PEDIJATRIJA – Poremećaj spavanja u djece – Parasomnije

SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ, dr. Med., spec. pedijatar

Primjeren san je vrlo važan za razvoj mozga. U primjerenom spavanju dijete se bolje razvija i fizički i neuromotorno, kognitivno. Postoji niz dokaza da je neprimjeren san tijekom djetinjstva i adolescencije povezan s kognitivnim problemima, smanjenom koncentracijom, poremećajima na emocionalnom i bihevioralnom području. Poremećaj spavanja može negativno utjecati na sazrijevanje mozga

Parasomnije obuhvaćaju neepileptičke napadaje povezane sa spavanjem. San je stanje nepokretnoga položaja tijela i reverzibilno smanjene osjetljivosti na vanjske podražaje. Tijekom sanjanja izmjenjuju se dvije faze. U NREM (non-rapid eye movement) fazi se odvija san bez snova.

Mozak se odmara i karakteriziraju ju spori, visokovoltažni valovi. Za to vrijeme se tkiva obnavljaju, mišići bolje prokrvljuju, luče se hormoni rasta, pohranjuje se energija. REM (rapid eye movement) faza je ona u kojoj sanjamo. Mozak je vrlo aktivan i izmjenjuju se brzi niskovoltažni valovi.

Da je dijete u ovoj fazi spavanja može se vidjeti po brzim pokretima očiju, mogu se javiti nevoljni pokreti mišića lica, čeljusti, frekvencije srca i disanja se mijenja i postaje ubrzana. Ova faza se ponavlja 3 do 4 puta tijekom jedne noći u razmaku od 80 do 120 minuta.

Spavanje je prirodno stanje reducirane svijesti koje se izmjenjuje sa stanjem budnosti, a ta izmjena je jedan od najvažnijih bioloških ritmova-osnovni cirkadijarni ritam. Pravilan san nužan je za sazrijevanje temeljnih moždanih funkcija, a spavanje se sve više prepoznaje kao ključni proces u neurorazvojnim procesima.

Osobe s poremećajima spavanja u ranomu djetinjstvu, u kasnijoj dobi imaju poteškoća u kognitivnim funkcijama kao i češću pojavu psihijatrijskih poremećaja. Navedeno ne iznenađuje jer se zna da od rođenja pa tijekom ranoga djetinjstva obrasci spavanja prolaze kroz značajne promjene koje uključuju postupno sazrijevanje ciklusa spavanja i buđenja, intenziviranje aktivnosti dubokoga sporovalnoga spavanja i progresivno smanjivanje udjela REM spavanja. Smatra se da je REM spavanje pokretač razvoja mozga i rane mijelinizacije u područjima senzorne obrade u fetusa i novorođenčadi te da prati putanju sazrijevanja mozga.

Primjeren san je vrlo važan za razvoj mozga. U primjerenom spavanju dijete se bolje razvija i fizički i neuromotorno, kognitivno. Postoji niz dokaza da je neprimjeren san tijekom djetinjstva i adolescencije povezan s kognitivnim problemima, smanjenom koncentracijom, poremećajima na emocionalnom i bihevioralnom području. Poremećaj spavanja može negativno utjecati na sazrijevanje mozga.

Poremećaji sna su stanja povezana s narušavanjem sna koja mogu omesti normalan rast i razvoj, emocionalno i psihološko stanje djeteta. Iako može zvučati neobično, već sasvim mala djeca mogu imati poremećaje u spavanju. Učestalost javljanja je 15 do 35 posto i to podjednako kod dječaka i djevojčica.

Postoje dvije vrste spavanja: spavanje sa sporim pokretima očiju (NREM), ortodoksno spavanje, i spavanje s brzim pokretima očiju (REM), paradoksno spavanje. Non-REM čini 75 do 80 posto od ukupnoga prospavanog vremena kod odraslih. Sastoji se od 4 faze od kojih svaka predstavlja fazu sve dubljega sna. Prolazak kroz četiri navedene faze koje slijedi REM faza događa se 4 do 7 puta noću. Djeca spavaju veći dio dana, a odrastanjem se broj sati spavanja smanjuje tako da kod nekih odraslih nestane četvrta faza spavanja.

Riječ »parasomnija« u prijevodu s grčkoga znači »blizu sna«. Ovaj se opći pojam odnosi na različite poremećaje regulacije procesa inhibicije i pobude u mozgu. Javljaju se tijekom spavanja, kao i prilikom uspavljivanja ili nakon buđenja. Liječnici prepoznaju više od 20 vrsta takvih odstupanja. U medicini se koristi i izraz »poremećaj spavanja«.

U djetinjstvu najčešći oblici parasomnije su: poteškoće pri uspavljivanju. Odlazak u krevet izaziva svojevrstan stres kod djeteta zbog odvajanja od roditelja uslijed kojega se javlja separacijska tjeskoba. Samo uspavljivanje se otežava i ako roditelj pokazuje tjeskobu ili krivnja u odnosu na odvajanje od djeteta što se danas često javlja zbog sve većega izbivanja roditelja iz kuće i kraće provedenoga vremena s djetetom.

Dijete teško zaspi, nose se, ljuljaju, pjevuši mu se, na prestanak radnji snažno protestira; traži ritual. Starija djeca odlaze roditeljima u krevet, igraju se po noći kao da je dan, gledaju TV, traže čitanje i sl. Zbunjenost nakon buđenja.

Somnambulizam (mjesečarenje) koje se pojavljuje u non-REM fazi spavanja. Počinje od 4. do 6. godine života, a najčešće je u 12. godini života djeteta. Dijete ustaje iz kreveta, hoda spavajući i poslije se ne sjeća zbivanja.

Hodanje u snu se javlja u dobi kada i noćne more. Dijete ustaje iz kreveta i izvodi niz povezanih motoričkih radnji. Stanje svijesti je suženo, dijete vam može odgovoriti na pitanje, ali nije budno te se ujutro ne sjeća događaja.

Budite uz dijete kako mu se ne bi nešto dogodilo i nježnim, tihim glasom te dodirom ga uputite u sobu. Ako je dijete već hodalo u snu, dobro bi bilo da osigurate sigurne uvjete u kući i da time izbjegnete nesreću.

Noćni strahovi (»pavor nocturnus«) povezan je s fazom spavanja prije buđenja. Dijete koje nije svjesno zbivanja oko sebe iz sna počne plakati, vrištati nerijetko uz agresivno ponašanje, ali se nakon buđenja ničega ne sjeća. zahvaćaju 1 do 6 posto djece. Počinju se javljati nakon navršenih 18 mjeseci. Noćni strah nastupa u prvoj trećini noći, kada je dijete u NREM fazi spavanja, kada ne sanja već mozak potpuno »odmara«.

Dijete je vrlo uznemireno, može plakati, ali se ne budi. Najčešće ga se ne može umiriti, ono može odbijati da ga se prigrli ili utješi. Važno je da se dijete ne budi te da se bude pored njega radi njegove sigurnosti. Potrebno je biti strpljiv i čekati da se umiri i samo zaspi. Ujutro se djeca ne sjećaju noćnih događaja pa se o tome ne treba niti pričati.

Noćne more pojavljuju se pred buđenje u REM fazi spavanja, pri čemu dijete doživljava neugodne snove (čudovišta i sl.) zbog čega se budi i sjeća se sna. Noćne more su češće i javljaju se kod 35 do 50 posto djece barem jednom. Prosječna dob pojavljivanja je 3. do 6. godina starosti djeteta. Mora nastupa u drugoj polovici noći kada je dijete u REM fazi tj. kad sanja i kad je mozak vrlo aktivan.

Dijete pokazuje veliku uznemirenost, može pričati, vikati, nakon čega se i budi. Dobro je prigrliti dijete, utješiti ga. Može mu se upaliti lampica tijekom noći i dati neka igračka koja će mu pružati sigurnost. Iako se sjeća more, dobro je ne pričati puno o njoj već mu pomoći da što lakše zaspi.

Noćno mokrenje (enureza) je nekontrolirano mokrenje noću pojavljuje se 3 do 4 sata nakon početka spavanja, uz inače urednu kontrolu mokrenja tijekom dana. Noćna enureza je najčešća između 4. i 14. godine života u gotovo svakoga desetog djeteta, češća je u dječaka uz veću učestalost u djece čiji su roditelji imali enurezu.

Škrgutanje zuba tijekom spavanja (bruksizam), govorenje u snu (somnolokvija), jutarnje glavobolje, apneja. Navedene smetnje se povezuju s patološkim sazrijevanjem cirkadijalnog sustava koji dovode do promjena u obrascu spavanje – budnost.

