NA SOLINSKIM MANASTIRINAMA OBILJEŽENA OBLJETNICA PREMINUĆA DON FRANE BULIĆA – Nastavak velikanova djela
SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.
Piše: Mario MATIJEVIĆ
Ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević nakon pozdravnih riječi istaknuo je veličinu don Frane Bulića kako u stručnomu tako i u društvenomu svijetu, naglasivši kako je današnje pak stanje Salone odsjaj onoga iz don Franina vremena. Jurčević je nadalje istaknuo nužnost nastavka rada na svim poljima, posebno usmjeravajući pažnju na lokalnu zajednicu
Obilježavajući 88. obljetnicu preminuća uglednoga hrvatskoga svećenika, arheologa, konzervatora i povjesničara don Frane Bulića 29. srpnja pred njegovim sarkofagom na salonitanskim Manastirinama, a u organizaciji Arheološkoga muzeja u Splitu okupili su se predstavnici lokalne vlasti, institucija kao i brojni pobornici života i djela ovoga hrvatskoga velikana.
Liturgijski spomen čin blagoslova i molitve predvodio je vikar župe Gospe od Otoka don Vladimir Smoljo u društvu župnika župe svetoga Martina u Vranjicu don Ivana Matkovića, dok je svečanost uveličao vranjički župni zbor. Lovorov vijenac uz sarkofag don Frane Bulića položili su solinski dogradonačelnik Ivica Rakušić i ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević.
Obraćajući se nazočnima u ime Grada Solina dogradonačelnik Ivica Rakušić prigodnim je riječima istaknuo veličinu i važnost don Frane Bulića kako u prošlosti, a ponajviše u današnjemu vremenu i društvu.

Zahvalivši Arheološkomu muzeju na čelu s dr. sc. Antom Jurčevićem dogradonačelnik Rakušić je istaknuo nužnost suradnje Grada Solina s ovom međunarodno uglednom i priznatom institucijom na nastavku don Franina djela; istraživanja, očuvanja i prezentiranja Salone. Rakušić je u konačnici istaknuo kako se jedino sinergijom ovih, a time i drugih partnerskih institucija korištenjem sredstava iz Europskih fondova Saloni može vratiti zasluženi sjaj koji je imala u don Franinu vremenu.
Ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević nakon pozdravnih riječi istaknuo je veličinu don Frane Bulića kako u stručnomu tako i u društvenomu svijetu, naglasivši kako je današnje pak stanje Salone odsjaj onoga iz don Franina vremena.
Jurčević je nadalje istaknuo nužnost nastavka rada na svim poljima, posebno usmjeravajući pažnju na lokalnu zajednicu koja kao ona iz koje je i don Frane potekao zauzima posebno mjesto u očuvanju salonitanske baštine.

Obnova i prezentiranje groba svetoga Dujma i njegova nećaka, biskupa Prima na Manastirinama početni su zamah u vraćanju sjaja ovomu lokalitetu koji je na svojevrstan način jedan od izvora povijesnoga života salonitanske Crkve, solinskoga prasvetišta, a time i Crkve u Hrvata.
Povezanost don Frane Bulića i župe, odnosno pravetišta Gospe od Otoka tema je koju će se tek obrađivati, a nedavno pronađeni dokumenti u župskomu arhivu ukazuju na posebnu odanost i pobožnost koju je prema ovomu svetištu imao don Frane. Upravo je naime don Frane Bulić u mjesecu kolovozu 1898. na Otoku pronašao sarkofag kraljice Jelene, njegovom je zauzetošću Gospi od Otoka 1911. vraćen povijesni status župe, a voljenoj je župi prema dokumentima oporučno ostavio brigu o svome posljednjem počivalištu.
Povijesni svjedočanstva stoga su jedinstveni zalog produbljivanju suradnje s prasvetištem Gospe od Otoka s kojim će Muzej, nakon obnove groba svetoga Dujma na Manastirinama, vraćajući stari sjaj i crkvici svetoga Dujma dati potrebni zamah i solinskomu vjerničkom puku u pobožnosti prema ovomu svecu i mučeniku. Slijedom toga Jurčević je istaknuo kako upravo u suradnji s prasvetištem Gospe od Otoka i drugim partnerskim institucijama leži ključ revitalizacije ovoga lokaliteta od neprocjenjive važnosti za Nadbiskupiju i čitavu hrvatsku vjersku kulturu.