Tema broja

SOLINSKA KRONIKA 327, 15. studenoga 2021.

– Ironija je u tome što sveti Martin, iznikao iz poganskoga svijeta, ali obraćenik iz toga poganstva, gorljivi borac protiv poganskih zabluda i navjestitelj Isusa Krista, odjednom postaje namjernom zamjenom poganskog boga Bakha ili Dionizija, čovjeka koji je umirao s riječima upućenima demonu zla – naglasio je u homiliji don Ante Čotić

Vranjičani su i ove godine 11. studenoga svečanim euharistijskim slavljima proslavili blagdan svoga zaštitnika sv. Martina, prvoga sveca koji nije bio mučenik, a ima svoj liturgijski blagdan. U svečanoj euharistiji koju je uveličao župni zbor sv. Martina sudjelovali su mnogobrojni vjernici, a među kojima i solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, predsjednica Vijeća MO Vranjic Antonija Milišić Jadrić te članovi DVD-a Vranjic.

Nakon tradicionalne molitve pred spomen obilježjem vranjičkih župnika i mučenika komunističkoga režima don Radovana Jerkovića i don Ante Braškića uslijedilo je svečano euharistijsko slavlje koje je predvodio don Ante Čotić, solinski dekan i župnik Gospe od Otoka u koncelebraciji s vranjičkim župnikom don Ivanom Matkovićem i don Rokom Celentom, župnikom župe svetoga Marka na splitskom Neslanovcu.

Uz čestitke svim Vranjičanima povodom blagdana njihova zaštitnika don Ante Čotić im je zaželio da im plemeniti lik svetoga Martina, prožet dobrotom prema bližnjima te njegova hrabrost i odlučnost u promicanju kršćanskih istina i ideala, bude svjetionik na putu vjere i putu življenja kršćanskih kreposti.

Sjaj koji ne blijedi

– Život sv. Martina bio je prožet Isusovim riječima koje smo čuli u Evanđelju: »Ovo je moja zapovijed: Ljubite jedni druge kao što sam vas ja ljubio«. Ima osoba iz povijesti Crkve, iz povijesti svijeta, koje su kao zvijezde koje nikada ne zalaze i što je veći odmak od njihova života, njihova zvijezda je još jasnija, još sjajnija. Sveti Martin kojega slavi sva katolička Crkva pojavio se na duhovnom horizontu Panonije prije više od 1700 godina, ali teško je kazati iz koje zemlje se danas bolje i sjajnije vidi njegova zvijezda.

Sveci su uvijek bili univerzalna baština sviju i oni jednostavno nadilaze državne granice pa je manje važno njihovo podrijetlo. Oni nas time još jače povezuju jer ih svi osjećamo podjednako svojima – poručio je don Ante Čotić osvrćući se u nastavku svoje propovijedi na detalje iz života svetoga Martina.

Osvrnuo se i na činjenicu da se u vinorodnim krajevima Francuske i Italije pa i u našim krajevima, blagdan sv. Martina poistovjećuje s Martinjem, odnosno s obredom kojeg se netko usudio nazvati »krštenjem« mošta u vino iako vino i vinske priče nemaju veze s ovim svecem.

Bogohulni falsifikati

– Sveti Martin ima nesreću što se njegova smrt našla u kalendaru na mjestu kada vinski procesi dolaze u završnu fazu, i ništa drugo. No ima tu i nešto tragičnije. Riječ je o zamjeni dionizijskoga kulta i kršćanskih riječi, prepoznatljivoga scenarija do te mjere da neupućen čovjek više ne razlikuje stvarni obred od parodije, posebice kada tu baštinu podrži i poneki Crkveni službenik.

Ironija je u tome što sveti Martin, iznikao iz poganskoga svijeta, ali obraćenik iz toga poganstva, gorljivi borac protiv poganskih zabluda i navjestitelj Isusa Krista, odjednom postaje namjernom zamjenom poganskog boga Bakha ili Dionizija, čovjeka koji je umirao s riječima upućenima demonu zla. Sveti Martin postao je glavnim likom neukusne igre samozvanih čuvara hrvatske baštine.

Žalosno je da prosječni hrvatski vjernik na spomen imena ovoga sveca neće pred očima imati kršćanina, biskupa koji se sav predaje bližnjima i koji ruši idole jednoga politeističkog svijeta, koji stoji pred ovozemaljskim moćnicima zauzimajući se za pravdu i čovječnost, već će odmah izgovarati riječ vino i mošt.

Kada se netko odvaži izgovarati riječi koje bi trebale biti duhovite, a slijede logiku kršćanskih molitava sakramenata inicijacije, i kada na sebe stavlja imitaciju biskupskoga znamenja, treba mu se barem reći da sveti Martin nikada nije nosio to znamenje jer je uvedeno puno kasnije, a jednako tako da se ovaj svetac u kršćanstvo zaljubio gledajući ponašanje kršćanskih suvremenika – rekao je don Ante Čotić osvrćući se još jednom na istinske kršćanske vrijednosti koje je promicao sveti Martin.

– Neka nam sveti Martin svojim zagovorom pomogne primiti od Isusa dar njegove zapovijedi, a od Duha Svetoga snagu da je provodimo djelom u svakodnevnom životu – poručio je don Čotić na kraju svoje propovijedi.

Istoga dana održana je i večernja euharistija koju je služio don Ante Matešan, župnik župe Solinskih mučenika u Ninčevićima.

SVEČANIM EUHARISTIJSKIM SLAVLJEM PROSLAVLJEN BLAGADAN SVETOGA LUKE I 150. OBLJETNICA IZGRADNJE CRKVE

Poziv na zajedništvo

Slavimo danas 150 godina vaše crkve koja je djelo ruku vaših djedova i baka, očeva i majki. Ona svjedoči o njihovoj vjeri i poslanju, spremnosti na sudjelovanje te zajedništvu. Upravo te tri riječi sadržaj su sinodalnoga hoda u kojem se nalazimo i preko kojega želimo graditi i živjeti jednu Crkvu, sinodalnu, kroz zajedništvo, sudjelovanje i poslanje – rekao je nadbiskup Marin Barišić

U Kučinama je 18. listopada svečanim euharistijskim slavljem kojega je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić proslavljen blagdan sv. Luke, zaštitnika mjesta te 150. obljetnica dovršetka izgradnje župne crkve koja na nadvratniku nosi natpis »Kuća moja od molitve moje«.
Nakon prigodnih čestitki upućenih okupljenom vjerničkom puku te svima koji su povezani s ovim blagdanom nadbiskup se posebno osvrnuo na obilježavanja velike obljetnice župne crkve.

– Slavimo danas 150 godina vaše crkve koja je djelo ruku vaših djedova i baka, očeva i majki. Ona svjedoči o njihovoj vjeri i poslanju, spremnosti na sudjelovanje te zajedništvu. Upravo te tri riječi sadržaj su sinodalnoga hoda u kojem se nalazimo i preko kojega želimo graditi i živjeti jednu Crkvu, sinodalnu, kroz zajedništvo, sudjelovanje i poslanje – rekao je nadbiskup podsjetivši na dugu povijest župe koja je prvotno nosila ime sv. Luke, a danas Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije.

Nadbiskup je na poseban način istaknuo i značaj Lukinog evanđelja koje je najbliže čovjeku, njegovim životnim problemima i današnjemu mentalitetu.

– To je evanđelje milosrđa Božjega, a milosrđe je svakodnevni lijek za naše odnose. Samo Luka donosi prispodobu o rasipnomu sinu, o milosrdnom Samarijancu, o cariniku pokajniku iz hrama, o uskrsnuću sina udovice iz Naina – rekao je nadbiskup Barišić, dodavši da, osim na milosrđe, sv. Luka naglasak stavlja i na molitvu.

Osvrćući se na evanđelje dana u kojemu Gospodin među ljude šalje sedamdeset i dvojicu svojih učenika, pojasnio je kako je taj broj u ono vrijeme značio cjelovitost jer se vjerovalo da na zemlji postoje sedamdeset dva naroda, dakle svima na spasenje.

– I mi smo zahvaćeni ovim brojem, svi smo pozvani i poslani širiti njegovu Radosnu vijest. Važno je samo da uspijemo kroz svoj život ostati usmjereni na Krista i njegovu poruku. Na isti način smo pozvani sudjelovati i u Sinodalnom hodu na kojem se nalazi čitava Katolička Crkva. Potrebno je sagledati naše župe, čitavu Crkvu, ali i naše obitelji, društvo i čitav svijet.

Koliko smo sinodalni? Koliko smo svjesni da trebamo hoditi zajedno, jedni za druge i jedni uz druge? Bez toga nemamo budućnosti, a to možemo uspjeti samo ako Krista uključimo u svoje živote – poručio je Barišić pozivajući okupljene da pročitaju Lukino evanđelje kako bi dobili odgovore na svoje životne poteškoće i kako bi radosni mogli zajedno hoditi ka konačnomu cilju.

Pred kraj euharistijskoga slavlja župnik don Mirko Bitunjac zahvalio je nadbiskupu na riječima kojima je okupljene vjernike podržao na putu življenja vjere i zajedništva koje su ucrtali njihovi preci.

– O živoj vjeri koja je dugo prisutna u ovomu mjestu svjedoči puno starija crkva od ove župne, ona sv. Luke smještena na groblju. Svakako bih naglasio i to da su 1869., dvije godine prije kraja izgradnje župne crkve, Kučine imale 175 stanovnika.

Možemo samo zamisliti koliko je bilo potrebno odricanja i žrtve da se ova crkva izgradi. No, oni su imali čvrstu vjeru i neizmjernu ljubav prema Bogu i nebeskoj majci Mariji. Tim nam je putem ići – rekao je župnik te zahvalio svima koji su pridonijeli toj bogatoj povijesti.

Nadbiskupu je ovom prilikom u znak sjećanja na veliku obljetnicu uručen prigodni poklon, maketa župne crkve koju je izradio i uručio Joško Matković.

Euharistijskomu slavlju kojega je pjesmom uveličao mješoviti crkveni zbor pod ravnanjem prof. Ivana Bošnjaka, nazočio je i gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je prije svete mise zajedno s mještanima sudjelovao i u tradicionalnoj procesiji.

– Svim mještanima Kučina čestitam blagdan zaštitnika mjesta uz želju da nam sv. Luka ove godine pokloni ono što najviše trebamo, zdravlje. Neka nas kroz život prati njegov blagoslov i zagovor – poručio je gradonačelnik.

SOLINSKA KRONIKA 325, 15. rujna 2021.

Tekst: Silvana BURILOVIĆ CRNOV / smn.hr
Fotografije: Jakov TEKLIĆ

Prisjećajući se nadalje velikoga Svetoga Ivana Pavla II. i njegova pohoda solinskomu prasvetištu don Josip Mužić je naglasio Marijanski identitet hrvatskoga naroda kojega je upravo svetac naših dana toliko često isticao…

– Naše povijesno i vjerničko rađanje, vodilo je začetnike hrvatskog kršćanskog rodoslovlja da upravo ovdje, na izvoru nacionalnog identiteta i kršćanskog početka, podignu prvu crkvu posvećenu Marijinu rođenju – Maloj Gospi – rekao je nadbiskup Marin Barišić na početku svoje propovijedi

– Reklo bi se da smo doista vjeran narod Majci, da smo Marijin narod. Opjevali smo je kao Kraljicu Hrvata, našu Majku. Istodobno, svjedoci smo sotonskih crnih litanija koje postaju, čini mi se, duže nego laureatske. Netko je definirajući beštimu rekao da je beštima pokušaj čovjeka da zalaje – oštro je istaknuo biskup Ranko Vidović

Brojni vjernici i hodočasnici i ove su se godine okupili u Gospinu prasvetištu u Solinu na blagdan Male Gospe 8. rujna. Jutarnje euharistijsko slavlje u 8 sati predvodio je prof. dr. sc. don Josip Mužić profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu.

Obraćajući se vjerničkomu puku koji je od ranih jutarnjih sati pohodio solinsko Prasvetište don Josip je istaknuo važnost samoga mjesta na kojemu se vjernici nalaze, važnost Gospina Otoka i tisućljetnoga blaga povijesti koje je u Solinu ostavljeno u polog današnjim generacijama.

Prisjećajući se nadalje velikoga Svetoga Ivana Pavla II. i njegova pohoda solinskomu prasvetištu don Josip je naglasio Marijanski identitet hrvatskoga naroda kojega je upravo svetac naših dana toliko često isticao.

Tumačeći vjernicima misna čitanja don Josip je zaključno rekao kako čuvanje tradicije i baštine počinje upravo od temeljne ljudske društvene jedinice, od obitelji.

Čuvanjem i življenjem onoga što su vjernici naučili i usvojili od svojih majki i očeva, djedova i baka pa čak i pradjedova i prabaka istinski je polog vjere i blago našega naroda.

Slavlje na Izvoru

Središnje euharistijsko slavlje ispred crkve Gospe od Otoka u 10 je sati predvodio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić. U koncelebraciji je bilo nekoliko svećenika predvođenih provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Markom Mršom, generalnim vikarom mons. Miroslavom Vidovićem, novim župnikom i upraviteljem Svetišta Gospe od Otoka don Antom Čotićem i ostalim svećenicima.

Ove je godine radi pandemije izostala procesija s Gospinim kipom.

– Blagdani i svetkovine Blažene Djevice Marije osvjetljavaju Marijin blagoslovljeni život od rođenja do uznesenja. Život Isusove i naše Majke Marije u povezanosti sa svima nama prati nas hodočasnike na istom putu vjere, nade i ljubavi.

Okupljene na Majčin rođendan, sve vas draga braćo i sestre, hodočasnici i gosti, srdačno pozdravljam, a svim Solinjanima uz blagdan male Gospe čestitam i Dan grada. Gospin rođendan slavimo u Prasvetištu Gospe od Otoka, svetom tlu naših početaka: Memorije rađanja naše nacionalne i duhovne povijesti, kao i memorije nade naše budućnosti. Toj našoj memoriji povijesti i budućnosti podigli smo novu crkvu Svete Obitelji.

Naše povijesno i vjerničko rađanje, vodilo je začetnike hrvatskog kršćanskog rodoslovlja da upravo ovdje, na izvoru nacionalnog identiteta i kršćanskog početka, podignu prvu crkvu posvećenu Marijinu rođenju – Maloj Gospi – rekao je nadbiskup Barišić na početku svoje propovijedi.

Govoreći o slavlju rođendana i najvećem Božjem daru – daru života, nadbiskup je upozorio da taj dar ponekad svodimo na broj, sredstvo, anonimnost pa sve do kategorije problema, a Nebeski Otac koji nas pozva u život i darova nas roditeljima, daje nam sinovsko dostojanstvo, čini nas baštinicima Neba, subaštinicima Kristovim.

Osvrnuvši se na početak nove školske i vjeronaučne godine, koji je povjerio Blaženoj Djevici Mariji, izrazio je nadu da će biti – bez COVID-a – 19, uživo, jer škola nije samo znanje, nego prijateljstvo, razred, društvo, igralište, rođendani…

Isto tako važno je da se proces odrastanja, odgoja i obrazovanja događa u povezanosti svih odgojnih i obrazovnih subjekata: obitelji, škole, Crkve i društva – istaknuo je nadbiskup Barišić.

Obraćajući se roditeljima, prvim i nezamjenjivim odgojiteljima, nadbiskup je istaknuo svu teškoću i potrebnu žrtvu koje današnje roditeljstvo sa sobom nosi.

– Dragi oče i majko, podizati i odgajati djecu nikada nije bilo lako. Danas je to osobito zahtjevno jer izazovi nagrizaju i samu obitelj. Kakvo bi to društvo bilo i kakav bi to odgoj bio bez zdrave i normalne obitelji?!

S ljubavlju i zabrinutošću pratite rast svoje djece, njihovo obrazovanje i odgoj, darujući im sebe, svoje sposobnosti, pažnju i vrijeme, a iznad svega svoju majčinsku i očinsku ljubav.

Budući da ste i sami učenici Krista Gospodina, možete biti uvjerljivi i prihvatljivi učitelji svojoj djeci više svjedočeći primjerom, nego izgovorenom riječju – naglasio je nadbiskup Barišić obrativši se potom učiteljicama i učiteljima, nastavnicama i nastavnicima te profesorima dozvavši im u pamćenje riječi sv. Ivana Pavla II. upućene upravo na Gospinu Otoku.

Vjeroučitelje je podsjetio da su pozvani u školama i u župama mladim naraštajima pomoći upoznati Krista kako bi ga mogli slijediti i za njega svjedočiti.
– Svjesni smo da nitko od nas svećenika, vjeroučitelja, roditelja, odgojitelja nije savršen. Svima nam je potrebno cjeloživotno obrazovanje i odgoj, potrebno je biti trajni učenik da bismo bili dobri učitelji – svjedoci – istaknuo je nadbiskup Barišić završivši svoju homiliju molitvom Maloj Gospi.

Na samom kraju euharistijskoga slavlja vjernicima se obratio i solinski župnik don Ante Čotić zahvalivši Ocu nadbiskupu na poticajnim i ohrabrujućim riječima, svim svećenicima koji su tijekom čitavoga jutra ispovijedali te svima koji su na bilo koji način pridonijeli proslavi rođenja Blažene Djevice Marije.

Euharistijsko slavlje kojemu su nazočili: izaslanik predsjednika Vlade RH splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora gospodin Ante Sanader, solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, (grado)načelnici susjednih gradova, predstavnici crkvenih i društvenih ustanova, predstavnici školstva, policije, vojske, vatrogasaca, te javni i kulturni djelatnici, uveličao je župni zbor i Pučki pivači Gospe od Otoka.

Poslijepodnevno euharistijsko slavlje u 16 sati s blagoslovom djece i bolesnika predvodio je don Ivan Odrljin.

Narod koji (ne)časti usnama

Proslava blagdana Male Gospe i Dana grada Solina završila je svečanim večernjim euharistijskim slavljem koje je na Gospinu Otoku predvodio hvarski biskup mons. Ranko Vidović u koncelebraciji sa splitsko-makarskim nadbiskupom mons. Marinom Barišićem, splitsko-makarskim nadbiskupom koadjutorom mons. Draženom Kutlešom župnikom župe Gospe od Otoka i solinskim dekanom don Antom Čotićem i ostalim svećenicima.

Pozdravnu riječ uputio je nadbiskup Barišić podsjetivši na povijesnu memoriju duhovnih i nacionalnih vrijednosti solinskoga prasvetišta. Proteklih godina u svojstvu solinskog župnika, a sada kao hvarski biskup mons. Vidović uputio je snažne poruke u svojoj propovijedi. Govorio je o majčinstvu Majke Marije i našem sinovstvu, o prednjačenju u hodočašćima u marijanska svetišta ali i u psovci, o međusobnom poštivanju i uvažavanju, o osobnoj i obiteljskoj molitvi.

– Isusova i naša Majka jedna je sasvim obična ili, kako ona sama za sebe kaže, neznatna osoba, jedna od nas, nama u svemu jednaka osim u grijehu, a istodobno tako posebna, jedinstvena, neponovljiva.

Posebnost se iščitava iz mnoštva imena po kojima joj se obraćamo. Laureatske litanije samo su mali broj imena. Gotovo da svaki čovjek ima svoj naziv kojim se obraća Mariji u svojim molbama i prošnjama – rekao je biskup Vidović nadodavši kako je Marijino majčinstvo najizvrsniji Isusov dar darovan ljudima.

U nastavku je kritizirao obilje psovki u našem narodu po čemu prema njegovu mišljenju prednjačimo u čitavom svijetu.
– Ima nešto čudesno i istodobno čudno u biću našega naroda. Od Gospe Karmelske pa do Male Gospe koliko nas je obišlo Marijina svetišta? Čak i oni koji ne vjeruju bili su dionici te milosti.