Pojedinačni trzaji pri uspavljivanju i sindrom nemirnih nogu pojavljuju se u prvoj fazi spavanja. Poremećaj ritmičkih pokreta se može javiti već kod beba od nekoliko mjeseci (dobro je to napomenuti pedijatru pri pregledu).

Dijete ritmički pokreće određeni dio tijela, npr. glavu ili trup. Važno je da ritmičku radnju ne zaustavljate već se pobrinite da se dijete ne može ozlijediti u krevetu. Možete dijete podragati, pustiti laganu glazbu pravilnoga ritma, u sobu staviti sat koji otkucava sekunde, tijekom dana omogućiti djetetu što više ritmički pravilnih pokreta.

Uzroci poremećaja spavanja mogu biti različiti. Organski mogu biti zbog bolesti CNS-a, gladi, kronične bolesti, bolova (uho, trbuh), poremećaja prehrane ili disanja. Vanjski uzroci mogu biti u konfliktu među roditeljima, osobnosti roditelja, preseljenju, rođenju mlađega djeteta, promjeni kreveta, temperamentu djeteta, promjeni dnevnoga ritma, izloženosti neprikladnoga sadržaja na televiziji.

Ukoliko poremećaj spavanja potraje u kontinuirano dužem razdoblju, posljedice se mogu odraziti ne samo na dijete već i na čitavu obitelj (narušena obiteljska dinamika i harmonija; obiteljski stres, depresija majke, smanjenje kognitivnih sposobnosti, emocionalni poremećaji i poremećaji ponašanja u djece; nervoza, hiperaktivnost, smanjenje pažnje, niski prag frustracije, zamjetno više ozljeda i padova, razvoj kroničnih poremećaja spavanja).

Korisno je napraviti dnevnik djetetova spavanja. Bilježite djetetove svakodnevne aktivnosti, da li je boravilo na zraku, drijemanje danju, pospanost, uzimanje lijekova, hrane, mjesto spavanja, vanjski podražaji (pogotovo neposredno prije spavanja!) i sl. Možda će vam taj način bilježenja pomoći shvatiti što ometa san vašeg djeteta.

AKTIVNOSTI U SKLOPU PROJEKTA »SPASIMO DO BIJEDE BIJEDNU MARU« UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE DON LOVRE KATIĆA – Solinska spona Klisa i Splita

SOLINSKA KRONIKA 333, 15. svibnja 2022.

Proučavanje romantične pripovijesti o nesretnoj ljubavi Turčina Adela koji je živio u Klisu i kršćanke Mare iz Splita ima za cilj upoznati učenike s djelom Luke Botića, potaknuti ih na istraživanje o povijesnim odrednicama vremena u kojemu se odvija radnja, usporediti Botićev jezik s ljubavnim narodnim pjesmama njihova zavičaja te osvijestiti moć tolerancije i prava na različitost

Poznati epski spjev »Bijedna Mara« nastao tijekom druge polovice 19. stoljeća iz pera hrvatskoga književnika Luke Botića inspirirao je učenike Osnovne škole don Lovre Katića na pokretanje projekta »Spasimo do bijede Bijednu Maru« kojega provode u sklopu programa »Čuvari baštine«, a pod pokroviteljstvom Centra izvrsnosti Županije splitsko-dalmatinske.

»Kliški uskoci« ugostili su učenike u obilasku tvrđave te im tumačili njezine zanimljivosti

Proučavanje romantične pripovijesti o nesretnoj ljubavi Turčina Adela koji je živio u Klisu i kršćanke Mare iz Splita ima za cilj upoznati učenike s djelom Luke Botića, potaknuti ih na istraživanje o povijesnim odrednicama vremena u kojemu se odvija radnja, usporediti Botićev jezik s ljubavnim narodnim pjesmama njihova zavičaja te osvijestiti moć tolerancije i prava na različitost.

U provedbi projekta, kojim koordinira profesorica hrvatskoga jezika Hrvatka Kuko sudjeluju zainteresirani učenici od 5. do 8. razreda, učenici Povijesne i Dramsko-recitatorske grupe te grupe »Mladi u očuvanju kulturne baštine«, a u njegovu realizaciju uključeni su i profesorica hrvatskoga jezika Neva Strizrep te profesor povijesti Filip Modrić.

Na popisu brojnih aktivnosti koje učenici provode u sklopu projekta našao se i posjet Tvrđavi Klis kao jednomu od lokaliteta na kojima se odvija radnja te obilazak rodne kuće Luke Botića u Splitu, šetališta koje nosi ime ovoga pjesnika i njegova spomenika na Marjanu.

Izlet u Split učenici su započeli obilaskom pjesnikove rodne kuće smještene u četvrti Dobri

Tijekom posjeta Klisu učenici su predvođeni članovima Povijesne postrojbe »Kliški uskoci« obišli tvrđavu i poslušali zanimljivo predavanje o njezinoj povijesti, a imali su priliku sudjelovati i u radionici izrade suvenira te vježbati gađanje lukom i strijelom.

Izlet u Split započeli su obilaskom pjesnikove rodne kuće smještene u četvrti Dobri te samostana u samom gradskom središtu u kojemu je Mara neko vrijeme bila zatvorena. Tom prilikom proveli su anketu s prolaznicima o poznavanju Luke Botića i njegova djela.

Uputili su se potom do Marjanskih skala, točnije do Šetališta Luke Botića, te do spomenika ovom velikom hrvatskom pjesniku smještenom pred ulazom u ZOO na Marjanu.

Posjete Klisu i Splitu učenici su iskoristili i za organizaciju natjecanja o poznavanju likova i događaja iz djela »Bijedna Mara«.

Niz projektnih aktivnosti zaključit će se učeničkim prezentacijama te snimanjem radijske emisije i video spota koji ima za cilj promovirati Botićevo djelo, otrgnuti ga od zaborava i približiti javnosti.

NAKON ČETIRI PRVENSTVENE UTAKMICE POD VODSTVOM NOVOG TRENERA TONIJA GOLEMA – Modri s Jadra još pri dnu!

SOLINSKA KRONIKA 331, 15. ožujka 2022.

Modri s Jadra su u četiri prvenstvene utakmice osvojili sedam bodova. Od tri domaće utakmice dvije su dobili, Kustošiju i Dinamno II, a neodlučno odigrali sa Osijekom II. Na jedinom gostovanju u Bijelom Brdu, poraženi su minimalnim rezultatom, 1:0

Nogometni drugoligaš Solin u drugom dijelu prvenstva, pod vodstvom novoga trenera Tonija Golema (40), miče se puževim korakom od dna prvenstvene ljestvice 2. HNL, u mirnije vode u borbi za ostanak. Prisjetimo se, prema propozicijama Ligu napuštaju tri kluba plus obvezno druge momčadi prvoligaša, Dinamo II i Osijek II. Trener Golem je momčad Solina preuzeo uoči samih priprema 7. siječnja 2022., na pretposljednjem mjestu na drugoligaškoj ljestvici.

– Možemo ostati u ligi, ne bih dolazio da mislim da ćemo ispasti. Nismo momčad za ispasti iz lige. Mene zanima samo rezultat, stoga sam tako igrao i prijateljske utakmice. Moramo stvoriti pobjedničku momčad i takve vibracije osjećam, zadovoljan sam – rekao je novi solinski strateg Toni Golem uoči početka drugoga dijela prvenstva.

Modri s Jadra su u četiri prvenstvene utakmice osvojili sedam bodova. Od tri domaće utakmice dvije su dobili, Kustošiju i Dinamno II, a neodlučno odigrali sa Osijekom II. Na jedinom gostovanju u Bijelom Brdu, poraženi su minimalnim rezultatom, 1:0. U četiri utakmice postigli su četiri pogotka, što je zasigurno nedostatno za bolji bodovni konto, ali veseli poboljšanje u obrambenom dijelu, svega tri pogotka u četiri utakmice. Nažalost, uz ne baš neka zvučna pojačanja, trener Golem nije mogao računati ni na nekoliko važnih igrača, ozlijeđenoga Stipu Pekića, te Tonija Taraša, Valentina Vujinovića i Tomislava Dadića! Uza sve to pomakli su se sa 15. na 14. mjesto, koje u ovom trenutku vodi u niži stupanj natjecanja.

PRVENSTVENI REZULTATI: Solin – Kustošija 2:1, BSK – Solin 1:0, Solin – Dinamo II 2:1, Solin – Osijek II 0:0.

REZULTATI – ŽUPANIJSKI KUP: Solin – Uskok 2:1, Omiš – Solin 1:1 (7:8/11m).

Zasigurno slijedi razdoblje važnih utakmica, prvi ispit je u Zmijavcima, zatim Opatija uz Jadro, te s vodećim dvojcem, u Varaždinu i Rudešom u Solinu!

U međuvremenu je nogometni drugoligaš Solin osnažio je svoje redove obrambenim igračem reprezentativcem Nigerije. Međunarodna dozvola za registraciju Eze Stephena, rođenog 8. ožujka 1994., pristigla je iz Nogometnoga saveza Indije, gdje je kao profesionalac igrao za Jamshedpur FC.

U skladu sa FIFA-inim Pravilnikom o statusu i transferima igrača i Pravilnikom o registraciji klubova i igrača HNS-a, igrač je slobodan i može se registrirati u statusu profesionalca za NK Solin. No, još se nije pojavio!

Redoslijed Druge HNL, nakon nepotpunoga 19. kola: 1. Varaždin 36, 2. Rudeš 31(-1), 3. Dubrava Tim kabel 30, 4. Orijent 1919 29, 5. Croatia 28, 6. Inter Zaprešić 28, 7. Juran 27, 7. Dugopolje 21, 8. Dinamo II 27, 9. BSK 27, 10. Dugopolje 26, 11. Sesvete 24, 12. Osijek II 24, 13. Cibalia 22(-1), 14. Solin 21, 15. Kustošija 18, 16. Opatija 17. (Ligu napuštaju tri kluba plus obvezno druge momčadi Dinama i Osijeka).

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Resveratrol

SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.
Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ

Crveno i crno grožđe je za razliku od bijeloga grožđa, bogato i resveratrolom, snažnim antioksidantom i oružjem u borbi za očuvanje zdravlja. Nalazimo ga u kožici grožđa, a postoje brojna istraživanja i dokazi da sprječava začepljenje arterija i potiče nastajanje korisnoga ili HDL kolesterola. Resveratrol istovremeno štiti i mozak na način da stimulira formiranje ili oslobađanje dušičnoga oksida koji pak povećava prokrvljenost mozga

Vinova loza Vitis vinifera iz porodice Vitaceae penjačica je koja doseže visinu do 15 metara. Grožđe dozrijeva od srpnja do listopada, ovisno o podneblju i vrsti vinove loze. Plod u zrelim bobama grožđa ima 20 do 30 posto šećera i vode do 70 posto. Sadrži još i flavonoide, resveratrol, vinsku, jabučnu, jantarsku i maleinsku kiselinu, a od minerala kalij, mangan, magnezij, kalcij, natrij, željezo, silicij, fosfat, jod. Sadrži još i A, B, C i P vitamine, a antocijan daje boju grožđu. Zbog velikoga sadržaja šećera zastupljenih u obliku fruktoze i glukoze, 100 g grožđa sadrži oko 75 kcal, s time da grožđani šećer za razliku od ostalih voćnih šećera vrlo brzo ulazi u krvotok. Bobice grožđa obiluju tvarima koje djeluju antioksidacijski i antikancerogeno.

Crveno i crno grožđe je za razliku od bijeloga grožđa, bogato i resveratrolom, snažnim antioksidantom i oružjem u borbi za očuvanje zdravlja. Nalazimo ga u kožici grožđa, a postoje brojna istraživanja i dokazi da sprječava začepljenje arterija i potiče nastajanje korisnoga ili HDL kolesterola. Resveratrol istovremeno štiti i mozak na način da stimulira formiranje ili oslobađanje dušičnoga oksida koji pak povećava prokrvljenost mozga. Njegova je koncentracija veća u prerađevinama grožđa, soku i vinu. Zadnjih godina brojna istraživanja su dokazala njegove mnogostruke pozitivne učinke za ljudski organizam kao kardioprotektivno, antidemencijsko, antikancerogeno, usporavanje procesa starenja, pomoć u borbi protiv suvišnih kilograma, protuupalno djelovanje. Resveratrol je zaslužan za tamnocrvenu boju grožđa i vina, akumuliran je u opni grožđa, a nalazi se i u vinu. Budući da je koncentracija resveratrola proporcionalna trajanju maceracije znatno je viši udio resveratrola u crnim vinima.

Tajna crnog vina

U sjemenkama crnoga grožđa nalaze se i tri najjača biljna flavonoida, kvercetin, antocijani i proantocijani. Ova skupina spojeva štiti krvne žile i kapilare, daje stanicama energiju osobito srčanom, ali i drugim mišićima, uravnoteženje krvni tlak te sprječava bolesti krvnih žila nastalih djelovanjem slobodnih radikala.

Resveratrol se smatra najjačim antioksidansom pronađen u prirodi čije je djelovanje 1000 posto jače od ostalih poznatih antioksidanta. Ima sposobnost vezanja i izbacivanja slobodnih radikala iz organizma štiteći ga od njihova štetnog djelovanja koji se odvija na razini molekularnih oštećenja, što pak rezultira prijevremenim starenjem organizma i podložnosti razvoja čitavoga niza bolesti.

Resveratrol djeluje kod postojećih tumora, a također i kod pred malignih stanja. Snažno je sredstvo detoksikacije i čisti krvne žile od štetnoga kolesterola i triglicerida. Proširenim venama vraća elastičnost, a koži mladenački izgled. Također znanstvena istraživanja potvrđuju i djelovanje resveratrola na stimuliranje enzima zaslužnih za produljenje životnoga vijeka.

Danas na tržištu postoji čitav spektar dodataka prehrani koji sadrže izolirane pigmente (likopen, resveratrol i sl.) iz crvenoga voća i povrća. Ipak najbolje je konzumirati voće i povrće na vrhuncu sezone sazrijevanja istih jer su tada najbogatije nutrijentima i drugim korisnim tvarima poput biljnih pigmenata, a koje zajedno sinergijskim djelovanjem imaju jače djelovanje od izoliranih. Rana jesen je vrijeme sazrijevanja grožđa i spravljanje vina i to je najbolje vrijeme konzumiranja grožđa. Crno vino uz resveratrol sadrži i polifenole koji vinu daju jačinu okusa i ključni su u procesu starenja vina. Čaša dobroga vina dnevno ima pozitivne učinke na organizam kao i grozd crnoga grožđa.

Crno vino također ima utjecaja na zdravlje ljudi, pa umjeren unos alkohola pomaže smanjivanju faktora rizika za kardiovaskularne bolesti. Jedno piće crnoga vina ima korisne učinke dok tri pića ili više imaju suprotan učinak i djeluju kao prooksidansi. Pretpostavlja se da je resveratrol koji se nalazi u sjemenkama grožđa, djelomično zaslužan za zaštitne učinke crnoga vina. Resveratrol poboljšava funkciju endotela i utječe na vazodilataciju te na taj način pomaže zaštiti čovjekov krvožilni sustav.

Francuski paradoks

Od godine 1992. nakon spoznaje fenomena da je mortalitet i učestalost kardiovaskularnih bolesti u Francuza i pored prehrane s visokim udjelom masnoće, oko 40 posto niža u odnosu na ostatak Europe (francuski paradoks), a što se objašnjava svakodnevnim unosom umjerene količine crvenoga vina, tj. aktivnosti resveratrola, isti postaje predmetom velikoga interesa za istraživače.

Resveratrol je prirodni fitoaleksin koji se sintetizira u više od 70 biljnih vrsta. Fitoaleksini su tvari koje biljke sintetiziraju kao odgovor na stresne uvjete poput mehaničkoga oštećenja, deficita vode, infekcije patogenim mikroorganizmima, UV zračenja, klimatskih promjena, prisutnosti nekih kemijskih tvari i teških metala. Resveratrol je kemijski (3,5,4′-trihidroksistilben) i mala je hidrofobna planarna molekula netopljiva u vodi, a topljiva u etanolu i DMSO. Prvi ga je izolirao Takaoka davne 1940. iz otrovnoga korijena bijele čemerike (Veratrum grandiflorum). Resveratrol je prvi puta otkriven u vinovoj lozi (Vitis vinifera) tek 1976., a u vinu 1992. Kožica i grožđane sjemenke sadrže najveću koncentraciju resveratrola (50 do 100 μg/g). Koncentracija resveratrola iznosi 0,2 do 14 mg/L u crvenim te 0,1 do 0,8 mg/L u bijelim vinima. Tijekom procesa fermentacije koncentracija resveratrola se povećava.

Ljekovito djelovanje resveratrola potvrđeno je brojnim znanstvenim studijama, a odnose se na djelovanje resveratrola na prevenciju i/ili usporavanje razvoja kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih, neurodegenerativnih, kancerogenih bolesti, na povećanju otpornosti organizma na stres, kao i na produljenju očekivanoga životnog vijeka. Resveratrol može modulirati brojne fiziološke signalne puteve na staničnoj razini. Njegovo je djelovanje ovisno o dozi te djeluje dvostruko. Pri manjim dozama resveratrol djeluje na način da pomaže oporavku stanice, što se najviše odnosi na krvožilni sustav i oporavak nakon infarkta miokarda. Pri višim dozama djeluje depresivno na kardiološku funkciju što rezultira nestabilnim redukcijskim okruženjem te povećanjem veličine miokardijalnog infarkta.

Umjerene količine

Kardioprotektivni učinci resveratrola pripisuju se brojnim farmakološkim učincima koji obuhvaćaju vazodilatacijske učinke, inhibiciju lipidne peroksidacije i sinteze eikozanoida, inhibiciju agregacije trombocita te ima antioksidacijske i protuupalne učinke. Kako je već prije navedeno kardiovaskularno djelovanje ovisi o dozi. Pri niskim dozama resveratrol smanjuje rizik od kardiovaskularnih događaja, a pri visokim dozama djeluje depresivno na kardiovaskularnu funkciju te povećava broj apoptotičkih stanica (stanice kod kojih je već programirano propadanje, tj. smrt istih). Točna granica između niske i visoke doze resveratrola nije još uvijek točno definirana, a ograničeni su i znanstveni podaci o receptorima na koje se resveratrol veže.

Resveratrol regulira mRNA ekspresiju glavnih gena uključenih u kontrolu staničnoga ciklusa, apoptoze, metastaziranja, stanične adhezije i receptorskih signalnih puteva. Iako je nekoliko kliničkih studija rezultiralo ohrabrujućim podacima o djelovanju resveratrola na smanjenje oksidacijskoga stresa i upale, očuvanje kardiovaskularnih funkcija, pojačanje kognitivnih sposobnosti, inhibiciju rasta karcinoma te na smanjenje inzulinske rezistencije u dijabetičara, još uvijek nisu točno definirani rizici i specifične preporuke za oralnu i topikalnu primjenu resveratrola.
Za razliku od statina, lijekovi protiv kolesterola, resveratrol smanjuje aterogenost čestica LDL-a smanjenjem razine oksidiranog LDL-a, te na taj način doprinosi zaštiti od ateroskleroze.

U protekciji neurodegenerativnih bolesti kao Alzheimerove, Parkinsonove ili Huntingtonove bolesti te moždane ishemije ili epilepsije dokazan je učinak resveratrola koji može prolaziti kroz krvno-moždanu barijeru. Djeluje na aktivaciju sirtuina odnosno zaštitom neurona od oksidacijskoga stresa, ishemije i apoptoze uzrokovane toksinima (glutamat i NMDA). Resveratrol povećava razgradnju nataloženih peptida i povećava ekspresiju sirtuina koji imaju važnu ulogu u zaštiti neurona od oksidativnoga stresa kao i propadanje neurona već potiče njihovo preživljavanje.

Protiv kožnih problema

Antimikrobni učinak grožđa temelji se na visokoj koncentraciji flavonoida, stilbena, fenolnih kiselina poput galne kiseline, pri tome grožđani polifenoli ne uzrokuju hemolizu ljudskih eritrocita. Smatra se da mehanizam antimikrobnoga učinka uključuje povezivanje polifenola grožđa s proteinima mikroorganizama čime se mijenja selektivna propusnost plazmatske membrane mikroorganizama. Antibakterijski učinak grožđanih polifenola obuhvaća brojne bakterije kao MRSA-u, Staphylococcus aureus, Propionibacterium acnes, Escherichia coli, Salmonella enteritidi,. Helicobacter pylori… Ekstrakt grožđanih sjemenki pokazuje veću antimikrobnu aktivnost protiv Gram pozitivnih bakterija u odnosu na Gram negativne. Učinkovit je protiv kožnih problema kao Akne vulgaris koja je najčešća kožna bolest u svijetu i pogađa 85 posto adolescenata i 10 posto odraslih ljudi. Karakterizirana je poremećajem pilosebacealne jedinice s upalnim imunim odgovorom na bakteriju P. acnes. Konvencionalno liječenje retinoidima i benzoil peroksidom često izaziva nuspojave poput iritacije kože. Resveratrol inhibira upalne markere uključene u stvaranju upalnih lezija akne. Klinička studija je dokazala potencijalnu učinkovitost resveratrola u liječenju akne vulgaris jer pokazuje značajnu inhibiciju rasta P. acnes pri 50 μg/ml, a pri koncentraciji od 100 μg/ml pokazuje kontinuiranu inhibiciju rasta.

Prema znanstvenim studijama nadalje resveratrol djeluje i protugljivično i ima antimikotički učinak prema Candidae albicans pri koncentraciji 10 do 20 μg/ml. Također je potvrđeno i antivirusno djelovanje protiv HIV-1 gdje je pri koncentraciji od 10 μM netoksičan za stanice, a reducira viralnu replikaciju 20 do 30 posto.

Resveratrol je pokazao i preventivno djelovanje na inzulinsku rezistenciju, hiperglikemiju, dijabetes tipa 2 i dislipidemiju. Primjena 5 mg trans-resveratrola dvaput dnevno kroz četiri tjedna kod muškaraca s dijabetesom tipa 2 dokazala je inzulinsku osjetljivost i značajno smanjene razine glukoze u krvi.

Zacjeljivanje rana je kompleksan i dinamični proces koji se odvija u tri faze, a najvažnije za ozlijeđene je skraćivanje trajanja faza i osiguravanje idealnoga stvaranja ožiljka. Neki istraživači ističu da antibiotici mogu odgoditi reepitelizaciju. Primjena grožđanih proantocijanidina uzrokuje stvaranje više kolagenih vlakana i rezultira kontrakcijom i zatvaranjem rana. Resveratrol ima veliki potencijal za topikalnu primjenu u liječenju dijabetičkoga stopala i dokazano je da primjena 50 mg trans-resveratrola dvaput dnevno kroz 60 dana uzrokuje smanjenje ulcerozne rane.

Antikancerogeni učinak se zapravo temelji na ideji o korištenju prirodnih tvari, koje u netoksičnim dozama za organizam, djeluju kao kemoterapija kod prekanceroznih lezija, tzv kemoprevencija. Interes za korištenjem prirodnih tvari kao potencijalne kemoprevencijske tvari je u stalnom porastu. Resveratrol predstavlja idealnu molekulu kao jaki kemoprevencijski, ali i kemoterapijski agens jer ima relativno nisku toksičnost i ograničene nuspojave. Antikancerogeno djelovanje resveratrola prvi je uočio Jang 1997. kod smanjenja broja kožnih tumora u miševa nakon topikalne primjene resveratrola. Nakon toga je broj istraživanja s resveratrolom povećan za 98 posto na svjetskoj razini. Primjena 1 do 5 mg/kg resveratrola dnevno zaustavlja rast karcinoma dojke u miševa, a brojne »in vitro« i »in vivo« studije su dokazale antiproliferacijski, antikancerogeni i kemoprevencijski učinak resveratrola na limfoidni i mijeloidni tumor; tumor dojke, prostate, kolona, pankreasa, pluća, jajnika i cerviksa te melanoma. Međutim primjena niskih doza resveratrola, poput onih u vinu nije dovoljna za takav odgovor kod ljudi. Mehanizmi antikancerogenoga djelovanja resveratrola još su uvijek nejasni, ali se povezuju s antioksidacijskim učinkom i sposobnosti neutraliziranja slobodnih radikala, na njegovo protuupalno djelovanje, na inhibiciju stanične proliferacije te inhibiciju brojnih enzima.

Antioksidativno djelovanje

Oksidacijski je stres na staničnoj razini kod ljudi povezan s kardiovaskularnim i neurodegenerativnim bolestima i čvrsto je vezan s kancerogenezom i drugim bolestima udruženim sa starenjem. Oksidacijski stres je uzrokovan viškom reaktivnih spojeva kisika. Njihov višak uključuje brojne upalne medijatore uzrokujući oštećenja staničnih membrana i lipidnu peroksidaciju nezasićenih masnih kiselina, promjene u proteinima na način da mijenja njihovu tercijarnu strukturu te promjene kod DNA. Resveratrol je antioksidant koji značajno smanjuje markere oksidacijskoga stresa te inhibira stvaranje reaktivnih spojeva kisika.

Istraživanjima je utvrđeno da se oko 70 posto oralno uzetog resveratrola apsorbira, no samo se manje količine nepromijenjenoga resveratrola mogu naći u plazmi. Tako mala biološka raspoloživost nastaje zbog njegova brzog metaboliziranja i izlučivanja primarno urinom. Najbrojniji metaboliti resveratrola kod ljudi su trans-resveratrol-3-O-glukuronid i trans-resveratrol-3-sulfat, a pokazalo se da se više od 80 posto resveratrola konjugira u resveratrol-glukuronid, dok se ostatak pretvara u resveratrol-sulfat. Također, pokazalo se da je biološka raspoloživost resveratrola u obliku glukozida (npr. piceid), a kojega ima u soku od grožđa, još manja, te da na biološku raspoloživost trans-resveratrola iz crnoga vina ne utječe hrana. Točnije, biološka raspoloživost trans-resveratrola iz vina je gotovo ista i kada se vino uzima na prazan želudac i kada se uzima s hranom. Potrebno je napomenuti da crno vino sadrži više flavonoida kvercetina od bijeloga vina koji pak poboljšava biološku raspoloživost resveratrola.

PADALINE

U mjesecu rujnu 2021. u Solinu na području Gornje Rupotine palo je 47 litara kiše po četvornom metru.

LIKOVNA SEKCIJA »UDRUGE DON FRANE BULIĆ« LIKOVNIM URACIMA OPLEMENJUJE PROSTOR – Bojama na sivilo

Nisu Vranjičani zaboravili ni na stare riječi i običaje pa su tako na jednoj klupi naslikali balaturu, na drugoj luminar, a na trećoj tiramol sa šarenom robom nanizanoj na konopu uz pojašnjenja u kojima je sadržan još čitav niz starih dalmatinskih izraza poput priše, fjake, dišpeta, kontre i drugih

Unatoč ekološkim katastrofama koje im godinama prijete Vranjičani nisu izgubili vedri duh, a ljubav prema mjestu osim riječima iskazuju i slikom, pa su tako svoju »Malu Veneciju« u zadnje vrijeme ukrasili brojnim muralima, a klupe po mjestu oslikali šarenim, veselim i romantičnim detaljima.

Mariana Grubić, slikarska dizajnerica i voditeljica likovne sekcije »Udruge don Frane Bulić«

Za ove umjetničke uratke najzaslužniji su članovi likovne sekcije »Udruge don Frane Bulić«, predvođeni voditeljicom Marianom Grubić, a svaki od njih sadrži jaku poruku i održava vedri duh stanovnika poluotoka kojega je Miljenko Smoje 70-ih godina prošloga stoljeća odabrao za snimanje scena kultnoga »Malog mista«. U sjećanje na to vrijeme, na sjevernoj strani rive, na klupi ispred kuće u kojoj se snimalo »Malo misto«, danas stoje imena Bepine i Luigija uz citate iz serije.
Tanja Munivrana i Antonija Jerković te voditeljica Mariana Grubić mjesecima su iz dana u dan smišljale nove motive, oslikavale, bojale i lakirale klupe po cijelom poluotoku, a radile su uglavnom navečer.
– U konačnici smo oslikale 75 klupa i potrošile oko 80 kila piture te isto toliko laka koje su nam osigurali Udruga i Grad Solin – govori Mariana po struci slikarska dizajnerica.

Duša »Maloga mista«

Nisu Vranjičani zaboravili ni na stare riječi i običaje pa su tako na jednoj klupi naslikali balaturu, na drugoj luminar, a na trećoj tiramol sa šarenom robom nanizanoj na konopu uz pojašnjenja u kojima je sadržan još čitav niz starih dalmatinskih izraza poput priše, fjake, dišpeta, kontre i drugih.
– Moram reći da su nam tijekom dugotrajnoga procesa oslikavanja površinâ mještani osim s idejama dolazili i s hranom i pićem tako da su se svi na neki način uključili u ovaj naš projekt i do sada smo čuli samo pozitivne komentare – govori Mariana dodajući kako imaju još puno ideja koje se nadaju realizirati.
Tu su i klupe posvećene velikanima poput Olivera, Tome Bebića, Arsena Dedića, Vice Vukova te Ljube Stipišića Delmate i njegovih vječnih stihova »Dalmatino povišću pritrujena«.
Puno je još zaslužnih pojedinaca i detalja iz vranjičke povijesti, ali i zgoda i nezgoda »Male Venecije« našlo svoje mjesto na drvenim šentadama.
Ovo je svojevrsna oda dalmatinskon načinu života i posebnostima Dalmacije – govori Mariana dodajući kako su jedan dio posvetili i pomorcima koji su obilježili povijest Vranjica, ali i mjesnim zgodama i nezgodama.

Ćakule, poezija

»Mali princ« nosi poruku za vranjičke ćakulone

– Dogodilo se da je naš mještanin zvani Beka slomija nogu pa ga je na klupi prid kućon zatekla slika Pink Panthera kojem je jedna noga u gipsu, a tu je i jedna posvećena našoj teti Mili Bugaruši koja godinama uprkos još vozi motorin. Nismo zaboravili ni naše ćakulone, oslikali smo im klupu na kojoj obično side i ispisale simboličan citat iz »Maloga princa«.– govori Mariana.
Obojali su vranjički likovnjaci i koševe za smeće, bitve i odbačene automobilske gume koje su uklopili u cijelu priču, a na nekoliko mjesta, uključujući i školsko dvorište iscrtali su polje za nekoć popularnu dječju igru cingarelu.
Nisu umjetnice zaboravile ni svoje poznate sumještane pa su tako naslikale skulpture kipara Jure Bilića, koje su svojevremeno uklonjene jer su bile od azbesta, a dobile su i poziv iz RK »Vranjica« da oslikaju klupu ispred dvorane na Bilankuši s posvetom nedavno preminulom treneru Anti Božiću Ćoniju.
Sjetile su se i pjesnika Stjepana Benzona, autora poznatih stihova: »Na kantunu kuća stoji, mala kuća ljudi moji, u njoj Ane dane broji, noći broji ljudi moji…«

Balun i Vukovar

Prostor za namjalđe u sjeni industirjskih hala oplemenjen je muralima i recikliranim, šarenim automobilskim gumama

Velebnim muralima koji se protežu od igrališta NK »Omladinca« pa sve do rive odali su počast svom klubu, vatrogascima nastradalima u velikoj tragediji na Kornatima, žrtvama grada heroja Vukovara, ali i dalmatinskim motivima, moru, brodicama i galebovima, i tu kako kažu, nije kraj.
– Već su nam upale u oko neke fasade i zidovi koji bi se dali oslikati, a mogli bi se obojati i ruzinavi stupovi javne rasvjete. Puno je posla, a malo vrimena, ali polako ili po dalmatinski, nije priša – poručila je inicijatorica svih ovih likovnih akcija, slikarska dizajnerica Mariana Grubić koja je unatoč dvokratnom radnom vremenu našla prostora i za ovaj kreativni, volonterski rad, a pridružili su joj se i drugi sugrađani kako bi zajedničkim snagama uljepšali svoje »Malo misto«.

Dvanaestorici braće u spomen

Najveći dio posla odradili su članovi likovne sekcije »Udruge don Frane Bulić«

»Ovo nije kraj, gore pogledaj, tamo piše drugo ime hrabrosti…« dio je to natpisa kojeg su članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vranjic u suradnji s članovima likovne sekcije »Udruge don Frane Bulić« ispisali na velebnom muralu oslikanomu u povodu obljetnice najveće vatrogasne tragedije u povijesti Hrvatske koja se dogodila u kolovozu 2007. na Kornatima.
– Htjeli smo na neki način odati počast našim kolegama koji su nesretno izgubili živote u toj tragediji, a budući smo nedavno izgradili ovaj ogradni zid to nam se učinilo najprikladnije – rekao je Marin Milanović, zapovjednik DVD-a Vranjic.
– Izrada murala trajala je nekoliko dana, točnije noći, jer danju je bilo toliko vruće da se pitura odmah sušila i nije se moglo radit. Najveći dio posla odradila je naša Vranjičanka Mariana Grubić, koja je sve skicirala, i članovi likovne sekcije »Udruge don Frane Bulić«, a mi smo bojali i pomagali koliko smo mogli – rekao je Milanović dodajući kako im je bio cilj da mural bude dovršen do obilježavanja 13. obljetnice 30. kolovoza.
Na muralu su uz stihove i prigodne slikovne prikaze ispisana i imena dvanaestorice tragično stradalih vatrogasaca: Dina Klarića, Ivice Crvelina, Ivana Marinovića, Marka Stančića, Gabrijela Skočića, Hrvoja Strikomana, Tomislava Crvelina, Ante Crvelina, Josipa Lučića, Karla Ševerdije, Marinka Kneževića i Ante Juričeva-Mikulina, čija je žrtva postala sinonim plemenitosti i hrabrosti potrebne za izvršavanje vatrogasnih zadataka.

OSNOVANA GRAĐANSKA INICIJATIVA S CILJEM POBOLJŠANJA ŽIVOTNIH UVJETA

Sustavno trovanje

Hale i prostori nekadašnjeg Salonita iznajmljeni raznim privatnicima izvor su sustavnoga onečišćenja, plastikom, metalom i bojama

Članovi nedavno osnovane građanske inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.« koji su 28. rujna na vranjičkoj rivi održali javnu tribinu kako bi mještane i ostale zainteresirane upoznali s problemima i ciljevima inicijative poručili su kako su predugo pasivno promatrali događanja vezana uz kvalitetu života u Vranjicu.
– Formirali smo se kako bi pokrenuli neke stvari u našem mjestu jer više nije pet do dvanaest već smo u situaciji da nam otkucava 12 sati vezano uz zagađenja i ekološku katastrofu koja nam prijeti – rekao je član inicijative Pino Ivić dodajući kako je situacija postala neizdrživa.

– Kako bismo izložili problematiku ovoga dijela Kaštelanskog zaljeva moramo početi od gorkog i za mnoge vranjičke obitelji bolnog iskustva sa »Salonitom« zbog kojega zadnjih dvadesetak godina trpimo najgore posljedice, a one nas zbog okruženja u kojemu živimo, očekuju i dalje – upozorili su članovi inicijative iznoseći sedam ključnih točaka koje predstavljaju ugrozu za lokalno stanovništvo.
– Na prvom je mjestu i dalje »Salonit«. Naime tvrtka je u stečaju, ali su hale i prostori iznajmljeni raznim privatnicima koji nas svojom proizvodnjom, plastikom, metalom i bojama, i dalje sustavno zagađuju – upozorili su navodeći kao veliku prijetnju i prostor nekadašnjega remontnog brodogradilišta oko kojeg se vode pravne bitke vezane uz koncesiju.
– U tomu neredu opet ispaštamo mi žitelji Vranjica. Tu se pjeskare brodovi na otvorenom i pali plastični otpad, gume i obojano drvo, a crni gusti dim koji je zasigurno pun dioksina i furana vjetar nosi put mjesta – upozorili su.
Veliki problem predstavlja im i skladištenje te pretovar petrol koksa i ugljena na otvorenom u Sjevernoj luci, zajedno s istovarom nafte na nepropisan način.
– Osim toga, tu s naše sjeverne strane nalaze se postrojenja »Ine« s mega tankerima koji uplovljavaju zadnjih mjeseci i iskrcavaju na terminalu Solin bez poštivanja zakonskih odredbi. Nedavno se usred nevremena jedan tanker otkačio i danima nismo mogli živjeti od smrada nafte koja se izlila u more – rekli su članovi inicijative upozoravajući i na prašenje do kojega dolazi tijekom pretovara žitarica s brodova u silose u Sjevernoj luci, ali i na dugogodišnji problem Kosice, popularnoga kupališta Vranjičana i Solinjana, na kojoj unatoč najavama još uvijek nije pokrenuta sanacija azbesta.
– Inicijativa građana želi u dogovoru s mještanima konačno stati na kraj tom nepoštivanju zaštite mora i okoliša – rekao je okupljenima član inicijative Martin Bilić, magistar morskoga prometa navodeći propise i rezolucije koje bi se trebale poštivati.
– Nismo protivnici projekata, sadašnjih i budućih, koji će donositi boljitak i nova radna mjesta, ali tražimo da poštuju sve ekološke zahtjeve i norme društveno odgovornoga ponašanja – poručili su članovi inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.« pozivajući sve stanovnike Vranjica da se ujedine u nastojanju da ovaj biser Jadrana, svoju »Malu Veneciju«, sačuvaju za buduća pokoljenja.

Vranjičani su poručili kako predugo pasivno promatraju događanja vezana uz kvalitetu života u svome mjestu

KONCEM RUJNA ODRŽANA SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA – Peroš na čelu Knjižnice

Diplomirani knjižničar Ivan Peroš djelatnik je Gradske knjižnice Solin od srpnja 2013., a na dužnost ravnatelja na mandat od četiri godine stupit će 26. studenoga ove godine, nakon isteka mandata dosadašnje ravnateljice

Solinsko Gradsko vijeće na sjednici održanoj 28. rujna prihvatilo je prijedlog imenovanja novoga ravnatelja Gradske knjižnice Solin na čijem je čelu dugi niz godina bila Karmen Borković. Na raspisani natječaj prijavilo se dvoje kandidata, Ivan Peroš i Nada Topić, a Upravno vijeće Knjižnice jednoglasno je izabralo Ivana Peroša te isti prijedlog uputilo gradskim vijećnicima koji su ga usvojili većinom glasova.
Diplomirani knjižničar Ivan Peroš djelatnik je Gradske knjižnice Solin od srpnja 2013., a na dužnost ravnatelja na mandat od četiri godine stupit će 26. studenoga ove godine, nakon isteka mandata dosadašnje ravnateljice.

Rad DV »Cvrčak«
Uz izbor ravnatelja Gradske knjižnice na dnevnom redu 25. sjednice Gradskoga vijeća našao se i prijedlog izvješća o radu Dječjeg vrtića »Cvrčak« Solin za pedagošku godinu 2019./’20. koja je prema riječima ravnateljice vrtića Anđele Biuk, zbog izvanredne situacije izazvane pandemijom koronavirusa bila znatno drugačija od prethodnih godina.
– Sukladno uputama Stožera civilne zaštite vrtić su od 16. ožujka kada je zbog pandemije obustavljen rad predškolskih i školskih ustanova u cijeloj Hrvatskoj, pohađala samo ona djeca koju roditelji nisu mogli na drugi način zbrinuti i u tom trenutku smo imali 18 djece u svim našim vrtićkim skupinama. Redovni rad vrtića pokrenut je 20. svibnja kada smo u skladu sa svim epidemiološkim preporukama ponovno otvorili sve vrtićke skupine – izvijestila je ravnateljica Biuk napominjući kako se za vrijeme nemogućnosti redovnoga rada odvijao poseban program pod nazivom »E-vrtić u partnerstvu s roditeljima« koji je imao za cilj održavanje kontinuirane komunikacije između svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa.
– Poseban naglasak stavljen je na komunikaciju između odgojitelja i stručnih suradnika s roditeljima koji su odlično prihvatili ovakav program suradnje – rekla je ravnateljica napominjući kako se zbog navedene situacije nisu realizirale neke od tradicionalnih vrtićkih manifestacija.

Manifestacije i razdvajanje Ustanove
– Uspjeli smo realizirati dječje mačkare i manifestaciju tradicijskih igara »Maja Matas – Oklen si dite?« dok su dječja olimpijada i Dani dječjeg vrtića »Cvrčak« otkazani – izvijestila je ravnateljica.
Vijećnik Marin Matijević osvrnuo se na činjenicu da je i ove godine velik broj djece ostao neupisan u dječje vrtiće stoga ga je zanimalo upisuju li se u vrtiće na području grada Solina djeca sa spornog područja na kojem još uvijek nisu riješene granice između grada Solina i općine Klis.
– Osim toga, zanima me kada se planira provesti već najavljeno razdvajanje vrtićke ustanove – pitao je vijećnik Matijević.
Ravnateljica je istaknula kako djeca s područja grada Solina imaju prednost pri upisu u solinske vrtiće u odnosu na djecu s područja okolnih općina Klis, Muć i Dugopolje, međutim djeca čiji roditelji imaju prebivalište na spomenutom spornom području ostvaruju iste uvjete za upis u solinske vrtićke kuće kao i djeca roditelja koji žive na solinskim adresama.
Na pitanje vezano uz razdvajanje vrtićke ustanove odgovorio je gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je izvijestio vijećnike o sastanku kojega je prije mjesec dana održao s predstavnicima općina Klis, Muć i Dugopolje, koje djeluju pod okriljem DV-a »Cvrčak«, a vezano upravo uz mogućnost razdvajanja.
– Predstavnici općina u načelu su suglasni da se pokrene postupak razdvajanja i on bi se mogao realizirati do kraja ove pedagoške godine – najavio je gradonačelnik napominjući kako je Grad Solin u situaciji da bi zbog broja djece i sam već mogao imati dvije vrtićke ustanove.

VIJEĆNIČKA PITANJA

Kockarnica uz školu, nered na Izvoru

Rubriku vijećničkih pitanja otvorio je predsjednik Gradskoga vijeća Renato Prkić (HDZ) iznoseći inicijativu da se ispita mogućnost osnivanja podružnice Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije na području grada Solina.
Vijećnik Goran Milavić (NLM) zatražio je da Nogometni klub Solin zbog visine proračunskih sredstava koja se ulažu u njegovo djelovanje, podnese financijski izvješaj Gradskom vijeću. Osim toga apelirao je da se, u cilju reguliranja brzine, u Ulici Put mira postave ležeći policajci o kojima je do sada više puta bilo govora.

»Voćkice« uz školu
Vijećnicu Ivanu Sedlar (HDZ) zanimalo je što je Grad poduzeo po pitanju otvaranja automat kluba u neposrednoj blizini Osnovne škole don Lovre Katića. Uz to ponovno je iznijela problem donjega dijela Držićeve ulice, u naselju Priko vode koji je u lošem stanju.
– Nedavno je gornji dio ove ulice postao jednosmjeran što je povećalo promet u donjemu dijelu koji je i dalje dvosmjeran pa se stvaraju velike gužve. Postoji li mogućnost da se u cijeloj ulici uvede režim jednosmjernoga prometa pa da dobijemo svojevrsni kružni tok oko zgrade – pitala je vijećnica Sedlar nakon čega ju je predsjednik Gradskoga vijeća uputio na slanje pisanoga zahtjeva s prijedlogom novoga prometnog rješenja kako bi Gradsko vijeće na jednoj od idućih sjednica moglo raspraviti o navedenoj mogućnosti.
Odgovor na pitanje vezano uz otvaranje automat kluba pored OŠ don Lovre Katića dao je gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je izvijestio vijećnike kako su nakon održane konferencije za medije, na kojoj je Grad izrazio svoje protivljenje otvaranju ovoga objekta, gradske službe uputile zahtjev nadležnim tijelima da se ispitaju sve dozvole izdane za navedeni klub.
Predsjednik Gradskoga vijeća zatražio je da se ispita može li Grad unijeti izmjene u Prostorni plan te na taj način spriječiti otvaranje automat klubova i kockarnica na određenim područjima.
Vijećnik Niko Režić (Bolji Solin) ponovio je zahtjev iznesen na prošloj sjednici vezano uz nužnost ograđivanja dječjega igrališta u naselju Sveti Kajo, preko puta crkve Sv. Anastazija, dok je vijećnik Marin Matijević (nezavisni) iznio potrebu tiskanja novoga plana grada jer u postojećem nisu sadržane novoformirane ulice.

Nedostatak policajaca
Vijećnik Mario Jaman (SDP) predložio je da se na jednu od sljedećih sjednica Gradskoga vijeća pozove načelnik Policijske postaje Solin kako bi se u direktnom kontaktu s njim razgovaralo o stanju sigurnosti na području grada.
– U svim kontaktima s policijom vezano uz potrebu određene intervencije dobijem odgovor kako nemaju dovoljno djelatnika koji bi obilazili teren, pa me zanima kada bi solinska Policijska postaja, s obzirom na područje koje pokriva, mogla prijeći u višu kategoriju te samim time dobiti veći broj djelatnika – pitao je vijećnik Jaman koji se požalio i na rad komunalnoga redarstva, točnije na činjenicu da se unatoč svim aktivnostima koje je Grad do sada poduzeo, na određenim lokacijama stvaraju gomile nelegalno odbačenoga smeća, posebno na prostorima oko kontejnera.
Gradonačelnik je vezano uz rad Policijske postaje Solin izvijestio vijećnike kako bi se uskoro trebala dovršiti energetska obnova zgrade Policijske postaje Solin, nakon čega slijedi uređenje interijera.
– Tijekom nedavno održane video konferencije u kojoj su osim mene sudjelovali načelnici općina Klis, Muć i Dugopolje, župan splitsko-dalmatinski, načelnik PP Solin i glavni načelnik policije dogovoreno je kako će Grad Solin, spomenute općine i SDŽ osigurati dio sredstava potrebnih za uređenje interijera. Riječ je o iznosu od oko 900 tisuća kuna u kojem će Grad Solin sudjelovati sa 150 tisuća, tri navedene općine svaka sa po 50 tisuća, a Županija s 200 tisuća kuna. Preostali dio osigurat će Ministarstvo unutarnjih poslova – rekao je gradonačelnik dodajući kako se i tom prilikom raspravljalo o malomu broju policijskih službenika koji pokrivaju ovo izuzetno veliko područje te je od strane glavnoga načelnika policije najavljen dolazak nekoliko mladih policajaca koji bi uskoro trebali izaći s Akademije.
– Kada je u pitanju gomilanje smeća uz kontejnere moram reći kako su nakon akcije organiziranog odvoza, na četiri lokacije postavljene nadzorne kamere te da ćemo nastaviti s uspostavom video nadzora, ali i sa sankcioniranjem prekršitelja – najavio je gradonačelnik.

Gomile smeća i nered na Izvoru
Vijećnik Josip Marković (HDZ) upozorio je kako se na dijelu puta koji vodi od Šukice do Ulice Marka Marulića, kao i na makadamskom parkiralištu pored ribogojilišta, nakon kiša stvaraju velike lokve. Osim toga apelirao je da se u Ulici Blage Zadre postavi rasvjeta te da se razmisli o drugom načinu usporavanja prometa kroz Ulicu Gašpina mlinica jer postojeći uspornici ne ispunjavaju svoju funkciju, a izazivaju dodatnu buku.
Vijećnica Dolores Jaman (SDP) ponovno je upozorila na nered koji vlada na području oko izvora Jadra na kojemu je sve više posjetitelja i smeća.
– Već sam na jednoj od proteklih sjednica iznijela ovaj problem, pa me zanima što je Grad u međuvremenu poduzeo po pitanju njegova rješavanja – pitala je vijećnica Jaman.
Gradonačelnik je izvijestio vijećnicu da je izdan nalog za postavljanje »tajmera«, odnosno vremenskih prekidača, kako bi se u večernjim satima gasila rasvjeta te na taj način spriječilo veće okupljanje uz Izvor.
– Osim toga kontaktirao sam policiju kako bi se povećali nadzori u ovomu dijelu grada, a i naš komunalni izvidnik ima nalog da intenzivnije obilazi ovo područje – rekao je gradonačelnik.

Zemljište na kojemu se gradi novi poslovni centar u Rupotini formirano je višegodišnjim nasipanjem potoka

Neprikladan teren
Vijećnik Davor Mikas (Bolji Solin) zatražio je pismeno izvješće vezano uz poslovni centar u Rupotini, točnije uz stabilnost tla na kojem se gradi budući objekt.
Uz to zanimalo ga je na kojoj je lokaciji planirana izgradnja drugog solinskog reciklažnoga dvorišta te što je Grad poduzeo po pitanju uređenja Poslovnog centra Priko vode.
Prema riječima predsjednika Gradskoga vijeća Renata Prkića za lokaciju drugoga reciklažnog dvorišta određen je prostor parkirališta Županijske uprave za ceste u industrijskoj zoni Karabaš.
Na stanje Poslovnog centra Priko vode osvrnuo se dogradonačelnik Ivica Rakušić ističući kako je dio vlasnika prostora zainteresiran za unapređenje Centra te da će Grad i ubuduće poduzimati sve što je u njegovoj moći da se to konačno riješi.

ZAPOČELA SVEČANA PROSLAVA 200. GODINA ARHEOLOŠKOGA MUZEJA U SPLITU – Muzejska iskra nacionalne svijesti –

Neosporna je činjenica kako je Arheološki muzej u Splitu izrastao u veliku instituciju, a upravo takve institucije potpomažu i »nose« državnost. Institucionalno pak odupiranje obrascu devastiranja pod krinkom napretka nekoga sustava, »napretka« koji je dolazio iz društvenih slojeva čijim se namjerama nije bilo lako oduprijeti nerijetko je završavalo štetno po integritet kulturne te degradaciju prirodne baštine

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara pozdravio je uzvanike na otvaranju izložbe u Marmontovoj ulici

Svečana proslava 200. obljetnice rada Arheološkog muzeja u Splitu, najstarijega muzeja u Hrvatskoj započela je u subotu 22. kolovoza otvorenjem izložbe fotografija »Salona« autora Vicka Vidana u splitskoj Marmontovoj ulici, a nastavljena prigodnim programom u vrtu Arheološkoga muzeja koncertom opernih arija prvakinje opere HNK Split Terezije Kusanović te »Papandopulo« kvarteta.
Otvorenju Vidanove izložbe i programa u Muzeju uz ministricu kulture i medija dr. sc. Ninu Obuljen Koržinek kao izaslanice predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, nazočili su župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, te domaćin manifestacije ravnatelj Arheološkoga muzeja dr. sc. Ante Jurčević, uz druge cijenjene goste. Izložba fotografija o Saloni djelo je eminentnoga splitskoga fotografa poznatoga po radu na urbanim krajolicima i arhitekturi. Vicko Vidan radeći kao fotoreporter u Slobodnoj Dalmaciji i Vjesniku, poznavanje fotografije dodatno je istančao na Istituto Europeo di design u Milanu studirajući smjer fotografije. Vidan često surađuje s hrvatskim muzejima i galerijama, a fotografiju predaje kao stručni suradnik na Umjetničkoj akademiji u Splitu.

 

Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek u svojstvu izaslanice predsjednika Vlade Andreja Plenkovića naglasak je stavila na dosege muzeja kao državne ustanove

Raskoš mediteranske baštine
Obraćajući se nazočnima u nastavku programa proslave u vrtu Arheološkoga muzeja u Splitu ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek u svojstvu izaslanice predsjednika Vlade Andreja Plenkovića zahvalila je svima koji su pridonijeli radu i razvoju Muzeja te istaknula kako iza svake ustanove stoje ljudi – ravnatelji, zaposlenici, vanjski suradnici i posjetitelji koji Muzeju daju legitimnost postojanja i razlog za kontinuirano poboljšavanje.
– Arheološki muzej u Splitu rastao je i razvijao se u srcu Mediterana u gradu-spomeniku upisanom na svjetski popis kulturne baštine, gradu-kolijevci Marulićeve Judite, baštineći raskoš mediteranske prirode i duha – rekla je ministrica istaknuvši kako dvije stotine godina kontinuiranog djelovanja dovoljno govore o kvaliteti i dosezima rada u području kulture, kulturne baštine, arheologije i muzeologije ove ustanove.

Velika nacionalna obljetnica
Zahvaljujući nazočnima koji su unatoč epidemiološkoj situaciji uveličali proslavu, ravnatelj Muzeja dr. sc. Ante Jurčević uputio je zahvale i svim nadležnim institucijama koje sudjeluju u obilježavanju jedinstvenoga jubileja kako za djelatnike muzeja tako i za lokalnu te hrvatsku nacionalnu kulturu.
– Danas obilježavamo dvije stotine godina od dekreta Dalmatinske vlade u Zadru kojim je na današnji dan utemeljen naš muzej.
To je velika, pa i opterećujuća obljetnica. Sve što je dovelo do toga dekreta započelo je posjetom cara Franje I. u svibnju 1818. Dioklecijanovoj palači i Saloni.
Današnje je obilježavanje samo početak proslave koja se proteže sve do listopada sljedeće godine kada će biti dvije stotine godina od prvih istraživanja koja je organizirao naš muzej u Saloni – istaknuo je ravnatelj Jurčević.
Govoreći upravo o povijesti istraživanja ravnatelj je najavio dvije izložbe. Prva od njih u prosincu ove godine predstavit će rezultate stogodišnjih istraživanja antičkog grada Ise, današnjeg Visa, dok će ona u listopadu sljedeće godine prikazati nevjerojatnih, dvije stotine godina sustavnih istraživanja u Saloni, i srednjovjekovnom Solinu.

Nino Švonja, kustos Epigrafičke uzvanike je proveo kroz stalni postav Areološkoga muzeja

– Vremenski period kontinuiranoga rada ne govori dovoljno o stvarnomu značenju postojanja i djelovanja muzeja. Najveća vrijednost Arheološkoga muzeja u Splitu su bili i ostali njegovi djelatnici, a posebno istaknuti pojedinci koji su postali članovi akademija, sveučilišni profesori te nositelji domaćih i stranih odlikovanja. Oni su svojim radom doprinijeli boljem razumijevanju bitnih povijesnih promjena na ovome prostoru od prapovijesti, razdoblja grčke kulture, kao i razdoblja antike koja je na ovom prostoru uspostavila svojevrsnu civilizacijsku platformu. Razjasnili su i na njoj niklo ranokršćansko razdoblje, kao vjersko civilizacijsku komponentu te materijalnim dokazima razbistrili pojedinosti o dolasku Hrvata – naglasio je Jurčević.

Muzej kao čuvar i pokretač
Govoreći nadalje o Muzeju u ovome kontekstu ravnatelj je naglasio kako je očito da je riječ o ustanovi čije su se programske i unutrašnje kadrovske mijene uvijek odražavale na život i događaje u lokalnim zajednicama gdje je muzej bio prisutan, organizacijski-ustrojno ili terensko-istraživački. Osnutak i djelovanje Arheološkog muzeja Jurčević je tako prepoznao i kao svojevrsnu iskonsku iskru nacionalne svijesti, pa i općenacionalnoga preporoda.
– Iz slojevitosti podataka koji se nalaze u arhivskim dokumentima Muzeja iščitava se općekulturna uloga koju je imao u svojoj povijesti, nekada manja, ali ponekad doista velika i značajna. Ono što je zajedničko i što se može iščitati iz svih tih dokumenata i što bismo danas mogli nazvati misijom Arheološkoga muzeja u Splitu jest neprestano opiranje kontinuiranoj devastaciji kulturne i prirodne baštine.
Slikovitije rečeno – danas slavimo 200 godina opiranja Arheološkog muzeja u Splitu toj i takvoj baštinskoj razgradnji – izričito je naglasio ravnatelj Jurčević.

Dr. sc. Ante Jurčević ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu

Država i institucija
Neosporna je činjenica kako je Arheološki muzej u Splitu izrastao u veliku instituciju, a upravo velike institucije potpomažu i nose državnost. Institucionalno pak odupiranje obrascu devastiranja pod krinkom napretka nekoga sustava, »napretka« koji je dolazio iz društvenih slojeva čijim se namjerama nije bilo lako oduprijeti nerijetko je završavalo štetno po integritet kulturne te degradaciju prirodne baštine. Govoreći stoga o stoga društvenoj ulozi Muzeja ravnatelj Jurčević je naglasio:
– Arheologija ne djeluje samo zato da bi otkrića prilagala sveukupnoj zbirci znanja, i da bi se to znanje dijelilo kroz sustav obrazovanja, nego da ljude čini samosvjesnijima o njihovim ishodištima i temeljima. Stoga arheološka nalazišta nisu samo mjesta izučavanja i zaštite starina, nego je njihova svrha da pozivaju posjetitelje i pružaju im specifično iskustvo, kako o predmetima koji govore o prošlosti, tako i o samoj organizaciji ljudskoga života na lokacijama koje se istražuju – rekao je Jurčević.
Zaključujući svoj »memento« suvremene institucionalne arheologije ravnatelj Jurčević je iznio u pogled u budućnost naglasivši kako će među temeljnim nastojanjima budućega djelovanja Muzeja jednako i neodvojivo biti sustavno poticanje i unapređenje društvene svijesti o značaju kulturne i prirodne baštine.
– To podrazumijeva znatno aktivniji i angažiraniji rad Muzeja, kako na samostalnim tako i na projektima koji su već započeli ili su u pripremi, u sklopu Splitsko-dalmatinske županije te gradova, Splita, Solina i Visa, uz sudjelovanje i kolega iz drugih muzeja, fakultetskih ustanova, konzervatora, turističkih zajednica i udruga za očuvanje baštine – zaključio je ravnatelj Jurčević.

Proslava velike obljetnice nastavlja se nizom manifestacija

Program proslave nastavio se kroz koncertnu večer u kojoj su nastupili mezzospranistica Terezija Kusanović uz pratnju violinistice Ane Bubalo, klarinetista Jure Šaban-Stanića i pijanista Zorana Velića.
Nastupom »Papandopulo« kvarteta, ansambla sastavljena od četvorice renomiranih saksofonista: sopran saksofonista Nikole Fabijanića, alt saksofonista Gordana Tudora, tenor saksofonista Gorana Jurkovića i bariton saksofonista Tomislava Žužaka zaključena je slavljenička večer jedne od temeljnih institucija nacionalne kulture.

Prigodna marka
U čast 200. obljetnice osnutka splitskoga Arheološkog muzeja Hrvatska pošta pustila je u optjecaj novu prigodnu poštansku marku s motivom sarkofaga Dobrog pastira koji potječe iz Solina, iz 4. stoljeća, a autor marke je Duje Šegvić, dizajner iz Splita.

Mario MATIJEVIĆ

Foto: ARMUS

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću