SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.

Piše: Mario MATIJEVIĆ
Fotografije: Tonći SESER, Solinska kronika

Znanstvenim skupom »Salona između Sredozemlja i Panonije« te otvaranjem izložbi »Vis-à-Vis 200. Arheološka baština otoka Visa«, »U temeljima hrvatske arheologije«, te »Krajolici i spomenici zadarskoga područja krajem 19. i početkom 20. stoljeća u istraživanjima prof. dr. Luke Jelića« obilježena je 200-ta obljetnica od osnutka Arheološkoga muzeja u Splitu i 200-ta obljetnica početka sustavnih arheoloških istraživanja u Saloni. U sklopu znanstvenoga skupa održan je i okrugli stol na temu »Budućnost Salone«

ZNANSTVENI SKUP »SALONA IZMEĐU SREDOZEMLJA I PANONIJE«

Solin, arheološko ishodište i središte

Najveći dio predavanja posvećen je novijim arheološkim istraživanjima u Saloni, ali i lokalitetima sa širega solinskog, sinjskog, imotskog i dubrovačkog područja te istraživanja na otocima Braču, Hvaru, Visu, Biševu i Korčuli te u Podunavlju

Arheološki muzej u Splitu i Hrvatsko arheološko društvo organizirali su pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, Splitsko-dalmatinske županije, Gradova Splita, Solina i Visa, JUK Zvonimir Solin te splitske i solinske Turističke zajednice znanstveni skup pod nazivom »Salona između Sredozemlja i Panonije«. Skupom je obilježena 200-ta obljetnica od osnutka Arheološkoga muzeja u Splitu i 200-ta obljetnica početka sustavnih arheoloških istraživanja u Saloni.

Na samomu skupu koji se od 11. do 15. listopada održavao u solinskomu hotelu »Salona palace« sudjelovalo je oko 200 arheologa, povjesničara umjetnosti i povjesničara, a održano je 50 predavanja.

Najveći dio predavanja posvećen je novijim arheološkim istraživanjima u Saloni, ali i lokalitetima sa širega solinskog, sinjskog, imotskog i dubrovačkog područja te istraživanja na otocima Braču, Hvaru, Visu, Biševu i Korčuli te u Podunavlju.

Svečanomu otvorenju samoga skupa uz predsjednicu Hrvatskoga arheološkoga društva dr. sc. Jacqueline Balen, muzejsku savjetnicu u Arheološkomu muzeju u Zagrebu, dr. sc. Antu Jurčevića, ravnatelja Arheološkoga muzeja u Splitu, Stipu Čogelju, zamjenika župana Splitsko-dalmatinske županije i Ivicu Rakušića, zamjenika gradonačelnika grada Solina nazočili su brojni drugi uzvanici i cijenjeni predavači.

Obraćajući se nazočnima u svojim su uvodnim govorima predsjednica dr. Balen kao i ravnatelj dr. Jurčević istaknuli važnost održavanja znanstvenoga skupa kao i popratnih manifestacija u povodu obilježavanja navedenih obljetnica, ali i bitnoga, gotovo prekretničkoga trenutka za samu Salonu i njezinu budućnost.

Predavanja na skupu koja će u vidu znanstvenih radova biti objavljena u zasebnomu izdanju kod nazočnih su pobudila popriličan interes što se dalo uočiti i u razvoju nekih rasprava koje su uslijedile nakon samih predavanja. Zatvaranjem znanstvenoga skupa stručna i šira javnost ostaju u iščekivanju izdanja u kojemu među 50 predavanja posebnu cjelinu čine 24 koja se izravno tiču Salone i Solina.

OKRUGLI STOL »BUDUĆNOST SALONE«

(Ne)sretna Salona

Nakon zadnjega ciklusa predavanja u sklopu znanstvenoga skupa u četvrtak 14. listopada održan je okrugli stol pod nazivom »Budućnost Salone« na kojemu su u ime Ministarstva kulture sudjelovali dr. sc. Tatjana Lolić, načelnica Sektora za konzervatorske odjele i inspekciju Uprave za zaštitu kulturne baštine, glavni konzervator mr. sc. Zoran Wiewegh, te pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu dr. sc. Radoslav Bužančić. Gradonačelnik grada Solina Dalibor Ninčević i Jelena Stupalo direktorica Turističke zajednice grada Solina, zatim predsjednica Hrvatskog arheološkog društva dr. sc. Jacqueline Balen, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu dr. sc. Miroslav Katić, Arheološkog muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević te Muzeja grada Kaštela Ivan Šuta, kao i predstavnica Umjetničke akademije u Splitu, doc. dr. sc. Miona Miliša, konzervatorica-restauratorica Voditeljica odjela za konz.-rest. arheološke baštine, predstavnici privatnih arheoloških tvrtki Vedran Katavić i Anita Penović.

Osim iznošenja dosadašnjih (ne)poznatih dostignuća glede pitanja upravljanja Salonom i istoimenoga pokrenutoga plana, nazočni su po prvi puta javno progovorili i o bitnim problemima pred kojima se Salona, njezini lokaliteti, a time i čitava hrvatska arheološka baština pa i sama arheologija nalaze.

Novost kojom se pak naziru (nekakvi) pozitivni pomaci po pitanju zaštite salonitanskih arheoloških lokaliteta iznio je glavni konzervator mr. sc. Zoran Wiewegh koji je nazočnima predstavio plan proširenja zona zaštite, a koji je između ostaloga potaknut i najnovijim senzacionalnim arheološkim otkrićima na lokalitetu Bugarevo, jugozapadno od Gospina otoka.

Rasprava koju je moderirala Jagoda Mardešić iz arheološkoga muzeja u Splitu uz naglasak na nužnu i hitnu zaštitu arheoloških lokaliteta koji se nalaze južno od Zaobilaznice, ali kao i onih koji kroz Kliško polje vode od Salone prema Klisu izazvala je brojne upite kod nazočnih stručnjaka. Štoviše brojni upiti, prijedlozi i kritike ukazali su na nužnost preispitivanja odnosa prema Saloni i arheološkoj baštini općenito počevši od samoga Ministarstva kulture pa do najizravnijih dionika, lokalnoga stanovništva.

OTVORENJE IZLOŽBE »VIS-À-VIS 200. ARHEOLOŠKA BAŠTINA OTOKA VISA«

Otok i Muzej

Na programu obilježavanja arheološko-kulturnih obljetnica našla se i izložba »Vis-à-Vis 200. Arheološka baština otoka Visa« koja je svečano otvorena 12. listopada.

Izložba predstavlja preko 750 odabranih spomenika Arheološkog muzeja u Splitu, pronađenih na području otoka, grada Visa jednoga od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj. Raznorodni predmeti (natpisi, skulpture, vaze i druge keramičke posude, terakote, nakit, oružje, oruđe, novac) svjedoče o najranijim tragovima života na otoku, od pretpovijesti do ranog srednjeg vijeka. S naglaskom na grčki grad Issu i njen dinamični razvoj tijekom razdoblja helenizma, izložba kroz višestruke cjeline tematski razrađuje pretpovijesno razdoblje i prve kontakte s Grcima, isejsko gospodarstvo, svakodnevicu, novac, pogrebne običaje, rimske (carske) skulpture te razdoblje kasne antike i srednjeg vijeka na otoku.

Na svečanom otvorenju, ravnatelj Ante Jurčević je u pozdravnom govoru zahvalio svima koji su pružili potporu organizaciji i održavanju izložbe, a posebno je zahvalio svim autorima, djelatnicima i suradnicima koji su sudjelovali u pripremama i postavljanju. Jurčević je rekao kako je izložba prigoda da se na jednome mjestu prikupi i pokaže bogatstvo isejske ostavštine jer je neprocjenjiva važnost antičke Isse, ali i općenito starije viške baštine, kulturnoj i gospodarskoj povijesti današnje Hrvatske.

– Maleni grad, osnovan u 4. stoljeću prije Krista, nalazio se na samoj periferiji grčkoga svijeta, ali je iznimno važan za naše jadranske prilike – rekao je Boris Čargo, jedan od autora izložbe, istaknuvši kako izložba nije samo o Issi već o čitavom otoku jer izložena arheološka baština prikazuje svu ljudsku djelatnost od neolitika do kasne antike i srednjovjekovnoga razdoblja.

Svečano otvarajući izložbu, a naglašavajući njezinu važnost i impresivnost akademik Nenad Cambj, jedan od bivših ravnatelja Muzeja i poznati istraživač Isse istaknuo je kako Vis nikada nije bio prezentiran na tako obiman način.

Svi odabrani eksponati iz fundusa Arheološkog muzeja u Splitu, pronađeni su mahom u zaštitnim ili sustavnim arheološkim istraživanjima, te rekognosciranjima otoka, grada Visa. Neki izlošci su nabavljeni donacijama ili otkupima iz privatnih zbirki građana gotovo od samih početaka muzejskog djelovanja.

Predstavljajući posjetiteljima isejske spomenike, ovom izložbom istaknut je dva stoljeća dugi rad i tradiciju Arheološkog muzeja u Splitu koji kontinuirano skrbi o zaštiti bogate viške arheološke baštine.

IZLOŽBA »KRAJOLICI I SPOMENICI ZADARSKOG PODRUČJA KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA U ISTRAŽIVANJIMA PROF. DR. LUKE JELIĆA«

Vranjic-Zadar-Split

Otvaranjem izložbe »Krajolici i spomenici zadarskog područja krajem 19. i početkom 20. stoljeća u istraživanjima prof. dr. Luke Jelića« u Muzeju Hrvatskih arheoloških spomenika zaključene su solinsko-splitske arheološke svečanosti.

Izložbu koja je nastala u suradnji djelatnika Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru i Arheološkoga muzeja Zadar: dr. sc. Martine Dubolnić Glavan, Roberta Maršića, prof., i mr. sc. Majde Dadić te je popraćena katalogom autora Martine Dubolnić Glavan i Roberta Maršića otvorio je akademik Nenad Cambj u ime Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru.

Akademik Cambj je prigodno govoreći o važnosti života i rada don Luke Jelića za nacionalnu arheološku i povijesnu znanost podsjetio i na neke epizode iz njegova života, poglavito one vezane uz njegova ujaka don Franu Bulića i znanstveno istraživanje pitanja porijekla svetoga Dujma.

Obraćajući se nazočnima autori izložbe su istaknuli kako se početci arheološke i povijesne znanstvene djelatnosti na području Hrvatske, posebno Dalmacije, nezaobilazno se vezuju za lik i djelo prof. dr. Luke Jelića (1864. – 1922.). Taj istaknuti arheolog, povjesničar, prirodoslovac, kulturni djelatnik, svećenik i planinar, najplodniji period svojeg znanstvenog djelovanja proveo je na zadarskom području.

Studijskom izložbom predstavljeno je istraživačko, znanstveno i kulturno djelovanje kojim je Luka Jelić zadužio Zadar, Nin, Biograd na Moru te općenito šire zadarsko područje.

Izložena je do sada nepoznata ili nedovoljno poznata dokumentacija, krajolika i spomenika sa šireg zadarskog područja s kraja 19. i početka 20. st. koju je izradio Luka Jelić prema najnovijim znanstvenim i metodološkim standardima.

Spomenuta građa, koja svjedoči o njegovu životu, izobrazbi ili znanstveno-istraživačkome radu (diplome, pisma rukopisi, terenski dnevnici, fotografije, tehnička dokumentacija, itd.) potječe iz bogate arhive pohranjene u Arheološkom muzeju u Splitu.

Sličan sadržaj:

U GALERIJI »ZVONIMIR« OTVORENA IZLOŽBA U POVODU 200 GODINA SUSTAVNIH ISTRAŽIVNJA SALONE »U TEMELJIMA HRVATSKE ARHEOLOGIJE« – Snaga salonitanskoga korijenja ZAPOČELA SVEČANA PROSLAVA 200. GODINA ARHEOLOŠKOGA MUZEJA U SPLITU – Muzejska iskra nacionalne svijesti – STUDENTI UMJETNIČKE AKADEMIJE U SPLITU NA TERENSKOJ NASTAVI PO SOLINSKIM LOKALITETIMA – Restauratori, Salona i »rasturatori« SOLINSKO KULTURNO LJETO: »SOLIN JAZZ FAIR« – Triada kraj Jadra