Reklo bi se da smo doista vjeran narod Majci, da smo Marijin narod. Opjevali smo je kao Kraljicu Hrvata, našu Majku.

Istodobno, svjedoci smo sotonskih crnih litanija koje postaju, čini mi se, duže nego laureatske. Netko je definirajući beštimu rekao da je beštima pokušaj čovjeka da zalaje. Doista, beštima je ljudski lavež.

Pas laje jer mu je Bog tako odredio. On na taj način komunicira i slavi svoga Stvoritelja, Boga. Kad se to čuje iz ljudskih usta onda je to dno dna. Tada čovjek pada ispod razine životinje.

I u tome nažalost prednjačimo u svijetu: u beštimi i pogrdnim imenima na račun Blažene Djevice Marije i Isusa Krista, njegova križa i njegove krvi koja nas je otkupila. Prvi smo u svetištima, prvi smo u jadu psovke – oštro je istaknuo biskup Vidović.

Iako su naša svetišta za svetkovine i Marijine blagdane ispunjena hodočasnicima biskup Vidović je upitao koliko odlazimo kući obogaćeni ili još prazniji?

Ukućani s pravom očekuju od nas duhovnu hranu i piće, a ne možemo dati ono što nemamo. Istaknuo je da se brojni napajaju s lažnih i otvornih izvora te zahvaćaju iz praznih zdenaca pa svojom prazninom zahvaćaju njihovu prazninu, kritizirajući pritom posebno ustaljeni izraz o »Hrvatima katolicima« te je zaključno rekao:
– Smisao života je živjeti na izvoru i od izvora, živjeti sadržaj božanskog srca Isusa Krista, a Marija je najkraći put do božanskog srca i njegov najbrži odgovor našim srcima. Povjerimo Bogu i Majci Mariji svoju obiteljsku i nacionalnu stvarnost.

Na koncu euharistijskoga slavlja, koje je svojim pjevanjem uveličao župni zbor pod vodstvom Danijele Petrušić, a uz orguljašku pratnju Ivne Mandić, nazočnima se obratio novi župnik don Ante Čotić zahvalivši svima koji su pridonijeli ljepoti proslave Male Gospe u Solinu.

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. TRAVNJA 2021.

Piše: Marijana BATARELO JELAVIĆ

Fotografije: Jakov TEKLIĆ, privatna arhiva

Nakon prošlomjesečnoga predstavljanja javnosti kandidatâ Nezavisne liste mladih, medijsku su konferenciju održali predstavnici stranke »Bolji Solin« dok su kandidati drugih solinskih političkih stranaka; Domovinskoga pokreta, HDZ-a, SDP-a i o svojim postignućima, programima i planovima progovorili na stranicama našega mjesečnika

TIHOMIR BEČKO, AKTUALNI DOGRADONAČELNIK KANDIDAT DOMOVINSKOGA POKRETA – Solinsko buđenje

Povlačenje sredstava iz europskih fondova toliko se intenzivno reklamira da čovjek pomisli kako osim njih nemamo drugih izvora financiranja. Imam osjećaj da se stalno ističu samo kako bi se javnosti poručilo; »eto i mi koristimo europska sredstva«

U utrku za gradonačelnika grada Solina uključio se i aktualni dogradonačelnik Tihomir Bečko, kandidat Domovinskoga pokreta.

– Poznato je da sam čovjek iz naroda pa nisam pristalica predstavljanja putem plakata i organiziranih skupova. Cilj mi je od naših sugrađana doznati što žele te koje su njihove ideje i prijedlozi. Dužnost dogradonačelnika osigurala mi je određena iskustva, znanja i viziju upravljanja gradom i smatram da je to u kombinaciji s neposrednim kontaktom s građanima najbolja opcija za naš Solin – istaknuo je Bečko, inače otac petero djece i dragovoljac Domovinskoga rata.

U Bečkovu timu je i kandidat za zamjenika, Tomislav Jurić iz Vranjica, a zajedno planiraju pokrenuti čitav niz pozitivnih promjena.

– Ponajprije treba intenzivirati pitanje granica sa susjednim Klisom budući da katastarske granice Klisa zadiru u samo gradsko središte Solina. To je potpuno neprirodno stanje, a spor uistinu predugo traje – rekao je Bečko naglašavajući ovom prilikom i važnost veće valorizacije kulturnoga nasljeđa.

– Prije svega bih istaknuo upravljanje vrijednim arheološkim lokalitetom Salone. Stručni dio pod nadležnošću Arheološkoga muzeja obavlja se izvrsno. Međutim problem je u ekonomskomu upravljanju. Grad bi od toga dijela svoga povijesnog nasljeđa trebao nešto uprihoditi, a usporedo ga očuvati i predstaviti na najbolji mogući način. Nažalost, Salona u ovomu trenutku služi za istrčavanje pasa – poručio je Bečko ističući potrebu oblikovanja bogatijih sadržaja za mlade.

– Svakako bih se osvrnuo na visoke članarine za djecu u sportskim klubovima što je za obitelji s više djece financijski zahtjevno, a to mogu potvrditi iz vlastitoga iskustva. Kao gradonačelnik planiram pokrenuti inicijativu za ograničavanje iznosa članarine na sto kuna po djetetu. Činjenica je da se to ne može zakonski regulirati, ali sve one koji prepoznaju ovu poruku može se prikladno subvencionirati – najavio je Bečko dodajući kako osim o mladima, treba voditi računa i o drugim generacijama koje čine naš grad, a posebno o umirovljenicima koji zaslužuju više pažnje.

– Moram se osvrnuti i na povlačenje sredstava iz europskih fondova koja se toliko intenzivno reklamiraju da čovjek pomisli kako osim njih nemamo drugih izvora financiranja. Imam osjećaj da se stalno ističu samo kako bi se javnosti poručilo; »eto i mi koristimo europska sredstva« – naglasio je Bečko koji smatra da dosadašnji projekti proizašli iz europskih fondova našim sugrađanima nisu donijeli ništa značajno te da bi ih trebalo drugačije koristiti.

– Među bitnim segmentima u djelovanju grada je i prostorno planiranje i uređenje koje trenutačno nije dobro. Ne smije nam se dogoditi da napravimo školu i da je nakon samo deset godina nadograđujemo kako bismo dobili nove učionice. To znači da se nije dobro planiralo.
Nadalje moram istaknuti još jedan nedostatak – nepostojanje autobusnoga kolodvora ili uređenoga ugibališta za međugradske putnike. To se trenutačno obavlja na rotoru »Brze ceste« što nije u skladu sa zakonskim propisima – naglasio je Bečko osvrćući se na kraju i na upravljanje gradom koje je kako ističe, dobro zamišljeno, ali se loše provodi.

– Grad je podijeljen na osam specifičnih mjesnih odbora sa zasebnim potrebama. Članovima vijećâ mjesnih odbora trebalo bi dati veće ovlasti jer oni bolje razumiju potrebe mještana od pojedinih članova Gradskoga vijeća – zaključio je Bečko poručujući kako će predstojeći lokalni izbori svakako označiti početak promjena na solinskoj političkoj sceni.

PREDSJEDNIK GRADSKE ORGANIZACIJE SDP-A SOLIN MARIO JAMAN – Promjene bez kalkulacija

Prije svega želim zaustaviti zapošljavanja po stranačkom ključu. Činjenica je da u ovomu gradu stranačka iskaznica služi kao ulaznica za posao… Iza nas je 30 godina velikog »ništa«. Grad je, ovakav kakav je danas mogao biti i da nitko tijekom protekla tri desetljeća nije bio na vlasti

Dugogodišnji solinski gradski vijećnik i predsjednik gradske organizacije SDP-a Solin Mario Jaman svoju je kandidaturu za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima objavio pod sloganom »Solin, grad jednakih prilika«.

– U Solinu sam od rođenja i jednako kao moji roditelji, djedovi i pradjedovi, doista živim s ovim gradom, a ukoliko dobijem priliku zalagat ću se da život u njemu bude puno ugodniji nego li je danas – najavio je Jaman dodajući kako zajedno s kandidatkinjom za zamjenicu Helenom Čerinom planira pokrenuti čitav niz pozitivnih promjena.

– Prije svega želim zaustaviti zapošljavanja po stranačkom ključu. Činjenica je da u ovom gradu stranačka iskaznica služi kao ulaznica za posao i da je konačno sazrelo vrijeme da svi dobiju jednaku priliku – istaknuo je Jaman najavljujući bitan zaokret u funkcioniranju Grada.

– Spreman sam na promjene bez ikakvih kalkulacija jer ovom gradu treba realni kratkoročni i dugoročni plan razvoja. Kao dugogodišnji član Gradskoga vijeća neprestano svjedočim nekakvim financijskim prebacivanjima i viškovima uz koje se na kraju opet uzimaju krediti. To dokazuje da se proračun ne planira realno – poručio je SDP-ov kandidat dodajući kako bi u slučaju da preuzme vodstvo ponovno osnovao Poduzetnički inkubator koji bi obavljao funkciju kojoj je namijenjen.

– Ono što nam očito nedostaje su i biciklističke staze, šetnice te gradski trg kojega bi trebalo realizirati izmještanjem zgrade pošte. Ne smijemo zaboraviti ni na čistoću grada koja trenutačno nije na zavidnoj razini, svugdje je kaos. Vrijeme je da se zaposli veći broj komunalnih redara i da se konačno krene s kažnjavanjima nesavjesnih građana. Uz to treba krenuti s izgradnjom još barem tri reciklažna dvorišta putem EU fondova, ali i poraditi na uređenju i održavanju izvora Jadra i Salone jer ni osam godina od najava nije realiziran projekt Arheološkoga parka – naglasio je Jaman osvrćući se i na stanje na solinskim prometnicama.

– Trebalo bi intenzivnije krenuti u rješavanje prometne zagušenosti i konačno realizirati projekt uređenja Širine koji datira još iz 1989. Prije dvije godine smo na Gradskom vijeću slušali predstavnike HC-a i ŽUC-a koji su nam samo bacali prašinu u oči i do danas nisu ništa napravili – tvrdi Jaman koji bi se zalagao i za veći angažman djelatnika Policijske postaje Solin.

– Uza sve to uveo bih red i rad u gradsku upravu, da se zna tko i što radi, tko je za što odgovoran. To ne znači otpuštanja nego podizanje kvalitete rada koja je nužna posebno kada vidimo nered koji vlada na gradskim cestama i javnim površinama. Vrijeme je da se konačno sredi i dogradi gradski stadion jer je postojeći pravo gradsko ruglo. Hitno nam je potrebna i jedna srednja škola, više samostojećih vrtićkih objekata, autobusni kolodvor, revizija GUP-a i DPU-a koji su trenutačno u službi privatnih investitora – istaknuo je Jaman nezadovoljan i radom vijeća mjesnih odbora u kojima bi predsjednicima smanjio naknadu za 50 posto.

– Solinu je potrebna i konkretna turistička ponuda jer je to sektor u kojem bilježimo povećanje, ali ne zbog planskog djelovanja gradskoga vodstva nego zbog samih iznajmljivača. U svakom slučaju iza nas je 30 godina velikog »ništa«. Grad je ovakav kakav je danas mogao biti i da nitko tijekom protekla tri desetljeća nije bio na vlasti – zaključio je Jaman.

DR. SC. DAVOR MIKAS GRADONAČELNIČKI KANDIDAT STRANKE »BOLJI SOLIN« – Trag svakoga kandidata

Dovoljno je istaknuti činjenicu da Solin u posljednjih dvadeset godina nije napravio ni jedan stan iz Programa poticane stanogradnje, dok je Split u tom razdoblju napravio više od 1000 stanova. Kada usporedimo broj stanovnika Solin je trebao napraviti 150 do 200 stanova

Predsjednik stranke »Bolji Solin« dr. sc. Davor Mikas tijekom predstavljanja svoje kandidature za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima istaknuo je kako je stranka »Bolji Solin« nasljednica Nezavisne liste s prošlih lokalnih izbora i jedina prava politička opcija koja može napraviti realne promjene u gradu Solinu.

– I ovom prilikom želimo poručiti kako nismo zadovoljni stanjem i funkcioniranjem Grada. Niz je nedostataka počevši od načina na koji se njime rukovodi do gospodarske politike koja se provodi nekvalitetno, stihijski i nesustavno. Osim toga vladajući u Gradu nemaju sluha za potrebe građana i ne čuju što ljudi traže, a linije prema mjesnim odborima su zakržljale i gotovo prekinute. Smatramo da je došlo vrijeme da se takva loša praksa prekine – rekao je dr. Mikas poručujući kako je potrebno prekinuti s praksom prikazivanja Solina kao grada prijatelja djece i mladih obitelji jer on to nije.

– Dovoljno je istaknuti činjenicu da Solin u posljednjih dvadeset godina nije napravio ni jedan stan iz Programa poticane stanogradnje, dok je Split u tom razdoblju napravio više od 1000 stanova. Kada usporedimo broj stanovnika Solin je trebao napraviti 150 do 200 stanova – smatra dr. Mikas koji se osvrnuo i na urbanizam, odnosno urbanistička rješenja grada.

– Dosta je bilo ovoga bahatluka i nepromišljene gradnje. Pogledajte kako izgleda naselje Priko vode, samo gomila zgrada, parkirališta i beton, nema uređenih centara, restorana, tržnica i drugih javnih sadržaja koji život čine boljim. Takav način gradnje će se prekinuti – poručio je Mikas najavljujući i promjenu u radu Gradske uprave.

– Posebno bih skrenuo pozornost na javnu nabavu. Naime u Solinu postoji praksa da kod javnih natječaja, u vrijednosti do pola milijuna kuna, tvrtke uopće nemaju uvida i ne sudjeluju u otvaranju ponuda. Ta praksa će se promijeniti – naglasio je dr. Mikas poručujući kako je dosta bilo lažnih obećanja, hajdučije i arogancije.

– Stranka »Bolji Solin« ima niz kvalitetnih, provjerenih, dokazanih i iskusnih kadrova i spremna je provesti najavljene promjene, a svi mi koji smo kandidati za gradonačelnika imamo ime i prezime, za nama postoji trag. Na kraju predlažem i pozivam sve protukandidate na sučeljavanje na kojemu ćemo jasno predstaviti svoj program rada. Vrijeme je za promjene i za novi, bolji Solin – poručio je Mikas.

Tajnica stranke Angelika Drnas predstavila je potom kandidatkinju za zamjenicu gradonačelnika Antoniju Milišić Jadrić iz Vranjica, magistru sestrinstva.

– Solin je pun problema i toga smo svakim danom svjesniji, a jedan od aktualnih je i Vranjic. Ne govorim to samo kao mještanka, već kao zdravstvena radnica svjesna ekoloških problema koji se događaju i koji utječu na naše zdravlje. To je veliki problem koji se ne tiče samo Vranjica nego svih nas. Grad je izrazio zabrinutost, ali nam nije pomogao u rješavanju problema – rekla je Milišić Jadrić upućujući zahvalu članovima građanske inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.« koji se bore za građane pokazujući snagu maloga čovjeka.

