SOLINSKA KRONIKA 331, 15. ožujka 2022.

Piše: Mario MATIJEVIĆ

Četrnaesti svezak na 222 stranice donosi deset priloga koje potpisuje 12 autora od kojih su dva inozemna autora te je jedan prilog izvorno na engleskomu jeziku. Osam je izvornih znanstvenih radova i dva su pregledna, pet ih je s područja arheologije, a četiri s područja lokalne povijesti te jedan s područja povijesti Crkvene glazbe

Četrnaesti svezak Časopisa za solinske teme – Tusculum predstavljen je 22. veljače u velikoj galeriji nakladnika časopisa, solinske Javne ustanove u kulturi »Zvonimir«.

Iako tiskan koncem 2021. zadnji je svezak zbog epidemiološke situacije predstavljen s manjim vremenskim odmakom, ali ipak uz zadovoljstvo nazočnih imajući u vidu da je i 13. broj predstavljen isključivo virtualno.

Solinske su teme okupljene u ovomu svesku nazočnima približili ovogodišnji predstavljači Ivan Alduk, diplomirani arheolog, Pročelnik Konzervatorskoga odjela u Imotskom, Ivan Balta, diplomirani teolog i arhivar u Nadbiskupskom arhivu u Splitu te u ime nakladnika i radnoga tima časopisa Tusculum Mario Matijević, diplomirani teolog.

Počevši od godine 2008. Tusculum je do danas izišao u 14 svezaka i 15 brojeva, od kojih je deseti svezak dvobroj, odnosno jedan je zbornik radova znanstvenoga skupa održanoga u Solinu.

Ukupno su objavljena 193 priloga na 3 333 stranice, a potpisao ih je 71 autor.

Radovi te recenzije pretežno domaćih, ali i nekolicine inozemnih stručnjaka kategorizirani su kao 119 izvornih, 27 preglednih, 34 stručna te 9 priloga ostale vrste.

Četrnaesti broj pak na 222 stranice donosi deset priloga koje potpisuje 12 autora od kojih su dva inozemna autora te je jedan prilog izvorno na engleskomu jeziku. Osam je izvornih znanstvenih radova i dva su pregledna, pet ih je s područja arheologije, a četiri s područja lokalne povijesti te jedan s područja povijesti Crkvene glazbe.

Arheološke teme u novomu svesku Tusculuma nazočnima je predstavio Ivan Alduk.

Prvi rad 14. sveska tako potpisuje Nikola Cesarik iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci. Izvorni znanstveni rad M. Servilius, legatus pro praetore Caesaris Augusti (ad CIL 3, 14690) na 12 stranica teksta sa 7 ilustracija donosi revidirano čitanje natpisa CIL 3, 14690 iz Salone. Na njemu je nedvojbeno spomenut M. Servilius (cos. 3. po Kr.), koji je služio kao Augustov legat u Iliriku/Dalmaciji. U nastavku rada raspravlja se o vremenu njegova namjesništva te se zaključuje kako je riječ o namjesniku dalmatinskog dijela Ilirika koji je tu dužnost obnašao između mandata G. Vibija Postuma i P. Kornelija Dolabele.

Irena Radić Rossi sa Sveučilišta u Zadru, Odjela za arheologiju i David G. Ruff s Institute of Nautical Archaeology, Texas A&M University donose rad Rimski brod na Trsteniku u Kaštel Sućurcu. Izvorni znanstveni rad na 19 stranica teksta s 20 ilustracija i jednom tablom obrađuje rezultate istraživanja na lokalitetu Trstenik u Kaštel Sućurcu iz 2002. koji je ukazao na postojanje djelomično potopljenoga rimskog gospodarskog kompleksa s očuvanom obalnom konstrukcijom. Istraživanjem iz 2006. ušlo se u trag rimskom brodu, ispunjenom kamenjem i namjerno potopljenom u funkciji sanduka kojim je bila učvršćena operativna obala. Iskopavanje broda provedeno je 2007., 2015. i 2020., a tijekom posljednjeg istraživanja pronađena su još dva broda iskorištena na isti način.

Dražen Maršić sa Sveučilišta u Zadru, Odjela za arheologiju potpisuje izvorni znanstveni rad Salonitanske grobne are s motivom stabla kao dekorom bočnih ploha. Autor na 21 stranicu teksta s 15 ilustracija analizira pojavu stabla kao dekorativnog uzorka na salonitanskim grobnim arama te dovodi u sadržajnu i kronološku vezu s istorodnim prikazima na arama grada Rima i sjeverne Italije, odakle su uvijek stizali snažni umjetnički impulsi. Vrstu stabla zbog postupka uopćavanja nije uvijek moguće sa sigurnošću prepoznati. Studirane salonitanske grobne are datiraju od kasnoklaudijevskog doba do otprilike sredine 2. stoljeća. Posljednji odjek motiva stabla susrećemo na rijetkim salonitanskim sarkofazima.

Ana i Dino Demicheli s Odsjeka za arheologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu potpisuju izvorni znanstveni rad Salonitanska nadgrobna ara obitelji Aeronii u Rimu. Rad na 13 stranica teksta s 11 ilustracija opisuje nadgrobnu aru koju su za života sebi i svojim potomcima podigli Kvint Eronije Adjutor i njegova oslobođenica i supruga Eronija Delicija. Spomenik je podrijetlom iz Salone, a vrlo brzo nakon pronalaska odnesen je u Veneciju gdje se nalazio u glasovitoj starinarskoj zbirci braće Nani. Tijekom 19. ili 20. stoljeća premješten je u Rim. U članku se analiziraju i jezične kvalitete natpisa i karakteristike klesanja slova te se ustanovljavaju sličnosti završne formule ovoga i još jednoga salonitanskog spomenika koji je nastao u istoj klesarskoj radionici.

Nino Švonja iz Arheološkog muzeja u Splitu donosi pregledni rad Nadgrobna stela Gaja K. Anterota iz Vranjica. Autor tako na 7 stranica teksta s 3 ilustracije obrađuje nadgrobnu stelu uzidanu kao spolij u pročelje obiteljske kuće Grubić u Vranjicu. Klesana je vrlo jednostavno – obrisi su naznačeni tek jednostavnom profilacijom unutar koje je epitaf na grčkom jeziku. Supruga Onomasta podiže ovu stelu svome suprugu Gaju K. Anterotu. Lijevo od natpisa uklesana su tri latinska križa. Natpis je do sada objavljen jedino u članku A. Steinbuchela i u CIG-u.

Povijesne teme zadnjega sveska Tusculuma započinju prilogom s područja solinske povijesti 16. stoljeća Michaela Ursinusa s Universitat Heidelberg, The Terra Nullius between the Contado of Split and the Pious Foundation (vakıf) of Rüstem Paşa c. 1574 – 1585. Izvorni znanstveni rad na 7 stranica teksta s 2 ilustracije obrađuje mletačke i osmanske izvore za razdoblje od 1574. do 1585. pružaju vrijedne podatke o ničijoj zemlji u neposrednom zaleđu Splita, o pojasu koji je dijelio teritorij (territorio) grada od poljoprivrednih imanja (ciftlik) u posjedu velikog vezira Rustem-paše, zeta (damad) sultana Sulejmana Veličanstvenog, a koji su se sastojali od nekoliko mlinova i sedamdesetak kršćanskih domaćinstava koja su plaćala poreze.

Krešimir Kužić u izvornom znanstvenom radu Utjecaj »maloga ledenog doba« na operacije tijekom oslobođenja Klisa 1648. godine, na 18 stranica teksta s 5 ilustracija prikazuje utjecaj meteoroloških ekstrema na postrojbe mletačke vojske tijekom operacije oslobođenja tvrđave Klis u ožujku 1648. »Malo ledeno doba« imalo je golem utjecaj na ljudske aktivnosti, a posebice na ratovanje. Oslobođenje Klisa dogodilo se početkom najžešće faze ovoga klimatskog poremećaja na sjevernoj hemisferi. Žestoka bura i hladnoće uzrokovale su žrtve među vojnicima iz opsadnih snaga.

Mario Matijević iz Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin potpisuje pregledni rad Solinski svećenici i Sokolsko društvo – govor pri blagoslovu Sokolane i zastave, u kojemu na 19 stranica teksta s 4 ilustracije obrađuje događaj otvaranja i blagoslova Sokolskoga doma (Sokolane) u Solinu i društvene zastave. Todobni je naime solinski župnik don Mate Mihanović unatoč izričitim preporukama i smjernicama mjesnoga Ordinarija prilikom svečanosti uz blagoslov održao govor političko-društveno kontroverznoga sadržaja.

Tonći Ćićerić u izvornom znanstvenom radu Kulturno-prosvjetna djelatnost solinskog ogranka Seljačke sloge u predvečerje Drugoga svjetskog rata na 32 stranice teksta sa 7 ilustracija, 2 priloga i 7 tabli rekonstruira kulturno-prosvjetnu aktivnost solinskog ogranka Seljačke sloge u razdoblju od 1936. do 1940. istovremeno stavljajući njegovu djelatnost u širi društveni i politički kontekst. Posebnu pažnju autor posvećuje djelovanju pjevačkog zbora i dramske sekcije koji su najviše obilježili kulturno-prosvjetni rad Seljačke sloge u Solinu u turbulentim godinama pred početak Drugoga svjetskog rata.

Četrnaesti svezak solinskih tema zaključen je prilogom Mirka Jankova s Umjetničke akademije u Splitu, Pregled stanja pučkoga crkvenog pjevanja glagoljaških korijena u Solinu, Klisu, Vranjicu, Mravincima i Kučinama u 2020. godini. Autor kroz izvorni znanstveni rad na 52 stranice teksta sa 2 priloga i 7 tabli oslanjajući se na različita istraživanja evidencijom uporabnoga repertoara in situ te popisom (svih) i anketiranjem (odazvanih) pjevača i pjevačica, osigurava pisani trag pa i »pravo glasa« tim baštinicima i aktivnim nositeljima ove vrste obrednoga liturgijskoga i paraliturgijskoga pjevanja, ponajprije kao dokumentarni prilog stanja u 2020. istodobno i kao jedan od zaloga njegova daljnjeg očuvanja, savjesnije kultivacije i bolje javne vidljivosti.

Tim časopisa Tusculum prilikom predstavljanja četrnaestoga sveska najavio je i druge ovogodišnje korake u znanstveno-popularnomu radu Ustanove podsjetivši na održavanje znanstvenoga skupa posvećenoga don Lovri Katiću, a koji se priprema u organizaciji s Odsjekom za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, Odsjekom za glazbenu kulturu i glazbenu pedagogiju Umjetničke akademije u Splitu, Arheološkim muzejom u Splitu, Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Nadbiskupskim arhivom u Splitu, Centrom don Frane Bulić pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Tekuća godina iznjedrit će još jedan naslov iz niza znanstvenih djela Biblioteke Tusculum, a koji je dio projekta suradnje s Ivanom Aldukom i Državnim arhivom u Zadru, te se u povodu navedenih manifestacija očekuje se i ranije najavljivano otvaranje Znanstveno-dokumentacijskoga centra pri solinskomu »Zvonimiru«, koji će se temeljiti na građi tridesetogodišnjega arhiva mjesečnika Solinska kronika, arhivu časopisa Tusculum i biblioteci oformljenoj iz razmjene publikacija, a najvećim dijelom na velikodušnoj privatnoj donaciji znanstveno-stručne građe za budući »Zvonimirov« istraživački centar.

Sličan sadržaj:

IZ TISKA IZIŠAO TRINAESTI BROJ ČASOPISA ZA SOLINSKE TEME – Tusculum Felix IZ TISKA IZIŠLA KNJIGA »OFFICIUM CONSULARIS PROVINCIAE DALMATIE – VOJNICI U SLUŽBI NAMJESNIKA RIMSKE PROVINCIJE DALMACIJE« DOC. DR. SC. IVANA MATIJEVIĆA – Vojni temelji salonitanskoga društva PREDSTAVLJEN I USVOJEN PRORAČUN GRADA SOLINA ZA 2021. – Povećanje od 6 milijuna kuna PRIBLIŽAVANJEM PROLJEĆA ZAHUKTAVAJU SE RADOVI NA REKONSTRUKCIJI GRADSKIH PROMETNICA VRIJEDNI 2.7 MILIJUNA KUNA – Prema kvalitetnijim rješenjima