IZLOŽBA »SAKRALNA TEMATIKA JOZE KLJAKOVIĆA – FRESKO SLIKARSTVO« ZAGREBAČKE MEMORIJALNE ZBIRKE KORAK JE U NOVI ZAJEDNIČKI PROJEKT – Kljakovićeve solinske boje
SOLINSKA KRONIKA 321, 15. svibnja 2021.
Priredio: Mario MATIJEVIĆ
Tekst: Lidija FIŠTREK
Fotografije: Goran VRANIĆ
Autorica izložbe, Lidija Fištrek, kustosica Zbirke istaknula je u katalogu kako je izložbeni program osmišljen za mjesec prosinac pandemijske 2020. tek kratak uvid stručnoj i široj javnosti u sakralnu tematiku i fresko tehniku Joze Kljakovića čime se pak daje naslutiti manji dio velike priče koja će nagodinu otpočeti upravo iz Solina

Nakon što je u pandemijskoj godini Memorijalna zbirka Joze Kljakovića u Zagrebu priredila izložbe »Remek – djela Joze Kljakovića: Novi prilozi vrednovanju umjetnikova opusa«, zatim »Otkupljena djela Joze Kljakovića«, postavljenom na digitalnoj platformi, pandemijska je trilogija završena izložbom u prostoru Memorijalne zbirke naslovljenom »Sakralna tematika Joze Kljakovića – fresko slikarstvo«.
Upravo je potonja po svomu konceptu, modularno osmišljenu pristupu tematici i kljakovićevski svevremenskoj tematici inicijalni zamah za projekt koji će nagodinu svoj put započeti u Jozinu rodnomu gradu.
Autorica izložbe, Lidija Fištrek, kustosica Zbirke istaknula je u katalogu kako je izložbeni program osmišljen za mjesec prosinac pandemijske 2020. tek kratak uvid stručnoj i široj javnosti u sakralnu tematiku i fresko tehniku Joze Kljakovića, na temelju materijala koje Zbirka posjeduje.
Osvrćući se na fundus Zbirke, a iz kojega je ova hvalevrijedna i intrigantna izložba oblikovana autorica Fištrek ističe kako je uz freske u crkvi sv. Marka u Zagrebu, Kljaković oslikao crkvu sv. Martina u Vranjicu, crkvu u Biskupiji kod Knina, te crkvu sv. Eustahija u Dobroti, u Boki kotorskoj. Štoviše Fištrek isitče kako – Zbirka posjeduje 55 crteža koji su uglavnom sakralne tematike, a uz nekoliko skica za crkvu sv. Marka, skicu za crkvu sv. Eustahija u Dobroti i crkvu u Biskupiji kod Knina, u Zbirci se većim dijelom čuvaju skice za crkvu sv. Martina u Vranjicu – ističe autorica u uvodnomu dijelu kataloga čime se pak daje naslutiti manji dio velike priče koja će nagodinu otpočeti upravo iz Solina. Detaljnije podatke o temeljnoj zamisli formiranja ove izložbe, nitima vodiljama, nadahnućima i tumačenjima nalazimo u tekstu kataloga kojega donosi Lidija Fištrek.
Majstor fresko slikarstva

– Oslikavanje monumentalnih ploha oslobađa Kljakovićev slikarski talent i zasigurno ga uvršćuje među najbolje majstore fresko tehnike. Zanimljiv je podatak da je Kljaković freske radio izravno na zidu, podijeljenom na raster horizontala i vertikala te ih na zid prenosio s umanjenih skica pri čemu nije izrađivao kartone. Ovaj podatak doznajemo iz pisma Joze Kljakovića Nadbiskupskom duhovnom stolu u Zagrebu, datiranog 17. studenoga 1965. koje se nalazi u arhivu Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima.
Jozo Kljaković na freskama pokazuje zavidnu vještinu oblikovanja forme, kako u snažnom pokretu i naglašenoj međusobnoj komunikaciji brojnih protagonista, tako i izvrsnom razinom same izvedbe ugljenom ili olovkom na papiru. U razdoblju provedenom u Zagrebu, Kljaković je stvorio dva značajna ciklusa u fresko tehnici – ciklus sakralnih tema za crkvu sv. Marka i ciklus profane tematike za interijer Slavonske banke.
Rad na oslikavanju unutrašnjosti crkve sv. Marka Kljaković započinje 1923. Oslikavanje unutrašnjosti kao i rekonstrukcija same crkve pod budnim okom prof. Kljakovića traje 17 godina, od 1923. do 1940. Jozo Kljaković u crkvi sv. Marka oslikava ukupno 16 fresaka (12 u brodovima i četiri u zavjetnoj kapeli sv. Fabijana i Sebastijana).
Dvadesetih godina 20. stoljeća nastaju prve četiri freske u crkvi sv. Marka u Zagrebu (Krštenje Kristovo, Propovijed na gori, Uskrsnuće Lazara i Mojsije prima zapovijedi od Boga).
Solinski Michelangelo

Ciklus fresaka u crkvi sv. Marka organiziran je prema slikarskom kanonu usporednoga prikazivanja epizoda iz Staroga i Novoga zavjeta, po uzoru na Michelangelovu Sikstinsku kapelu, pri čemu se starozavjetni i novozavjetni prizori međusobno nadopunjuju i pojašnjavaju. Već u samomu početku zadivljuje vješta organizacija kompozicije, s mnoštvom likova grupiranih oko središnjega prizora.
Kljakovićev način oslikavanja i restauriranja unutrašnjosti sv. Marka često je kritiziran i osporavan no revidiranjem slikareva doprinosa cjelokupnomu uređenju crkve, te promatranjem njegova cjelokupnoga opusa u fresko tehnici, moguće je uvidjeti zrelost njegova razmišljanja.
Zaokupljen brojnim narudžbama, Kljaković na više od deset godina zaustavlja rad na freskama u crkvi sv. Marka, a oslikavanju crkve vraća se tek 1936. kada nastavlja uprizorivati teme kristološkoga ciklusa (Bičevanje i Polaganje u grob, Uskrsnuće Kristovo i Trijumf sv. Euharistije u središnjoj apsidi, a u kapeli Majke Božje radi Poklonstvo pastira i Blagovijest).
Freska Poklonstvo pastira prikazuje karakterističan hrvatski Božić. Isus je položen na skromne jasle od slame, dok Marija stavom podsjeća na Meštrovićeve figure majke. U drugom planu dolaze pastiri odjeveni u ruho hrvatskih narodnih nošnja. Ispod freske stoji natpis: »Slava Bogu na visini i mir ljudima dobre volje«.
Vranjička epizoda fresko slikarstva
Zbirka u svomu fundusu čuva ukupno četiri crteža za freske u crkvi sv. Marka. Ciklus fresaka u crkvi sv. Martina u Vranjicu Jozo Kljaković započinje 1927. Freske u Vranjicu razlikuju se od fresko ciklusa u Svetom Marku u Zagrebu.
U prostoru crkve prikazani su salonitanski sveci, a na glavnomu luku apostolski prvaci, sv. Petar i sv. Pavao, te sv. Ćiril i Metod.
Crkva u Vranjicu izrazito je skladan ansambl u zanimljivu spoju starokršćanske tradicije i art decoa, a istodobno je i spomenik prvim vezama hrvatskoga naroda s Rimokatoličkom Crkvom. Pod utjecajem znanstvenika i arheologa don Frane Bulića, jedne od najvažnijih osoba u slikarevu ranijem formativnom životu, koji je poticao njegovo slikarsko obrazovanje, u znak zahvalnosti prema njemu, Jozo Kljaković oslikava crkvu sv. Martina impozantnim freskama i slikarijama anđela na koru, koje se većim dijelom nalaze u fundusu Zbirke.
Siže za freske odredio je don Frane Bulić. Kljaković slika freske vrlo svjetovnoga dojma, prikazane u ljudskoj mjeri. Budući da se većina molitava mještana Vranjica odnosila na mirno more i bogat ulov, Kljaković je naslikao ribe koje su mu mještani svakodnevno donosili, ne bi li ih ovjekovječio na svojim freskama. U fundusu Zbirke nalazi se osam crteža za freske u crkvi sv. Martina u Vranjicu.
Dvanaest dijelova bokeljske priče
Ciklus slika na temu Legende o sv. Eustahiju u bokeljskoj Dobroti nastao je u razdoblju od 1930. do 1938. Kljakovićeva vještina i popularnost koju je stekao oslikavanjem crkve sv. Marka pridonijeli su narudžbama izvan granica Hrvatske. Crkva sv. Eustahija u Dobroti, mjestu u Boki kotorskoj po preporuci prof. Ljubomira Karamana, angažirala je Jozu Kljakovića za izradu novoga stropa.
Prema Kljakovićevoj zamisli ispunjeno je 12 slika različitih dimenzija koje su smještene oko baroknoga okvira središnje slike nepoznatog majstora. Kljakovićev monumentalni neoklasicizam vrlo se dobro uklapa u barokni interijer crkve. Zbirka posjeduje jednu skicu za freske u crkvi sv. Eustahija u Dobroti.

Kninsko hrvatstvo i kršćanstvo
Freske u Zvonimirovoj spomen crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina Kljaković je izradio 1938., na inicijativu franjevaca iz samostana u Kninu. Na unutarnjoj strani pročeljnoga zabata Kljaković izvodi fresku »Zvonimirovo zborovanje«, dok na pobočnim stijenama nastaje »Dvanaest hrvatskih plemena«.
Prikaz Zvonimirova saborovanja u Biskupiji nastao je kao prvi u nizu prikaza kralja Zvonimira, kojega Kljaković prikazuje i u crkvi sv. Marka u Zagrebu (kapela sv. Fabijana i sv. Sebastijana), te na mozaicima u Papinskome hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu. Freska u Biskupiji prikazuje Zvonimirovo prisezanje na križ kojim određuje hrvatsko kraljevstvo kao vazalno u odnosu na papu Grgura VII.
Kljakovićeva ljubav prema prošlosti hrvatskoga naroda i kršćanstvu iskazana je na prizorima fresaka u Biskupiji. Freske izvodi s posebnom pomnjom i ljubavlju, precizno prikazujući detalje, narodne nošnje i povijesne prizore.
Nažalost, sudbina nije bila naklonjena Kljakovićevim freskama u Biskupiji kod Knina; naime, zbog dovršavanja fresaka u crkvi sv. Marka u Zagrebu, Kljaković je na neko vrijeme morao prekinuti radove u Dobroti, no početak rata spriječio je njihovo dovršavanje.
U novijoj pak povijesti u noći s 15. na 16. kolovoz 1991. postavljen je eksploziv na ulazna vrata crkve koji je oštetio dio unutrašnjosti i Kljakovićevu fresku. Zbirka posjeduje jednu skicu za kompoziciju freske za crkvu sv. Marije u Biskupiji pokraj Knina.
Izložbom Sakralna tematika – fresko slikarstvo Joze Kljakovića, smatrala sam kako je izuzetno važno educirati javnost o značaju Joze Kljakovića u oslikavanju ploha u fresko tehnici kojom se uvršćuje među najbolje majstore grandioznih ploha te izložiti skice za freske koje se vrijedno čuvaju u fundusu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković.