UČENICI I UČITELJI OŠ DON LOVRE KATIĆA NIZOM AKTIVNOSTI OBILJEŽILI OBLJETNICU ROĐENJA HRVATSKOGA PJESNIKA – »U ZAGRLJAJU S MATOŠEM«

SOLINSKA KRONIKA 346, 15. lipnja 2023.

Pjesničko-glazbena večer jedna je od mnogih aktivnosti u kojima su učenici sudjelovali u sklopu obilježavanja 150. obljetnice rođenja Antuna Gustava Matoša. Započeli su čitanjem Matoševih pjesama uz zadatak vizualizacije odabranih stihova. Birali su ilustraciju, fotografiju ili videozapis te su Matoševe pjesme predstavljali ostatku razreda. Početkom veljače na mrežnoj stranici škole objavljena je prigodna prezentacija o životu i djelu hrvatskoga pjesnika, a priložene su i njegove najpoznatije pjesme koje su učenici grafički uredili…

Na pjesničko-glazbenoj večeri sudjelovali su: pjesnici; Mira Aužina, Lucija Baketić, Katja Božić, Leona Bubić, Tea Bubić, Klara Čulić, Antea Ercegović, Lana Gotovac, Bruna Jerčić, Petra Klarić, Mirta Marković, Marko Gabriel Matijević, Suzana Pranjić, Mia Prgomet, Sara Šarlija, recitatori; Antea Galić i Nika Kljaković Gašpić, glazbenici; Lucija Baketić, Leonarda Grgić, Marijeta Kličinović, Nika Matić, Ante Svalina, Baldo Šale, voditelji; Domina Alujević, Nikolina Didović i Marin Punda

Antun Gustav Matoš jedan je od najpoznatijih hrvatskih književnika svih vremena. U sklopu projekta »Hrvatski književni velikani« ove su školske godine učenici i učitelji OŠ don Lovre Katića nizom aktivnosti obilježili obljetnicu njegova rođenja.

– Prije 150 godina rodio se čovjek. Prije 150 godina u dalekome Tovarniku, pokraj Vukovara, rodilo se dijete. Bijaše to petak, 13. lipnja 1873. godine.

Učenice Mira Aužina i Jelena Babić pod mentorstvom učiteljice Likovne kulture Ljubinke Grujin Vuletić izradile su prigodni školski pano

Legenda kaže da je babica pri porodu roditeljima rekla da će postati velik i poznati čovjek, ali će u životu puno patiti. I doista, Matoš posta glazbenikom i pjesnikom, velikanom hrvatske književnosti – riječi su to kojima su 6. lipnja 2023. učenici OŠ don Lovre Katića započeli pjesničko-glazbenu večer »U zagrljaju s Matošem«.

Riječ je o jednoj od mnogih aktivnosti u kojima su učenici sudjelovali u sklopu obilježavanja 150. obljetnice rođenja Antuna Gustava Matoša.

Započeli su čitanjem Matoševih pjesama uz zadatak vizualizacije odabranih stihova. Birali su ilustraciju, fotografiju ili videozapis te su Matoševe pjesme predstavljali ostatku razreda.

Početkom veljače na mrežnoj stranici škole objavljena je prigodna prezentacija o životu i djelu hrvatskoga pjesnika, a priložene su i njegove najpoznatije pjesme koje su učenici grafički uredili.

Tom je prigodom Aktiv učitelja Hrvatskoga jezika objavio natječaj za izbor najljepših literarnih radova nadahnutih stihovima Antuna Gustava Matoša. Upravo su izabrane radove uz recitacije Matoševih stihova učenici čitali na spomenutoj pjesničko-glazbenoj večeri. Ugođaj ne bi bio potpun bez glazbene pratnje njihovih vršnjaka za koju se pobrinula učiteljica Glazbene kulture Slavica Dadić.

Učenice Mira Aužina i Jelena Babić pod mentorstvom učiteljice Likovne kulture Ljubinke Grujin Vuletić izradile su prigodni školski pano nadahnut poznatim Matoševim spomenikom na Gornjemu gradu u Zagrebu.

– Cilj nam je bio pjesnika dovesti k nama u zagrljaj. Trudile smo se vjerno izraditi njegovu sliku, a pored njega je gordi jablan iz pjesme »Jesenje veče« jer smatramo da taj »samac usred svemira«, kako ga pjesnik naziva, predstavlja upravo Matoša – rekle su mlade umjetnice Mira i Jelena.

Utjeha kose

Posjetitelji naše škole mogli su uživati u maloj izložbi učeničkih radova, ali i u galeriji prikupljenih fotografija učenika i učitelja s Gornjega grada u Zagrebu, pored Matoševa spomenika.

Projekt je uključivao i snimanje radijske igre »Moj spas za Matoša« što učenici Multimedijske grupe upravo privode kraju.

– Bilo mi je jako zabavno snimati radijsku emisiju. Ne smijem previše odati, ali tražila sam i pronašla Matoša u njegovim pjesmama, u domoljublju, ljubavi i patnji, a sve ćete to shvatiti kad poslušate emisiju – najavila je petašica Josipa Mandušić.

– Zagrlimo i ne zaboravimo pjesnika u čijim stihovima i danas prepoznajemo neka nova gnijezda bez sokola, uske varoši i ljude, slutnje žalosnih soneta, a u isto vrijeme i snažno domoljublje kad nam kaže: Dok je srca, bit će i Kroacije. Nanese li vas put na zagrebački Gornji grad, sjednite s Matošem, sjetite se njegove inspirativne životne priče i njegovih stihova – rekla je za kraj voditeljica projekta Hrvatka Kuko.

O PJESNIKU

Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.
Književna djela: Iverje, Novo iverje, Ogledi, Vidici i putovi, Umorne priče, Naši ljudi i krajevi, Pečalba, Oko Lobora, Pjesme (objavljene posmrtno)
Najpoznatije pjesme: Notturno, Maćuhica, 1909. Gospa Marija, Utjeha kose, Jesenje veče…

Notturno

ZANIMLJIVOSTI

Rođen je na petak, 13.
Babica je prorekla da će postati poznatim čovjekom, ali će u životu patiti.
Ponavljao je sedmi razred zbog negativnih ocjena iz fizike i, pazite sad, hrvatskoga jezika.
Pobjegao iz austrijske vojne škole.
Uhićen, ali pobjegao iz vojnoga zatvora.
Kao vojni bjegunac 13 godina nije smio natrag u Hrvatsku.
Svirao violončelo što ga je prehranilo u prvim godinama izvan domovine.
Potajno noću prelazio granicu i dolazio u Zagreb.
Posljednju pjesmu Notturno napisao u bolničkome krevetu.
U noći kad je umro ostavio ceduljicu na kojoj piše: Ugasio sam se.
Njegov je nadimak bio Gustl.
»Biti Matoš znači ne biti nikada dosadan!« rekao je Ivo Andrić.

U SOLINU ODRŽAN DRUGI »FESTIVAL IZVRSNOSTI« S UKUPNO 82 PROJEKTA PREDSTAVLJENA KROZ TRI DANA – Grad mladosti, znanosti i izvrsnosti

SOLINSKA KRONIKA 346, 15. lipnja 2023.
Piše: Mario MATIJEVIĆ
Fotografije: Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, Vesna ŽIŽIĆ

Sve tri večeri Festivala izvrsnosti popraćene su emocijama koje su bile prisutne u svakoj ispričanoj priči »Čuvara baštine«, u svakom »Dalmatinskom suveniru« učeničkih zadruga koji su marljivo izrađivali učenici cijele školske godine. Riječi mentora, voditelja, učenika i ostalih prisutnih, dokaz su da ova priča ima veliki potencijal, a to su pokazali učenici i mentori kroz izvannastavne aktivnosti i programe

Drugi Festival izvrsnosti u organizaciji Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin, Arheološkoga muzeja u Splitu i drugih partnerskih institucija zbog vremenskih je neprilika umjesto u solinskoj Gradini održan u sportskoj dvorani u Arapovcu 5. i 6. svibnja dok je završna večer održana 7. svibnja u Teatrinu Gradske knjižnice Solin.

Na početku događaja okupljenima su se obratili župan Blaženko Boban, zamjenik gradonačelnika Solina Ivica Rakušić te zamjenik ravnatelja CARNET-a, Ivan Šabić.

– Možemo utjecati na to da nam djeca budu izvrsna, onako kako to radi Centar izvrsnosti, a ove godine s naglaskom na kulturnu baštinu. Hvala svima, ali iznad svega srce ide izvrsnoj djeci koja na izuzetan način prezentiraju Splitsko-dalmatinsku županiju i šire pozitivnu priču – rekao je župan i pozvao da svi promoviraju i potiču ove izvrsne mlade ljude.

Prva dva dana festivala učenici i mentori su predstavili projekte unutar programa »Čuvari baštine«, »Dalmatinski suvenir«, »RAST« i »Mother Earth«.

Ivica Zelić, ravnatelj Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije na poseban je način zahvalio Javnoj ustanovi u kulturi »Zvonimir« Solin i Osnovnoj školi Kraljice Jelene pri organizaciji Festivala

– Čestitam svim sudionicima Festivala izvrsnosti na kreativnim projektima i proizvodima koje su pokazali na ovoj jedinstvenoj manifestaciji. Sve tri večeri Festivala izvrsnosti popraćene su emocijama koje su bile prisutne u svakoj ispričanoj priči naših »Čuvara baštine«, u svakom »Dalmatinskom suveniru« učeničkih zadruga koji su marljivo izrađivali učenici cijele školske godine. Riječi mentora, voditelja, učenika i ostalih prisutnih, dokaz su da ova priča ima veliki potencijal, a to su pokazali učenici i mentori kroz izvannastavne aktivnosti i programe »RAST«, »Mother Earth« i »CIMAJ«, naglasila je s oduševljenjem Zorana Bašić Plazibat iz Centra izvrsnosti SDŽ.

Izvannastavne aktivnosti pokazale su se kao savršen spoj tradicionalnih vrijednosti i modernog doba gdje su učenici kroz ekologiju i projekte održivog razvoja dali svoje viđenje problema današnjice unutar programa RAST i Mother Earth.

Od ukupno 82 projekta koja su učenici predstavili u ova tri dana, stručni žiri je donio odluku i nagradio najbolje.

Prvu i posljednju večer ovogodišnjega Festivala izvrsnosti prigodnim je riječima zaključio ravnatelj i Spiritus movens Centra Ivica Zelić zahvalivši ponajprije svim sudionicima, posjetiteljima i podržavateljima festivala koji su još jednom pokazali kako izgleda učenička kreativnost na jednom mjestu.

Ivica Rakušić, zamjenik solinskoga gradonačelnika istaknuo je primjerenost i svrsishodnost odvijanja ovakvih manifestacija u Solinu, ishodištu nacionalne kulturne baštine

– Ovaj je festival uza sve one brojne projekte koje provodimo tijekom čitave školske godine, plodonosno mjesto susreta i jedinstveni poticaj djeci i mladima da se uključe u naše programe, kao i nadahnuće odgojno-obrazovnim djelatnicima za rad u školi i izvan škole. U današnjemu je svijetu i vremenu izuzetno važno znanje učiniti zanimljivim, a time i privlačnim to vjerujem uspijevamo već treću godinu zaredom povezujući ga sa zabavom. Na taj način naime zainteresirali smo učenike za razvoj vještina u području koje ih zanima. Štoviše pružili smo i jedinstvenu priliku drugima da vide čime se to djeca i mladi bave te koliko kreativni i inovativni mogu biti – zaključio je ravnatelj Zelić najavljujući još sadržajniji festival dogodine.

Čuvari Baštine

Program ima za cilj razvijanje inovativnosti, kreativnosti, kritičkoga mišljenja, informacijske i digitalne pismenosti te sposobnosti za istraživački i suradnički rad kroz planiranje, provedbu i predstavljanje projekata u području baštine. Realizacijom ovakve vrste programa uključene učenike i djelatnike potiče se na izgradnju osobnoga, kulturnoga i zavičajnoga identiteta stvaranjem sadržaja vezanih uz materijalnu i nematerijalnu baštinu, usko vezano uz područje koje ih okružuje te na taj način utječe na razvoj svijesti o potrebi očuvanja prirodne i kulturne zavičajne baštine.

Ovogodišnja tema programa »Čuvari baštine« bila je: »Mlade ruke, mudre glave« a sudjelovalo je 18 osnovnih škola te 11 srednjih škola Splitsko-dalmatinske županije.

Prvo mjesto osnovnih škola u programu »Čuvari baštine« pripalo je OŠ Silvije Strahimir Kranjčević i njihovoj »Paškurici – pogačici ispisanoj ljubavlju«.

Drugo mjesto u kategoriji osnovnih škola u programu »Čuvari baštine« osvojila je Osnova škola Gradac projektom »Ćakulaonica«.

Treće pak mjesto u kategoriji osnovnih škola u programu »Čuvari baštine« pripalo je Osnovnoj školi Manuš s projektom pod nazivom »Daj mi kus soparnika«.

U kategoriji srednjih škola u programu »Čuvari baštine«, prvo mjesto osvojili su učenici Obrtno tehničke škole u Splitu s projektom »Tradicijska izrada drvenih igračaka«.

Drugo mjesto u ovoj kategoriji pripalo je Srednjoj školi Petar Šegedin Korčula za projekt pod nazivom »3 moja brata i mi, korčulanske bratovštine«.

Treće mjesto u kategoriji srednjih škola u ovome programu pripalo je Srednjoj školi braće Radić Kaštel Štafilić Nehaj za projekt pod nazivom »Udica se zadije za prste«.

Ukupni pak pobjednici programa »Čuvari baštine« prema mišljenju stručnoga žirija su učenici OŠ Silvije Strahimir Kranjčević s projektom »Paškurica – pogačica ispisana ljubavlju«.

RAST

Osnovna ideja programa se krije u njegovom nazivu:
R – razluči, A – analiziraj, S – smisli, T – testiraj.

Kroz projekte u sklopu programa RAST, učenici zajedno sa svojim mentorima obrađuju teme uočavanja određenoga problema ili izazova u njihovoj bližoj okolini/zajednici, bilo da se radi o neprihvatljivom odlagalištu otpada, neuređenom dječjem igralištu, loše iskorištenom prostoru (oko škole, u kvartu, mjestu..) te pronalaze rješenja za stvarni problem u njihovoj okolini.

U ovogodišnjemu je programu sudjelovalo 5 osnovnih škola te 3 srednje škole Splitsko-dalmatinske županije.

Nagradu za najbolji projekt unutar programa RAST osvojila je Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju s projektom »Tranzicija – škola, kvart, grad«.

Mother Earth

Riječ je o novomu programu, točnije istraživačkom projektu CI SDŽ i Odjela za darovite Ministarstva obrazovanja Države Izrael.

Provedba projekta je zamišljena kao suradnja učenika iz RH sa skupinama učenika iz Izraela, polaznika programa za darovite u Državi Izrael u provođenju istraživanja na temu klimatskih promjena i njihova utjecaja na društvo. Program pokriva područja istraživanja: onečišćenje zraka, onečišćenje mora, problem mikroplastike te globalno zagrijavanje.

Za sudjelovanje je odabrano 5 osnovnoškolskih timova u sklopu projekta »Jadranski RZC STEM«.

Predstavnici solinske Osnovne škole Kralja Zvonimira s nagradom »Najbolji reporteri« unutar programa CIMAJ

Najbolji projekt unutar programa »Mother Earth« osvojili su učenici OŠ Josip Pupačić Omiš i OŠ Kamen Šine Split s projektom »Scream from deep sea pollution«.

CIMAJ

Program je namijenjen visokomotiviranim i potencijalno darovitim učenicima s interesom za jezično izražavanje, pisanje, novinarstvo, fotografiju, film, web dizajn i montažu.

Osnovna ideja programa je umrežavanje visokomotiviranih i darovitih učenika na školskoj, općinskoj, gradskoj i županijskoj razini, pri čemu učenici bilježe vijesti iz svojih škola i predstavljaju ih preko društvenih mreža, kroz članke, foto i video uratke, prezentacije putem medija osmišljenoga samo za njih.

Kroz ovaj program s njima rade zainteresirani školski mentori u manjim grupama usmjeravajući njihove potencijale u stvaranje kreativnih, inovativnih i korisnih produkata. Jedan od ciljeva ovog programa je uspostava modela izvješćivanja šire javnosti o postignućima škola, aktivnostima CI HBŽ i pozitivnim pričama lokalne zajednice putem kojega će sudionici moći objavljivati svoje uratke, razmjenjivati ideje i iskustva i komunicirati sa drugim učenicima, na materinjem i na jezicima koje uče u školi i izvan škole.

U programu je sudjelovalo 7 osnovnih škola te 6 srednjih škola Splitsko-dalmatinske županije.

U programu CIMAJ, za prestižnu nagradu »Oskar izvrsnosti« učenici su predstavili 13 projekata, i to u nekoliko kategorija.

U kategoriji »Vijest i reportaža« među osnovnim školama prvo mjesto pripalo je učenicima OŠ Marjan Split i njihov »Posjet institutu za oceanografiju i ribarstvo«, dok je za istu kategoriju u srednjim školama prvo mjesto pripalo Komercijalno-trgovačkoj školi Split s reportažom »Impressum«.

U kategoriji »Intervju«, prvo mjesto osnovnih škola osvojili su učenici OŠ Slatine kroz intervju s fotoreporterom Feđom Klarićem, »Smoje mi je bio ne samo novinarski, nego i životni otac«. U istoj kategoriji među srednjim školama prvo mjesto osvojili su učenici V. gimnazije Vladimir Nazor i njihov intervju s Tisjom Kljaković Gašpić.

U kategoriji »Najbolji reporteri« prvo su mjesto osvojili učenici OŠ kralja Zvonimira Solin, dok su u istoj kategoriji među srednjoškolcima prvo mjesto osvojili učenici V. gimnazije, Vladimir Nazor u Splitu.

U kategoriji »Podcast«, prvo mjesto među osnovnim školama pripalo je učenicima OŠ Josipa Pupačića Omiš i njihov »Podcast u Petici – Hamletovanje«, dok je isto mjesto među srednjoškolskom kategorijom pripalo učenicima SŠ II. gimnazije u Splitu i njihov uradak »Rade Popadić: Dobar je novinar zainteresiran, marljiv i savjestan – na takvima je veliko breme odgovornosti«.

U kategoriji »Dokumentarni film« prvo mjesto osvojili su učenici OŠ Slatine i njihov dokumentarac »Ča more znači«, dok je isto mjesto, u istoj kategoriji pripalo učenicima srednje Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju i njihov dokumentarac »Čuvari baštine na Hvaru«.

U kategoriji »Nagrada CIMAJ-evaca«, prvo mjesto pripalo je OŠ Slatine i II. gimnaziji Split, dok je u posljednjoj kategoriji, »Grand prix«, prvo mjesto pripalo učenicima OŠ Slatine – »Glas iz Slatina daleko se čuje« i Komercijalno trgovačkoj školi i njihovom digitalnom školskom listu »KonTaŠ«.

NAKON ODRAĐENOG BRZOG I ZAHTJEVNOG PROCESA ISELJENJA ZAPOČELI RADOVI NA REKONSTRUKCIJI PROSTORIJU U DOMU KULTURE – Nova duša za Zvonimirovo drugo stoljeće

SOLINSKA KRONIKA 346, 15. lipnja 2023.

Planirano preuređenje obuhvatit će ponajprije zastarjelu i dotrajalu veliku dvoranu s popratnim prostorijama u prizemlju, a zatim i dio ostalih prostorija koje će nakon više desetljeća osvanuti u ruhu dostojnomu društvenoga resora i vremena u kojemu ova ustanova djeluje

Približavajući se stoljeću svoga postojanja u gradskomu središtu zgrada Doma kulture podvrgnuta je još jednom, ovoga puta opsežnijem građevinsko-adaptacijskom zahvatu. Naime nakon nemogućnosti izgradnje planiranoga Kulturno (informativnoga) centra na novopronađenom senzacionalnom arheološkom lokalitetu uz Samostan svetoga Rafaela planirana su sredstva preusmjerena u preuređenje »Zvonimirove« zgrade.

Planirano preuređenje obuhvatit će ponajprije zastarjelu i dotrajalu veliku dvoranu s popratnim prostorijama u prizemlju, a zatim i dio ostalih prostorija koje će nakon više desetljeća osvanuti u ruhu dostojnomu društvenoga resora i vremena u kojemu ova ustanova djeluje.

Početku radova na rekonstrukciji prethodilo je potpuno iseljenje svih sastavnica »Zvonimirova« djelovanja što je pak iziskivalo poseban trud i pažnju imajući u vidu da je riječ o neprekidnom, tridesetogodišnjemu radu ustanove. Obavljajući potrebne predradnje, usklađujući ih s hodogramom projekta i planirajući nastavak djelovanja solinskoga »Zvonimira« ravnatelj Tonći Ćićerić je istaknuo detaljnost, ali i ekspeditivnost pri ostvarivanju preduvjeta.

– Moram javno zahvaliti svim »Zvonimirovim« djelatnicima koji su, uz svoje redovne poslove u produkciji naših programa, kroz protekla dva tjedna odradili veliki posao pakiranja i preseljenja cjelokupne građe i inventara iz Doma kulture. Najveći su izazov predstavljali transport i pohrana našega fundusa umjetnina i ostale vrijedne arhivske građe, ali i taj je zadatak odrađen besprijekorno. Usprkos činjenici da ćemo tijekom radova na Domu biti dislocirani na više lokacija, siguran sam da se to neće negativno odraziti na naš rad, dapače, pred vratima je i 28. Solinsko kulturno ljeto koje će naši djelatnici, bez obzira na otežane uvjete rada, zasigurno realizirati na visokoj razini. S nestrpljenjem iščekujemo završetak projekta adaptacije i povratak u Dom, koji će, obnovljen i suvremeno opremljen, pružiti mogućnost za realizaciju brojnih novih kulturnih programa.

Imajući u vidu sve nedavno realizirane projekte u gradu Solinu, njihovu preciznost kao i ekspeditivnost u izvedbi i poštivanju rokova uz visoku razinu profesionalnosti, djelatnicima »Zvonimira« i svim sudionicima kulturnoga života u gradu preostaje iščekivati konac radova kojima će nakon punoga stoljeća postojanja zgrade, solinski »Zvonimir« u infrastrukturnomu smislu ući u 21. stoljeće.

OSNOVNA ŠKOLA KRALJA ZVONIMIRA PROSLAVILA PETI ROĐENDAN – Predanost i trud

SOLINSKA KRONIKA 346, 15. lipnja 2023.

Krovna tema Dana otvorenih vrata je kralj Zvonimir i u skladu s time pripremili smo dinamičan, interaktivan i poučan program ispunjen kratkom priredbom, radionicama, izložbama i prezentacijama. Predanost i trud naših učenika i njihovih mentora su uistinu nevjerojatni, a kreativnost koju su pokazali izvan učionice naprosto oduševljava – istaknula je ravnateljica Propadalo

Najmlađa solinska osmoljetka, Osnovna škola kralja Zvonimira, proslavila je 15. svibnja svoj peti rođendan. Uz proslavu Dana škole istoga je dana upriličen i Dan otvorenih vrata škole te obilježavanje Dana obitelji.

– Ovog puta smo se odlučili za ponešto drugačiji oblik proslave pa smo umjesto uobičajene priredbe predstavili školske projekte i izvannastavne aktivnosti nastale kao rezultat rada, dobre volje i mašte učenika, učitelja i roditelja tijekom čitave nastavne godine – rekla je ravnateljica Vedrana Propadalo.

– Krovna tema današnjega Dana otvorenih vrata je kralj Zvonimir i u skladu s time pripremili smo dinamičan, interaktivan i poučan program ispunjen kratkom priredbom, radionicama, izložbama i prezentacijama. Predanost i trud naših učenika i njihovih mentora su uistinu nevjerojatni, a kreativnost koju su pokazali izvan učionice naprosto oduševljava – rekla je ravnateljica izdvajajući ovom prilikom dvoje djelatnika koji su ove školske godine ostvarili poseban rezultat u svomu radu.

Riječ je o učiteljici matematike Marini Repušić, mentorici učenika 6. razreda Andrije Pisca, sudionika ovogodišnjega državnog natjecanja iz matematike te o učitelju tehničke kulture Anti Miliću dobitniku Državne nagrade tehničke kulture »Faust Vrančić« za 2022. za iznimna postignuća i inovativan pristup radu kojim potiče učenike na istraživanja i razvoj vještina.

