SOLINSKA KRONIKA 341. 15. siječnja 2023.

Piše: Martin BILIĆ, mag. ing. nav. traff.
Fotografije: Privatni album, Solinska kronika

Svjedoci smo nažalost nepoštivanja implementacije načela o zaštiti mora i priobalja, o onome tko ih primjenjuje, o njegovoj stručnosti i vještini. Dugogodišnja degradacija okoliša kojoj je izvrgnut Vranjic i okolna mjesta kontinuirano jača ranjivost njegovih građana ugrožavajući njihovo zdravlje, sigurnost i blagostanje. Svaka luka je drugačija i svaka će ići jedinstvenim putem kako bi postala zelenija i pametnija na svom putu kako bi smanjila emisije i poboljšala održivost svojih operacija

More kao najveći i najjeftiniji prijevozni put predstavlja jednu od najvažnijih uloga u svjetskomu gospodarstvu. Povećanje brodske industrije u zadnjih pola stoljeća za sobom nosi sve veće probleme onečišćenja okoliša. Razvojem svjetskoga gospodarstva, a samim time i pomorske industrije povećava se potreba za zaštitom okoliša.

Najveći izvor zagađenja s broda predstavljaju ispušni plinovi, kemikalije, fekalije, kruti otpad, biocidne prevlake i balast. Međunarodna pomorska organizacija, IMO – (International Maritime Organization) donijela je niz konvencija i protokola kojima je cilj zaštita mora i priobalja.

Neke od najznačajnijih su Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s broda – MARPOL 73/78, Međunarodna konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. i Međunarodna konvencija za sigurno i okolišno prihvatljivo recikliranje brodova iz 2009. Republika Hrvatska i nadzorna ministarstva prihvatili su načela IMO rezolucije o zaštiti mora i priobalja.

Održivi razvoj se pojavio kao vodeći princip dugoročnog globalnog razvoja. Gospodarski razvoj, društveni razvoj i zaštita okoliša tri su temeljna stupa održivog razvoja. Koncept održivoga razvoja istaknut je u međunarodno preuzetim hrvatskim obvezama prvenstveno onima iz »Agende 2030 za održivi razvoj« koji je Republika Hrvatska potpisala 2015.

Uvođenjem AIS (Automatic Identification Sistem), RH je pokrila praćenje brodova prilikom ulaska u Jadran kroz Otrant i nametnula obvezu sektorskoga javljanja Nacionalnoj središnjici za spašavanje i traganje (Maritime Rescue Coordination Center) u Rijeci.

Plan intervencija kod iznenadnoga onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj, mjesta i luke zakloništa… su još jedan od pokazatelja primjene načela o zaštiti mora i priobalja. U korak s legislativom nažalost svjedoci smo nepoštivanja načela implementacije i zanemarivanja ekološke komponente Jadrana koji mora biti ispred svih naših ciljeva.

»Green line«

Pomorska industrija i brodske kompanije okreću se ekološki prihvatljivom »zelenom« pomorstvu u svrhu smanjenja utjecaja broda na okoliš. Osim brodova i morske luke su jedan od glavnih pokretača pritiska na okoliš, posebno zbog činjenice da se većina morskih luka i terminala nalazi u blizini urbanih područja.

Većina lučkih sustava koristi zastarjelu tehnologiju za mjerenje potrošnje energije i zbog navedenih činjenica ne doprinosi energetskoj učinkovitosti, zaštiti okoliša i održivomu razvoju.

Stoga je cilj luke da se razviju tehnološka poboljšanja u svrhu energetske učinkovitosti. Ključno pitanje ekološke luke je pronaći ravnotežu između ekoloških, društvenih utjecaja i ekonomskih interesa.

Predviđa se da će ekološka luka postati temelj razvoja luka u budućnosti. Jedan od ciljeva ekoloških luka jest stvaranje dobroga ekološkog okruženja i visoke ekonomske učinkovitosti u luci.

Kako bi se postigao navedeni cilj, potrebno je osigurati korištenje obnovljivih izvora za lučke aktivnosti, ili provođenje održive prakse kao što je recikliranje i ponovno korištenje tih materijala. Jasno je da luke imaju odgovornost prema svom okolišu i da se potrebno upravljanje lukom treba pobrinuti za učinkovitu logistiku i operacije.

Dok u prošlosti zaštita okoliša nije bila problem, danas luke diljem svijeta smatraju sprječavanje onečišćenja svojim prvim ciljem, posebno kod uvoza/izvoza rasutoga tereta (ugljen, žito, željezna ruda, gnojivo, itd.).

Problemi se mogu pojaviti tijekom utovara ili istovara, ali i ako je materijal potrebno uskladištiti u lučkoj zoni. Kako bi se postiglo smanjenje emisija, prvi bi korak mogao biti korištenje ekološki prihvatljive opreme za rukovanje u rasutom stanju.

Izrada strategije »Green Ports« pružit će priliku de se objedine svi izazovi i prilike koje se odnose na poboljšanje održivosti poslovanja. Zahvaljujući istraživanju i razvoju u zelenoj tehnologiji, mogu se dizajnirati i proizvoditi strojevi, koji uključuju sofisticirane mjere kontrole prašine, koji mogu postići najviše ekološke standarde.

Istraživanja su pokazala da se emisije CO2 u blizini luke javljaju samo zbog lučkih aktivnosti i ukoliko se žele poboljšati bit će potrebna interakcija između lučkih i unutarnjih aktera.

Ekološke inicijative na razini EU potiču institucije na što brži ulazak u »zelenu tranziciju« kako bi se pozicionirali na tržištu prometnih usluga u pomorskom prijevozu. Uvođenje koncepta »Zelene luke« nije samo zaštita okoliša već i postizanje boljih uvjeti rada, poboljšanja kvaliteta morskih lučkih usluga, čime se morske luke pozicioniraju konkurentnije na tržištu.

Široka svijest o klimatskim promjenama, potreba za većom sigurnošću i zaštitom u lučkim operacijama, ali i utrka za većom logističkom učinkovitošću doveli su do pojave brojnih digitalnih inicijativa i projekata diljem svijeta.

Udruga MEDports koja danas okuplja 23 velike mediteranske luke koje predstavljaju više od 70% ukupnog prometa na Mediteranu okuplja danas predstavnike međunarodnih institucija, stručnjaka za pomorski promet i lučke djelatnosti koji usavršavaju svoje znanje kroz konkretna svjedočanstva, promišljanja o korištenju obnovljivih izvora energije u lučkim poslovima i aktivnostima.

Digitalizacija i automatizacija lučkih operacija i aktivnosti, uspostava Sustava upravljanja energijom/okolišem, primjena najboljih praksi vodećih luka u pitanjima zaštite okoliša,… neke su od mjera za uspostavu budućih održivih morskih luka.

Može li Sjeverna luka biti »Green port«?

Svjedoci smo nažalost nepoštivanja implementacije načela o zaštiti mora i priobalja, o onome tko ih primjenjuje, o njegovoj stručnosti i vještini. Dugogodišnja degradacija okoliša kojoj je izvrgnut Vranjic i okolna mjesta kontinuirano jača ranjivost njegovih građana ugrožavajući njihovo zdravlje, sigurnost i blagostanje.

Svaka luka je drugačija i svaka će ići jedinstvenim putem kako bi postala zelenija i pametnija na svom putu kako bi smanjila emisije i poboljšala održivost svojih operacija.

Može li Sjeverna luka krenuti putem modela »Zelene luke« u cilju minimiziranja i kvalitete lučkih operacija? Prvi i najvažniji korak je pokrenuti projekt rekonstrukcije i obnove tehnološki zastarjele infrastrukture, što bi se pozitivno odrazilo i na lokalnu zajednicu.

Naime Sjeverna luka zadnjih godina radi punim kapacitetom, posebno treba istaknuti rast izvoza željezne sirovine i rasutoga tereta. Studija o utjecaju na okoliš Sjeverne luke na lučkom području Vranjičko-solinskog bazena pod upravom Lučke uprave Split jedan je od temeljnih dokumenata nacionalne ekološke politike s kojom bi konačno započela implementacija načela o zaštiti mora i priobalja.

Inicijative i Udruge pozivaju na ujedinjenje svih subjekata i sudionika u pomorskoj i okolišnoj djelatnosti u cilju postizanja sinergije u očuvanju naslijeđa i odgovornosti za more i okoliš.

Stalnim praćenjem svjetskih dostignuća na polju zaštite i spašavanja, davanjem najsuvremenijih rješenja, upornim zalaganjem moramo zaštiti naše more i okoliš od svih sektora koji na njega djeluju kako bi osigurali Hrvatskoj dugoročnu izglednu budućnost.

Tehnologija i ljudski um ne poznaju granice, stoga je vrijeme za promjene u svrhu spasa našega planeta i naše budućnosti. Život nam se sastoji od odluka, a svakodnevnim pametnim, ekološki prihvatljivim odlukama pozitivno utječemo na očuvanje prirode i čovjekova okoliša, najviših vrednota ustavnoga poretka Republike Hrvatske.

Nikada ne zaboravimo na ekološku komponentu Jadrana koja mora biti ispred svih naših ciljeva, za one koji su ga čuvali, za nas koji ga uživamo i za one koji će doći.

Sličan sadržaj:

PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA »MALI VRANJIC VELIKOGA SVITA« AUTORICE BRANKE BEZIĆ FILIPOVIĆ – Ukoričeno more PROSVJED GRAĐANSKE INICIJATIVE »MJESTO KOJE HOĆE ŽIVJETI 2020.« PRED SJEVERNOM LUKOM – »A taman smo prodisali!« CJELOVEČERNJIM KONCERTOM SPLITSKOGA KVARTETA FLAUTA »IMAGINE« OTVORENA ZVONIMIROVA KULTURNA SEZONA – Suvremenim korakom u mitsko RUKOMET: ŽRK PETASON-VRANJIC – Vranjičanke pobjednice regionalnog Kupa