Solinska Kronika

Nema komentara

SOLINSKA KRONIKA 343, 15. ožujka 2023.

Razgovarala: Marijana BATARELO JELAVIĆ
Fotografije: Jakov TEKLIĆ

Moje formalno glazbeno obrazovanje kreće u dobi od sedam godina kada sam upisala Osnovnu glazbenu školu u Rijeci, a moj prvi izbor bio je klavir. U harfu sam se zaljubila nekoliko godina kasnije, međutim kako u Rijeci nije bilo profesora za taj »instrument s 47 žica« kao srednjoškolka sam počela pohađati satove u Ljubljani

U Splitu je početkom ožujka, zbog angažmana u Gotovčevoj operi Mila Gojsalića, boravila poznata harfistica Diana Grubišić Ćiković porijeklom Solinjanka. Tijekom boravka u Splitu posjetila je i Solin koji je kako kaže, svakim posjetom sve više privlači jer je kako ističe od svojih korijena nemoguće pobjeći.

*Diana Grubišić Ćiković: – Nisam osoba od velikih planiranja i nemam čvrsto zacrtane planove, ali nastup u Solinu je nešto što bih žarko željela ponoviti*

– Moja obitelj s očeve strane je porijeklom iz Solina. Dida Jerko je davnih dana svirao klarinet u solinskoj Glazbi, međutim moj otac Željko se rodio u Splitu gdje je i živio do upisa na Pomorski fakultet kada je grad pod Marjanom zamijenio Rijekom. Mama Nedjeljka je rodom iz Baške na otoku Krku, a upoznali su se tijekom zajedničkoga rada na nekadašnjoj »Jugoliniji« te ostali živjeti u Rijeci gdje smo se rodile moja sestra Tea i ja, ali uvijek smo rado dolazile u posjet babi Vinki te stricu i strini na Spinut u Splitu – rekla nam je Diana Grubišić Ćiković dodajući kako su se osim dida Jerka i drugi iz njezine obitelji amaterski bavili glazbom.

– Posebno moram izdvojiti maminoga djeda koji je bio poznat po izradi sopile, drvenoga tradicijskog instrumenta sličnoga oboi – istaknula je naša sugovornica dodajući kako se i sama od najranije dobi ‘vrtjela’ oko klavira kojega su imali u kući, a slušala je i stariju sestru Teu koja je pohađala violinu.

Zahtjevno obrazovanje

– Moje formalno glazbeno obrazovanje kreće u dobi od sedam godina kada sam upisala Osnovnu glazbenu školu u Rijeci, a moj prvi izbor bio je klavir. U harfu sam se zaljubila nekoliko godina kasnije, međutim kako u Rijeci nije bilo profesora za taj »instrument s 47 žica« kao srednjoškolka sam počela pohađati satove u Ljubljani.

Bilo je to izuzetno teško razdoblje jer sam paralelno išla u Gimnaziju i u srednju Glazbenu školu te dvaput tjedno odlazila u Ljubljanu. Nakon mature sam upisala studij klavira u Zagrebu na kojem sam i diplomirala u dobi od 22 godine, da bih nakon toga upisala studij harfe te s 28 godina stekla i tu diplomu – prisjetila se naša sugovornica dodajući kako je bilo teško, ali da su je želja i ljubav prema glazbi neprestano gurali naprijed.

Uslijedio je stalni angažman u orkestru Opere Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci kojega je napustila prije 13 godina kada je postala redovita profesorica na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.

– Pune 22 godine sam radila paralelno u riječkom kazalištu i na Akademiji u Zagrebu gdje sam bila angažirana honorarno. U konačnici sam prešla za stalno na Akademiju, a u kazalištu gostujem povremeno. Sada živim na relaciji Zagreb – Rijeka, ali nekako uspijevam sve uskladiti. U Zagrebu sam ostvarila i puno glazbenih suradnji, a posebno bih izdvojila nastupe s flautisticom Tamarom Coha Mandić.

Sve kreće iz i ostaje u obitelji

Osim s kolegama naša sugovornica nastupa i sa sestrom Teom Grubišić Mihalić, poznatom violinisticom, te s kćerkama Veronikom i Martom koje su krenule majčinim stopama.

– Veronika je diplomirala harfu na Glazbenoj akademiji u Zagrebu i trenutno je na poslijediplomskom studiju u Milanu, a Marta je još na Akademiji. Obje su se odlučile za harfu iako sam ih od toga odvraćala jer smatram da to nije nimalo lagan poziv, ali sada me veseli što imamo prilike zajedno nastupati. Jedino moj suprug nije aktivan u glazbi. On je inženjer elektrotehnike, ali je strastveni ljubitelj klasične glazbe i istinska umjetnička duša tako da u njemu imamo punu podršku – ističe naša sugovornica.

Prvi zajednički nastupi s kćerkama dogodili su se u ansamblu harfi »Tisuću žica« kojega je naša sugovornica pokrenula 2008. u suradnji s kolegicom Marijom Mlinar. Ansambl je djelovao punih deset godina, okupljao je studente Muzičke akademije i harfiste iz čitave Hrvatske te je redovito priređivao humanitarne koncerte u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog. Diana je djelovala kao »koncertni majstor« i glazbeni voditelj te je pisala aranžmane za ansambl. Zadnji nastup ostvarili su u Velikoj dvorani Lisinskoga koja je bila dupkom puna.

– Upravo nas je tijekom tih koncerata s ansamblom zapazila sopranistica Lidija Horvat Dunjko koja nas je nagovorila na prvi službeni nastup pod imenom Trio Ćiković. Bilo je to na ljetnoj manifestaciji »Lubeničke večeri« u Cresu 2018. To je pokrenulo niz nastupa Tria, ali i dua Ćiković u kojem sviram s Veronikom. Posebna mi je želja upriličiti jedan koncert s kćerkama u Solinu koje kao i ja uvijek vole tu doći – rekla nam je jedna od najboljih umjetnica svoga područja koja održava koncerte diljem svijeta.

– I danas se sjećam svoga nastupa sa sestrom Teom u crkvi Gospe od Otoka u Solinu 2002. Svaki nastup je na svoj način poseban i ima neku svoju priču, a ovaj je za nas dvije bio protkan iznimnim emocijama i moram priznati da sam imala posebnu tremu jer sam prvi put nastupala pred članovima obitelji od kojih sam neke tek tada upoznala.

Moram naglasiti da je za taj nastup, ali i za naše obnavljanje veze sa Solinom u prvom redu zaslužna naša rođakinja Linda Grgić koja je svoju ljubav prema Solinu prenijela i na nas. Inače nisam osoba od velikih planiranja i nemam čvrsto zacrtane planove, ali nastup u Solinu je nešto što bih žarko željela ponoviti – poručila je naša sugovornica.

UČENICI I DJELATNICI OŠ DON LOVRE KATIĆA OBILJEŽILI 69. OBLJETNICU NAJSTARIJE SOLINSKE OSMOLJETKE – Solinska škola napredovanja

Nema komentara

Kategorije: Solinska Kronika

SOLINSKA KRONIKA 343, 15. ožujka 2023.

– Tijekom protekle tri godine velik broj naših djelatnika napredovao je u svojim zvanjima pa bih iskoristila ovu priliku da im i javno uputim čestitku na neprestanom profesionalnom razvoju i potvrdi izvrsnosti u stručno-pedagoškom radu – rekla je ravnateljica Anđelka Slavić

Učenici i djelatnici OŠ don Lovre Katića obilježavanje dana škole 18. veljače, započeli su polaganjem cvijeća i molitvom pred grobom velikoga hrvatskog svećenika, povjesničara i književnika po kojem je ova najstarija solinska osmoljetka dobila ime.

*Prilikom liturgijskoga spomen čina na grobu don Lovre Katića učenici osmoga razreda predvođeni učiteljicom hrvatskoga jezika Anom Bašić izveli su prigodni recital o solinskom velikanu*

Molitvu na starom solinskom groblju predvodio je đakon don Igor Goleš, a učenici osmoga razreda predvođeni učiteljicom hrvatskoga jezika Anom Bašić izveli su prigodni recital o don Lovri Katiću.

Proslava 69. rođendana osmoljetke, koja trenutačno broji 643 učenika, nastavljena je u školskomu predvorju svečanim programom ispunjenim učeničkim nastupima.

Program je otvorio školski zbor pod ravnanjem Slavice Dadić, prof., a dobrodošlicu okupljenima uputila je ravnateljica škole Anđelka Slavić koja je ponajprije izrazila zadovoljstvo što se nakon ukidanja epidemioloških mjera dan škole ponovno obilježava na tradicionalan način.

– Tijekom protekle tri godine velik broj naših djelatnika napredovao je u svojim zvanjima pa bih iskoristila ovu priliku da im i javno uputim čestitku na neprestanom profesionalnom razvoju i potvrdi izvrsnosti u stručno-pedagoškom radu – rekla je ravnateljica Slavić.

Među djelatnicima koji su u proteklomu razdoblju stekli zvanje učitelja savjetnika su Neva Strizrep učiteljica hrvatskoga jezika, Filip Modrić učitelj povijesti, Ksenija Gabričević i Anela Prkić učiteljice matematike, Vanja Fazinić učiteljica engleskoga jezika te Maja Mamut i Fani Vidović učiteljice razredne nastave, dok je Zvjezdana Atlaga stekla status pedagoginje savjetnice.

Zahvaljujući izmjeni pravilnika Ministarstvo znanosti i obrazovanja omogućilo je napredovanje i ravnateljima škola te je ravnateljica Anđelka Slavić protekle školske godine promovirana u zvanje ravnatelja savjetnika.

*Svečani program u školskomu predvorju bio je ispunjen učeničkim nastupima*

Uz njih čestitke su zasluženo upućene i učiteljicama koje su po prvi puta napredovale u zvanje mentora. Riječ je o učiteljicama razredne nastave Atanasiji Bilić, Anđeli Vujević, Jeleni Orošnjak i Ivani Sedlar te učiteljici hrvatskoga jezika Ani Bašić.

Okupljenima se u ime promoviranih učiteljica obratila Ivana Sedlar.

– Napredovati u struci velika je čast, ali i ogromna odgovornost. Novo vrijeme nosi nove izazove. Zakone i odluke nam plasiraju ljudi koji nemaju puno dodira sa živom nastavom, ali mi se ne damo.

Hrabro prihvaćamo svaki novi izazov, hvatamo se u koštac sa svima i ne želimo da nam papirologija i formalnosti ugase vatru koja u nama gori dok stojimo pred malim učenicima i prenosimo im nova znanja. Spremno kročimo novim stazama modernoga školstva prihvaćajući sve izazove koji nam se nađu na putu – rekla je učiteljica Sedlar upućujući zahvalu svima koji su im na putu napredovanja u struci pružali bezrezervnu podršku i pomoć.

Bila je ovo prilika da se uputi zahvala i učiteljima koji su u proteklom razdoblju otišli u zasluženu mirovinu, učiteljicama razredne nastave Anki Žižić i Željani Lažeti te učitelju TZK-a Nenadu Valerijevu.

Prigodne čestitke svim učenicima i djelatnicima škole uputio je gradonačelnik Dalibor Ninčević i sam bivši učenik ove osmoljetke.

– Škola nije samo prostor u kojemu se odvija nastavni proces nego i mjesto odrastanja u kojemu važnu ulogu imaju učitelji čiji rad nije uvijek prikladno vrjednovan. Iskoristio bih stoga ovu priliku da im još jednom uputim veliko hvala što svaki dan iznova nesebično daju sebe kako bi doprinijeli odgoju i obrazovanju naše djece – poručio je gradonačelnik dodajući kako Grad nije osnivač osnovnih škola, ali se trudi i tako će nastojati i dalje, osigurati sredstva kako bi se stvorili što bolji uvjeti za njihov rad.

*Tijekom protekle tri godine velik broj djelatnika je napredovao u svojim zvanjima*

U ORGANIZACIJI STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE GRADA SOLINA U MAJDANU ODRŽANA TERENSKA POKAZNA VJEŽBA »MAJDAN 2023.« – Test temeljnih operativnih snaga

Nema komentara

Kategorije: Solinska Kronika

SOLINSKA KRONIKA 343, 15. ožujka 2023.

Solin se najčešće spominje u kontekstu požara i do sada smo imali dva velika, 2010. i 2017., ali možda se ipak najveća prijetnja krije u činjenici da na relativno malom geografskom području imamo puno kritične infrastrukture i bazne teške industrije, tvornicu cementa, tvornicu plastike, Sjevernu teretnu luku te prostor bivšega Salonita, a uz sve to ne smijemo zaboraviti ni na klimatske promjene – rekao je dogradonačelnik i načelnik Stožera civilne zaštite Grada Solina Ivica Rakušić

*Dogradonačelnik i načelnik Stožera civilne zaštite Grada Solina Ivica Rakušić*

U organizaciji Stožera civilne zaštite Grada Solina 1. ožujka na prostoru »Cemexove« tvornice »10. kolovoz« u Majdanu održana je terenska pokazna vježba »Majdan 2023.« kojom je obilježen Međunarodni dan civilne zaštite i Dan civilne zaštite u RH.

U vježbi su sudjelovali predstavnici dobrovoljnih vatrogasnih društava Solin i Vranjic, vatrogasci tvrtke Ina d. d., Gradsko društvo Crvenoga križa Solin, djelatnici ispostave Hitne medicinske pomoći i Policijske postaje Solin, Stožer CZ Solin, Područni ured CZ Split, HGSS Stanica Split i predstavnik tvrtke »Cemex«, a vježbu su s posebnom pozornošću promatrali učenici 7. razreda OŠ kraljice Jelene.

– Ovom smo sveobuhvatnom vježbom po prvi puta istovremeno na terenu testirali sve temeljne operativne snage sustava civilne zaštite Grada Solina.

Bio je ovo pomalo apokaliptični scenarij u sklopu kojega je u krugu tvornice cementa došlo do požara i eksplozije te urušavanja infrastrukture.

Pritom je jedan radnik zapeo na tornju tvornice odakle ga je spašavao HGSS dok su vatrogasci izvlačili osobu koja je zapela u automobilu. Obojicu ozlijeđenih zbrinula je Hitna pomoć.

Istovremeno se radilo i na saniranju potencijalne opasnosti od odlijevanja štetnih tvari u prirodu. Vježba je bila realna i na temelju nje ćemo napraviti analizu te utvrditi koje bi stvari eventualno trebalo unaprijediti – rekao je solinski dogradonačelnik Ivica Rakušić ujedno načelnik Stožera civilne zaštite Grada Solina.

Rakušić je ovom prilikom ukazao i na opasnosti koje potencijalno prijete našem gradu.

*Prvi dio vježbe sastojao se od spašavanja radnika koji je zapeo na tvorničkomu tornju*

– Solin se najčešće spominje u kontekstu požara i do sada smo imali dva velika, 2010. i 2017., ali možda se ipak najveća prijetnja krije u činjenici da na relativno malom geografskom području imamo puno kritične infrastrukture i bazne teške industrije, tvornicu cementa, tvornicu plastike, Sjevernu teretnu luku te prostor bivšega Salonita, a uz sve to ne smijemo zaboraviti ni na klimatske promjene – rekao je Rakušić dodajući kako je ovom koordiniranom akcijom pokazana spremnost operativnih snaga sustava civilne zaštite Grada Solina u situacijama koje prijete ugrozama pučanstva i materijalnih dobara.

U osmišljavanju vježbe »Majdan 2023.« aktivno je sudjelovao Ante Jukić iz splitskoga HGSS-a koji je istaknuo dobru suradnju i usklađenost svih operativnih snaga sustava civilne zaštite uključenih u Plan djelovanja.

Josip Grgić, zamjenik zapovjednika DVD-a Solin te vršitelj dužnosti zapovjednika Vatrogasne zajednice Grada Solina istaknuo je kako je vježba između ostaloga imala za cilj osnažiti mlađe snage koje imaju manje iskustva na terenu kako bi bile spremnije za stvarne situacije.

Po završetku terenskih aktivnosti održan je radni sastanak predstavnika svih operativnih snaga na kojem je zaključeno kako je vježba uspješno odrađena, a detektirano je i nekoliko nedostataka u postupanju na kojima će se dodatno poraditi.

SOLINSKI GRADSKI VJEĆNICI SMJENILI DOSADAŠNJEGA PREDSJEDNIKA GRADSKOGA VIJEĆA I IZABRALI NOVOGA – Preuzimanje odgovornosti

Nema komentara

Kategorije: Solinska Kronika

SOLINSKA KRONIKA 343, 15. ožujka 2023.

Piše: Marijana BATARELO-JELAVIĆ

Svjedočili smo popriličnim nesnalaženjima, posebno na početku mandata ovoga saziva GV-a, zbog kojih je Grad na određeni način patio, odnosno dolazilo je do zastoja u njegovom funkcioniranju. Bilo je naravno i dobrih stvari te se u svakomu slučaju zahvaljujem dosadašnjem predsjedniku na suradnji. Vjerujem da će s novim predsjednikom, a temeljem njegova dosadašnjega iskustva i rada, Grad i Gradsko vijeće dobiti novu snagu i zamah – poručio je gradonačelnik

Jedanaestero solinskih gradskih vijećnika od ukupno njih 19 na sjednici Gradskoga vijeća 8. ožujka izglasalo je nepovjerenje dosadašnjemu predsjedniku Ivanu Andabaku mag. povijesti i etnologije iz Nezavisne liste mladih (NLM) dok je jednakim omjerom glasova iz redova Hrvatske demokratske zajednice izabran novi predsjednik Gradskoga vijeća grada Solina prof. dr. sc. Zdravko Perko.

Ivana Andabaka je u trenutku konstituiranja sadašnjega saziva Gradskoga vijeća podržavala većina sastavljena od šest vijećnika s liste NLM-a, dva iz stranke »Bolji Solin«, te po jedan iz Mosta, Socijaldemokratske partije (SDP) i Domovinskog pokreta koji je u međuvremenu postao nezavisni. Sudeći prema brojnim tvrdnjama na sjednici ova neformalna koalicija u međuvremenu je prestala funkcionirati što je, prema riječima predsjednika kluba vijećnika HDZ-a Gorana Miličevića, dovelo do niza problema u radu ovoga gradskog tijela, ali i funkcioniranja Grada koji je primjerice prošlu 2022. započeo bez izglasanoga proračuna te bez ravnatelja Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin.

– Naša stranka HDZ, je na prošlim lokalnim izborima osvojila najveći broj mandata, ukupno osam. To se često zaboravlja, a upravo iz toga je proizašao zahtjev da imamo svoga predsjednika Gradskog vijeća na kojega smo uistinu ponosni – rekao je Miličević.

– Osim toga morali smo na neki način razriješiti pat-poziciju u kojoj se našlo ovo gradsko tijelo, a sve zbog razilaženja unutar neformalne koalicije koja je podržavala dosadašnjega predsjednika Andabaka. Njihov sukob traje punih godinu dana i mislim da smo im dali dovoljno vremena da se dogovore i da razriješe taj »gordijski čvor«. Smatrali smo da kao stranka koja ima najviše gradskih vijećnika moramo preuzeti inicijativu i osigurati normalan rad Gradskoga vijeća – objasnio je Miličević.

Glasovanje po vlastitom nahođenju

U smjeni dosadašnjega predsjednika i imenovanju novoga vijećnicima HDZ-a pridružili su se vijećnici stranke »Bolji Solin«, Davor Mikas i Josip Brčić, te vijećnik SDP-a Mario Jaman.

Obrazlažući svoju odluku predsjednik stranke »Bolji Solin« Davor Mikas iskazao je nezadovoljstvo funkcioniranjem NLM-a koje je prema njegovim riječima daleko od profesionalne razine.

– Istina je da smo bili u neformalnoj koaliciji s NLM-om i ostalim strankama koje su podržale njihovoga kandidata za predsjednika, međutim u razdoblju koje je uslijedilo dogodilo se jedno, slobodno mogu reći, glavinjanje. Odgovorno tvrdim da se nismo prodali nikome ni za što. »Bolji Solin« će se i dalje zalagati za ciljeve koje smo zagovarali u kampanji, odnosno ostat će na istom pravcu djelovanja – rekao je Mikas.

Isti razlozi ponukali su i vijećnika SDP-a Marija Jamana da se u glasovanju pridruži vijećnicima HDZ-a.

– Potvrdio bih izjave Davora Mikasa o razilaženju u stavovima s NLM-om. SDP je odlučio ići svojim smjerom i tako ćemo funkcionirati do sljedećih izbora. Nismo i ne želimo biti privrženi niti jednoj opciji, glasovat ćemo po svom nahođenju i podržati odluke koje smatramo dobrima za naš grad – poručio je Jaman.

Dosadašnji predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Andabak ovom je prigodom i sam potvrdio raspad nekadašnje neformalne koalicije.

*Zdravko Perko (HDZ): – Mislim da je došlo vrijeme da HDZ kao stranka koja je na prošlim izborima osvojila najveći broj vijećnika preuzme ovu odgovornost*

– Preko nekih stvari nismo mogli prijeći i tu je komunikacija na neki način pala te od kolega iz »Boljeg Solina« i SDP-a nismo dobivali nikakve prijedloge – rekao je Andabak dodajući kako će NLM i dalje djelovati kroz vijećnička pitanja i inicijative.

Nova prilika za Solin

Zahvalu starom predsjedniku na suradnji te čestitke novome uputio je gradonačelnik Dalibor Ninčević ističući kako će bez obzira na poziciju i opoziciju prihvatiti svaki prijedlog koji je u interesu grada i njegovih stanovnika.

– Svjedočili smo popriličnim nesnalaženjima, posebno na početku mandata ovoga saziva GV-a, zbog kojih je Grad na određeni način patio, odnosno dolazilo je do zastoja u njegovom funkcioniranju. Bilo je naravno i dobrih stvari te se u svakomu slučaju zahvaljujem dosadašnjem predsjedniku na suradnji. Vjerujem da će s novim predsjednikom, a temeljem njegova dosadašnjega iskustva i rada, Grad i Gradsko vijeće dobiti novu snagu i zamah – poručio je gradonačelnik.

Novi predsjednik Gradskoga vijeća Solina prof. dr. sc. Zdravko Perko u svom je obraćanju javnosti najavio kako će napraviti sve što je u njegovoj moći da Grad, odnosno Gradsko vijeće funkcionira što je bolje moguće.

– Mislim da je došlo vrijeme da HDZ kao stranka koja je na prošlim izborima osvojila najveći broj vijećnika preuzme ovu odgovornost. Od svoga prethodnika kao i od svih ostalih vijećnika koji su sada u oporbi očekujem da podrže moje dobre namjere – poručio je prof. dr. sc. Zdravko Perko.

VIJEČNIĆKA PITANJA I INICIJATIVE – Nadvožnjak tek nakon prosvjeda

Gradonačelnik Dalibor Ninčević izvijestio je vijećnike o sadržaju dopisa pristigloga iz Hrvatskih cesta u kojemu se navodi kako je odabrani izvođač radova odustao od realizacije ovoga projekta. – Ostaje gorak osjećaj da nas Hrvatske ceste pune dvije godine zavlače jer se sada čitavi postupak vraća na početak. Mislim da naš grad, a posebno stanovnici spomenutih mjesnih odbora to nisu zaslužili – rekao je gradonačelnik

Među brojnim pitanjima i inicijativama koje su solinski gradski vijećnici iznijeli tijekom aktualnoga sata bilo je i pitanje vezano uz izgradnju odvojka pored TC-a »Salona Mall« za naselja Priko vode, Mravince i Kučine.

*Saga oko planiranoga cestovnoga odvojka za naselja Priko vode, Mravince i Kučine nema kraja*

Odgovarajući na ovo pitanje gradonačelnik Dalibor Ninčević izvijestio je vijećnike o sadržaju dopisa pristiglog iz Hrvatskih cesta u kojemu se navodi kako je odabrani izvođač radova odustao od realizacije ovoga projekta.

– Ostaje jedan gorak osjećaj da nas Hrvatske ceste pune dvije godine zavlače jer se sada cijeli postupak vraća na početak. Mislim da naš grad, a posebno stanovnici spomenutih mjesnih odbora to nisu zaslužili – rekao je gradonačelnik.

Za razliku od spomenute rampe najavljena izgradnja kanalizacijske mreže koja bi se trebala realizirati kroz Projekt aglomeracija Split-Solin kreće uskoro.

– Izabran je izvođač radova, Grad je dostavio plan prioriteta i u svibnju bi trebali započeti radovi – najavio je Ninčević.

Vijećnici su se požalili na nefunkcioniranje javnoga WC-a koji je predviđen u sklopu novoga objekta Turističke zajednice te na prometovanje autobusne linije br. 22 koja je produžila trasu te ukinula nekoliko polazaka što je stanovnicima Rupotine izazvalo određene probleme. Nadalje, zanimali su se za uređenje Ulice Pri sela u Vranjicu koja bi trebala osigurati alternativni izlaz iz mjesta.

Prema riječima pročelnice Odjela za komunalne djelatnosti Sanje Samardžije napravljeno je idejno rješenje te zatražena lokacijska dozvola, a sama realizacija uređenja trebala bi se realizirati u tri faze.

Vijećnici su između ostaloga iznijeli i inicijativu da gradonačelnik ponovno krene u obilazak mjesnih odbora, a predloženo je i da se na svim zadnjim autobusnim stanicama kojima prometuju »Prometovi« autobusi postavi kemijski WC namijenjen vozačima. Jedna od primjedbi odnosila se na prometno zakrčenje ulice koja vodi do hotela »President« i nove crkve na Gospinu otoku, posebno u dane vikenda kada prometni redari ne rade, a iznesen je i zahtjev da se Vijeću MO Priko vode osigura adekvatan prostor za rad.

Na popisu pitanja našlo se i sufinanciranje rada privatnih vrtića, odnosno njihovi zahtjevi da im se poveća sufinanciranje od strane Grada ili da im se odobri podizanje visine iznosa kojega pokrivaju roditelji.

– Moram reći kako smo održali sastanak s vlasnicima privatnih vrtića te da u potpunosti razumijem probleme s kojima se nose, ali Grad, odnosno proračun ne može podnijeti veća izdvajanja, a sasvim sigurno ni roditelji. Osim toga u sufinanciranje smo krenuli s namjerom izjednačavanja cijene gradskih i privatnih vrtića – rekao je gradonačelnik najavljujući daljnje razgovore s vlasnicima privatnih vrtićkih kuća.

*Solinsku Širinu kojom promet osim u ljetnim mjesecima teče sasvim neometano, možda čeka ista sudbina kao i dugo najavljivani prometni odvojak za naselja Priko vode, Mravince i Kučine*

KONCEM SIJEČNJA ODRŽANA 18. MANIFESTACIJA »NOĆ MUZEJA« – Što je kome važno

Nema komentara

Kategorije: Solinska Kronika, Tema broja

SOLINSKA KRONIKA 342, 15. veljače 2023.

Piše: Marijana BATARELO-JELAVIĆ
Fotografije: Jakov TEKLIĆ

U 18. po redu manifestaciji Noć muzeja, održanoj 27. siječnja na temu »Muzeji su važni!«, sudjelovalo je gotovo 290 tisuća posjetitelja koji su pohodili hrvatske muzeje, arhive, knjižnice, zbirke, centre za kulturu i druge institucije koje su ove večeri besplatno otvorile svoja vrata.
U Solinu su u obilježavanju Noći muzeja sudjelovali Javna ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin, Arheološki muzej Split, odnosno arheološki lokalitet Salona, Zbirka eksponata iz Domovinskoga rata te po prvi puta Gašpina mlinica koja odnedavno ima novoga koncesionara

JAVNA USTANOVA U KULTURI »ZVONIMIR« SOLIN – Baštinska karika koja nedostaje

*Učenici osnovnih škola sudionica programa sudjelovali su i u natjecanju u igrama izrađenima u Restauratorskoj radionici JUK »Zvonimir«*

Bogat program Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin započeo je otvaranjem izložbe učeničkih radova na temu baštine u kojoj su sudjelovali učenici solinskih osnovnih škola, OŠ don Lovre Katića, OŠ Vjekoslava Paraća, OŠ kraljice Jelene i OŠ kralja Zvonimira, splitskih škola, OŠ Manuš i Oš Plokite, Nadbiskupijske klasične gimnazije iz Splita te polaznici Likovne radionice »Mala škola restauracije«.

O važnosti ove izložbe i upoznavanja najmlađih s baštinskom tematikom govorili su Tonći Ćićerić, ravnatelj JUK Zvonimir Solin i Marita Guć, ravnateljica OŠ Manuš, a upriličena je i izvedba kratke povijesne priče iz života don Frane Bulića koju su priredili učenici 6. b razreda OŠ Manuš predvođeni profesoricom hrvatskoga jezika Marinom Modrić.

Učenici osnovnih škola sudionica programa sudjelovali su i u natjecanju u igri »Quattro«, izrađenoj u Restauratorskoj radionici JUK »Zvonimir« po uzoru na staru antičku igru Rota, a prema zamisli Jurice Milića, prof. restauratora. Pobjedu su odnijeli učenici OŠ Plokite iz Splita koji su u finalu odmjerili snage s učenicima solinske OŠ don Lovre Katića.

Kultura građanskoga života

Uslijedilo je otvaranje izložbe posvećene 130. obljetnici rođenja slikara, kipara i karikaturista Ivana Mirkovića (1893.-1988.) koji je spletom životnih okolnosti većinu radova realizirao u Splitu gdje se u mladosti doselio s roditeljima iz rodnoga Paga.

Ivana Mirkovića uz Solin vežu dva značajna umjetnička djela, poprsje kraljice Jelene, nastalo u prigodi obilježavanja velikoga jubileja tisućite obljetnice svetišta Gospe od Otoka, čiji se jedan brončani odljev nalazi u solinskoj crkvi, a drugi u fundusu JUK »Zvonimir«, te pomalo zaboravljeni monumentalni brončani reljef s tematikom NOB-a ugrađen u nekadašnje pročelje Doma kulture u Majdanu.

*Tonći Ćićerić, ravnatelj JUK »Zvonimir« Solin i Iris Slade, kustosica splitske Galerije umjetnina priređivačica izložbe radova Ivana Mirkovića*

Okupljenima se u prigodi otvaranja izložbe obratio ravnatelj JUK »Zvonimir« Tonći Ćićerić koji se kratko osvrnuo na umjetničku vezu Ivana Mirkovića sa Solinom. Uz to Ćićerić je uputio zahvalu umjetnikovoj unuci Luciji Gelo, dugogodišnjoj suradnici JUK »Zvonimir« u provođenju edukacijskih programa za djecu na području likovne kulture, koja je uvelike doprinijela organizaciji ove izložbe u Solinu.

Među 29 izloženih radova nastalih u raznim kiparskim i slikarskim tehnikama našla su se i dva djela iz fundusa Galerije Zvonimir, spomenuta bista kraljice Jelene iz 1976. i reljef s likom Bogorodice nastao također sredinom sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Ostali radovi posuđeni su iz privatnih obiteljskih zbirki Mirkovićevih nasljednika.

U prigodi svečanoga otvaranja o autoru i njegovu djelu govorila je autorica izložbe, povjesničarka umjetnosti Iris Slade, kustosica splitske Galerije umjetnina.

– Stvaralački vijek Ivana Mirkovića, svojevremeno nadaleko poznatog i priznatog, a danas u znatnoj mjeri zaboravljenog umjetnika, obilježila je dugotrajna i plodna posvećenost kiparstvu, slikarstvu i karikaturi. Tijekom gotovo sedam djelatnih desetljeća producirao je bogat opus sastavljen od komorne, sakralne i grobne plastike, slika i crteža, karikatura, ambijentalnih skulptura te memorijalnih spomenika i spomenika znamenitim ličnostima.

Dio radova vjerojatno je trajno izgubljen, dio ih je devastiran, no nesklonim okolnostima unatoč, umjetnikova ostavština još uvijek je prilično obimna i reprezentativna u mnogim segmentima njegova djelovanja – rekla je Slade ističući kako je u 130. godini rođenja Ivana Mirkovića ova »Izložba s razlogom« vrijedni podsjetnik na umjetnost koja je nekad bila dijelom kulture građanskog života. Otvaranju izložbe nazočila je i Mirkovićeva prapraunuka, devetogodišnja Margareta Romić, a među mnogobrojnima koji su sa zanimanjem popratili rad ovoga iznimnog umjetnika bio je i gradonačelnik Dalibor Ninčević.

Uz izložbu Ivana Mirkovića posjetitelji JUK Zvonimir imali su prilike pogledati i izložbu »Vjekoslav Parać – Nove akvizicije« postavljenu u biblioteci JUK »Zvonimir« Solin. Riječ je o izložbi predstavljenoj u listopadu prošle godine u povodu održavanja prvog simpozija posvećenog don Lovri Katiću.

Noć muzeja u JUK Zvonimir zaokružena je glazbenim putovanjem u svijet talijanskih canzona i evergreena u izvedbi solista Nere Gojanović i Vladimira Garića te pijanistice Gordane Pavić.

PROGRAM ARHEOLOŠKOGA MUZEJA I SALONITANSKI LOKALITETI – Utvrđivanje poznatog gradiva

Ovogodišnja Noć muzeja u Saloni protekla je u znaku Ejnara Dyggvea (1887. – 1961.), danskoga arhitekta i počasnoga Solinjanina koji je u 20. stoljeću istraživao graditeljsko i kulturno naslijeđe u Dalmaciji, posebice u Splitu i Solinu.

Program je započeo otvaranjem Ćućinove kuće na amfiteatru, kolokvijalno zvane tradicijska kuća Parać, a koju je Grad Solin kao njezin vlasnik tijekom naredne dvije godine ustupio na korištenje Arheološkom muzeju u Splitu za potrebe obavljanja arheoloških radova te za prihvat posjetitelja. Okupljene su pozdravili ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu Ante Jurčević, muzejska savjetnica i viša kustosica Priručne zbirke i lokaliteta Salona Ema Višić Ljubić te solinski dogradonačelnik Ivica Rakušić.

Na otvaranju Ćućinove kuće na amfiteatru okupljene su pozdravili ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu Ante Jurčević, muzejska savjetnica i viša kustosica Priručne zbirke i lokaliteta Salona Ema Višić Ljubić te solinski dogradonačelnik Ivica Rakušić

– Temi »Muzeji su važni« pod kojom se odvija ovogodišnja Noć muzeja mi smo dodali još jedan slogan »Muzejski djelatnici su važni« – rekao je ravnatelj Ante Jurčević u prigodi otvaranja kuće Parać u kojoj je ovom prilikom postavljen dio izložbe »Ejnar Dyggve – Istraživanja u Dalmaciji« nastale 2014. u suradnji više stručne suradnice Konzervatorskoga odjela u Splitu Vanje Kovačić i Anne Haslund Hansen iz Danskog nacionalnog muzeja. Izložba je popraćena projekcijom dokumentarnog filma redatelja Bogdana Žižića »Eynar Dyggve – Civis Salonitanus«.

Nešto više o istraživačkom radu Ejnara Dyggvea u Saloni govorila je Ema Višić Ljubić koja je među ostalim istaknula kako je Dyggve zahvalu za ostvarenje svog bogatog i plodonosnog rada u Saloni pokazao i jednom znakovitom gestom. Naime, u knjizi »Povijest salonitanskog kršćanstva« izdanoj 1951. na engleskom jeziku promijenio je svoj uobičajeni potpis »Ejnar Dyggve Danus« u »Ejnar Dyggve Civis Salonitanus«, rekla je Višić Ljubić.

Dogradonačelnik Ivica Rakušić osvrnuo se ovom prilikom na nužnost bolje valorizacije Ćućinove kuće ili kuće Parać ali i na važnost uređenja, rekonstrukcije i osvjetljenja puteva kroz Salonu kako bi lokalitet bio dostupniji posjetiteljima, a istovremeno i zaštićeniji.

Počast Eynaru Dyggveu iskazana je i otkrivanjem biste u zgradi Tusculuma u kojoj je povodom stote obljetnice njegova rođenja postavljena i spomen ploča. Bista je poklon obitelji Jerka i Tomislava Marasovića, a do sada je bila izložena u Mediteranskom centru za graditeljsko nasljeđe u Splitu. Bistu je otkrio župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, a svečanosti je nazočio i solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević.

Noć muzeja u Saloni zaokružena je »Šetnjom s don Franom«, igrano-dokumentarnom predstavom u kojoj je Nino Švonja, kustos epigrafičke zbirke Arheološkog muzeja, uz pomoć glumaca Nike Petrović, Franje Đakovića, Andree Majica, Matka Elezovića i Ivana Medića oživio lik don Frane Bulića i upoznao posjetitelje s radom ovog velikog hrvatskog arheologa.

ZBIRKA EKSPONATA IZ DOMOVINSKOG RATA – Oružje i živo svjedočanstvo

Interes poklonika Noći muzeja probudila je i stalna Zbirka eksponata iz Domovinskoga rata u vlasništvu Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskoga rata, UHBDDR Solin i predsjednika Udruge Harija Ninčevića.

U zbirci se nalaze vrijedni primjerci improviziranog oružja, pušaka, bombi i uniformi.

– Zbirka je otvorena u listopadu 2016., u sklopu proslave Dana neovisnosti, ali stalno se mijenja i obogaćuje novim eksponatima – istaknuo je Ninčević dodajući kako se još uvijek nalaze predmeti iz 90-ih koji predstavljaju prave dragulje.

– Trenutačno smo u fazi izrade kataloga u kojem bi bile sadržane fotografije i detaljniji podaci o svakom izloženom eksponatu – najavio je Ninčević dodajući kako ga posebno veseli velik interes najmlađih za ovu Zbirku koja predstavlja vrijedno svjedočanstvo o Domovinskom ratu.

GAŠPINA MLINICA – Starosolinska priča

*Solinsko baštinsko blago okupilo je ustaljene obožavatelje*

Svoja je vrata u sklopu Noći muzeja otvorila i Gašpina mlinica, zaštićeno kulturno dobro kojim odnedavno upravlja novi koncesionar, obrt »Ana – M« u vlasništvu Ane Marušić iz Solina. Obitelj Marušić je u suradnji s Turističkom zajednicom grada Solina i Udrugom »Solinjani« odlučila pokrenuti novu manifestaciju »Vratimo život mlinici« kojom kroz odjeću, hranu i izložene artefakte žele prikazati kako je izgledao život u mlinici u stara vremena.

Posjetitelji su mogli besplatno kušati tradicionalnu dalmatinsku hranu, fritule, uštipke, pršut i sir te uz topli čaj uživati u nastupu Ivana Rapića na gitari.

– Cilj nam je očuvati tradiciju našega grada kroz razne prezentacije i radionice za djecu i odrasle, a nadamo se da ćemo aktivnostima koje planiramo provoditi u mlinici obogatiti i turističku ponudu grada – rekla je Ana Marušić upućujući zahvalu Turističkoj zajednici Solina i Udruzi »Solinjani« na uključivanju u ovu manifestaciju koja bi se tradicionalno trebala održavati u sklopu Noći muzeja.

Zadovoljstvo zbog ostvarene suradnje izrazila je i direktorica TZ Solin Jelena Stupalo.

– Držim kako će odabirom novog koncesionara Gašpina mlinica dobiti novi zamah u razvoju, valorizaciji i prezentaciji vrijedne starohrvatske baštine – rekla je Stupalo najavljujući nastavak suradnje na realizaciji dosadašnjih projekata, ali i osmišljavanju novih sadržaja ovoga zaštićenog kulturnog dobra.

VRANJIC I VRANJIČKO PROIBOALJE U SUVREMENIM EKOLOŠKIM POGLEDIMA – Luke i nulta emisija stakleničkih plinova

Nema komentara

Kategorije: Solinska Kronika

SOLINSKA KRONIKA 342, 15. veljače 2023.

Piše: Martin BILIĆ, mag. ing. nav. traff.
Fotografije: Solinska kronika

Luke su vrlo osjetljive na neutemeljene tvrdnje o šteti okolišu. Kako bi odbile takve tvrdnje, lukama su potrebne mjerljive i detaljne informacije o utjecajima njihovih operacija na susjedni okoliš. Lučke vlasti i šire lučke zajednice trebale bi priopćiti kako se učinkovito upravlja utjecajima na okoliš povezanim s lučkim operacijama. To bi ujedno bila prilika da lučka uprava prati učinak luke na okoliš

Ljudske emisije ugljičnog dioksida (CO2) i drugih stakleničkih plinova primarni su pokretač klimatskih promjena i predstavljaju jedan od najhitnijih svjetskih izazova. Budući da postoje male fluktuacije temperature iz godine u godinu, specifično povećanje temperature ovisi o godini za koju pretpostavljamo da je »predindustrijska« i o krajnjoj godini od koje mjerimo. Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća globalne temperature naglo su porasle za otprilike 0.7ºC.

Atmosferska koncentracija ugljičnoga dioksida, metana i dušikova dioksida uz druge antropogene pokretače otkriveni su u čitavom klimatskom sustavu i vrlo je vjerojatno da su bili dominantni uzrok opaženoga zagrijavanja od sredine 20. stoljeća. Promjenjiva klima ima niz potencijalnih ekoloških, fizičkih i zdravstvenih utjecaja, uključujući ekstremne vremenske prilike (poplave, suše, oluje i toplinski valovi); porast morske razine; izmijenjen rast usjeva; i poremećeni vodovodni sustavi.

Kako smanjiti emisije u bogatim zemljama koje imaju visoki životni standard, ali i visoke razine emisija i siromašnim zemljama koje imaju niske razine emisija, ali i loš životni standard? Brojne su zemlje zadnjih godina pokazale da je moguće povećati BDP uz istovremeno smanjenje emisija – poput SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Španjolske, Italije… Ključno pitanje nije u tolikoj mjeri »možemo li napredovati?« nego »možemo li napredovati dovoljno brzo?«.

Kina je s druge strane najveći svjetski emiter stakleničkih plinova. Emitira otprilike dvostruko više od Sjedinjenih Država, a slijede ju Indija, Indonezija i Rusija.

U raspravama o klimatskim promjenama skloni smo se usredotočiti na ugljični dioksid (CO2), najdominantniji staklenički plin koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, industrijskom proizvodnjom i promjenom korištenja zemljišta. Međutim postoji niz dugih plinova, metan, dušikov oksid i plinova u tragovima kao što je skupina »F-plinova« koji su do danas znatno pridonijeli zagrijavanju. Postavlja se pitanje kako do danas nemamo dugoročne procjene ukupnih emisija stakleničkih plinova?

Izvori onečišćenja okoliša u lukama

Budući da su luke generatori vanjskih učinaka, zabrinutost za okoliš povezano s lučkim aktivnostima raste. Glavni izvori utjecaja morskih luka na okoliš uključuje onečišćenje povezano s izgradnjom i radom luke. To uključuje emisije u zrak brodova na vezu, opremu za rukovanje terminalima, kao što su dizalice, te logističke i industrijske aktivnosti u luci. Tu je i buka koja je povezana s operacijama povezanim s lukom te utjecajima na okoliš i potencijalnim zagušenjem povezanim s kopnenim operacijama teglenica, željeznica i kamiona.

Postoji devet skupina aspekata okoliša u razvoju i izgradnji luke, uključujući kvalitetu vode, obalnu hidrologiju, onečišćenje tla, morsku i obalnu ekologiju, kvalitetu zraka, buku i vibracije, gospodarenje otpadom, vizualno ometanje i socio-kulturne utjecaje. Ova klasifikacija pruža mogućnost područja angažmana, ublažavanja i kreiranja politike te zahtijeva precizna mjerenja.

Onečišćenje zraka jedan je od glavnih utjecaja na okoliš koje proizvode luke, posebice emisije stakleničkih plinova GHG (greenhouse gas), što dovodi do klimatskih promjena. To narušava prirodni ekosustav. Postoje i zdravstveni učinci koji utječu na stanovnike lokalne zajednice oko luka, što uključuje astmu, druge respiratorne bolesti, kardiovaskularne bolesti, rak pluća i preuranjenu smrtnost.

Luke su vrlo osjetljive na neutemeljene tvrdnje o šteti okolišu. Kako bi odbile takve tvrdnje, lukama su potrebne mjerljive i detaljne informacije o utjecajima njihovih operacija na susjedni okoliš. Lučke vlasti i šire lučke zajednice trebale bi priopćiti kako se učinkovito upravlja utjecajima na okoliš povezanim s lučkim operacijama. To bi ujedno bila prilika da lučka uprava prati učinak luke na okoliš.

Veće europske lučke uprave (Antwerpen, Hamburg, Rotterdam) dobrovoljno su počele izrađivati izvješća o održivosti odnosno integrirana izvješća u prošlom desetljeću. Luke sve više slijede globalne smjernice i standarde o održivosti za izvješćivanje o održivosti kao što je Global Reporting Initiative (GRI). Sve veći broj luka izrađuje izvješća o održivosti na godišnjoj ili redovitoj osnovi. Konzultacije sa zajednicom čine ključnu komponentu upravljanja okolišem.

Ako luka započne dijalog s lokalnom zajednicom samo kao odgovor na problem, rezultat bi mogla biti negativna percepcija u zajednici. Stoga je ključno identificirati aspekte razvoja luke o kojima se može pregovarati i zatim to priopćiti lokalnoj zajednici.

Uprava luke Rotterdam tako ima za cilj postati luka s nultim emisijama do 2050. i ostaje uvjerena u postizanje svoga cilja ispuštanja »gotovo nikakvih emisija« do tada.

– Realno je očekivati da će industrija i logistika biti gotovo ili do tog vremena, čak potpuno bez emisija i buke. Trenutačno prepoznajemo da je rast u industrijskoj eri imao nekoliko neželjenih nuspojava. Vjerujem da 2050. više neće biti zagađenja bukom ili onečišćenja zraka niti negativnog utjecaja na okoliš. Postoji sve veća svijest da je potrebno i doista moguće napraviti ovu tranziciju – rekao je po ovomu pitanju Remco Neumann, voditelj korporativne društvene odgovornosti u luci Rotterdam.

Kako bismo zaštitili zdravlje naših stanovnika u prvomu redu naše djece, dužni smo prozivati i upozoravati odgovorne institucije Republike Hrvatske da poštuju potpisane međunarodne dokumente i da konačno shvate da profit ne smije biti ispred čovjekova zdravlja. Postoje li potencijalni lideri u kompanijama koji će se zalagati za uvođenje i pridržavanje ekoloških kriterija i standarda u svim životnim sferama. Štoviše postoje li ovakva inicijativa osobito u području proizvodnje i transporta kako bi se zaštitio život na Zemlji i unaprijedilo ljudsko zdravlje?

Pariški sporazum

Sve zemlje EU-a ratificirale su Pariški sporazum koji je stupio na snagu koncem 2016. Njegovi glavni elementi su iskazani kroz dugoročan cilj, zadržavanje prosječne svjetske temperature ispod 2 ºC. Doprinosi kroz sveobuhvatne nacionalne akcijske planove, redovna izvješćivanja, transparentnost i nadzor uz solidarnost sa svim zemljama, posebice sa zemljama EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova glavni su ciljevi Pariškoga sporazuma.

U skladu s obvezom potpisanoga sporazuma, zemlje EU-a dogovorno se usmjeravaju cilju da EU do 2050. postane prvo klimatski neutralno gospodarstvo i društvo. Borba protiv klimatskih promjena ključna je za europsku i svjetsku budućnost. Republika Hrvatska potpisala je Pariški sporazum 22. travnja 2016. u New Yorku i kao članica Europske unije i obveznica smanjenja emisija stakleničkih plinova u različitim sektorima, bila je aktivno uključena u proces pripreme i usvajanja novog globalnog sporazuma. Republika Hrvatska kao potpisnica svih međunarodnih konvencija, sporazuma, ugovora… na prekretnici klimatske krize i bioraznolikosti treba djelovati ekološki odgovorno i živjeti na održiv način kako bi smanjila emisije stakleničkih plinova.

ODRŽANA VJEŽBA SPAŠAVANJA I EVAKUACIJE POD NAZIVOM »POKAZNA VJEŽBA SPAŠAVANJA NA BRZOJ VODI I POPLAVI – JADRO 2023.« – Spremnost djelovanja u svim situacijama

Nema komentara

Kategorije: Solinska Kronika

SOLINSKA KRONIKA 342, 15. veljače 2023.

Vježba je imala za cilj provjeru uvježbanosti i usklađenosti djelovanja operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite u slučaju spašavanja na brzoj vodi kao i obrane od poplave te provjeru međusobne koordinacije između žurnih službi. Uz to je usmjerena na podizanje svijesti o klimatskim promjenama koje se svakako odražavanju i na tok rijeke Jadro

U organizaciji Grada Solina i Hrvatske gorske službe spašavanja stanica Split na rijeci Jadro uz Gospin otok 4. veljače održana je vježba spašavanja i evakuacije pod nazivom »Pokazna vježba spašavanja na brzoj vodi i poplavi – Jadro 2023.«

U prvomu dijelu pokazne vježbe sudjelovao je i potražni pas

– Vježba je imala za cilj provjeru uvježbanosti i usklađenosti djelovanja operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite u slučaju spašavanja na brzoj vodi kao i obrane od poplave te provjeru međusobne koordinacije između žurnih službi.

Uz to je usmjerena na podizanje svijesti o klimatskim promjenama koje se svakako odražavaju i na tok rijeke Jadro – rekao je Toni Poljak, voditelj Sekcije za spašavanje s brze vode i poplave HGSS-a stanice Split dodajući kako broj intervencija raste iz godine u godinu.

– Razlog tome su sve ekstremnije situacije, odnosno nagle i velike kiše koje dovode do bujičnih poplava. Pritom su najviše ugroženi gradovi na obali, posebno kada se dogodi koincidencija obilnih padalina i plime. Tako smo prije nekoliko mjeseci u Rijeci imali tragičan primjer muške osobe stradale u bujici ispod auta – objasnio je Poljak.

Osnovni cilj održane vježbe bila je provjera uvježbanosti i usklađenosti djelovanja operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite u slučaju spašavanja na brzoj vodi

U prvomu dijelu pokazne vježbe na Jadru sudionici su predstavili način potrage za utopljenikom uz pomoć plovila navezanog na konope, ronioca, ekipe spašavatelja na plovilu i na kopnu te potražnoga psa s vodičem.

Predstavljena je i vježba transporta ljudi i opreme preko rijeke pri čemu se koristila dijagonala i tirolska prečnica, varijanta žičare koja se najčešće koristi kod speleoloških spašavanja. Tom prilikom na obali je predstavljena i kompleksna oprema koju koriste spasioci kao i vozilo Unimog, specijalizirano vozilo za pristup nepristupačnom terenu i prihvat ozlijeđenih koje je Grad Split u prosincu prošle godine uručio predstavnicima HGSS-a.
Atraktivnu i nadasve uspješnu vježbu koja je predstavila rad i vještine spasilaca s brzih voda i poplava popratio je i solinski dogradonačelnik Ivica Rakušić.

HGSS predstavlja bitnu kariku u operativnim snagama Splitsko-dalmatinske županije

– Rijeka Jadro nije preduga, ali je dinamična i postoji nekoliko točaka koje je HGSS detektirao kao potencijalno opasne.

Ovom vježbom smo htjeli ukazati na njih, ali i pokazati spremnost HGSS-a i Civilne zaštite Grada Solina da djeluje u kriznim situacijama.

Nadamo se naravno, da neće biti potreba za takvim intervencijama, ali želimo biti spremni i drago mi je da je velik broj građana, posebno djece tu i da prati ovu vježbu – rekao je dogradonačelnik Rakušić.

Vježbi na Jadru nazočili su i članovi Stožera civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije na čelu s načelnikom Stožera Damirom Gabrićem.

– Splitsko-dalmatinska županija jako puno ulaže u svoje operativne snage, lanac u kojemu HGSS predstavlja jednu od bitnih karika. Ovo je jedna od redovitih godišnjih vježbi koja još jednom potvrđuje spremnost njihova djelovanja u svim situacijama – poručio je Gabrić.

Po završetku vježbe u prostorijama HGSS-a u Majdanu okupili su se predstavnici Grada Solina, Županije splitsko-dalmatinske, Hrvatskih voda i ekoloških udruga kako bi popratili prezentaciju o potencijalu rijeke Jadro kao poligona za sport, obuke i vježbe spašavanja bez negativnoga utjecaja na okoliš, kao i prezentaciju o poplavama.

– U slučaju nesreće najbitnije je sačuvati prisebnost te smiriti sebe i druge.

Voda je naša osnovna životna potreba, ali zbog opasnosti koje vrebaju u i na rijekama, potocima, jezerima i morima lako može postati naš »neprijatelj« – poručili su sudionici vježbe »Jadro 2023«.

KONCEM MJESECA SIJEČNJA ODRŽANA 15. SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA – Osigurati preduvjete pa realizirati

Nema komentara

Kategorije: Solinska Kronika

SOLINSKA KRONIKA 342, 15. veljače 2023.

Piše: Marijana BATARELO-JELAVIĆ
Fotografije: Jakov TEKLIĆ

Prva točka dnevnoga reda bio je Prijedlog Zaključka o davanju pozitivnoga mišljenja na nacrt Komunikacijske strategije i Komunikacijskoga akcijskog plana Strategije razvoja Urbane aglomeracije Split za financijsko razdoblje 2021. – 2027. Druga točka dnevnoga reda odnosila se na izvješće o korištenju sredstava proračunske zalihe u četvrtomu tromjesečju 2022., dok je u sklopu treće točke predstavljen prijedlog izmjene i dopune Odluke o socijalnoj skrbi

Solinsko gradsko vijeće održalo je 30. siječnja 15. po redu sjednicu koja je započela vijećničkim pitanjima, a jedno od njih odnosilo se na realizaciju projekta uređenja šetnice od parka na Širini do ušća Jadra za kojega su bila planirana određena sredstva u proračunu za 2022. Prema riječima pročelnice Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanje Samardžije ova investicija je prebačena u proračun za 2023. te bi njezina realizacija trebala započeti u tekućoj godini.

Pješački prijelazi i nogostupi

Vijećnici su se i ovoga puta dotakli prometne infrastrukture pa je tako upućen apel da se ponovno obilježi pješački prijelaz koji je nekada postojao na križanju triju ulica u gradskomu središtu, na križanju Ulice dr. Franje Tuđmana sa Zvonimirovom ulicom i Ulicom Gašpina mlinica, te da se bolje označi pješački prijelaz u Ulici don Frane Bulića.

Uz to vijećnike je zanimalo zašto još uvijek nije riješen dio nogostupa u Ulici put Majdana kojom svakodnevno prolaze učenici OŠ don Lovre Katića. Odgovarajući na pitanje vezano uz spomenuti nogostup pročelnica Samardžija je rekla kako je ostvarena suradnja sa Županijskom upravom za ceste te da je izrađen elaborat, nakon čega slijedi ishođenje lokacijske dozvole i provođenje postupka izvlaštenja.

Dječje igralište na antičkom groblju

U Draškovićevoj ulici nalazi se jedan od najstarijih arheoloških lokaliteta u Saloni »Hortus Metrodori«

Rasprava o nabavci sprava za planirano uređenje dječjeg igrališta u Svetomu Kaju nastavljena je i na ovoj sjednici. Naime planirano dječje igralište u Draškovićevoj ulici nije realizirano zbog zabrane Ministarstva kulture odnosno nadležnoga Konzervatorskoga ureda te je od upravitelja Vlastitog pogona Ante Parčine zatraženo da dostavi račun za nabavku sprava.

Postavljeno je i pitanje sanacije zida u Ulici grada Vukovara, uz teniske terene, točnije vijećnike je zanimalo na koji način je riješen problem njegova nagiba.

– Zid je saniran u suradnji s tehničarima Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH), te je uz pomoć sidara i drenažnih cijevi postignuta njegova stabilnost – rekla je pročelnica Samardžija ističući kako su nova ispitivanja pokazala da je zid sada u potpunosti siguran.

Među pitanjima vijećnika još jednom se našlo naselje Blaca, točnije potreba saniranja puteva i elektrifikacije.

Prema riječima gradonačelnika Dalibora Ninčevića jedan dio makadamskih puteva, koji su u dosta lošem stanju, trebao bi se sanirati u suradnji sa ŽUC-om dok bi dio sanirao Grad iz vlastitih sredstava.

Kada je u pitanju elektrifikacija potrebno je kontaktirati HEP kako bi se ispitalo u kojoj je fazi taj projekt. Vijećnička pitanja zaključena su prijedlogom o obustavi gradnje na području grada u ljetnim mjesecima.

Gradonačelnik je istaknuo potrebu izrade analize kako bi se ispitala mogućnost zabrane samo u određenim dijelovima grada.

(Ne)ovisnost o Gradu Splitu

Uslijedilo je predstavljanje dnevnoga reda sjednice na kojem su se našle tri točke dnevnoga reda.

Prvu točku, Prijedlog Zaključka o davanju pozitivnoga mišljenja na nacrt Komunikacijske strategije i Komunikacijskoga akcijskog plana Strategije razvoja Urbane aglomeracije Split za financijsko razdoblje 2021. – 2027., predstavila je pročelnica Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i Europske fondove Marijana Žižić.

– Urbana aglomeracija Split osnovana je temeljem važećega Zakona o regionalnomu razvoju u studenom 2015., a obuhvaća gradove Split, Kaštela, Omiš, Sinj, Solin i Trogir te općine Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Klis, Lećevica, Muć i Podstrana.

Grad Split kao grad nositelj Urbane aglomeracije Split ima obvezu osiguravanja financijskoga i organizacijskog okvira za provedbu mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja, ITU mehanizam.

Riječ je o novom mehanizmu Europske unije koji se počeo koristiti u razdoblju od 2014. do 2020., a namijenjen je razvoju urbanih područja, odnosno razvoju pametnih i održivih gradova sa svojim urbanim područjem.

Navedena Odluka o ustrojavanju Urbane aglomeracije Split iz 2015. važeća je i za razdoblje 2021. – 2027. te je zadržala iste kriterije i uvjete za definiranje obuhvata urbanih aglomeracija i područja kao i za prethodno razdoblje – rekla je pročelnica Žižić napominjući kako je donošenje Strategije preduvjet za nastavak korištenja sredstava iz ITU mehanizma i tijekom aktualnoga financijskog razdoblja 2021. – 2027.

– Strategija će biti dio obvezne dokumentacije koju će svi ITU gradovi, središta svih urbanih aglomeracija i urbanih područja trebati poslati u projektnoj prijavi na poziv kojega će uskoro raspisati Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, kao što je bilo i 2016. kada je Grad Split uspješno poslao prijavu na navedeni poziv i tako osigurao korištenje ITU mehanizma u Urbanoj aglomeraciji Split za razdoblje 2014. – 2020. – dodala je pročelnica podsjećajući kako je do danas objavljeno svih 11 planiranih poziva u okviru Operativnoga programa Konkurentnost i kohezija u spomenutom razdoblju te je ostvareno više od 301 milijun kuna bespovratnih sredstava za 28 ITU projekata korisnicima s područja Urbane aglomeracije Split, dok je u okviru 2 objavljena poziva iz Operativnoga programa Upravljanje ljudskim potencijalima dodijeljeno bespovratnih više od 30 milijuna kuna za 16 ITU projekata koji se provode u Urbanoj aglomeraciji Split.

Zid ispod teniskih terena je saniran u suradnji s tehničarima Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH), te je uz pomoć sidara i drenažnih cijevi postignuta njegova stabilnost

– Za nastavak korištenja sredstava iz ITU mehanizma i u razdoblju 2021. – 2027. bilo je potrebno izraditi Strategiju razvoja Urbane aglomeracije Split za razdoblje do kraja 2027. kao i pripadajuće provedbene akte za koje je potrebno ishoditi pozitivno mišljenje svih 12 predstavničkih tijela gradova i općina Urbane aglomeracije Split, uključujući i Grad Solin – objasnila je pročelnica.
Solinski su vijećnici većinom glasova podržali predstavljeni prijedlog.

Jednoglasno za socijalna pitanja

Druga točka dnevnoga reda odnosila se na izvješće o korištenju sredstava proračunske zalihe u četvrtomu tromjesečju 2022., dok je u sklopu treće točke predstavljen prijedlog izmjene i dopune Odluke o socijalnoj skrbi.

Prema riječima Darka Bilandžića, pročelnika Odjela za javne djelatnosti riječ je o usklađenjima s izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi.

– Zakonom o socijalnoj skrbi određeni su troškovi stanovanja koji obuhvaćaju najamninu, komunalnu naknadu, troškove grijanja, vodne usluge te troškove koji su nastali zbog radova na povećanju energetske učinkovitosti zgrade.

Predložena izmjena odnosi se na odluku da se spomenutim troškovima stanovanja dodaje i trošak ogrjeva koji se do sada plaćao iz županijskoga proračuna. Naime novim Zakonom ogrjev postaje trošak Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i to ne više kao jednokratni trošak godišnje, već kao mjesečni trošak stanovanja po izboru korisnika troškova stanovanja i u skladu s odredbama Zakona koje se odnose na naknadu za troškove stanovanja – objasnio je pročelnik Bilandžić.

Navedeni prijedlog jednoglasno je usvojen.

VRANJIC I VRANJIČKO PROIBOALJE U SUVREMENIM EKOLOŠKIM POGLEDIMA – Zelena linija u pomorskoj industriji

18 siječnja 2023

Nema komentara

Kategorije: Istaknuto, Solinska Kronika

SOLINSKA KRONIKA 341. 15. siječnja 2023.

Piše: Martin BILIĆ, mag. ing. nav. traff.
Fotografije: Privatni album, Solinska kronika

Svjedoci smo nažalost nepoštivanja implementacije načela o zaštiti mora i priobalja, o onome tko ih primjenjuje, o njegovoj stručnosti i vještini. Dugogodišnja degradacija okoliša kojoj je izvrgnut Vranjic i okolna mjesta kontinuirano jača ranjivost njegovih građana ugrožavajući njihovo zdravlje, sigurnost i blagostanje. Svaka luka je drugačija i svaka će ići jedinstvenim putem kako bi postala zelenija i pametnija na svom putu kako bi smanjila emisije i poboljšala održivost svojih operacija

More kao najveći i najjeftiniji prijevozni put predstavlja jednu od najvažnijih uloga u svjetskomu gospodarstvu. Povećanje brodske industrije u zadnjih pola stoljeća za sobom nosi sve veće probleme onečišćenja okoliša. Razvojem svjetskoga gospodarstva, a samim time i pomorske industrije povećava se potreba za zaštitom okoliša.

*Stoljetna industrijalizacija obale i priobalja ostavila je neizbrisiv trag*

Najveći izvor zagađenja s broda predstavljaju ispušni plinovi, kemikalije, fekalije, kruti otpad, biocidne prevlake i balast. Međunarodna pomorska organizacija, IMO – (International Maritime Organization) donijela je niz konvencija i protokola kojima je cilj zaštita mora i priobalja.

Neke od najznačajnijih su Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s broda – MARPOL 73/78, Međunarodna konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. i Međunarodna konvencija za sigurno i okolišno prihvatljivo recikliranje brodova iz 2009. Republika Hrvatska i nadzorna ministarstva prihvatili su načela IMO rezolucije o zaštiti mora i priobalja.

Održivi razvoj se pojavio kao vodeći princip dugoročnog globalnog razvoja. Gospodarski razvoj, društveni razvoj i zaštita okoliša tri su temeljna stupa održivog razvoja. Koncept održivoga razvoja istaknut je u međunarodno preuzetim hrvatskim obvezama prvenstveno onima iz »Agende 2030 za održivi razvoj« koji je Republika Hrvatska potpisala 2015.

Uvođenjem AIS (Automatic Identification Sistem), RH je pokrila praćenje brodova prilikom ulaska u Jadran kroz Otrant i nametnula obvezu sektorskoga javljanja Nacionalnoj središnjici za spašavanje i traganje (Maritime Rescue Coordination Center) u Rijeci.

Plan intervencija kod iznenadnoga onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj, mjesta i luke zakloništa… su još jedan od pokazatelja primjene načela o zaštiti mora i priobalja. U korak s legislativom nažalost svjedoci smo nepoštivanja načela implementacije i zanemarivanja ekološke komponente Jadrana koji mora biti ispred svih naših ciljeva.

»Green line«

Pomorska industrija i brodske kompanije okreću se ekološki prihvatljivom »zelenom« pomorstvu u svrhu smanjenja utjecaja broda na okoliš. Osim brodova i morske luke su jedan od glavnih pokretača pritiska na okoliš, posebno zbog činjenice da se većina morskih luka i terminala nalazi u blizini urbanih područja.

Većina lučkih sustava koristi zastarjelu tehnologiju za mjerenje potrošnje energije i zbog navedenih činjenica ne doprinosi energetskoj učinkovitosti, zaštiti okoliša i održivomu razvoju.

Stoga je cilj luke da se razviju tehnološka poboljšanja u svrhu energetske učinkovitosti. Ključno pitanje ekološke luke je pronaći ravnotežu između ekoloških, društvenih utjecaja i ekonomskih interesa.

Predviđa se da će ekološka luka postati temelj razvoja luka u budućnosti. Jedan od ciljeva ekoloških luka jest stvaranje dobroga ekološkog okruženja i visoke ekonomske učinkovitosti u luci.

Kako bi se postigao navedeni cilj, potrebno je osigurati korištenje obnovljivih izvora za lučke aktivnosti, ili provođenje održive prakse kao što je recikliranje i ponovno korištenje tih materijala. Jasno je da luke imaju odgovornost prema svom okolišu i da se potrebno upravljanje lukom treba pobrinuti za učinkovitu logistiku i operacije.

Dok u prošlosti zaštita okoliša nije bila problem, danas luke diljem svijeta smatraju sprječavanje onečišćenja svojim prvim ciljem, posebno kod uvoza/izvoza rasutoga tereta (ugljen, žito, željezna ruda, gnojivo, itd.).

Problemi se mogu pojaviti tijekom utovara ili istovara, ali i ako je materijal potrebno uskladištiti u lučkoj zoni. Kako bi se postiglo smanjenje emisija, prvi bi korak mogao biti korištenje ekološki prihvatljive opreme za rukovanje u rasutom stanju.

*Sjeverna luka zadnjih godina radi punim kapacitetom*

Izrada strategije »Green Ports« pružit će priliku de se objedine svi izazovi i prilike koje se odnose na poboljšanje održivosti poslovanja. Zahvaljujući istraživanju i razvoju u zelenoj tehnologiji, mogu se dizajnirati i proizvoditi strojevi, koji uključuju sofisticirane mjere kontrole prašine, koji mogu postići najviše ekološke standarde.

Istraživanja su pokazala da se emisije CO2 u blizini luke javljaju samo zbog lučkih aktivnosti i ukoliko se žele poboljšati bit će potrebna interakcija između lučkih i unutarnjih aktera.

Ekološke inicijative na razini EU potiču institucije na što brži ulazak u »zelenu tranziciju« kako bi se pozicionirali na tržištu prometnih usluga u pomorskom prijevozu. Uvođenje koncepta »Zelene luke« nije samo zaštita okoliša već i postizanje boljih uvjeti rada, poboljšanja kvaliteta morskih lučkih usluga, čime se morske luke pozicioniraju konkurentnije na tržištu.

Široka svijest o klimatskim promjenama, potreba za većom sigurnošću i zaštitom u lučkim operacijama, ali i utrka za većom logističkom učinkovitošću doveli su do pojave brojnih digitalnih inicijativa i projekata diljem svijeta.

Udruga MEDports koja danas okuplja 23 velike mediteranske luke koje predstavljaju više od 70% ukupnog prometa na Mediteranu okuplja danas predstavnike međunarodnih institucija, stručnjaka za pomorski promet i lučke djelatnosti koji usavršavaju svoje znanje kroz konkretna svjedočanstva, promišljanja o korištenju obnovljivih izvora energije u lučkim poslovima i aktivnostima.

Digitalizacija i automatizacija lučkih operacija i aktivnosti, uspostava Sustava upravljanja energijom/okolišem, primjena najboljih praksi vodećih luka u pitanjima zaštite okoliša,… neke su od mjera za uspostavu budućih održivih morskih luka.

Može li Sjeverna luka biti »Green port«?

Svaka luka je drugačija i svaka će ići jedinstvenim putem kako bi postala zelenija i pametnija na svom putu kako bi smanjila emisije i poboljšala održivost svojih operacija.

*Može li Sjeverna luka krenuti putem modela »Zelene luke« u cilju minimaliziranja i kvalitete lučkih operacija?*

Može li Sjeverna luka krenuti putem modela »Zelene luke« u cilju minimiziranja i kvalitete lučkih operacija? Prvi i najvažniji korak je pokrenuti projekt rekonstrukcije i obnove tehnološki zastarjele infrastrukture, što bi se pozitivno odrazilo i na lokalnu zajednicu.

Naime Sjeverna luka zadnjih godina radi punim kapacitetom, posebno treba istaknuti rast izvoza željezne sirovine i rasutoga tereta. Studija o utjecaju na okoliš Sjeverne luke na lučkom području Vranjičko-solinskog bazena pod upravom Lučke uprave Split jedan je od temeljnih dokumenata nacionalne ekološke politike s kojom bi konačno započela implementacija načela o zaštiti mora i priobalja.

Inicijative i Udruge pozivaju na ujedinjenje svih subjekata i sudionika u pomorskoj i okolišnoj djelatnosti u cilju postizanja sinergije u očuvanju naslijeđa i odgovornosti za more i okoliš.

Stalnim praćenjem svjetskih dostignuća na polju zaštite i spašavanja, davanjem najsuvremenijih rješenja, upornim zalaganjem moramo zaštiti naše more i okoliš od svih sektora koji na njega djeluju kako bi osigurali Hrvatskoj dugoročnu izglednu budućnost.

Tehnologija i ljudski um ne poznaju granice, stoga je vrijeme za promjene u svrhu spasa našega planeta i naše budućnosti. Život nam se sastoji od odluka, a svakodnevnim pametnim, ekološki prihvatljivim odlukama pozitivno utječemo na očuvanje prirode i čovjekova okoliša, najviših vrednota ustavnoga poretka Republike Hrvatske.

Nikada ne zaboravimo na ekološku komponentu Jadrana koja mora biti ispred svih naših ciljeva, za one koji su ga čuvali, za nas koji ga uživamo i za one koji će doći.

PRVI KORACI U UVOĐENJU BESPLATNIH OBROKA ZA SVE OSNOVCE – Med i mlijeko za 10 kuna?

18 siječnja 2023