– Zajedno s njima želimo pokrenuti promjene za bolje sutra, pomozite nam u tome, iskažite nam svoje povjerenje. Mi ne želimo fotelje, mi želimo »bančiće« koje ćemo dijeliti s vama – poručila je Milišić Jadrić.

SOLINSKI GRADONAČELNIK DALIBOR NINČEVIĆ, KANDIDAT GRADSKE ORGANIZACIJE HDZ-A – Put prema budućnosti

Svim ulaganjima težimo ka pozicioniranju Solina kao turističke i prirodne destinacije. Intencija nam je digitalizacija Gradske uprave te uključivanje građana u kreiranje gradskoga proračuna i to ćemo pokušati realizirati projektom participativnoga budžetiranja

Solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, kandidat je gradske organizacije HDZ-a za još jedan mandat na čelu Grada, a u povodu kandidature osvrnuo se na ostvarene i planirane projekte.

– Smatram kako je u protekle četiri godine uloženo mnogo u razvoj našega grada. Grad Solin je već godinama rekorder po prirodnom prirastu u RH pa je sukladno tome više od trećine proračuna izdvojeno za poboljšanje života djece i mladih kroz izgradnju vrtića, igrališta, osnovne škole, stipendije učenika i studenata, za radni školski materijal. Uloženo je ukupno 120 milijuna kuna u sufinanciranje predškolskoga odgoja te preko 100 milijuna u nove projekte, sadržaje i programe za djecu – istaknuo je aktualni gradonačelnik Ninčević.

– Nadalje, iz godine u godinu povećavamo sredstva u Proračunu za poticanje i razvoj poduzetništva jer sam svjestan razvojnih potencijala na području našega grada. Više od 6 milijuna kuna uloženo je u gospodarenje otpadom. Među prvima u regiji smo otvorili reciklažno dvorište i svakodnevno radimo na unaprijeđenu ovoga sektora. Naglasak je stavljan na infrastrukturne projekte, a s ciljem podizanja kvaliteta života naših sugrađana – rekao je Ninčević.

– Naš je grad u ovomu mandatu ugovorio projekte vrijedne preko 80 milijuna kuna sufinanciranih iz EU fondova: od 15 ugovorenih projekata 8 ih je završeno, a 74 osobe dobile su priliku za zaposlenje – istaknuo je gradonačelnik Ninčević.

– Kada govorimo u ulaganjima u prirodnu i kulturnu baštinu, izdvojio bih radove na uređenju izletišta Jadra, solinske Gradine s ljetnom pozornicom te izgradnjom Kulturnoga centra s pripadajućim trgom. Nadalje, riješeni su i imovinsko-pravni odnosi za »Glorijet« te stvoreni svi preduvjeti za početak gradnje koja započinje ovih dana, a čitav posao će biti gotov do konca godine. Od iznimne je važnosti i pokretanje izrade novoga »Plana upravljanja arheološkim područjem Salona« koji će Gradu Solinu omogućiti veći utjecaj na upravljanje i način gospodarenja Salonom – istaknuo je aktualni gradonačelnik Ninčević.

– Podsjetio bih i na važnost skore gradnje nadvožnjaka, odnosno rampe preko rotora Bilice. Ovaj primjer nam pokazuje kako je suradnja grada i Mjesnih odbora dovela do željenoga cilja – rekao je Ninčević posebno naglasivši ispravno upravljanje gradskim financijama na koje ukazuje i aktualni proračunski plus od 10.5 milijuna kuna.

– Pojedini projekti koji su se najavljivali početkom mandata u međuvremenu su dobili prenamjenu, a svakako bih izdvojio i pitanje POS-ovih stanova. Iako je Grad sve odradio što je bilo u njegovoj nadležnosti do realizacije nije došlo jer su sredstva osigurana putem Agencije znatno manja od ponuda pristiglih na tri provedene javne nabave. Smatram kako je ovaj projekt vrlo važan i planiramo iznaći novi model – naglasio je gradonačelnik Ninčević.

– Mnogo je planova za naredne četiri godine i dio programa smo već predstavili, a to su projekti koje treba realizirati do kraja.
U idućemu mandatu planiramo realizirati projekte financirane iz različitih izvora, a posebno iz EU fondova. Posljednjih godina intenzivno se radilo na edukaciji djelatnika, jer povlačenjem sredstava iz EU fondova vidimo perspektivu razvoja grada i unaprjeđenje u svakom segmentu – rekao je gradonačelnik Ninčević.

– Svim ulaganjima težimo ka pozicioniranju Solina kao turističke i prirodne destinacije. Intencija nam je digitalizacija Gradske uprave te uključivanje građana u kreiranje gradskoga proračuna. Za uspješan razvoj grada neprestano je potrebno tražiti nova rješenja. Smatram da smo kroz ove četiri godine pokazali i dokazali da iza nas stoji znanje, rad, trud, volja i potencijal za kvalitetan put prema budućnosti. To je Solin kakvog želimo i smatram da to građani prepoznaju – poručio je Ninčević.