne znanstvene djelatnosti na području Hrvatske, posebno Dalmacije, nezaobilazno se vezuju za lik i djelo prof. dr. Luke Jelića (1864. – 1922.). Taj istaknuti arheolog, povjesničar, prirodoslovac, kulturni djelatnik, svećenik i planinar, najplodniji period svojeg znanstvenog djelovanja proveo je na zadarskom području.

Studijskom izložbom predstavljeno je istraživačko, znanstveno i kulturno djelovanje kojim je Luka Jelić zadužio Zadar, Nin, Biograd na Moru te općenito šire zadarsko područje.

Izložena je do sada nepoznata ili nedovoljno poznata dokumentacija, krajolika i spomenika sa šireg zadarskog područja s kraja 19. i početka 20. st. koju je izradio Luka Jelić prema najnovijim znanstvenim i metodološkim standardima.

Spomenuta građa, koja svjedoči o njegovu životu, izobrazbi ili znanstveno-istraživačkome radu (diplome, pisma rukopisi, terenski dnevnici, fotografije, tehnička dokumentacija, itd.) potječe iz bogate arhive pohranjene u Arheološkom muzeju u Splitu.

U GALERIJI »ZVONIMIR« OTVORENA IZLOŽBA U POVODU 200 GODINA SUSTAVNIH ISTRAŽIVNJA SALONE »U TEMELJIMA HRVATSKE ARHEOLOGIJE« – Snaga salonitanskoga korijenja

SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.
Tekst: Arsen DUPLANČIĆ
Fotografije: Tonči SESER

Izložba autora Arsena Duplančića priređena u organizaciji Arheološkoga muzeja u Splitu i solinskoga »Zvonimira« na jedinstveni način kroz rukopise, crteže i tiskane tekstove prikazuje bogatu, živu i djelotvornu povijest najstarije muzejske ustanove u jugoistočnom dijelu Europe, iznikle na salonitanskim temeljima

Na svečanomu otvorenju izložbe nazočnima su se prigodnim riječima obratili Tonći Ćićerić, ravnatelj JUK »Zvonimir« Solin, dr. sc. Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu, doc. dr. sc. Dino Demicheli s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te sam autor Arsen Duplančić

U proljeće 1818. car Franjo I. i njegova supruga Karolina Augusta kreću na put po Hrvatskoj i upoznaju nove krajeve koji su nakon pada Napoleona pripali austrijskoj kruni. Putovanje je imalo ne samo politička i vojna nego i kulturološka obilježja koja će biti od izuzetne važnosti za hrvatsku arheologiju. Po dolasku u Split oni su razgledali ostatke Dioklecijanove palače i druge starine te otišli u Solin vidjeti ruševine nekadašnje metropole rimske provincije Dalmacije. Oduševljen viđenim i potaknut mišljenjima stručnjaka car je donio odluku o osnivanju Arheološkog muzeja u Splitu koja je provedena dekretom Dalmatinske vlade od 22. VIII. 1820. godine. Za prvog ravnatelja imenovan je splitski liječnik dr. Carlo Lanza koji je 2. X. 1821. započeo iskopavanja u Saloni pa se taj datum može smatrati početkom sustavnih arheoloških institucionalnih istraživanja ne samo u Saloni već, zbog njihovog kontinuiteta, i u Hrvatskoj.

Dvjestota obljetnica osnivanja Muzeja (1820. – 2020.) i dvjestota obljetnica istraživanja u Saloni (1821. – 2021.) povod su da se javnosti prikaže kako su se u prvih trideset godina razvijali Muzej i radovi u Saloni. Odabrano je upravo to razdoblje jer od 1850. do 1872. nastupa dugo zatišje. Sve opet oživljava 1872. kada ravnatelj postaje Mihovil Glavinić, a zlatno doba obuhvaća vrijeme uprave don Frane Bulića od 1884. do 1926. godine.
Izložba se zasniva na rukopisnoj i tiskanoj građi iz Muzeja, a naročito na izvještajima i grafičkoj dokumentaciji koja najvećim dijelom nije bila poznata ni objavljivana. Njena važnost ogleda se u činjenici da je dio predmeta zbog brojnih selidbi, a i krađa, nestao ili se teško može identificirati. Neki su predmeti u međuvremenu oštećeni, a neki stradali osobito od posolice zbog dugotrajnog smještaja u nekadašnjim skladištima soli. Usporedba današnjeg stanja sa starim crtežima jasno ukazuje na sve to. Opširni pisani izvještaji su važni jer su u njima više puta detaljno popisani svi nalazi, dok su u člancima i knjigama navedeni sumarno.

Budući da je čuvanje spomenika temeljno poslanje Muzeja, za izložbu smo izabrali neke predmete i spomenike koji pokazuju da su još uvijek u Muzeju i da su dostupni bez obzira na to što je od vremena njihova otkrića ili otkupa prošlo između 170 i 200 godina!
Rukopisi, crteži i tiskani tekstovi priređeni za izložbu dio su izvora popisanih i obrađenih u sklopu višegodišnjeg timskog istraživanja građe o arheološkim radovima u Saloni u prvoj polovini XIX. st., a koje se privodi kraju i rezultirat će knjigom s prijevodima izvještaja i cjelokupnom grafičkom dokumentacijom.

Arheološki muzej u Splitu je najstarija muzejska ustanova u jugoistočnom dijelu Europe, njegovi su ravnatelji bili profesori na odsjecima za arheologiju i povijest umjetnosti, dao je vrsne stručnjake i akademike, od 1878. objavljuje naš najstariji arheološki časopis i uz njega se vežu počeci konzervatorske službe. Muzej nije istraživao samo Salonu nego i starohrvatski, odnosno ranosrednjovjekovni Solin koji je, između ostalog, iznjedrio vladarske natpise poput Trpimirovog i Jeleninog. Salona je pak dala veoma velik broj raznih predmeta i spomenika, zdanja zanimljiva za proučavanje civilne i crkvene arhitekture, pružila je izvore za istraživanje povijesti religija itd., a njena povezanost s Muzejom dovela je 1894. do pokretanja međunarodnih kongresa za starokršćansku arheologiju koji se održavaju i danas.

Muzej i istraživanja Salone, kako zbog starosti tako zbog sveobuhvatnosti, nalaze se u temeljima hrvatske arheologije pa otuda i naziv izložbe. Njihova međusobna isprepletenost treba biti poticaj za daljnji još uspješniji rad, za nova otkrića, publikacije i jačanje svijesti da bez dubokog, snažnog i razgranatog korijenja nema postojanog i izdržljivog stabla.

Zgrada Muzeja sagrađena 1836. (AMS, stara fototeka)

U literaturi se uobičajeno pisalo da je zgrada za Muzej podignuta već 1821. što nije točno jer je ona sagrađena 1836. godine. Nakon izgradnje novog Muzeja 1914. i preseljenja spomenikâ, ona je srušena 1928. godine. Bila je to prva zgrada namjenski građena za neki muzej u Hrvatskoj, a sadašnja je, poslije zgrade Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu iz 1888., druga po starosti. Ova fotografija snimljena je 1908. godine.

 

Francesco Lanza, Della topografia dell’antica Salona, Annali dell’Istituto di corrispondenza archeologica 21 (N.S. 6), Roma 1849., str. 269–283. (AMS, R 1964/21)

Carlova otkrića na položaju Hortus Metrodori, zatim četiriju gradskih vrata (s naglaskom na Porta Caesarea) i dijelova amfiteatra, Francesco Lanza je pretočio u članak tiskan 1849. kojemu je dodao kartu Salone s ucrtanim položajima Carlovih istraživanja, tlocrtom amfiteatra s njegovim ostacima, ostacima teatra i tlocrtom glavnih gradskih vrata.

 

 

 

Carl Mohr von Ehrenfeld, Porta Caesarea, 1846. (AMS, grafička zbirka)

Stanje salonitanskih gradskih vrata Porta Caesarea nakon istraživanja vidi se na akvarelu Carrarinog suradnika Carla Mohra von Ehrenfelda (1812. – 1885.), natporučnika ađutanta 4. lovačkog bataljuna. Na desnoj strani uočava se velika naslaga sedre koja se urušila u prosincu 2015. godine.

 

 

 

Alois Beer, Manastirine, oko 1886. (AMS, stara fototeka)

Manastirine s brojnim sarkofazima s natpisima, grobovima i arhitekturom bazilike u više faza stalno su privlačile arheologe, a istraživanja su se intenzivirala od 1883. pod vodstvom don Frane Bulića. Austrijski fotograf Alois Beer (1840. – 1916.) snimio je lokalitet oko 1886. godine.

 

 

 

 

 

Svi tekstovi, slike, grafike i datoteke te njihov raspored podliježu autorskom pravu i drugim zakonima o zaštiti intelektualnog vlasništva. Ne smiju se kopirati u komercijalne svrhe ni u svrhe prosljeđivanja niti mijenjati i upotrebljavati na drugim internetskim stranicama.

BOGAT PROGRAM 16. MEĐUNARODNOG FESTIVALA KARIKATURA SOLIN 2021. – Istinski festival

SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.

Bogata festivalska događanja zaključena su svečanom dodjelom nagrada i priznanja sudionicima te zahvalnica pokroviteljima manifestacije, Gradu Solinu, hotelu »Salona Palace« i Turističkoj zajednici Županije splitsko-dalmatinske koju je preuzeo župan Blaženko Boban

Na programu 16. Međunarodnog festivala karikatura Solin 2021. koji se ove godine po prvi puta odvijao tijekom tri dana, našao se čitav niz događanja koji su ovu manifestaciju podigli na još višu razinu.

Festival je usklopu izložbe odabranih karikatura, postavljene u Galeriji »Zvonimir«, službeno otvorio solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je prije svega istaknuo kako je riječ o izuzetno zahtjevnoj organizaciji koja iziskuje puno truda i zalaganja.

– Iskoristio bih stoga ovu priliku da još jednom zahvalim našem sugrađaninu, karikaturistu Marku Iviću koji je osmislio i pokrenuo ovo vrijedno međunarodno događanje. Zahvalu moram uputiti i Turističkoj zajednici grada Solina, Javnoj ustanovi u kulturi »Zvonimir« i Gradskoj knjižnici Solin koje su se ove godine uključile u organizaciju te dodatno razradile festivalska događanja – rekao je gradonačelnik ističući kako će Grad i ubuduće pružati podršku održavanju ove manifestacije.

Osim izložbom, razdoblje od 17. do 19. rujna tijekom kojega se odvijao Festival obilježeno je još nizom sadržaja, radionicom za osnovnoškolce u kojoj su sudjelovali učenici solinskih škola, OŠ don Lovre Katića i OŠ kralja Zvonimira, te OŠ Plokite i OŠ Manuš iz Splita, predstavom »Zov divljine« GK Scena Gorica i predavanjem karikaturista Joška Marušića i Nikole Listeša. Upriličena je i »Večer aforizama« te program pod nazivom »Dnevna doza karikature« tijekom kojega su građani imali priliku upoznati sudionike festivala i dobiti vlastitu karikaturu.

Bogata festivalska događanja zaključena su svečanom dodjelom nagrada i priznanja sudionicima te zahvalnica pokroviteljima manifestacije, Gradu Solinu, hotelu »Salona Palace« i Turističkoj zajednici Županije splitsko-dalmatinske koju je preuzeo župan Blaženko Boban.

– Riječ je o manifestaciji koju podržavam od njezina pokretanja 2005. kada sam bio u prvoj godini mandata na mjestu gradonačelnika Solina. Osim kao gradonačelnik, podržavao sam je i kao građanin, ali i sada kao župan. Ovo je uistinu vrijedna turistička promocija našeg grada, posebno uzimajući u obzir broj kandidata iz cijeloga svijeta koji šalju svoje radove – rekao je župan.

Prvi čovjek Festivala, karikaturist Marko Ivić, nije krio zadovoljstvo interesom kojeg ova manifestacija izaziva u svijetu karikature što potvrđuje i brojka od oko 350 autora koliko ih je ove godine poslalo svoje radove.

– Među njima su neki od najeminentnijih svjetskih karikaturista, poput Pittera Klausa, dobitnika prve nagrade, koji je večeras s nama. Moram spomenuti i kolege iz Hrvatske koji mi daju podršku i aktivno se uključuju u Festival – rekao je Ivić uručujući ovom prilikom zahvalnice dugogodišnjim sudionicima Festivala, kolegama karikaturistima Nikoli Listešu, Ivici Kolumbiću, Slobodanu Butiru i Krešimiru Kvešteku, a zahvalnicu je primio i Mladen Vuković, novinar i književnik, koji od prve godine sudjeluje u njegovoj organizaciji.

Čestitke dobitnicima i zahvalu svim sudionicima uputila je i direktorica TZ Solin Jelena Stupalo, uz koju su ovom prilikom bili Ivan Peroš i Tonći Ćićerić, ravnatelji Gradske knjižnice Solin i Javne ustanove u kulturi »Zvonimir«. Svečanost dodjele nagrada pjesmom su uveličale članice ženke klape KUD-a »Salona«.

Karikatura i identitet

Grand prix nagrada 16. međunarodnog festivala karikature Solin 2021. pripala je austrijskom karikaturistu Pitteru Klausu. Drugo mjesto osvojio je Ilya Katz iz Israela, a treće hrvatska karikaturistica Dubravka Bodulić.

Posebno priznanje koje tradicionalno dodjeljuje Turistička zajednica grada Solina otišlo je u ruke poznatog iranskog karikaturista Fakhreddina Dost Mohammada dok su specijalne nagrade Festivala osvojili njegov sunarodnjak Majid Amini i talijanski karikaturist Marco De Angelis.

Austrijski karikaturist Pitter Klaus dobio je Grand prix nagradu 16. međunarodnog festivala karikature Solin 2021.

Dobitnik grand prixa Pitter Klaus osobno je preuzeo priznanje koje uključuje i novčanu nagradu u iznosu od 1,016 eura.

– Vodeći se zadanom temom ovogodišnjeg festivala, »Povijesni gradovi«, odlučio sam ukazati na problem koji je jednako čest kod nas u Austriji i kod vas u Hrvatskoj, a to je novogradnja koja narušava identitet povijesnih gradova – rekao je 47-godišnji Pitter Klaus inače poznati karikaturist i ilustrator brojnih knjiga dodajući kako je uistinu s posebnim užitkom boravio u Solinu te se upoznao s njegovim bogatim kulturno-povijesnim naslijeđem.

Svečanosti je nazočila i karikaturistica Dubravka Bodulić iz Splita, dobitnica treće nagrade za karikaturu inspiriranu Dioklecijanovom palačom, točnije splitskim Vestibulom i virusom Covid-19 koji je obilježio proteklo razdoblje.

– Presretna sam zbog ove nagrade, posebno jer dolazi od strane kolega. Općenito držim kako je karikatura fantastičan medij kroz kojeg možeš puno toga reći. Istovremeno je kratka, oštra, smiješna, žalosna i groteskna, te često otkriva ono što riječima ne bismo mogli izraziti – rekla je Dubravka inače arhitektica po struci, koja je čitav radni staž provela u prosvjeti baveći se likovnom pedagogijom.

 

SOLINSKA UDRUGA »MOJE DIJETE« UKLJUČILA SE U OBILJEŽAVANJE NACIONALNE KAMPANJE »HRVATSKA VOLONTIRA« – Zeleno oplemenjivanje

SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.

Ove smo godine u sklopu Dana volonterskoga rada odlučili oplemeniti zeleni otok pored zgrade u kojoj djelujemo na način da smo zasadili desetak sadnica lavande i ružmarina koje nam je donirao Grad Solin – rekla je voditeljica udruge Ljubica Milković

Udruga roditelja djece s poteškoćama u razvoju »Moje dijete« Solin i ove se godine uključila u obilježavanje nacionalne kampanje »Hrvatska volontira«, a prigodne aktivnosti u koje su bili uključeni članovi i volonteri organizirali su 30. rujna u prostorijama udruge.

– Ove smo godine u sklopu Dana volonterskoga rada odlučili oplemeniti zeleni otok pored zgrade u kojoj djelujemo na način da smo zasadili desetak sadnica lavande i ružmarina koje nam je donirao Grad Solin – rekla je voditeljica udruge Ljubica Milković napominjući da im je Grad donirao i koševe za smeće kako bi dodatno kultivirali okoliš.

– Osim toga naši su članovi zajedno s volonterima i voditeljicom likovne radionice Antonijom Šerić izrađivali mozaik s prikazom suncokreta na zidu uz ulaze u prostoriju. Odabrali smo suncokret jer je on univerzalan simbol osoba s poteškoćama u razvoju – objasnila je Ljubica dodajući kako im se u aktivnostima pridružila i predstavnica stanara Vesna Režić Dereani koja je inače s još nekoliko stanara, aktivna u održavanju zgrade i okoliša.

Među volonterima koji su se uključili u aktivnosti Udruge »Moje dijete« bila je i 20-godišnja studentica Tina Milković koja tu već godinama povremeno volontira.

– Uvijek nešto novo naučim od članova udruge koji su toliko iskreni i vedri da mi svaki susret s njima predstavlja neizmjernu radost – rekla je Tina.
U izradi mozaika među ostalima je sudjelovala i Slavica Matković, aktivna članica udruge od njezina osnivanja.

– Ova mi je udruga u svemu puno pomogla. Tu su moji prijatelji, tu se družim i puno toga naučim – rekla je Slavica pokazujući na koji način slaže pločice budućega mozaika kojim će članovi udruge dodatno uljepšati prostor u kojemu uvijek rado borave.

U MJESEC DANA ODŽANA I DRUGA SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA – Bez usvajanja izvješća

SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.

Izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine nije usvojeno jer su vijećnici vladajuće većine bili protiv predstavljenoga dokumenta. Izvješće o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2021. također nije usvojeno

Sjednica solinskoga Gradskog vijeća održana 14. listopada otvorena je aktualnim satom kojega su vijećnici usvojili na prethodnoj sjednici. Postavljen je čitav niz pitanja na koja se uglavnom tražio pisani odgovor.

Nakon aktualnoga sata kojega su vijećnici iskoristili do zadnje minute uslijedilo je izvješće o radu gadonačelnika za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine u kojem su sadržani detaljni podaci o radu ureda gradonačelnika i svih gradskih odjela. Tako su među ostalim specificirana i ulaganja u projekte po solinskim mjesnim odborima, a gradonačelnik je posebno istaknuo pokretanje projekta »Grad u tvom mjesnom odboru«.

Vijećnik Mario Jaman (SDP) istaknuo je problem komunalnoga i prometnog nereda u određenim djelovima grada te je utvrđena potreba dodatnog zapošljavanja komunalnih redara i bar još jednog prometnog redara.

Vijećnik Davor Mikas (Bolji Solin) iznio je svoj stav o nedovoljnom ulaganju u gospodarstvo nakon čega je pročelnica Marijana Žižić najavila skoru realizaciju EU projekta »Tempus« koji obuhvaća uređenje ureda namijenjenih poticanju razvoja poduzetništva, odnosno za smještaj budućih »startupova«.

Vijećnik Goran Milavić (NLM) komentirao je činjenicu da određeni broj planiranih projekata nije realiziran u predmetnom razdoblju. Gradonačelnik mu je odgovorio kako do kašnjenja najčešće dolazi tijekom pripremnih radnji, odnosno rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i ishodovanja dozvola za određene projekte što najčešće predstavlja i najzahtjevniju fazu njihove realizacije.

Izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine nije usvojeno jer su vijećnici vladajuće većine bili protiv predstavljenog dokumenta.

Uslijedilo je izvješće o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2021. koje je izložila pročelnica Odjela za proračun i računovodstvo Tihana Žižić.

U prvom polugodištu 2021. ukupno ostvareni prihodi konsolidiranog proračuna iznosili su nešto više od 72.167 milijuna kuna i bili su veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 20 milijuna. Postotak ostvarenja polugodišnjih prihoda u odnosu na godišnji plan iznosi 43.81 posto.

Ukupni rashodi ostvareni u razdoblju od siječnja do lipnja 2021. iznosili su nešto više od 67 milijuna kuna što je za 14.2 milijuna više u odnosu na rashode ostvarene u istom razdoblju 2020., a najveća odstupanja bilježe se u stavci nabavke postrojenja i opreme za novoizgrađeni vrtić/školu u Arapovcu te u stavci ulaganja u rekonstrukciju ljetne pozornice u Gradini.

Ostvarenje rashoda u prvih šest mjeseci u odnosu na plan iznosilo je 40 posto.

Polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna nije usvojeno jer je protiv njega glasovalo 11 od 18 prisutnih vijećnika.

Posljednja točka dnevnog reda odnosila se na prijedlog gradonačelnika Dalibora Ninčevića da se donese odluka o poništenju pravilnika o provedbi jednostavne javne nabave kojeg su gradski vijećnici usvojili na sjednici održanoj 22. rujna.

Naime, gradonačelnik je istaknuo kako usvojeni pravilnik nije u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi i Zakonom o lokalnoj i područnoj samoupravi.

Budući je većina vijećnika glasala protiv navedenoga prijedloga gradonačelnik je najavio kako će spomenuti dokument uputiti na ocjenu zakonitosti u Ministarstvo uprave RH.

Pitanje mobinga u Vrtiću

Nakon što je na sjednici održanoj 22. rujna iznesen problem potencijalnoga »mobinga« u Dječjem vrtiću »Cvrčak« Solin, Gradsko je vijeće formiralo radnu skupinu koja je 6. listopada održala sastanak s 15 djelatnica vrtića koje su prijavile negativne radnje te s predstavnicima sindikata.

Član radne skupine Vedran Duvnjak podnio je na sjednici GV-a 14. listopada usmeno izvješće o održanom sastanku kojem su osim njega u ime radne skupine nazočili još zamjenik predsjednika GV-a Davor Mikas i gradonačelnik Dalibor Ninčević.

Djelatnice su, prema riječima Vedrana Duvnjaka, tijekom sastanka iznijele mučne detalje o negativnim iskustvima koja su doživjele s ravnateljicom Anđelom Biuk i još jednom zaposlenicom vrtića.

– Ravnateljica nas je na prošloj sjednici uvjeravala kako je riječ o četiri slučaja, ali utvrđeno je kako je problem daleko veći. Uistinu se radi o strašnim stvarima i krajnje je vrijeme za konkretnu reakciju, odnosno radikalne poteze – rekao je Duvnjak zahtijevajući da se ravnateljica vrtića Anđela Biuk odmah razriješi dužnosti.

Gradonačelnik je najavio poduzimanje određenih mjera, ali je isto tako naglasio potrebu održavanja sastanka s ravnateljicom i djelatnicima stručne službe vrtića kako bi se sagledali svi aspekti prijavljenih događaja.

Nakon burne rasprave koja je uslijedila gradonačelnik je najavio kako će o svemu obavijestiti prosvjetnu inspekciju te zatražiti njihov nadzor.

SJEDNICOM GRADSKOGA VIJEĆA ODRŽANOM 22. RUJNA UVEDENE PROMJENE U RADU – Rigorozna transparentnost

SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.

Jedna od točaka dnevnoga reda odnosila se na izvješće o radu Dječjega vrtića »Cvrčak« Solin za pedagošku godinu 2020./’21., a predstavila ga je ravnateljica Anđela Biuk. Izvješće o radu u protekloj pedagoškoj godini nije prihvaćeno, protiv njega je glasovalo 11 od 19 vijećnika

Sukladno izmjenama poslovnika Gradskoga vijeća koje su solinski gradski vijećnici usvojili 22. rujna, sjednice ovoga gradskog tijela ubuduće će se prenositi uživo putem televizijskih postaja ili društvenih mreža. Osim toga, vijećnici će pisana pitanja podnositi poštom ili ih predavati na sjednicama, dok će se usmena ubuduće postavljati na samom početku sjednice u sklopu Aktualnoga sata koji može trajati najduže 60 minuta.

Jedna od novosti je i ta da će se pisani odgovor na vijećnička pitanja dostavljati svim vijećnicima, a ne samo onima koji su ga postavili kao što je do sada bio slučaj – izvijestio je predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Andabak (NLM) na samomu početku sjednice.

Ovom prilikom usvojen je i novi pravilnik o provedbi jednostavne javne nabave za kojega se vijećnik Davor Mikas (BS) duže vrijeme zalagao.
– Najvažnija izmjena koju donosi novi pravilnik je ta da će otvaranje ponuda ubuduće biti javno, što do sada nije bio slučaj – objasnio je Mikas.

Potpuna transparentnost

Komentirajući ovu točku gradonačelnik Dalibor Ninčević između ostaloga je naglasio kako je spomenuti pravilnik i do sada bio transparentan te jedan od rigoroznijih u Hrvatskoj.

Vijećnici su usvojili i prijedlog uvođenja potpune transparentnosti gradskoga proračuna koji između ostaloga uključuje potrebu izrade aplikacije dostupne svakom zainteresiranom građaninu. Gradonačelnik je istaknuo kako u proračunu već postoje sredstva za nabavku takve vrste aplikacije.

– Rebalansom proračuna predviđen je iznos od 105 tisuća kuna za izradu aplikacije stoga smatram kako je ovaj prijedlog nepotreban. Naglasio bih kako smo u posljednje vrijeme intenzivno radili na pripremama za primjenu aplikacije koja bi sadržavala sve proračunske stavke, a u planu nam je i izrada brošure, odnosno svojevrsnoga proračunskog vodiča za građane koju ćemo najprije objaviti na mrežnoj stranici Grada, a potom i tiskati te podijeliti građanima – najavio je gradonačelnik.

Odbijeno izvješće o radu

Jedna od točaka dnevnoga reda odnosila se na izvješće o radu Dječjega vrtića »Cvrčak« Solin za pedagošku godinu 2020./’21., a predstavila ga je ravnateljica Anđela Biuk.

Odgojno-obrazovni rad tijekom protekle pedagoške godine odvijao se u 54 odgojne skupine od kojih su 42 na području grada Solina, a ostale na području općina Klis, Muć i Dugopolje koje djeluju u sastavu ove ustanove. U DV-u »Cvrčak« u predmetnomu je razdoblju bilo zaposleno 182 djelatnika, a pohađalo ga je 1104 mališana među kojima je njih 39 imalo određene teškoće u razvoju.

Odgovarajući na pitanje vijećnice Marilene Babić (HDZ) vezano uz skrb djece s poteškoćama u razvoju ravnateljica je naglasila kako je u DV-u »Cvrčak« u proteklomu razdoblju po prvi put zaposlen edukacijski rehabilitator kako bi se toj djeci osigurala još adekvatnija skrb.

Općina Klis duguje 360 tisuća kuna za sufinanciranje boravka djece u solinskim vrtićima

Vijećnik Goran Milavić (NLM) zanimao se za trenutačno dugovanje općine Klis prema Gradu Solinu vezano uz sufinanciranje boravka djece s njihova područja u solinskim vrtićkim kućama.

– Općina Klis nam trenutačno duguje 360 tisuća kuna za sufinanciranje boravka 62 djece s njihova područja u vrtićima u Solinu – odgovorila je ravnateljica.

Gradonačelnik je istaknuo kako je Grad već uputio službeno upozorenje općini Klis da podmiri dugovanje ili će im u protivnomu otkazati spomenutu uslugu.

Posebna rasprava razvila se oko pritužbi vezanih za »mobbing« u solinskim dječjim vrtićima. Naime, predsjednik Gradskoga Vijeća Ivan Andabak zaprimio je pritužbu sindikata djelatnika vrtića u kojoj se navodi kako se u okviru ustanove provodi »mobbing« nad desetak zaposlenika zbog čega su neki zatražili i liječničku pomoć.

Prema riječima ravnateljice Biuk do sada su zaprimljene četiri takve pritužbe koje su proslijeđene povjerenici za zaštitu dostojanstva radnika.
– Povjerenica je u zakonskomu roku ispitala sve sudionike prijava te na osnovu njihovih iskaza pritužbe odbacila kao neutemeljene. Zbog zaštite osobnih podataka trenutačno ne mogu iznositi detalje navedenih pritužbi, ali pozivam predsjednika Gradskoga vijeća da dođe u upravu vrtića kako bismo ga upoznali s detaljima – rekla je ravnateljica Biuk.

Izvješće o radu DV-a »Cvrčak« u protekloj pedagoškoj godini nije prihvaćeno, protiv njega je glasovalo 11 od 19 vijećnika.

Grad – vrtić

Solinski gradski vijećnici jednoglasno su usvojili prijedlog gradonačelnika Dalibora Ninčevića vezan uz sufinanciranje rada privatnih dječjih vrtića koji djeluju na području grada Solina.

Navedenom odlukom izjednačavaju se cijene programa u gradskim i privatnim vrtićima i to na način da roditelji plaćaju uslugu u privatnim vrtićima po istim cijenama koje vrijede za Dječji vrtić »Cvrčak«, a razliku u cijeni snosi Grad Solin. Ova odluka se primjenjuje od 1. listopada ove godine.

Visina mjesečnoga sufinanciranja Grada Solina ovisi o vrsti programa kojeg dijete pohađa pa tako iznosi 722 kune za dijete upisano u 5-satni vrtićki program, 810 kuna za 6-satni program, 1,152 kune za redoviti 10-satni vrtićki te 1 306 za redoviti 10-satni jaslički program.

Zbog većih izdvajanja Grad je u rebalansu proračuna za 2021. stavku predviđenu za sufinanciranje boravka djece u privatnim vrtićima povećao za 660 tisuća kuna za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca ove godine.

– Grad je i do sada sufinancirao rad privatnih dječjih vrtića, a netom usvojeno izjednačavanje cijena s onima u gradskim vrtićima zahtijeva 1.8 do 2 milijuna kuna veće izdvajanje na godišnjoj razini – rekao je gradonačelnik dodajući kako se trenutačno sufinancira boravak za oko 330 djece u privatnim vrtićima.

Smjena upravnih vijeća

Nakon što su na prošloj sjednici Gradskoga vijeća smijenjeni članovi Upravnoga vijeća Gradske knjižnice Solin, na ovoj su imenovani novi. Riječ je o Snježani Rađi, Heleni Bužančić te Nadi Topić koja je najprije smijenjena, a potom ponovno imenovana u spomenuto tijelo.

Naime, smjena diplomirane knjižničarke dr. sc. Nade Topić izazvala je burnu raspravu na protekloj sjednici te dovela do odgode usvajanja imenovanja novih članova.

Nadi Topić je najprije smijenjena, a potom ponovno imenovana u Upravno vijeće Gradske knjižnice Solin

– Ispričao sam se Nadi Topić osobno zbog situacije koja se događala na prošloj sjednici. Znamo da je izuzetno stručna osoba stoga ispravljamo napravljenu pogrešku – rekao je ovom prilikom predsjednik Odbora za izbor i imenovanja Tihomir Bečko (DP).

Uslijedilo je donošenje odluke o smjeni članova Upravnoga vijeća Dječjega vrtića »Cvrčak« Solin, Gorana Miličevića, Ivana Skelina, Željka Udiljka i Ante Božana, a na njihovo mjesto imenovani su Vedran Duvnjak, Ivan Tente, Jasminka Bošković i Dolores Jaman.

Tijekom žučne rasprave koju su izazvali ovi prijedlozi vijećnici HDZ-a Renato Prkić i Goran Miličević, ujedno član Upravnoga vijeća vrtića, više su puta upozorili kako procedura vladajuće većine nije utemeljena u zakonu.

– Nadležnost za imenovanje članova Upravnoga vijeća DV-a »Cvrčak« u isključivoj je nadležnosti izvršne vlasti, odnosno gradonačelnika, i žao mi je što Gradsko vijeće donosi odluku koja nije u skladu za zakonom – rekao je Miličević.

Vijećnica Ivana Sedlar (HDZ) izrazila je mišljenje kako nije u redu da se u Upravno vijeće biraju članovi koji imaju prebivalište u Splitu, konkretno Snježana Rađa i Helena Bužančić.

– Smatram da u Solinu imamo jednako kvalitetne i stručne osobe koje mogu obavljati tu funkciju – komentirala je Sedlar.
Vijećnik Goran Milavić (NLM) poručio je kako postoji plan izmjene statuta ustanova kako se ubuduće ne bi događalo da se u upravna vijeća biraju političke, već isključivo stručne osobe.

Isto je potvrdio i predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Andabak (NLM) napominjući kako je izmjena članova upravnih vijeća ustanovâ tek prvi korak ka planiranim izmjenama statutâ.

– Što se tiče prozivki vezanih uz nezakonitost odluke o izmjeni članova Upravnoga vijeća vrtića kolege iz oporbe upućujem da zatraže mišljenje viših tijela pravnih institucija RH koje su mjerodavne i čiji ćemo sud prihvatiti – poručio je Andabak.

Obje točke dnevnoga reda, smjena aktualnih članova Upravnoga vijeća DV-a »Cvrčak« i imenovanje novih usvojeno je s 11 glasova za i 8 protiv.

Grad sufinancira POS-ove stanove

Na dnevnomu redu sjednice Gradskoga vijeća našla se i odluka vezana uz Program poticane stanogradnje na području grada Solina, točnije odluka o sufinanciranju izgradnje stambeno-poslovne građevine s ukupno 17 stambenih jedinica na prostoru mjesnoga odbora Sveti Kajo.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, APN provela je ponovljeni postupak javnoga nadmetanja za radove na izgradnji spomenutoga objekta ukupne neto površine 1 479 metara četvornih.

Zaprimljene ponude u provedenom postupku javnoga nadmetanja premašile su planiranu vrijednost nabave te je APN iskoristio zakonsku mogućnost i osigurao dodatnih 2 720 kuna s PDV-om po metru četvornom korisne stambene površine, ali pod uvjetom da se Grad Solin odrekne naknade za zemljište, da provede njegovo opremanje komunalnom infrastrukturom i priključcima te da osigura preostali iznos za sufinanciranje zgrade.

Grad Solin je odlukom Gradskoga vijeća već prenio na APN pravo vlasništva na zemljištu u svrhu izgradnje građevine POS-a, a uz to se obvezao o svom trošku opremiti predmetnu nekretninu komunalnom infrastrukturom.

Sukladno najnovijoj odluci Grad će sufinancirati i radove na izgradnji buduće građevine u iznosu od oko 1.6 milijuna kuna s PDV-om. Iznos od 200 tisuća kuna isplatit će se do kraja 2021., a preostali tijekom 2022.

Prema riječima gradonačelnika Dalibora Ninčevića u novom objektu će biti sadržan i poslovni prostor kojim će upravljati Grad, a koji je ukupno vrijedan nešto više od 995 tisuća kuna s PDV-om što znači da će Grad Solin bespovratno financirati iznos od oko 618 tisuća kuna s PDV-om.
Prijedlog navedene odluke jednoglasno je usvojen.

PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA PRORAČUNA

Povećanje prihoda i rashoda

Pročelnica Odjela za proračun i financije Tihana Žižić predstavila je gradskim vijećnicima prijedlog izmjena i dopuna proračuna Grada Solina za 2021.
– Konsolidirani se prihodi povećavaju za 3.8 milijuna kuna i po novom planu iznose 171 milijun dok se rashodi planiraju u iznosu od 180 milijuna što je za 6.9 milijuna više u odnosu na prethodni plan proračuna – rekla je pročelnica Žižić iznoseći detaljnije obrazloženje navedenih povećanja.

– Spomenuto povećanje prihoda odnosi se na povrat poreza i prireza na dohodak koji se prema naputku Ministarstva financija namiruje na teret Državnoga proračuna. Taj iznos se ukoliko nije vraćen do 31. prosinca tekuće godine knjiži kao zajam iz Državnoga proračuna.

Osim u ovoj stavci povećanje prihoda bilježi se i u stavci poreza na imovinu. Naime, zbog smirivanja situacije s pandemijom koronavirusa ostvaruje se veći porez na promet nekretnina u odnosu na planirano – objasnila je Tihana Žižić.

Kako se nadalje navodi u obrazloženju veći rashodi, proizlaze iz činjenice da se u 2021. ušlo s viškom prihoda u iznosu od 9.8 milijuna što je za 3.1 milijun više u odnosu na višak na kojega se računalo u trenutku izrade proračuna. Sukladno tome rebalansom se konsolidirani rashodi planiraju u visini prihoda uvećani za dio viška prihoda koji se planira utrošiti u ovoj godini.

Gradonačelnik Dalibor Ninčević prihvatio je ovom prilikom i 5 od 6 predloženih amandmana koje su iznijeli vijećnici vladajuće koalicije, nakon čega je šesti usvojen većinom glasova vijećnika.

Sukladno usvojenim amandmanima stavka iz koje se financira rad Vlastitoga komunalnog pogona smanjit će za ukupno 470 tisuća kuna koje će se preusmjeriti kako slijedi: za nabavku klima uređaja za Dom kulture don Frane Bulić u Vranjicu 50 tisuća, za financiranje vanjske i unutarnje sanacije Područne škole u Kučinama 80 tisuća, za zaposlenje po jednoga vatrogasca vozača u DVD-u Solin i DVD-u Vranjic 60 tisuća kuna, za asfaltiranje dijela Ulice Mužići, 40 tisuća, za izradu projektne dokumentacije za izgradnju dječjega igrališta na Žižinoj glavici u Rupotini 40 tisuća, te za kupnju nematerijalne imovine za gradsku upravu, točnije aplikacije kojom će se osigurati transparentnost gradskoga proračuna 200 tisuća kuna.

Nakon jednoglasnoga usvajanja rebalansa proračuna Grada Solina za 2021. uslijedilo je predstavljanje prijedloga izmjena i dopuna programa građenja i održavanja komunalne infrastrukture te izmjena i dopuna programa financiranja javnih potreba u sportu i kulturi te socijalne skrbi za tekuću godinu.

VIJEČNIĆKA PITANJA

Od parkirališta i prometa do Mramorne i srednje škole

Andabak je i ovom prilikom upozorio na nedostatke u gradu vezane uz čistoću, grafite i grane koje često zaklanjaju javnu rasvjetu te je uputio apel voditelju Vlastitoga pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti Anti Parčini da žurno riješi ove nedostatke

Rubriku vijećničkih pitanja otvorio je predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Andabak (NLM) prenoseći zahtjev građana iz Ulice Stjepana Radića da im se uvede naplata parkirališta s povlaštenom kartom za stanare.

Prema riječima gradonačelnika Dalibora Ninčevića isto je već iskoordinirano s građanima tijekom obilaska koji se odvijao u sklopu projekta »Grad u tvom mjesnom odboru« te su gradske službe obavile predradnje potrebne za uvođenje naplate parkirališta uz navedenu prometnicu.

– Stanari će jednako kao i u drugim dijelovima grada gdje se naplaćuje parkiralište, imati pravo na povlaštenu kartu u iznosu od 30 kuna mjesečno – rekao je gradonačelnik.

Andabak je i ovom prilikom upozorio na nedostatke u gradu vezane uz čistoću, grafite i grane koje često zaklanjaju javnu rasvjetu te je uputio apel voditelju Vlastitoga pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti Anti Parčini da žurno riješi ove nedostatke.

Vijećnik Tihomir Bečko (DP) sugerirao je predsjedniku Gradskoga vijeća da nakon održanoga sastanka s predsjednikom GV-a Splita Jakovom Prkićem slične sastanke održi i s čelnim ljudima drugih gradova i općina u okruženju.

Most u raspadanju

Vijećnik Mario Jaman (SDP) upozorio je na loše stanje drvenoga mosta kraj Gašpine mlinice kojega bi hitno trebalo sanirati.
Vijećnik Davor Mikas (BS) zatražio je pisano izvješće o stanju gradilišta na križanju Ulice Bubići i Ulice don Lovre Katića, a zanimao ga je i broj parkirališnih mjesta u odnosu na broj stambenih jedinica u Ulici dr. Franje Tuđmana u samom gradskom središtu.

Vijećnik Ivan Kalaica (NLM) predložio je da gradski prometni redari zajedno s obavijesti o počinjenom prekršaju dostavljaju i fotografiju istoga.
Njegov kolega Damir Bekavac (NLM) zanimao se za planove postavljanja kanalizacijske mreže i proširenja ulice Zgon, a osim toga tražio je pisani odgovor vezano uz financiranje Malonogometnog kluba Solin koji djeluje pod okriljem Solinske zajednice sportova.

– Ulica Zgon je u vrlo lošemu stanju i ono što ovom prilikom mogu najaviti je skoro otvaranje ponuda vezanih uz Aglomeraciju Split-Solin u sklopu koje će se rješavati kanalizacijska mreža u ovoj ulici. Radovi bi trebali početi na proljeće iduće godine, a dovršetak je planiran krajem 2022. ili početkom 2023. Sredstva za rekonstrukciju ove ulice planiramo osigurati u proračunu za 2022. – odgovorio je gradonačelnik.

Vijećnik Renato Prkić (HDZ) apelirao je na Gradsko vijeće da uputi dopis Ministarstvu znanosti i obrazovanja kako bi se ispitalo u kojoj je fazi osnivanje osnovne glazbene škole u Solinu.

– Županija je donijela odluku o proširenju mrežâ škola i uputila ga nadležnomu Ministarstvu koje izrađuje konačni prijedlog stoga me zanima u kojoj je to fazi – pitao je Prkić.

Prkić se zanimao i za postavljanje javne rasvjete na području Libovca, a osim toga predložio je da Grad uputi službeni dopis Županijskoj upravi za ceste vezano uz loše stanje ulice koja vodi od crkve sv. Kaja do spoja na brzu cestu.

Kanalizacijska mreža i Mramorna

Vijećnica Anita Perković Milišić (NLM) zahvalila je gradonačelniku na brzoj intervenciji vezanoj uz postavljanje dodatne horizontalne signalizacije u Ulici don Frane Bulića čime se povećala sigurnost pješaka.

– Ono što me ovo prilikom zanima jest izgradnja kanalizacije u ulicama Hrvatskih žrtava, Paraći, Dudini i Jajići u Svetomu Kaju, a zanima me i na koji se način planira riješiti prijelaz preko željezničke pruge kako bi građani mogli sigurno dolaziti do plaže Mramorna – pitala je vijećnica Perković-Milišić.

Hrvatske željeznice nisu dale suglasnost za uređenje pješačkoga prijelaza do plaže Mramorna

Prema riječima pročelnice Marijane Žižić Grad je pokušao riješiti siguran prijelaz i postigao dogovor s tvrtkom Ina, međutim Hrvatske željeznice nisu dale suglasnost za uređenje pješačkoga prijelaza, a Grad ne može bez njihove dozvole realizirati takav projekt.

– Hrvatske željeznice nam nisu dopustile niti prebacivanje materijala potrebnoga za uređenje plaže, štoviše poslali su nam nekoliko dopisa sa zahtjevom za njezino uklanjanje – rekla je pročelnica Žižić.

Vijećnik Mirko Roguljić (Most) požalio se na činjenicu da pojedini pročelnici ne dostavljaju pisane odgovore na pitanja koja su im upućena.
Prema riječima dopredsjednika Gradskoga vijeća Zdravka Perka (HDZ) koji je preuzeo vođenje sjednice, pročelnici bi sukladno poslovniku odgovore trebali dostavljati najkasnije u roku od 30 dana od trenutka kada im je ono postavljeno.

Goran Milavić (NLM) apelirao je da se od nadležnih tijela, Županije i Ministarstva prosvjete, zatraži pisani odgovor vezano uz rješavanje elaborata za izgradnju srednje škole u Solinu.

 

SVEČANA SJEDNICA UOČI BLAGDANA MALE GOSPE I DANA GRADA – Demokratska suradnja i europski novac

SOLINSKA KRONIKA 325, 15. rujna 2021.

– Svi zajedno borite se za europske fondove jer to je jedina mjera stvarnoga uspjeha i jedini kriterij vrednovanja rada, života i djelovanja u EU. Sav onaj zanos, ideje, idealizam je iza nas. Ispred nas je novo financijsko razdoblje u kojem moramo svi zajedno, uz pomoć države, izvući svaki euro novca koji je prije svega naš – istaknuo je Predsjednik Republike Zoran Milanović

Tradicionalna svečana sjednica Gradskoga vijeća grada Solina održana je u preuređenoj Gradini 7. rujna, dan uoči blagdana Male Gospe i Dana grada. Prije dolaska u Gradinu sudionici svečanosti položili su vijence i zapalili svijeće pred spomen obilježjem poginulim hrvatskim braniteljima pored Gospina Otoka.

Sjednici su uz gradske vijećnike predvođene predsjednikom Ivanom Andabakom i predstavnike Grada na čelu s gradonačelnikom Daliborom Ninčevićem nazočili brojni gosti među kojima i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, izaslanik i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ante Sanader, izaslanik Vlade i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, konzulica Veleposlanstva Mađarske u RH NJ. E. dr. Anna Erzsébet Mladenovics, počasni konzul Mađarske u Splitu dr. Ivo Staničić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović, župnici solinskih župa, državni tajnici, saborski zastupnici te predstavnici okolnih gradova i općina kao i institucija koje surađuju s Gradom Solinom.

Predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Andabak istaknuo je demokratičnost i pluralnost današnjega solinskoga društva

Okupljene je na početku sjednice pozdravio predsjednik Gradskoga vijeća koji se tijekom svoga govora s posebnim ponosom osvrnuo na tradiciju i bogato kulturno nasljeđe grada uz Jadro.

– Za nas Solinjane Mala Gospa je puno više od pučke svetkovine, ona je za nas dio ponosa, dio našega identiteta, ona nas je definirala kao građane ovoga grada i stvorila nam osjećaj pripadnosti i zajedništva. Ovim blagdanom slavimo rođenje Blažene Djevice Marije i nije slučajno što smo danas ovdje na Gradini jer upravo ovdje, na širem prostoru Solina, rađala se naša država u prošlosti, na ovom mjestu stvorena je naša državnost – rekao je Andabak iskazujući posebnu zahvalnost hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji.

– U ovomu danu ne smijemo zaboraviti na one koji su nesebično dali vlastite živote kako bismo mi danas mogli slaviti naše običaje i njegovati tradiciju. Zahvaljujući njima mi smo danas slobodni. Naša država je dio demokratske Europe gdje je oduvijek i pripadala. Taj europski duh, duh demokracije, itekako je živ u Solinu. Moram pohvaliti drage sugrađane koji su pokazali visoke demokratske standarde o čemu najbolje svjedoči i samo Gradsko vijeće grada Solina. Pluralizam ideja i demokratski način razmišljanja vrline su koje zaista krase solinsko društvo i bez lažne skromnosti mogu biti uzor svima. Pred nama koji obnašamo političke dužnosti velika je odgovornost jer ne možemo i ne smijemo izgubiti povjerenje građana. Upravo su oni ti koji su nam dali zadatak unaprijediti ovaj grad i učiniti ga mjestom dostojnim svakoga građanina – poručio je Andabak.

Uslijedilo je obraćanje gradonačelnika Dalibora Ninčevića koji je kroz video projekciju predstavio najvažnije projekte realizirane tijekom proteklih godinu dana te najavio nove koji nas očekuju u narednom razdoblju.

Gradonačelnik Dalibor Ninčević osvrnuo se na postignute i planirane projekte u Solinu

– Iza nas su lokalni izbori koji definiraju smjer razvoja lokalne zajednice. Ponosan sam i zahvalan što su građani prepoznali moj dosadašnji rad i ponovno mi povjerili ovu časnu i odgovornu dužnost vođenja grada. Premda je najveći broj vijećnika izabran iz redova HDZ-a, njih 8 od 19, većina u Gradskom vijeću formirana je od ostalih političkih stranaka i nezavisnih lista. No bez obzira na činjenicu što gradonačelnik kao nositelj izvršne vlasti dolazi iz jedne političke opcije, a većinu u GV-u čine predstavnici više drugih opcija, vjerujem da nam je svima na prvomu mjestu prosperitet i daljnji razvoj našega grada kao zajednički cilj koji nema alternativu. U proteklih godinu dana puno je projekata realizirano ili je u fazi realizacije, ali ne želimo stati na tome. Za razvoj grada valja tražiti stalno nova rješenja, vlastitim znanjem ići u korak s vremenom, pratiti nove tehnologije i neprestano težiti boljem – poručio je Ninčević.

Prigodni govor održao je i župan Blaženko Boban koji je među ostalim uputio poruku predstavnicima izvršne i predstavničke vlasti grada Solina.
– Kavu ne mora nitko piti skupa, na misi nitko ne mora biti skupa, družiti se ili igrati na balote, ali voljeti Solin svi moramo, svi koji živimo u njemu. To se od svih nas i svih onih koji obnašaju dužnost u gradu očekuje i nadam se da će tako i biti. Nadam se da će Solin, populacijski najmlađi grad u RH, nastaviti stopama daljnjega razvoja i prosperiteta te da će i dalje biti uzor brojnim gradovima diljem Hrvatske – rekao je župan.

Novac kao mjera uspjeha

Predsjednik Republike Zoran Milanović čestitao je domaćinima njihov blagdan te se također osvrnuo na važnost suradnje različitih političkih opcija u malim sredinama.

– Vidim da među vama vlada razumijevanje i to je jako važno u malim sredinama. Vidim isto tako, da je u ovomu dijelu Dalmacije, kada je u pitanju distribucija lokalne vlasti, sve otišlo na nekoliko strana. I neovisni, i HDZ i SDP, svega tu ima u Splitu, Makarskoj, Omišu, Solinu, svi zajedno borite se za europske fondove jer to je jedina mjera stvarnoga uspjeha i jedini kriterij vrednovanja rada, života i djelovanja u EU. Sav onaj zanos, ideje, idealizam je iza nas.

Predsjednik Republike Zoran Milanović istaknuo je važnost suradnje na povlačenju europskih sredstava za projekte

Ispred nas je novo financijsko razdoblje u kojem moramo svi zajedno, uz pomoć države, izvući svaki euro novca koji je prije svega naš. Budimo svjesni da gradimo Hrvatsku za cijelu sljedeću generaciju i da smo ulaskom u EU dali značajan dio svoje suverenosti, onoga za što su naši branitelji i vitezovi poginuli. To je veliki dug, time moramo upravljati razumno i u vlastitom interesu. Unesite u svoj rad zanos, ljubav i poštovanje – poručio je Predsjednik Milanović.

Nagrade Grada

Nakon prigodnih govora predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Andabak i gradonačelnik Dalibor Ninčević uručili su nagrade ovogodišnjim laureatima, dobitnicima životne, osobne i kolektivne nagrade Grada Solina za 2021.

Nagradu za životno djelo posthumno dodijeljenu rukometnom treneru Anti Božiću Čoniju preuzeo je njegov sin Vinko, osobnu nagradu koja je posthumno dodijeljena dr. Željku Ninčeviću preuzeo je njegov sin Ivan, dok su olimpijci, streljašica Marija Marović i boksač Luka Plantić, svoje nagrade osobno preuzeli. Kolektivnu nagradu dodijeljenu Bratovštini sv. Luke preuzeo je predsjednik udruge Stipe Roguljić dok je kolektivnu nagradu za klapu »Krunik« preuzeo Ante Roguljić. Zahvalu u ime ovogodišnjih laureata uputila je streljašica Marija Marović.

Dobitnici nagrada Grada za godinu 2021.

U glazbenom dijelu programa nastupili su: mješoviti zbor grada Solina pod ravnanjem maestra Tonća Ćićerića, kvartet Gradske glazbe »Zvonimir«, klapa »Delmati«, folklorni ansambl KUD-a »Salona«, kantautor Tedi Spalato i tenor Saša Jakelić.
Nakon svečane sjednice nebo nad Solinom obasjao je spektakularni vatromet.

POČETKOM MJESECA RUJNA ODRŽANA TREĆA PO REDU SJEDNICA NOVOGA SAZIVA GRADSKOGA VIJEĆA – U demokratskom duhu

SOLINSKA KRONIKA 325, 15. rujna 2021.

Na dnevnomu redu sjednice našli su se prijedlozi vezani uz razrješenja dosadašnjih te imenovanja novih članova upravih vijeća ustanova u vlasništvu Grada, Javne ustanove u kulturi »Zvonimir«, Gradske knjižnice i Dječjega vrtića »Cvrčak«.
Na zahtjev vijećnice Ivane Sedlar (HDZ) da se vijećnicima obrazlože razlozi navedenih prijedloga vijećnik Tihomir Bečko (DP) odgovorio je kako se radi o političkoj odluci

Solinsko Gradsko vijeće treću po redu sjednicu održanu 1. rujna započelo je poprilično burno. Naime do rasprave je došlo već prilikom usvajanja dnevnoga reda na kojemu su se našli prijedlozi vezani uz razrješenja dosadašnjih te imenovanja novih članova upravih vijeća ustanova u vlasništvu Grada, Javne ustanove u kulturi »Zvonimir«, Gradske knjižnice i Dječjega vrtića »Cvrčak«. Predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a Goran Miličević naglasio je kako su navedeni prijedlozi nezakoniti.

– Na dnevni red stavljate nezakonite točke, a istovremeno izostavljate one koje su od posebne važnosti za naše sugrađane kao što je izjednačavanje cijena u gradskim i privatnim vrtićima te rebalans proračuna – rekao je Miličević postavljajući pitanje moralne i financijske odgovornosti koja proizlazi iz ovakvih postupaka.

Nezakonitost rada i rebalans

Unatoč činjenici da je i tajnik Grada Ante Ljubičić upozorio kako je razrješenje i imenovanje članova Upravnoga vijeća DV-a »Cvrčak« u gradonačelnikovoj nadležnosti predstavnici vladajuće većine u Gradskomu vijeću nisu odustali od predloženoga dnevnog reda.

– Ukoliko smatrate da ne radimo po zakonu obratite se institucijama koje su iznad nas i tražite pravorijek. One će odrediti tko je u pravu, a tko u krivu – poručio je predsjednik Gradskoga vijeća Solina Ivan Andabak (NLM) osvrćući se i na primjedbu o ne stavljanju rebalansa proračuna na dnevni red sjednice.

– Prijedlog rebalansa službeno sam zaprimio 27. kolovoza. To je iznimno važan dokument i traži detaljno razmatranje, stoga nismo bili u mogućnosti uvrstiti ga u ovu sjednicu. O njemu će se raspravljati u zakonskomu roku koji iznosi 30 dana od dana službenoga zaprimanja dokumentacije – poručio je Andabak.

Gradonačelnik Dalibor Ninčević potvrdio je kako je navedeni datum službenoga dostavljanja prijedloga rebalansa točan, međutim istaknuo je kako je nacrt rebalansa predsjedniku Gradskoga vijeća dostavio još 26. srpnja te na isti nije dobio odgovor.

Usprkos Statutu

Uslijedio je prijedlog odluke o razrješenju članova Upravnoga vijeća JUK »Zvonimir«, Grge Bućana, Joška Stričevića i Vatroslava Japirka, te imenovanje novih, Sare Bekavac, Anite Tešije i Sonje Mlačić. Na zahtjev vijećnice Ivane Sedlar (HDZ) da se vijećnicima obrazlože razlozi navedenih prijedloga vijećnik Tihomir Bečko (DP) odgovorio je kako se radi o političkoj odluci. Za riječ se javio i vijećnik Željko Ljubičić (HDZ) koji je upozorio kako se prilikom donošenja odluke o razrješenju nije poštivao statut JUK »Zvonimir«, međutim prijedlog je u konačnici ipak usvojen uz 8 glasova protiv vijećnika HDZ-a.

Sljedeća točka dnevnoga reda odnosila se na razrješenje članova Upravnoga vijeća Gradske knjižnice Solin, Tomislava Ivanovića, Ante Spajića i Nade Topić. Najviše polemike izazvalo je razrješenje dr. sc. Nade Topić, diplomirane knjižničarke, koja je nedavno od strane Ministarstva kulture i medija RH promovirana u zvanje knjižničarske savjetnice, što je najviše zvanje u knjižničarskoj struci. Osim toga dr. sc. Nada Topić članica je Upravnoga odbora Hrvatskog knjižničarskog društva te međunarodne organizacije SHARP, Društva za povijest autorstva, čitanja i nakladništva.

Vijećnica Ivana Sedlar (HDZ) pročitala je ovom prilikom dopis kojega je Nada Topić poslala na elektroničke adrese solinskih gradskih vijećnika tražeći da joj se obrazlože razlozi njezina razrješenja, posebno uzimajući u obzir činjenicu da nikada nije bila članica ni jedne političke stranke.

– Naglasila bih i to da dr. sc. Topić do održavanja sjednice nije dobila odgovor vladajuće većine koja predlaže njezino razrješenje – rekla je vijećnica Sedlar.

Gradonačelnikova isprika

Unatoč iznesenim činjenicama vijećnici koji čine većinu u Gradskomu vijeću glasali su za predloženo razrješenje koje uključuje i dr. sc. Nadu Topić nakon čega joj se gradonačelnik Dalibor Ninčević javno ispričao.

– S obzirom da je dr. Nada Topić na moju zamolbu kao nestranačka osoba pristala biti član Upravnoga vijeća, osobno joj se ispričavam i mogu reći da me je bilo sram slušati tijek rasprave, odnosno obrazloženja vladajuće većine, o tome zašto su neke osobe kompetentnije od drugih – rekao je gradonačelnik Ninčević.

Razriješene članove trebali su zamijeniti novi, Anđela Bešlić, Snježana Rađa i Petra Herceg, međutim utvrđeno je kako kandidatkinja Anđela Bešlić, koja ima status studentice ne ispunjava uvjete propisane Statutom prema kojima se u Upravno vijeće Knjižnice može imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni ili specijalistički diplomski stručni studij.

Nakon glasovanja tijekom kojega je 8 vijećnika HDZ-a bilo protiv predloženoga imenovanja, a dvoje vijećnika NLM-a suzdržano, navedeni prijedlog nije usvojen.

Povlačenje točki s dnevnoga reda

O razrješenju i imenovanju članova Upravnoga vijeća DV-a »Cvrčak« ovom se prilikom nije raspravljalo jer je predsjednik Odbora za izbor i imenovanja Tihomir Bečko neposredno prije predstavljanja prijedloga zatražio da se ova točka povuče s dnevnoga reda sjednice.

Osim o prije navedenim točkama vijećnici su odlučivali i o prijedlozima odluka o dodjeli osobnih i kolektivnih nagrada te nagradi za životno djelo Grada Solina za 2021. Osobne nagrade grada Solina za proteklu godinu dodijeljene su doc. dr. sc. Željku Ninčeviću, posthumno, streljašici Mariji Marović i boksaču Luki Plantiću. Kolektivnu nagradu ponijele su dvije udruge iz Kučina, Bratovšina sv. Luke i klapa »Krunik«, dok je nagrada za životno djelo dodijeljena dugogodišnjem sportskom djelatniku i rukometnom treneru Anti Božiću Ćoniju, posthumno.

Mjesečno 900 kuna

Visina mjesečne naknade zamjenika predsjednika Gradskoga vijeća Solina, Davora Mikasa (Bolji Solin) i Zdravka Perka (HDZ) bit će jednaka naknadi ostalih vijećnika i iznosit će 900 kuna neto.

Naime, na prošloj sjednici je predloženo da visina naknade dopredsjednika GV-a bude viša za 270 kuna od naknade vijećnika s čime se spomenuti dopredsjednici nisu složili. Nakon odgađanja donošenja ove odluke i ponovljenoga apela dopredsjednika Zdravka Perka vijećnici su ipak usvojili prijedlog da se ona izjednači s naknadom ostalih članova GV-a.

Sukladno tome svi vijećnici imaju istu naknadu, u iznosu od 900 kuna mjesečno, a samo predsjednik GV-a prima viši iznos, točnije 1 350 kuna neto.

Vanjski članovi radnih tijela GV-a, za koje je vijećnik Tihomir Bečko (DP) na prošloj sjednici zatražio naknadu od 300 kuna i dalje će primati 200 kuna mjesečno.

Dugopolje i Muć se odvajaju, Klis stoji

Pročelnik Upravnoga odjela za pravne i opće poslove Ante Ljubičić predstavio je vijećnicima prijedlog odluke o podjeli Dječjega vrtića »Cvrčak«, odnosno formiranju novoga vrtića »Maslačak« kojega osnivaju općine Dugopolje i Muć.

– Osnivanjem nove ustanove DV »Maslačak« sa sjedištem u Dugopolju vrtićka ustanova »Cvrčak« nastavit će s obavljanjem svoje dosadašnje djelatnosti. Ovu odluku bi nakon GV-a Solina trebala usvojiti i općinska vijeća općina Klis, Muć i Dugopolje – objasnio je Ljubičić.

Navedeni prijedlog otvorio je pitanje odvajanja općine Klis iz vrtićke ustanove »Cvrčak«, a potaknuo ga je vijećnik Renato Prkić (HDZ).

– Nadao sam se da će se u spomenutomu postupku razdvajanja ustanove naći i općina Klis te smatram kako treba obaviti dodatne razgovore s predstavnicima navedene općine kako bi se u prijedlog o razdvajanju mogla uvrstiti i odluka o vremenskomu roku u kojemu bi došlo do njihova razdruživanja iz DV-a »Cvrčak« – rekao je Prkić.

Klub vijećnika HDZ-a zatražio je stanku zbog dodatne rasprave o prijedlogu vijećnika Prkića nakon čega je gradonačelnik Dalibor Ninčević kao predlagatelj donio odluku da se ova točka odgodi za jednu od sljedećih sjednica kako bi se u međuvremenu obavili dodatni razgovori s predstavnicima općine Klis.

VIJEĆNIČKA PITANJA

Od POS-a do gradelavanja na groblju

Vijećnici su se na trećoj sjednici zanimali za pitanja vezana uz projekte Poticane stanogradnje, sigurnosti u prometu, planiranu izgradnju Kulturnoga centra i cestovnoga odvojka uz trgovački centar »Salona Mall«, izgradnju kanalizacijske mreže u Arapovcu, rješavanje pitanja Poslovnoga centra Priko vode…

Goran Milavić (NLM) ponovio je na početku vijećničkih pitanja zahtjev iznesen na prošloj sjednci GV-a o potrebi analize komunalnoga opremanja zemljišta na prostoru Ilijin potok na kojemu je planirana izgradnja stanova iz Programa poticane stanogradnje. Osim toga još jednom je istaknuo problem brze vožnje u Ulici put mira koja ugrožava sigurnost pješaka, a posebno učenika obližnje OŠ kraljice Jelene.

– Svakako bih upozorio i na problem parkiranja na nogostupima što predstavlja dodatnu ugrozu. Pod hitno treba poduzeti određene preventivne radnje, postaviti dodatne uspornike ili video nadzor – predložio je vijećnik Milavić.

Arheologija ispod kulture

Na prostoru planiranoga Kulturnoga centra pronađen je izuzetno vrijedan arheološki lokalitet

Vijećnika Renata Prkića (HDZ) zanimalo je u kojoj je fazi projekt izgradnje Kulturnoga centra kod PPC-a Solin, a odgovorila mu je pročelnica Odjela za europske fondove Marijana Žižić ističući kako je tijekom provedenih istraživanja utvrđena arheološka struktura koja će biti prezentirana u sklopu objekta.

– Vrijedni arheološki nalazi uvjetuju dodatna geotehnička istraživanja kako bi se utvrdio način izgradnje temelja budućeg objekta. Očekuje nas sastanak s predstavnicima Ministarstva kulture nakon čega ćemo utvrditi terminski plan projekta – rekla je pročelnica Žižić.

Vijećnica Ivana Sedlar (HDZ) istaknula je potrebu postavljanja dodatnih sigurnosnih oznaka u ulici Kliški put u kojoj su u tijeku radovi, a kojom prolazi dio učenika OŠ don Lovre Katića. Sedlar se zanimala i za rokove početka izgradnje prometnoga odvojka za naselja Priko vode, Mravince i Kučine pokraj trgovačkoga centra »Salona Mall«, a odgovor joj je dao gradonačelnik Ninčević ističući kako će od uprave Hrvatskih cesta zatražiti pisano očitovanje koje će potom predočiti gradskim vijećnicima.

Sedlar je ovom prilikom uputila i apel da se Grad Solin i Gradsko vijeće uključe u akciju prikupljanja sredstava za liječenje naše teško bolesne sugrađanke Vande Lončar.

Bez kanalizacije u 2021.

Vijećnik Josip Brčić (Bolji Solin) i na ovoj je sjednici istaknuo potrebu bržega rješavanja izgradnje kanalizacijske infrastrukture na području Arapovca.
– Smatram kako je to prioritetno područje jer spada u 1. zonu grada i obuhvaća najveći skup objekata koji još uvijek nisu priključeni na kanalizacijsku mrežu – rekao je Brčić.

Prema riječima gradonačelnika Dalibora Ninčevića navedeni projekt realizirat će se u sklopu projekata Aglomeracije koju provodi tvrtka Vodovod i kanalizacija.

– Prema informacijama koje imam ViK krajem rujna planira provesti otvaranje ponuda pristiglih na natječaj za izvođača radova, a početak realizacije najavljen je za proljeće sljedeće godine – najavio je gradonačelnik.

Isplativost uređenja Poslovnoga centra

Brčić je iznio i prijedlog modela po kojemu bi se moglo provesti uređenje Poslovnoga centra Priko vode koji je u vrlo lošem stanju.
– Uređenje bi se financiralo putem kredita banke, a jamac bi bila pričuva objekta. Navedeno zahtijeva suglasnost Grada koji posjeduje 32 posto udjela u objektu te tvrtke »Cicero« koja upravlja s 22 posto površine objekta – rekao je Brčić pozivajući Grad da se priključi ovoj inicijativi.

Vijećnik Goran Miličević (HDZ) zanimao se za dinamiku izgradnje novoga grobljanskog polja na Novom solinskom groblju.

Prema riječima upravitelja Vlastitoga komunalnog pogona Grada Solina Ante Parčine u planu je raspisivanje natječaja za odabir izvođača radova za grobno polje XXIII sa 69 ukopnih mjesta za koje su već osigurana sredstva u proračunu.

Miličević je upozorio i na prometni nered koji u dane vikenda vlada pored ugostiteljskih objekata, a posebno pored Caffe bara »Aura« gdje nepropisno parkirana vozila blokiraju jednu prometnu traku.

Navedena problematika otvorila je i pitanje rada prometnih i komunalnih redara u dane vikenda te je zatraženo da se razmotri mogućnost dodatnoga zapošljavanja jednoga prometnog redara kako bi se omogućio rad ove službe subotom poslije podne i nedjeljom.

Miličević je iznio i problem previsokih uspornika postavljenih u Matoševoj ulici.

Vesela druženja na groblju

Vijećnik Davor Mikas (Bolji Solin) osvrnuo se na vijest koja je nedavno objavljena u velikom broju medija, a odnosi se na »gradelavanje« koje su djelatnici Vlastitoga pogona obavljali na Novom groblju.

– Utvrdili smo kako je dio naših djelatnika doista pripremao hranu na spomenutom prostoru i ta neprimjerena praksa je odmah obustavljena – odgovorio je Ante Parčina.

Vijećnik Zdravko Perko (HDZ) i ovom je prilikom iznio apel da se u što skorijem roku poduzmu određene radnje kako bi se zaustavilo nelegalno odlaganje otpada na prostoru Mravinskoga gaja te je zatražio da se obavi nadzor nad radom ugostiteljskih objekata koji se nalaze u gradskim prostorima, a kojima upravljaju određene udruge.

Sigurnost prometovanja i održavanje cesta

Vijećnica Anita Perković Milišić (NLM) zatražila je da se dodatno označe pješački prijelazi u Ulici don Frane Bulića u kojoj se razvijaju nedopuštene brzine zbog čega je ugrožena sigurnost pješaka.

Vijećnika Damira Bekavca (NLM) zanimalo je postoji li plan upravljanja i održavanja prometnica koje su pod ingerencijom grada, a odgovorila mu je pročelnica Sanja Samardžija ističući kako se plan održavanja nerazvrstanih cesta donosi sukladno zahtjevima vijeća mjesnih odbora i procjeni ophodara.

Na prostoru nekadašnjega dječjeg igrališta u Rupotini sada se gradi objekt poslovnoga centra i dječjega vrtića

Vijećnik Tihomir Bečko (DP) zatražio je postavljanje nadzornih kamera na području Rupotine, točnije na dijelu od čvorišta Čikaluša prema Klisu kako bi se povećala prometna sigurnost. Bečko je iznio i potrebu uređenja dječjega igrališta u Rupotini budući da se na prostoru nekadašnjega igrališta sada gradi objekt poslovnoga centra i dječjega vrtića.

– Svojevremeno je u proračunu bila stavka uređenja igrališta na prostoru Žižine glavice, ali je ona u međuvremenu uklonjena. Možda bi upravo to bila dobra lokacija – predložio je vijećnik Bečko.

Vijećnik Mario Jaman (SDP) ponovio je potrebu rada komunalnih i prometnih redara u dane vikenda, a upozorio je i na više puta isticani komunalni nered koji vlada na prostoru uz izvor Jadra.

Vijećnik Vedran Duvnjak (NLM) zatražio je da mu se pisano dostave podaci o svim bankovnim transakcijama Grada, o svim sklopljenim ugovorima o djelu te o donacijama višim od 5 tisuća kuna za razdoblje od 1. siječnja 2019. do sada kao i svi putni troškovi isplaćeni u tekućoj godini.

RAZGOVOR SA SESTROM ANNOM OD GOSPE OŽALOŠĆENE, SOLINJANKOM ELIZABETOM MIHALJ – Jedno srce i jedna duša

SOLINSKA KRONIKA 325, 15. rujna 2021.
Piše: Mario MATIJEVIĆ
Fotografije: Privatni arhiv

Ono što mi zovemo »poziv« nije samo nekakva emocija, osjećaj, nešto mistično, nego nešto veoma jednostavno. Kada se naime dvoje mladih vole, i kada znaju da »to je to« i da će ostati vjerni jedno drugomu dok ih smrt ne rastavi, to se tada ne temelji samo na osjećajima nego je nešto puno stabilnije, sigurnije. Tako i poziv za posvećeni život. Nije nešto što se izmisli, nego nešto što se primi, kako i sama riječ govori: poziv. Na poziv se može odgovoriti ili ne odgovoriti, Bog ne sili nikoga

Marijanski solinski mjesec u kojemu slavimo blagdan Male Gospe i Imena Marijina, a u kojemu je i spomendan Blažene Djevice Marije Žalosne ili kako se u narodu obično naziva Gospa Žalosna povod su razgovoru sa sestrom Annom od Gospe Ožalošćene, Solinjankom Elizabetom Mihalj.

Ove je godine naime koncem marijanskoga mjeseca svibnja mlada Solinjanka na svečanomu euharistijskomu slavlju koje je u samostanu u talijanskomu gradiću Piedimonte Matese predvodio nadbiskup José Rodríguez Carballo, tajnik Kongregacije za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskog života, položila vječne zavjete u redu Vječnih klanjateljica Presvetom oltarskom Sakramentu.

Iz obitelji u obitelj

Na svečanosti vaših vječnih zavjeta nadbiskup Carballo, Tajnik Kongregacije neprestano je isticao važnost obitelji u životu čitave Crkve. Obitelji koja proizlazi iz Trojstvenoga odnosa, odnosno Božanske obitelji. S obzirom da dolazite iz brojne obitelji možete li istaknuti sličnosti i različitosti posvećenoga života i života u jednoj obitelji. Društvo u svome svakodnevnome životu rijetko se naime susreće s osobama posvećenoga života i to posebice onima koji su u »zatvorenim« redovima, što nerijetko nailazi na brojne upite. Koliko je samostan istinska obitelj?

Riječi nadbiskupa Carballa »Bog je obitelj« su na jedan prekrasan i tako jednostavan način »objasnile« misterij Presvetoga Trojstva. Bog je »zajedništvo« i slijedi dakle da je Trojstvo »primjer zajedništva«. Svi mi znamo da zajedništvo nije uvijek lako ni u obitelji, kamoli u redovničkoj zajednici u kojoj nismo povezane krvnom vezom. Za mene je to prva stvar koja me dirnula kad sam upoznala sestre, sve različite, iz potpuno drugih dijelova svijeta, a međusobno se vole. U Djelima apostolskim piše kako je prva zajednica vjernika imala »jedno srce i jednu dušu«. Taj je Svetopisamski citat prva rečenica pravila sv. Agustina po kojemu naša redovnička zajednica živi. Ako je Duh sveti mogao sjediniti prvu kršćansku zajednicu, koja nije bila obitelj po krvi, može i sve nas.

-Za mene je to prva stvar koja me dirnula kad sam upoznala sestre, sve različite, iz potpuno drugih dijelova svijeta, a međusobno se vole – ističe sestra Anna

Kako u obitelji, tako i u zajednici jedinstvo nije uvijek lako, »jedinstvo« za koje je i Isus na zemlji molio »da budu jedno«, ali prema riječima pape Franje jedinstvo nije »jednolikost« nego »zajedništvo raznolikosti«. Svatko od nas je jedinstven, jedini i trebamo voljeti jedni druge takvima kakvi jesu, a ne kakvima bismo mi htjeli da budu – za što nam pak samo Bog može dati milost. Naravno po iskustvu vidim da se za tu milost treba moliti i truditi i Bog to doista dariva. Konačno mogu reći da je istinska obitelj svaka obitelj utemeljena u Istini, u Isusu.

Simbolički govor žive Crkve

Svakodnevni život Crkve prepun je simboličkoga govora, koji po svojoj zbilji upućuje na višu stvarnost. Može li se i u Vašemu životnomu pozivu prepoznati snažan simbolički govor? Kako se »poziv« osjeti? Ima li simbolike u Vašemu osluškivanju poziva i konačnoga »Da« Crkvi, redovničkoj zajednici i konačno osobi Isusa Krista?

Doista volim »simbolički govor Crkve« i mislim da je moj život, kao i život svih ljudi njime ispunjen, samo nemamo uvijek oči da to vidimo. Ja sam osjetila »nešto kao poziv« u vrlo mladoj dobi, ali sam to jasno opet primila upravo na Svetkovini Presvetoga Trojstva, 2007. na jednom hodočašću u Puli. Ono što mi zovemo »poziv« nije samo nekakva emocija, osjećaj, nešto mistično, nego nešto veoma jednostavno. Kada se naime dvoje mladih vole, i kada znaju da »to je to« i da će ostati vjerni jedno drugom dok ih smrt ne rastavi, to se tada ne temelji samo na osjećajima nego je nešto puno stabilnije, sigurnije. Tako i poziv za posvećeni život. Nije nešto što se izmisli, nego nešto što se primi, kako i sama riječ govori: poziv. Na poziv se može odgovoriti ili ne odgovoriti, Bog ne sili nikoga. S druge strane ja nisam primila nikakve »upute za korištenje poziva«, nije bilo GPS-a i baš kao u braku, ja ne znam što me sutra čeka. Postoji ta nekakva neizvjesnost, ali znam u Koga sam povjerovala, znam Koga slijedim, i imam sigurnost da me On nikada ne ostavlja. Moja simbolika je da sam primila vječne zavjete točno na Svetkovinu Presvetoga Trojstva, isti dan na koji sam i osjetila poziv, isti dan od kojega pa sve do danas svakodnevno sudjelujem na svetoj Misi, pa je za mene u ovome pogledu gotovo nevjerojatno koliko Bog pazi i na detalje.

Put poslušnosti

Bogata vjernička baština i život našega naroda uvelike počiva na misionarskomu djelovanju, od samih početaka pa sve do današnjih dana. Uvelike je taj put bio sa Zapada prema Hrvatskoj. U posljednje vrijeme učestalo se događa da mlade redovnice i redovnici odgovor svomu pozivu daju upravo u samostanima izvan Domovine. Koliko je to Vama bilo teško, izazovno? Koliko je težak život udaljen od obitelji? Koliko u konačnici po ovomu pitanju pomaže molitva i koliko ona zbližava?

– U samostanu do izražaja dolazi naša poslušnost jer je ona paradoksalno »zavjet moje slobode«: moja volja je u Božjim rukama i tu je na sigurnome! –

Meni je osobno bilo vrlo teško ostaviti obitelj što mislim da je normalno, a i domovinu jer tata mi je branitelj Domovinskog rata pa je i napuštanje domovine u tome vidu bio velik izazov. To je nešto što ja nisam izabrala već je dio poziva koji sam primila, »slijediti« Krista gdjegod On želi. U momu je pozivu odlučujuća bila osoba pok. Oca Giacoma koji je imao dovoljno mudrosti, razboritosti i Duha Svetoga da me je slijedio i podržavao. Ono što vidim jest da Bog daje stostruko, kako piše i u Evanđelju, stostruko i u majci, i u braći i sestrama, i Kućama… i ne samo da sam na neki način još bliže sa svakim pojedinim članom svoje obitelji nego su i oni blizu s mojim sestrama u samostanu, što je doista zadivljujuće.
Postoji naime istinski obiteljski odnos koji ide preko granica godina, države i sl. To nije nešto apstraktno nego konkretno, ja to vidim kada zovu telefonskim putem, ili kada dođu u posjet da se odnose na vrlo zbližen, povjeren način sa svim sestrama samostana. Ali isto vidim i s drugima, molitva ne poznaje daljinu, ne poznaje granice, i zbližava na jedinstven način, kako nas s Bogom tako i sve nas međusobno.

Spremna mladost i mudra starost žive Crkve

Iako se brojnima život u samostanu može činiti »monotonim« Vi ste živi svjedok da je to upravo suprotno. Prije nekoliko godina zajedno s nekoliko sestara ste došli po naputku Kongregacije u samostan u Piedimonteu i spojili se s redovničkom zajednicom koja je zbog svoje prosječne starosti teško mogla samostalno funkcionirati. Koliko Vam je to bilo teško ili zahtjevno, koliko je utjecalo na sve vas i vašu zajednicu. Kakav je život u obitelji sa starijim sestrama?

Samostan u Piedimonte Matese je za mene osobno pravo čudo i sa strane starijih sestara koje su promijenile red, da se izbjegne zatvaranje jednoga samostana, i sa strane mladih sestara koje smo bile raspoložive »probati« nešto takvo. Nije bilo lako ni s jedne ni s druge strane, ali kada Crkva nešto traži, tada sa sigurnošću znaš da je Bog taj koji to nešto traži preko Crkve, iako se nama čini nemogućim, Bogu ništa nije nemoguće! Meni je ovaj samostan itekako pomogao jer primjer starijih sestara je nešto neizrecivo. Dovoljno je reći da je na dan mojih svečanih zavjeta sestra Agnese imala 70. godišnjicu svojih zavjeta, tako da smo zajedno imale slavlje. Ona sada ima 96 godina i ne samo da je još uvijek na nogama, nego je i prva za klanjanje, i još uvijek želi klečati pred Presvetim! Za mene je nešto takvo vrlo poticajno, kad vidiš da se netko do posljednjega daha daruje Gospodinu, tako da smo sve sestre koje smo ovdje došle zahvalne Isusu za ovo iskustvo starijih sestara, za njihov primjer i za mogućnost života s njima da ih možemo otpratiti do susreta s Bogom.
Ovdje do izražaja dolazi naša poslušnost jer je ona paradoksalno »zavjet moje slobode«: moja volja je u Božjim rukama i tu je na sigurnome!

Pogled u budućnost

Neosporna je činjenica da društvo, a poglavito Crkva u našoj Domovini tek očekuju promjene koje su se na Zapadu dogodile prije desetak i više godina, a koje ako ne gledamo očima vjere ne donose svijetlu budućnost. Nedavno je upravo Papa Franjo obraćajući se vjernicima i Crkvenoj hijerarhiji zavapio protiv zatvaranja, štoviše pretvaranja napuštenih samostana u hotele i slične društvene sadržaje. Iako ste već duži niz godina izvan Domovine ipak ste u svome pozivu u kontaktu s velikim brojem vjernika, poglavito sa sestrama iz drugih samostana diljem Svijeta. Kakva je budućnost?

– Samostan u Piedimonte Matese je za mene osobno pravo čudo i sa strane starijih sestara koje su promijenile red, da se izbjegne zatvaranje jednoga samostana, i sa strane mladih sestara koje smo bile raspoložive za nešto takvo –

Postoje lijepe i malo manje lijepe strane Crkve u Hrvata, baš kao i Crkve u čitavom svijetu. Izravno znamo za samostane koji se zatvaraju jer je za nekoliko samostana našega reda prijetila opasnost da ne postanu hoteli ili sl. Iako je manjak poziva danas velik, manjak vjere je također velik. Međutim ako je kršćanstvo preživjelo progone prvih stoljeća i naprotiv, izašlo snažnije, vjerujem kako i ovo današnje stanje ima nekoga višeg smisla. Svijet je krenuo naprijed pa trebamo i mi. U našem smo samostanu sestre s gotovo svih kontinenata, ali kršćanstvo je jedno i isto, Bog je nepromjenjiv.
Snažno molimo za nove pozive za posvećeni život i uvjerena sam da ih ima puno više, ali nije lako odgovoriti i vjerno slijediti. S druge pak strane trebamo moliti za pozive koji su već tu, da ostanu vjerni, ustrajni pa i ako nas je malo nije važno. Isus je naime učinio čudo s 5 kruhova i 2 ribe, pa onda može i s nama činiti divote.

Od Gospe od Otoka do Ožalošćene Gospe

Prasvetište Gospe od Otoka u Vašoj rodnoj župi oblikovala je i cjelonoća i cjelodnevna redovnička molitva, ona koju su Benediktinci molili nad grobovima hrvatskih vladara. Koliko su župna i druge zajednice utjecale na Vaš poziv, na Vaše formiranje? Duh iz one Obitelji koju je nadbiskup Carballo spominjao na vašim svečanim zavjetima izgleda da doista puše gdje i kada hoće te odgovor na današnje vrijeme nudi upravo u neprestanoj molitvi i štovanju Euharistije baš kao i u prvim vremenima Crkve.
Zaključno govoreći Vaše redovničko ime je sestra Anna od Ožalošćene Gospe. Odakle toliko osmjeha na Vašemu licu i licima svih Vaših sestara?

Na mene je župna zajednica utjecala posebno snažno u djetinjstvu. Zahvalna sam i ostat ću zahvalna na formaciji za sakramente prve svete pričesti i potvrde koje sam primila u solinskoj župi jer se za djecu doista mnogo toga radilo. Sjećam se da sam uvijek bila u živom kontaktu sa župom i ne samo ja nego i svi moji vršnjaci, od vjeronauka, dječjega zbora, brojnih izleta u Vepric, do tribina za mlade itd.
U mladosti je pak za moj poziv, a i za moj život bio odlučujući neokatekumenski put jer sam bila puna pitanja, ideja, želja i tu sam mogla naći Isusa na konkretniji, izravniji način.
Znam da Bog za svakoga ima svoj put, koji je jedinstven, put preko kojega Njega upoznajemo i vidim da sam primila mnogo. Ne mogu brojati koliko se puta sjetim onih za koje molim jer za mene molitva nije samo lista mojih želja, nego je odnos, relacija. Bila sam pretprošle godine kod svoje obitelji u Solinu, prvi put nakon 10 godina, pa me ugodno iznenadilo što sada u našoj solinskoj župi imamo i klanjanje četvrtkom, a i mnoštvo mladih koje se u Italiji ne vidi tako često u Crkvi. Ne znam dati odgovore na sva pitanja, ali vidim da Presveti Sakrament pronalazi Sam svoje načine da nam se približi, da bude s nama kao što je i rekao: »Ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta«.
Što se tiče osmijeha sestra Agnese, sestra o kojoj sam već govorila je nedavno to objasnila psalamskim riječima: »Gledajte u Njega i vaša lica će biti prosvjetljena«.

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću