Dosadašnjim je tako radovima srednjovjekovna crkva smještena uz sjeverni zid utvrde gotovo u potpunosti otvorena i definirana. Definiranjem temeljnih stopa zidova i stupovlja uz pronalazak mnoštva sitnoga materijala, prstenja, ulomaka svjetiljki, koštanih igala ostvarene su sve potrebne predradnje za mogućnost interpretiranja ovoga izuzetno važnoga i vrijednoga liturgijskoga prostora

Arheološka istraživanja u Gradini koja su na jednomu od najvažnijih starohrvatskih lokaliteta započela 25. svibnja u relativno kratkom vremenskom razdoblju i na ovome primjeru su još jednom pokazala bogatstvo kulturno-povijesnih slojeva koje krije solinska zemlja.
Istraživanje koje predvodi Arheološki muzej u Splitu istinski je primjer suvremenoga pristupa cjelovite obrade lokaliteta uz uvažavanje tradicionalnih datosti. Iako nestručnomu ili nešto manje stručnomu oku mnoštvo »novih« zidova i arheološkoga materijala mogu izazivati čuđenje u pristupu pak kojega primjenjuje lokalna arheološka struka na ovome do sada parcijalno istraživanomu lokalitetu »novi« su nalazi u potpunosti očekivani.
Dosadašnjim je tako radovima srednjovjekovna crkva smještena uz sjeverni zid utvrde u potpunosti otvorena i definirana. Definiranjem temeljnih stopa zidova i stupovlja uz pronalazak mnoštva sitnoga materijala, prstenja, ulomaka svjetiljki, koštanih igala ostvarene su sve potrebne predradnje za mogućnost interpretiranja ovoga izuzetno važnoga i vrijednoga liturgijskoga prostora.

Štoviše upravo u području izvan zidova same crkve do izraza je došla važnost ovakvoga suvremenoga, cjelovitoga pristupa koji uvaživši dosadašnja parcijalna, gotovo ne temeljita istraživanja baca novo svijetlo na čitav lokalitet ukazujući na važnost novopronađenih, a starijih slojeva. Na području izvan crkve pronađeni su tako zidovi neke starije građevine iz antičkoga vremena, a na koje je dijelom »sjela« i sama crkva, a koji možda u budućoj interpretaciji mogu ponuditi odgovor na činjenicu da je upravo čitava crkva građena od mnoštva ulomaka neke starije i ranije građevine.

Velika se nadalje zanimljivost nalazi i na području istočnoga zida utvrde za koji je dosad u više navrata pretpostavljano da je nadograđen na dijelu istočnih gradskih zidina Salone, a što je ovim istraživanjima i potvrđeno. Istraživanje koja je naime obuhvatilo prostor uz unutrašnji dio istočnoga zida Gradine potvrdilo je postojanje i mnogobrojne preinake, dogradnje, ojačavanja bedema kako u ranijemu antičkom vremenu tako i u kasnijim kulturnim slojevima sve do turskoga vremena.
Pronalazak nekoliko grobova u ovomu dijelu Gradine kao i mnoštva sitnoga materijala, na poseban način zanimljivih slojeva raznoga posuđa, keramike, stakla ukazuju na dosadašnju neistraženost lokaliteta odnosno na važnost ovakvoga, temeljitoga pristupa.
Uz otvaranje i definiranje crkve i istočnoga zida tijekom ovih je istraživanja otvorena i sonda u jugozapadnomu uglu utvrde koja je pak omogućila uz sagledavanje spoja antičkoga bedema, gradskih zidina i same utvrde i definiranje smjera pružanja salonitanskih bedema utvrđenih i/li pretpostavljenih dosadašnjim istraživanjima.
Cjeloviti, stručni i temeljiti, riječju »školski« pristup istraživanju lokaliteta koji provodi tim Arheološkoga muzeja u Splitu po završetku i interpretaciji rezultata u vidu različitih publikacija, izložbi, studija zasigurno će dati nemjerljiv prilog temeljima slojevite i tisućljetne solinske kulture.

Mario MATIJEVIĆ