– Danas slavimo zajedništvo i ljubav prema znanju i postignućima naših učenika i djelatnika. Hvala vam svima što ste dio obitelji naše škole. Neka nam ovaj dan bude poticaj za daljnje uspjehe – poručila je ravnateljica Propadalo.

Čestitku učenicima i djelatnicima OŠ kralja Zvonimira uputio je i gradonačelnik Dalibor Ninčević koristeći i ovu priliku da zahvali učiteljima na daru odgoja i obrazovanja kojeg svakodnevno prenose učenicima.

– Sajam izvannastavnih aktivnosti kojega ste ovom prilikom organizirali daje najbolji uvid u bogatstvo pristupa i aktivnosti koje nastavnici koriste kako bi na zanimljiv način približili nove teme svojim učenicima – rekao je gradonačelnik pozivajući osnovnoškolce da uz učenje i stjecanje novih znanja ne zaborave da im ovo životno razdoblje daje priliku i za stvaranje neprocjenjive vrijednosti prijateljstva i lijepih uspomena.

Uslijedio je obilazak učionica u kojima su učenici i učitelji prezentirali svoje projekte i izvannastavne aktivnosti: »World bicycle day«, odnosno projekt »Biramo biciklu«, radionicu kreativnog pisanja i »blackout« poezije, školski radio »Zvon i Mir« nastao u suradnji s Centrom izvrsnosti SDŽ, izvannastavnu aktivnost domaćinstva, rad eko grupe, pjevačkog zbora, mladih tehničara i geografa, povijesne i vjeronaučne grupe, Kluba njemačkog, engleskog i talijanskog jezika, likovnu radionicu i radionicu pod nazivom »Zabavna glagoljica« na kojoj kroz igru uče slova glagoljice.

Istoga je dana vjeroučiteljica Dragica Domjanović s učenicima OŠ kralja Zvonimira koji pohađaju katolički vjeronauk održala prigodni program u povodu Dana obitelji. Priredba je održana u župnoj crkvi nakon svečanoga misnog slavlja posvećenog obilježavanju blagdanu Svetih Solinskih mučenika.

ODRŽANA REDOVITA SJEDNICA SOLINSKOGA VIJEĆA ZA PREVENCIJU KRIMINALITETA – Novi zamah radu Vijeća

SOLINSKA KRONIKA 346, 15. lipnja 2023.

Svi statistički parametri pokazuju kako je sigurnost u Solinu na visokoj razini, međutim, sigurnost nije tek suhoparno nabrajanje statističkih podataka već je i stvar percepcije – rekao je dogradonačelnik Ivica Rakušić dodajući kako je VPK odavno detektiralo neke pojavnosti koje utječu na subjektivnu procjenu sigurnosti

Članovi solinskoga Vijeća za prevenciju kriminaliteta održali su 16. svibnja redovitu sjednicu na kojoj je napravljen osvrt na aktivnosti realizirane tijekom 2022. te razrađen plan rada za tekuću i narednu godinu. Uz to članovi su ovom prilikom izabrali novog tajnika Vijeća, Marka Koljanina, zamjenika načelnika Policijske postaje Solin. Koljanin je zamijenio dugogodišnjeg tajnika Slobodana Marendića koji će zbog obveza koje ima kao načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske u solinskom Vijeću za prevenciju ubuduće djelovati kao član.

Razmatrajući aktualna događanja članovi Vijeća, među kojima su i ravnatelji solinskih osnovnih škola, posebno su se osvrnuli na nedavni tragični događaj u beogradskoj osnovnoj školi kada je učenik sedmoga razreda vatrenim oružjem usmrtio školske kolege.

Sjednica Vijeća za prevenciju kriminaliteta Grada Solina na poseban je način obilježena pitanjem sigurnosti solinskih osmoljetki

– Škole moraju biti mjesta nulte tolerancije na nasilje, ali postoje određeni problemi koje je beogradska tragedija dodatno aktualizirala. Među njima je i nefunkcioniranje sustava videonadzora, odnosno problem njegova nadzora – istaknuto je ovom prilikom uz najavu kako će VPK kao jedan od prioriteta svog budućeg rada odrediti pokretanje jedinstvenog sustava videonadzora.

– Svi statistički parametri pokazuju kako je sigurnost u Solinu na visokoj razini, međutim, sigurnost nije tek suhoparno nabrajanje statističkih podataka već je i stvar percepcije – rekao je dogradonačelnik Ivica Rakušić dodajući kako je VPK odavno detektiralo neke pojavnosti koje utječu na subjektivnu procjenu sigurnosti.

– Namjera našega današnjeg okupljanja je davanje novoga zamaha radu ovog Vijeća, a jedan od zadanih ciljeva nam je povećanje sigurnosti dječjih igrališta i školskih dvorišta. To između ostaloga podrazumijeva intenziviranje sustava videonadzora, odnosno postavljanje dodatnih kamera te integraciju postojećih sustava koji djeluju na više lokacije, ali nemaju razrađen jedinstven sustav nadzora – objasnio je dogradonačelnik Rakušić.

Drugi prioritet kojega su članovi Vijeća odredili za naredno razdoblje jest socijalna intervencija, odnosno potreba unapređenja rada Centra za djecu, mlade i obitelj koji je nastao kao rezultat rada VPK.

– Centar je pokrenut s ciljem prevencije vršnjačkoga nasilja, ali u međuvremenu je proširio svoj rad na nasilje u obitelji koje je u porastu – rekao je Rakušić.

Katarina Tramontana, voditeljica Udruge »Duga« pod čijim okriljem djeluje Centar za djecu, mlade i obitelj, osvrnula se na probleme u njegovom radu.

– Nažalost, moram reći kako smo nakon dvije godine provedbe projekta »Siguran kutak: lokalna mreža podrške za žrtve obiteljskog nasilja« osmišljenoga s ciljem pružanja besplatne savjetodavne pomoći žrtvama i svjedocima obiteljskoga nasilja, bili prisiljeni obustaviti rad Savjetovališta.

Glavni razlog je izostanak potpore Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koje je tijekom protekle dvije godine sufinanciralo ovaj projekt. Ne znam koji je razlog izostanka potpore, ali činjenica je da se o to događa u vrijeme kada bilježimo značajan porast broja žrtava obiteljskoga nasilja – upozorila je Tramontana dodajući kako je tijekom dvije godine pomoć u Savjetovalištu zatražilo 60 osoba, a u međuvremenu ih se javilo još 20.

Prema riječima gradonačelnika Dalibora Ninčevića Grad će napraviti sve što je u njegovoj moći da ponovno pokrene rad Savjetovališta, a pomoći će i školama u stvaranju učinkovitijega sustava videonadzora.

ČLANOVI VIJEĆA ZA PREVENCIJU KRIMINALITETA GRADA SOLINA SUDJELOVALI U PANEL RASPRAVI »SAFETYNET – BITKA ZA SIGURNOST«

Samozaštitno ponašanje

Računalni kriminalitet, posebice u segmentu računalne prijevare, statistički je u porastu, a kao posebnost izdvaja se relativno jednostavan način počinjenja temeljen na naivnosti i ponekad lakomislenosti žrtve

Nakon održane radne sjednice članovi Vijeća za prevenciju kriminaliteta Grada Solina sudjelovali su u panel raspravi vezanoj uz preventivni projekt »SafetyNet – bitka za sigurnost« koju je Policijska uprava splitsko-dalmatinska pokrenula u veljači ove godine.

– Želimo da 2023. bude godina sigurnijeg interneta u Splitsko-dalmatinskoj županiji stoga je jedan od ciljeva ovoga preventivnog projekta osvijestiti građane o realnoj opasnosti i izloženosti kaznenim djelima iz domene računalnog kriminaliteta – poručili su iz PU splitsko-dalmatinske ističući kako projekt provode u suradnji s partnerima: Odborom za sigurnost splitsko-dalmatinske županije, Mrežom Vijeća za prevenciju te IT tvrtkom Span d.d. iz Zagreba.

Detalje projekta predstavili su policijska službenica za kibernetičku sigurnost Ivna Poljak Marunica i voditelj poslova prevencije Paško Ugrina, a panel raspravu moderirala je glasnogovornica PU splitsko-dalmatinske Antonela Lolić.

– Računalni kriminalitet, posebice u segmentu računalne prijevare, statistički je u porastu, a kao posebnost izdvaja se relativno jednostavan način počinjenja baziran na naivnosti i ponekad lakomislenosti žrtve – istaknuto je ovom prilikom uz prezentaciju primjera negativnih iskustava građana koji su zatražili pomoć policije.

Među najčešćim načinima napada su krađe identiteta, CEO ili tzv. direktorske prijevare kada je zaposlenik ovlašten za provođenja plaćanja prevaren na način da plati lažni račun ili provede neovlašteni prijenos s računa tvrtke, zatim krivotvorene internetske stranice banaka, investicijske prijevare i prijevare u online kupovini, napadi na računala i podatke te tzv. romantične prijevare kada se počinitelji pretvaraju da su zainteresirani za romantičnu vezu te kroz komunikaciju iskazuju snažne osjećaje prema žrtvi, a nakon što zadobiju njeno povjerenje, traže novac, darove ili podatke o bankovnim karticama.

Budite sumnjičavi i obavite detaljne provjere ukoliko u bilo kojem trenutku posumnjate da se radi o prevari – poručili su organizatori tribine napominjući da se informacije o različitim oblicima internetskih prijevara te savjeti o načinima zaštite mogu pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva policije. Uz to dostupan je i tiskani informativni materijal s QR kodom kako bi zainteresirani građani putem mobitela mogli doći do potrebnih informacija.

Danas smo članovima Vijeća za prevenciju kriminaliteta predstavili detalje projekta »SafetyNet« s namjerom da ih oni prezentiraju u svojim institucijama i potaknu svoje suradnike i kolege na samozaštitno ponašanje – rekao je načelnik PU splitsko-dalmatinske Slobodan Marendić dodajući kako se organizacijom ovakvih tribina nastoji u svakomu gradu i mjestu u Županiji inicirati lokalnu zajednicu, prije svega kroz Vijeće za prevenciju, da rade na osvješćivanju opasnosti korištenja interneta.

Cilj nam je na neki način zaustaviti negativan trend sve veće pojavnosti kaznenih djela iz domene računalnog kriminaliteta te osvijestiti građane da ne nasjedaju na raznorazne ponude – poručio je Marendić.

 

SVEČANO OTVORENI RADOVI U SKLOPU »PROJEKTA POBOLJŠANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE SPLIT – SOLIN« – Dioklecijanov vodovod i europska kanalizacija

SOLINSKA KRONIKA 346, 15. lipnja 2023.

U sklopu predmetnog Ugovora na području Grada Solina izgradit će se preko tisuća metara kanalizacijskih cjevovoda, od čega 6 711 metara gravitacijskih te 1 769 metara tlačnih. Ujedno, izgradit će se 9 600 metara vodoopskrbnih cjevovoda, šest kanalizacijskih crpnih stanica, 460 metara kabelske kanalizacije za sustav daljinskoga nadzora i upravljanja te jedna vodosprema, a građanke i građani dobit će 201 novi kanalizacijski te 145 novih vodovodnih priključaka

U Ulici Kunčeva Greda 24. su svibnja svečano otvoreni radovi u sklopu »Projekta poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture Split – Solin« koji se provode kao dio Ugovora o rekonstrukciji i dogradnji sustava odvodnje i vodoopskrbe Grada Solina i Općina Podstrana, Klis i Dugopolje.

Okupljenima su se tijekom svečanosti obratili Tomislav Šuta, privremeni upravitelj Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Split, Irina Putica, direktorica Hrvatskih voda u Splitu, Blaženko Boban, župan splitsko-dalmatinski, Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Dalibor Ninčević, gradonačelnik Solina.

– Veliko mi je zadovoljstvo što imam priliku biti danas tu na otvaranju radova koji se provode u sklopu projekta ukupno vrijednog preko 237 milijuna eura od kojih se 69 posto financira sredstvima Europske unije, 25 posto sredstvima Republike Hrvatske i 6 posto sredstvima ViK-a – rekao je Tomislav Šuta dodajući kako vrijednost Ugovora koji obuhvaća Grad Solin te općine Podstrana, Klis i Dugopolje iznosi oko 54 milijuna eura.

– Ukupna vrijednost radova na području Grada Solina je 17.5 milijuna eura, odnosno nešto više od 132 milijuna kuna s PDV-om – istaknuo je Šuta.

U sklopu predmetnog Ugovora na području Grada Solina izgradit će se preko tisuća metara kanalizacijskih cjevovoda, od čega 6 711 metara gravitacijskih te 1 769 metara tlačnih. Ujedno, izgradit će se 9 600 metara vodoopskrbnih cjevovoda, šest kanalizacijskih crpnih stanica, 460 metara kabelske kanalizacije za sustav daljinskoga nadzora i upravljanja te jedna vodosprema, a građanke i građani dobit će 201 novi kanalizacijski te 145 novih vodovodnih priključaka.

– Jednim ugovorom koji pokriva jedan grad i tri općine u narednom će se periodu ostvariti niz ciljeva – rekla je Irina Putica, direktorica Hrvatskih voda u Splitu, ističući kako će se, između ostaloga priključenost na vodoopskrbu povećati na 98 posto, a na kanalizaciju na 97 posto, dok će se gubici s trenutnih 44 smanjiti na 38 posto.

Europska sredstva i kanalizacija

Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban zahvalio je privremenom upravitelju ViK-a Tomislavu Šuti i Vladi RH te Hrvatskim vodama i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja na realizaciji ovog povijesnog i kapitalnog projekta.

– Realizacija aglomeracija koje se provode na području Splitsko-dalmatinske županije, a ukupno ih je šest, značajno će utjecati na kvalitetu života naših građana – poručio je župan Blaženko Boban.

Prema riječima nadležnoga državnog tajnika za vodno gospodarstvo Maria Šiljega provedba ovakvih projekata ne bi bila moguća bez ulaska Hrvatske u Europsku uniju jer bez europskih fondova, ovaj i slični zahvati koji se provode, teško da bi mogli biti ostvareni.

– Ovakvim projektima rješavamo prije svega standard naših građana, što je posebno izraženo u Dalmaciji i turistički orijentiranim područjima gdje imamo velike oscilacije u broju korisnika vodnih usluga. Na to se svakako naslanja i zaštita okoliša, odnosno krških izvora na području Dalmacije, a ono što bih također istaknuo kao važan segment i što mi predstavlja zadovoljstvo jest činjenica da u ovako velikim i složenim infrastrukturnim projektima uspješno sudjeluju konzorciji domaćih tvrtki – poručio je Šiljeg.

– Veseli me i to što smo iz Modernizacijskog fonda, novog instrumenta EU-a, uspjeli osigurati sredstva za solarizaciju svih vodovoda u Hrvatskoj. Očekujemo da će se u značajnoj mjeri smanjiti potrošnja električne energije, a time i omogućiti zadržavanje cijene vodnih usluga u trenutnom ili neznatno izmijenjenom iznosu – poručio je državni tajnik.

Zadovoljstvo zbog kanalizacije

Otvaranje radova u Solinu s posebnim je zadovoljstvom popratio gradonačelnik Dalibor Ninčević.

– Sretan sam i vjerujem da to zadovoljstvo dijelim sa svima nazočnima te s građanima Solina. Nakon što smo krajem listopada prošle godine u Solinu potpisali ugovor o dogradnji i rekonstrukciji vodovoda i kanalizacijske mreže za područje našeg grada te prije spomenutih triju općina obavili smo pripremne radnje i evo dočekali početak radova – rekao je gradonačelnik Ninčević dodajući kako Grad zbog rastućih potreba ulaganja u predškolski odgoj i druge javne potrebe poput pojačanoga održavanja komunalne infrastrukture ne bi bio u mogućnosti vlastitim sredstvima financirati dovršetak kanalizacijske mreže.

Svakako bih istaknuo i to da je prije početka ovih radova pokrivenost kanalizacijske mreže na području Grada Solina bila gotovo 90 posto. Zahvaljujući realizaciji ovog projekta sva kućanstva na području Grada Solina dobit će mogućnost spajanja na kanalizacijsku i vodoopskrbnu mrežu – poručio je gradonačelnik upućujući zahvalu svima koji su pridonijeli početku radova, a posebno sugrađanima na iskazanom strpljenju.

Osim u Ulici Kunčeva Greda radovi su započeli i u Ulici kneza Trpimira, a nastavit će se u Ulici Zgon, Ulici hrvatskih žrtava, Ulici hrvatskog branitelja Dražena Kuduza i Ulici don Lovre Katića.

ZAHVALJUJUĆI RADOVIMA NA UREĐENJU BUDUĆEGA UGOSTITELJSKOG OBJEKTA UZ GRADINU SVJETLO DANA UGLEDALI OSTATCI DIJELA GRADSKIH ZIDINA – Opet bedem!

SOLINSKA KRONIKA 345, 15. svibnja 2023.
Piše: Mario MATIJEVIĆ
Fotografije: Jakov TEKLIĆ, arhiva JUK »Zvonimir« Solin

Oni koji se sjećaju nedavnoga istraživanja u, na i oko lokaliteta Gradina, a koje je provedeno u svrhu njezina privođenja više-manje kulturnoj svrsi, sjetili su se kako je upravo tijekom tih istraživanja uz jugoistočnu kulu ove utvrde (ponovno) pronađen dio antičkoga bedema. Taj se dio dalje pruža prema jugu, odnosno parceli na kojoj su sada svijetlo solinskoga sunca (ponovno) ugledali ostatci ovoga salonitanskoga arhitektonskoga čuda

Hvalevrijedno uređenje ugostiteljskoga objekta svrsi će privesti desetljetno zapuštene prostore u strogom gradskom središtu

Ugostiteljsko-usluživačka graditeljska renesansa koja je odnedavno uvelike uzela maha i u našemu gradu, najmlađemu u Hrvatskoj osim što uvelike određuje smjer kretanja našega društva, kako domovinskog, a tim više onoga u iseljeništvu, još je jednom stupila u dijalog s baštinom najmlađega grada. Radovima na uređenju, kako se može čuti u javnosti, novoga ugostiteljskoga objekta u oronulim barakama iza Doma Zvonimir tik uz arheološki lokalitet Gradina ispriječio je ni manje ni više nego antički bedem.

Nepoznavatelji bogate baštine najmlađega grada ostali su u čudu najnovijim otkrićem uz arheološki lokalitet Gradinu. Međutim oni koji se sjećaju nedavnoga istraživanja u, na i oko lokaliteta Gradina, a koje je provedeno u svrhu njezina privođenja više-manje kulturnoj svrsi, sjetili su se kako je upravo tijekom tih istraživanja uz jugoistočnu kulu ove utvrde (ponovno) pronađen dio antičkoga bedema. Taj se dio dalje pruža prema jugu, odnosno parceli na kojoj su sada svijetlo solinskoga sunca (ponovno) ugledali ostatci ovoga salonitanskoga arhitektonskoga čuda.

Iako je priča o solinskoj arheološkoj »zoni B« (a to je onaj dio Salone koji se nalazi istočno od današnje ulice Stjepana Radića i na kojemu se nalazi današnje gradsko središte, pa i predmetni lokalitet) odavno struci i kuloarima zbog (ne)pronalaženja dijaloga kamen spoticanja, ona je pak dobila dodatni izričaj nedavnim spektakularnim otkrićem novoga gradskoga dijela kolokvijalno nazvanoga »Salona autrianis«, kao i spektakularnih mozaika i arhitektonskih ostataka na mjestu razmatrano-planiranoga Kulturnoga centra.

Istraživanja u Gradini u njezinom jugoistočnom uglu su potvrdila postojanje gradskih zidina

O istraživanjima ovoga dijela Salone i ostatcima koje on krije napisano je mnoštvo znanstvenih radova, napravljeno isto toliko skica, planova, fotografija… međutim i dalje u njemu vlada prevelika buka koja onemogućava kvalitetan dijalog.

Gradu koji se užurbano naseljava i koji se mora preobraziti pa razvijati potrebne su investicije i investitori, kako bi oni najmlađi u njemu, kada malo porastu ostali dio domovinske, a ne iseljene Hrvatske.

Investitore i poduzetnike je potrebno privlačiti, poticati, ali i upućivati u situacije, okolnosti i datosti, posebice kada je riječ o građevinskim zahvatima, uz, oko i na lokalitetima kao što je Gradina.

Nadležnim institucijama koje obavljaju nimalo lak i zavidan posao zaštite i očuvanja spomeničke baštine kao što je primjerice Konzervatorski ured Ministarstva kulture u Splitu potrebno je pružiti svu moguću potporu, pomoć, razumijevanje u zaštiti i očuvanju našega nacionalnoga blaga.

Tek ovakvim koracima društvo će kroz uspostavu dijaloga uz ispravno vrjednovanje svoje bogate prošlosti sebi zajamčiti uspješnu i sigurnu budućnost.
Međutim za sigurne korake je potrebno naučiti hodati, ovaj (građevinski) hod između salonitanskih arheoloških lokaliteta čini se još uvijek je poprilično nesiguran pa učestalo izaziva zapinjanja, spoticanja, padove, ogrebotine, plač i jauk, a ponekad i pokoju grubu riječ.

Učenju hoda na ovome terenu najviše pomaže posezanje za (povijesnim) dokumentima, koje su nam pak u baštinu ostavili oni koji su u današnjem najmlađem gradu ucrtali puteve kojima je sigurno hodati.

Ne tako davno, pred kojih godinu dana u mnoštvu manifestacija kojima su obilježeni bitni nadnevci u povijesti Arheološkoga muzeja u Splitu, obilježeno je i 200 godina početka sustavnih arheoloških istraživanja u Saloni. U povodu istoga je (točno stotinu metara od navedenoga lokaliteta) održana izložba s mnoštvom dokumenata, crteža, mapa, planova, skica. Sadržaj mnogih od njih stručnoj je javnosti dobro poznat, onoj nestručnoj malo manje, a nekima očito nikako.

Topografski tlocrt Salone nastao 1820-ih prema poznatom istraživaču Francescu Carrari
Gradina s bedemima (isječak)

Te brojne mape, planovi i skice prikazuju između ostaloga i za ovu priču bitan segment. Naime na svima je ucrtan smjer kretanja jugoistočnoga dijela salonitanskih gradskih zidina, odnosno bedema, a koji se nalaze točno ispod današnje Zvonimirove ulice.

Dio topografskoga nacrta Salone iz godine 1900. s prikazom Gradine i bedema uz nju

Štoviše jedan dio toga bedema jasno je ucrtan ispod današnjega Doma Zvonimir, uz kuću Gašpić dalje istočno prema Gradini. Iako dakle (novo)gradnje u ovomu dijelu Salone, odnosno Solina sustavno izazivaju nova arheološka otkrića, a time i potrebu za spomenutim dijalogom, zaista ostaje za zapitati se kako je kod one nekolicine naših sugrađana došlo do čuđenja prilikom nalaska ovoga otprije poznatoga ostatka antičkih gradskih zidina.

Ostaje stoga za nadati se kako će sve stranke uključene u ovaj dijalog iznaći najbolje i najpovoljnije, odnosno najbezbolnije rješenje. Očuvanje baštine uz investitorsko-gospodarski razvoj, a sve s ciljem konačnoga dobra naše društvene zajednice, odnosno najmlađega grada neizmjerno bogate baštine.

Gradina bez grada uz njene zidove

OSNOVNA ŠKOLA KRALJA ZVONIMIRA POČETKOM GODINE POKRENULA ODRŽAVANJE PREDMETA DOMAĆINSTVO – Znanja i vještine za svakodnevni život

SOLINSKA KRONIKA 345, 15. svibnja 2023.

Učenici su izuzetno zainteresirani za sve radionice, pritom su neki pokazali kako već imaju određene kućanske vještine, ali im je do sada nedostajalo samopouzdanja da ih samostalno obavljaju, dok se neki po prvi puta susreću s njima. Svima je zajedničko da se vesele svakom satu jer je isključivo riječ o praktičnim vještinama zbog čega nemaju doživljaj klasične nastave, a istovremeno puno korisnoga nauče

U najmlađoj solinskoj osmoljetki, Osnovnoj školi kralja Zvonimira početkom ove školske godine pokrenuto je domaćinstvo kao izvannastavna aktivnost namijenjena učenicima petih razreda.

Riječ je o predmetu koji je do prije tridesetak godina bio dio redovne nastave te oni nešto stariji, koji su ga pohađali i danas rado ističu njegove pozitivne strane. Posljednjih godina ga, zbog iskazanoga učeničkog interesa, sve veći broj škola uvodi u svoj odgojno-obrazovni program.

U OŠ kralja Zvonimira domaćinstvo pohađa petnaestak učenika i učenica koji, predvođeni Silvanom Lucić, prof. biologije i prirode stječu vrijedna znanja i praktične vještine korisne u svakodnevnomu životu. Zainteresiranih je puno više, ali kako je riječ o aktivnostima koje se provode u manjim grupama, za sada nije moguće uključiti veći broj učenika.

Vesela grupa petašica, Gabriela, Lucija, Lara, Dora, Ana Laura, Lana i Mia po prvi puta se okušala u pripremi kroštula

Tijekom našega posjeta vesela grupa petašica, Gabriela, Lucija, Lara, Dora, Ana Laura, Lana i Mia po prvi puta se okušala u pripremi kroštula, tradicionalne hrskave slastice koja predstavlja jedno od obilježja dalmatinske kuhinje.

– Trebala su nam jaja, brašno, šećer, mlijeko, ulje, prstohvat soli i korica limuna, ali obavezno domaćeg. Profesorica ga je nabavila u vrtu kod susjede – otkriva nam Gabriela dodajući kako su prije početka izrade tijesta osigurali i sve potrebne kuhinjske alate, lazanjur, rezač za tijesto, tavu i sito za posipanje šećera u prahu.

– Stvarno nije teško, pratili smo recept, zamijesili tijesto i pričekali da malo odstoji. Onda smo ga razvaljali, ali treba paziti da bude dovoljno tanko da se brzo ispeče i bude hrskavo – znalački savjetuju male kuharice bijele od brašna.

– Već smo prije radile »smoothije« i pekle fritule i palačinke. Kad napravimo neko jelo onda ga na kraju i pojedemo, ali najprije odnesemo ravnateljici da proba kako nam je ispalo – s ponosom će vesela kuharska ekipa koja se do sada okušala i u šivanju, peglanju te izradi tradicionalnih frizura.

Gabriela nam otkriva kako joj je kuhanje najdraži dio domaćinstva, a isto nam je povjerila i Dora. Lari je najzanimljiviji dio izrada frizura, dok Lucija najviše voli šivanje i jednoga dana planira biti krojačica.

– Moram reći kako su učenici izuzetno zainteresirani za sve radionice, pritom su neki pokazali kako već imaju određene kućanske vještine, ali im je do sada nedostajalo samopouzdanja da ih samostalno obavljaju, dok se neki po prvi puta susreću s njima. Ono što im je svima zajedničko je da se doista vesele svakom satu jer ovdje je isključivo riječ o praktičnim vještinama tako da nemaju doživljaj klasične nastave, a istovremeno puno korisnoga nauče – rekla je profesorica Lucić ističući zasluge ravnateljice Vedrane Propadalo koja je inicirala pokretanje ovakvoga oblika izvannastavne aktivnosti.

Domaćinstvo pohađa petnaestak učenika i učenica koji, predvođeni Silvanom Lucić, prof. biologije i prirode

– Ravnateljica nam je osigurala osnovne uvjete za rad, odnosno opremu potrebnu za provođenje nastave kao što su šivaće mašine, kuhalo, tave, zdjele i drugo, a uz to nam pruža neizmjernu podršku i među prvima degustira jela koja pripremimo – rekla je profesorica Lucić upućujući zahvalu i članovima Udruge »Solinjani« koji su im održali tečaj šivanja.

– To je prekrasna sinergija iskustva i mladosti. Članice udruge su djecu podučavale šivanju, a oni će njima zauzvrat prezentirati određene digitalne kompetencije potrebne za rad na računalu – objasnila je profesorica dodajući kako su na radionicama šivanja izrađivali dugmad s krunom kralja Zvonimira, pregače i torbice.

– Imamo još puno ideja i planova. Spremamo se napraviti veliku čokoladnu tortu za rođendan naše škole, a voljeli bismo skuhati i neka prava jela kao što su pašticada i njoke, ali za to nam treba malo više vremena i iskustva – ozbiljno će male kuharice upućujući nam poziv na ples i druženje koje planiraju organizirati na kraju školske godine kako bi u veselom stilu zaključili ovu korisnu, a istovremeno zabavnu aktivnost koju bi željeli nastaviti i ubuduće.

 

UČENICI I DJELATNICI OSNOVNE ŠKOLE VJEKOSLAVA PARAĆA PROSLAVILI 53. ROĐENDAN SVETOKAJSKE OSMOLJETKE – Više mjesta za školu

SOLINSKA KRONIKA 345, 15. svibnja 2023.

– Nadam se skoroj realizaciji planiranoga proširenja prostornih kapaciteta koje bi nam omogućilo da među prvima u Hrvatskoj pokrenemo program cjelodnevne škole. Sve to ne bi imalo smisla bez učenika i djelatnika koji su i tijekom ove školske godine potvrdili svoju izvrsnost realizacijom brojnih projekata – rekao je ravnatelj Đuro Baloević

»Škola naša, naš je dom…«, stih je iz himne Osnovne škole Vjekoslava Paraća koju je školski zbor otpjevao na početku svečanosti u povodu 53. rođendana ove solinske osmoljetke koji se obilježava 22. travnja na blagdan Sv. Kaja, zaštitnika mjesnoga odbora.

Priredbu ispunjenu pjesmom, plesom i recitalima popratili su brojni gosti i uzvanici među kojima i izaslanik Županije splitsko-dalmatinske Igor Stanišić te solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević.

Okupljenima se obratio Đuro Baloević, ravnatelj OŠ Vjekoslava Paraća, koji se između ostaloga osvrnuo na najavljeni projekt dogradnje školske zgrade.

– Nadam se skoroj realizaciji planiranog proširenja prostornih kapaciteta koje bi nam omogućilo da među prvima u Hrvatskoj pokrenemo program cjelodnevne škole. Sve to ne bi imalo smisla bez učenika i djelatnika koji su i tijekom ove školske godine potvrdili svoju izvrsnost realizacijom brojnih projekata – rekao je ravnatelj uručujući ovom prigodom poklone i zahvalnice učenicama Dini Hamzić, sudionici Međunarodnog natjecanja u Islamskom vjeronauku, te Karmen Ivić, sudionici Državnog natjecanja u likovnoj kulturi.

Priznanje je zasluženo ponio i sam ravnatelj kojem su djelatnici pripremili poklon iznenađenja povodom njegova nedavnog napredovanja u zvanje savjetnika.

Čestitke slavljenicima među prvima je uputio Igor Stanišić koji im je u ime osnivača solinskih osnovnih škola, Županije splitsko-dalmatinske, najavio potporu tijekom realizacije projekta dogradnje škole.

– U situaciji kada diljem Županije bilježimo smanjenje broja učenika stanje u vašoj školi, ali i u čitavomu gradu Solinu, populacijski najmlađem gradu u Hrvatskoj, budi nadu i optimizam – rekao je Stanišić.

Čestitkama se pridružio i gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je u prvom redu zahvalio prosvjetnim djelatnicima na sebedarju koje je prisutno u njihovom svakodnevnom radu s djecom.

– Grad će zajedno sa Županijom biti uz vas tijekom dogradnje školske zgrade i veseli me što ovom prilikom mogu obznaniti kako smo u dogovoru s nadležnim Ministarstvom, vrtić koji se trebao graditi u sklopu ove osmoljetke odlučili realizirati na drugoj lokaciji kako bi škola dobila više prostora za planirano proširenje – najavio je gradonačelnik.

Povodom rođendana svoje škole učenici su organizirali i prodajni štand na kojemu su izložili vlastite uratke nastale od prirodnih materijala kako bi ukazali na činjenicu da se istog dana, 22. travnja, obilježava i Dan planeta Zemlje.

ODRŽANA 17. SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA – Stare brige mladoga grada

SOLINSKA KRONIKA 345, 15. svibnja 2023.

Završno izvješće Središnje agencije za financiranje i ugovaranje potvrđuje kako kod projekta »Jadro izvor života« nije bilo odstupanja od ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava te sukladno tome nisu predložene nikakve financijske korekcije – istaknula je pročelnica Žižić naglašavajući još jednom transparentnost u realizaciji spomenutoga projekta

Na početku 17. sjednice Gradskoga vijeća solinski su vijećnici postavljali pitanja te iznosili inicijative vezane uz gradske projekte, a jedno od prvih pitanja odnosilo se na transparentnost projekta »Jadro izvor života« financiranoga sredstvima EU fondova.

– Riječ je o projektu koji se realizirao tijekom više godina i sva predviđena sredstva bila su vidljiva u prihodovnoj i u rashodovnoj strani proračuna. Ukoliko neka sredstva nisu bila realizirana u jednoj proračunskoj godini iskazana su u proračunu za narednu godinu – objasnila je pročelnica Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i Europske fondove Marijana Žižić napominjući kako je ugovor s Fondom za sufinanciranje vezano uz ovaj projekt potpisan prije gotovo pet godina.

Postoji određeni način na koji se sredstva iz Fonda isplaćuju pa se tako prvi dio dostavlja avansno dok se ostalo isplaćuje sukladno realizaciji projekta. Posljednja isplata realizira se nakon što kontrolno tijelo odobri sve nastale troškove – objasnila je pročelnica napominjući kako je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje, SAFU, redovito pratila i kontrolirala realizaciju projekta i popratnu dokumentaciju.

Njihovo završno izvješće potvrđuje kako kod projekta »Jadro izvor života« nije bilo odstupanja od ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava te sukladno tome nisu predložene nikakve financijske korekcije – istaknula je pročelnica Žižić naglašavajući još jednom transparentnost u realizaciji spomenutoga projekta.

Dva pedijatra su poboljšanje situacije

Jedno od aktualnih pitanja odnosilo se na stanje u pedijatrijskoj skrbi u solinskom Domu zdravlja iz kojega stižu dobre vijesti. Naime, prema gradonačelnikovim riječima Solin je dobio jednog pedijatra na puno i jednoga na pola radnoga vremena, a koji bi sukladno najavama, uskoro trebao prijeći na puno radno vrijeme.

– Prošli tjedan me Župan izvijestio da su Županija i Dom zdravlja osigurali sredstva namijenjena preuređenju pedijatrijskih ambulanti u Solinu te pozvao Grad da se uključi u okvirima svojih mogućnosti. Sukladno tome planiram Gradskomu vijeću predložiti da se kroz rebalans proračuna osiguraju određena sredstva za ovu namjenu – najavio je gradonačelnik.

Najavljen je ovom prilikom i nastavak projekta »Grad u tvom mjesnom odboru« te početak radova na realizaciji Projekta poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture Split – Solin 22. svibnja u Ulici Marka Marulića.

Vijećnici su se zanimali i za mogućnosti financiranja mjerne stanice koja bi mjerila onečišćenje zraka i razinu buke u MO Vranjic, a požalili su se i na činjenicu da na pojedinim lokacijama u Gradu duže vrijeme ne radi javna rasvjeta.

Jedna od primjedbi odnosila se i na nove kriterije za upis djece u Dječji vrtić »Cvrčak« za pedagošku godinu 2023./’24., točnije na činjenicu da se djeci s navršene četiri godine dodjeljuje dodatnih 200 bodova, čime se mlađa djeca stavljaju u nepovoljniji položaj, posebno u situacijama kada su oba roditelja zaposlena.

Prema gradonačelnikovim riječima navedeni kriterij definiran je Zakonom o predškolskom odgoju i Grad ne može utjecati na to.
– Sukladno trenutačnim informacijama ove godine je veći interes za upis djece u desetosatni vrtićki program, do sada je to bio jaslički, te se razmišlja o mogućnostima iznalaženja dodatnih prostora – rekao je Ninčević.

Sanacija dvorane u Arapovcu, javna rasvjeta i zelenilo

Pitanja postavljena u nastavku odnosila su se na održavanje dvorane u Arapovcu u kojoj bi uskoro trebala krenuti izmjena parketa, a nužna je i sanacija krovišta, a iznesena je i inicijativa da se krene sa sadnjom mladih stabala na javnim površinama i parkiralištima.

Nastavno na ovu inicijativu upućena je i kritika vezana uz uklanjanje suhih grana u parkovima. Prema gradonačelnikovim riječima Vlastiti pogon ne raspolaže dovoljno visokim dizalicama za uklanjanje takvih grana te je zatražena ponuda privatne tvrtke koja potražuje iznimno velika sredstva za najam dizalice tako da Grad razmišlja o nabavci vlastite.

Iznesena je ovom prilikom i inicijativa da se tijekom polaganja kablova za elektroopskrbu na potezu od Korešnice prema Kučinama ispita mogućnost paralelnoga postavljanja kablova za javnu rasvjetu.

Jedno od pitanja odnosilo se na mogućnost smanjenja cijene javnoga gradskog prijevoza. Gradonačelnik je istaknuo kako Grad ima intenciju da se cijena prijevoza na relaciji Split – Solin izjednači s cijenom unutar zone Split te da u tom smjeru pregovara s tvrtkom »Promet«.

ZBOG POTREBA FUNKCIONIRANJA SUSTAVA NAKON ODVAJANJA DUGOPOLJSKOGA U SOLINU OSNOVAN JOŠ JEDAN VRTIĆ

Rješenje u »Izvoru«

– Dječji vrtić »Cvrčak« trenutačno pohađa oko 1200 djece od kojih je oko 900 na području Solina. Bez razdvajanja ustanovâ Grad više ne bi mogao dobiti dozvolu za otvaranje niti jedne nove vrtićke skupine – naglasio je gradonačelnik

Solinski gradski vijećnici donijeli su odluku o podjeli Dječjega vrtića »Cvrčak« Solin, odnosno o osnivanju novoga Dječjeg vrtića »Izvor« sa sjedištem u Solinu.

Novi Dječji vrtić »Izvor« Solin u svom će sastavu imati 11 vrtićkih kuća

Prijedlog odluke iznio je pročelnik Odjela za pravne i opće poslove Ante Ljubičić koji je između ostaloga istaknuo kako je njezinom donošenju prethodilo osnivanje novog DV-a »Maslačak« kojemu je vlasnik općina Dugopolje, nakon čega su u vlasništvu DV-a »Cvrčak« uz Grad Solin ostale još općine Klis i Muć čija općinska vijeća također moraju donijeti odluku o osnivanju novoga DV-a »Izvor«.

U predstavljanje odluke o osnivanju još jedne vrtićke ustanove uključio se i gradonačelnik Dalibor Ninčević ističući kako unatoč odvajanju općine Dugopolje DV »Cvrčak« i dalje ima prevelik broj djece.

– Sukladno propisanom pedagoškom standardu vrtićka ustanova bi trebala imati od 340 do 400 djece te maksimalno od 17 do 20 odgojnih skupina. Sukladno spomenutom standardu DV »Cvrčak« Solin zajedno s područnim odjeljenjima u općinama Klis i Muć može imati maksimalno 30 odgojnih skupina, odnosno najviše 600 polaznika – rekao je gradonačelnik dodajući kako DV »Cvrčak« trenutačno pohađa oko 1200 djece od kojih je oko 900 na području Solina.

– Bez razdvajanja ustanovâ Grad više ne bi mogao dobiti dozvolu za otvaranje niti jedne nove vrtićke skupine – naglasio je gradonačelnik.
Sukladno predstavljenoj odluci Dječji vrtić »Cvrčak« Solin će nastaviti s obavljanjem svoje djelatnosti, a u svom sastavu će imati 9 vrtićkih kuća: »Labud«, »Salona«, »Sv. Anastazije«, »Tratinčica«, »Smokvica«, »Sv. Ante«, »Sv. Roko«, »Petar Pan« i »Pinokio«, u kojima djeluje ukupno 26 odgojnih skupina.

Novi Dječji vrtić »Izvor« Solin u svom će sastavu imati 11 vrtićkih kuća: »Gabrijel«, »Jadro«, »Krijesnica«, »Maslina«, »Papaline«, »Patkica«, »Paun«, »Sunčica«, »Škrinjica«, »Vjeverica« i »Bubamara« s ukupno 24 odgojne skupine.

Nakon usvajanja ove odluke gradonačelnik će imenovati privremenoga ravnatelja koji će uz nadzor Osnivača obaviti pripreme za početak rada novoga dječjeg vrtića. Preuzimanje djelatnika, odnosno njihov prijelaz u novi vrtić »Izvor« Solin iz vrtića »Cvrčak«, izvršit će se Sporazumom između ravnateljâ dvaju vrtića.

 

 

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću