POVIJESNI DOGAĐAJ U MARIJANSKOM PRASVETIŠTU U SOLINU – DVIJE CRKVE NA OTOKU
Euharistijskim slavljem prvoga dana trodnevnice u povodu blagdana Male Gospe nasljednik Dujma i drugih slavnih splitskih jednoć solinskih biskupa, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić posvećujući novu crkvu okončao je stoljetne težnje, nastojanja i čežnje solinskoga vjerničkoga puka za prijeko potrebnim novim liturgijskim prostorom
Splitsko-makraska nadbiskupija ukorijenjena u vjerničkom baštinom bogatoj salonitanskoj Crkvi 5. je rujna posvetom nove crkve Svete Obitelji u Marijanskom prasvetištu na Gospinu Otoku u Solinu postala bogatija za još jedan speciičan i reprezentativan liturgijski i pastoralni prostor.
Euharitijskim slavljem prvoga dana trodnevnice u povodu blagdana Male Gospe nasljednik Dujma i drugih slavnih splitskih jednoć solinskih biskupa, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić posvećujući novu crkvu okončao stoljetne težnje, nastojanja i čežnje solinskoga vjerničkoga puka za prijeko potrebnim novim liturgijskim prostorom.
Svega nekoliko godina nakon osnivanja današnje župe godine 1919. župni upravitelj Duje Nazor bilježi kako je crkva na Otoku pretijesna za pastoralne potrebe, a ideja o proširenju sada već stare crkve i izgradnji nove intenzivirala se za župnikovanja i kasnije biskupstva don Ante Jurića uz svesrdni angažman solinskoga župnika don Tugomira Jovanovića koji su projektu izgradnje nove crkve na Otoku utrli temelje.
Jedanaest godina nakon javnoga natječaja i sedam godina nakon početka radova koje je 4. listopada 2013. blagoslovio nadbiskup Marin Barišić zgotovljena je i svečanim euharistijskim slavljem blagoslovljena nova crkva.
U koncelebraciji sa splitsko-makarskim nadbiskupom su bili predsjednik HBK i zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, nadbiskup koadjutor i generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Dražen Kutleša, šibenski biskup mons. Tomislav Rogić, imenovani mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj hvarske biskupije mons. Petar Palić, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Mrše, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Nediljko Ante Ančić, župnik Župe Gospe od Otoka don Ranko Vidović, župni vikar don Ivan Odrljin, dekani, župnici te ostali svećenici. Obredima posvete crkve ravnao je ceremonijar don Ivan Marić, uz asistenciju bogoslova Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu. Pjevao je župni zbor i Zbor bogoslova pod ravnanjem Danijele Petrušić. Za orguljama je bila Ivna Mandić.
Svečanomu euharistijskomu slavlju su nazočili i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ante Sanader, gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević, predsjednik Gradskog vijeća grada Solina Renato Prkić, splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, predstavnici svih izvođača na ovom objektu te ostali uvaženi gosti.
Povlašteni trenutci povijesti
Generalni vikar splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović pozdravivši u ime nadbiskupa Barišića uvažene goste i nazočni vjernički puk uvdonim je govorom nazočnima posvijestio važnost trenutka i samoga događaja.
– Neizmjerna radost je biti večeras ovdje jer se nalazimo na mjestu čežnje tolikih naših predaka, na mjestu narodnog pokrštenja, na mjestu koje čuva povijest dobrih i pobožnih hrvatskih kraljeva i kraljica, na Gospinom Otoku gdje su hodočastili sveci od kojih ću istaknuti samo svetog Ivana Pavla II. i sv. Majku Tereziju iz Kalkute, čiji spomen upravo danas slavimo. Nalazimo se u crkvi koju smo dugo čekali, ne samo zadnjih sedam godina, već i gotovo čitavo stoljeće. Zato smatram da živimo povlaštene trenutke povijesti. Božja providnost i dobrota nas je smjestila u ovo vrijeme kako bismo svjedočili divnim djelima koja nam čini Svesilni – rekao je mons. Vidović.
Posveta uz sudjelovanje vjernika
Slavlje je započelo svečanim ophodom od crkve Gospe od Otoka do nove crkve Svete Obitelji. Po primanju izvješća o završetku radova nakon ulaska u crkvu mons. Barišić je blagoslovio vodu u krstionici, poškropivši njome narod u znak pokore i u spomen krštenja te stijene i oltar nove crkve.
Euharistijsko je slavlje nastavljeno navještajem Evanđelja koje je navijestio župni vikar don Ivan Odrljin, a nakon nadbiskupove homilije bogoslovi Domagoj Omrčen Milić i Klement Radosoljić otpjevali su Litanije svih svetih.
Nakon posvetne molitve, a sukaldno liturgijskomu Redu posvete crkve uz aktivno sudjelovanje vjerničkoga puka i članova župne zajednice nadbiskup Barišić je obavljenim obredima nastavio s euharistijskim bogoslužjem.
Po završetku euharistijskoga slavlja mons. Barišić, mons. Puljić, mons. Kutleša, mons. Rogić, mons. Palić, župnik Vidović i kancelar Vukorepa potpisali su bulu o posveti crkve.
U početku svega Solin
Nazočnima se prigodnim govorom obratio i predsjednik HBK i zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić.
– Zahvalni smo Bogu za ovaj kutak zemlje koji zbog osobitih prirodnih ljepota nazvasmo ‘Lijepom Našom’. Našim očevima dugujemo osobitu zahvalnost što nam namriješe ovu Didovinu prepoznatljivu po ‘znakovitom tropletu vjernosti Bogu, Crkvi Katoličkoj i grudi hrvatskoj’. Dok razmišljamo o tim davnim vremenima od prije tisuću godina, prisjećamo se i nedavnih izazovnih sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Tada je, naime, nakon gušenja ‘hrvatskog proljeća’ (1971.) zašutjela svaka slobodna riječ. Crkva se tada pribrala i započela govoriti svojim provjerenim načinom: molitvom i hodočašćima u Gospina svetišta. ‘Devetgodišnji hod zahvalnosti’ započeo je upravo ovdje, u Solinu 1976. godine, a nastavilo se u Biskupiji kod Knina (1978.), i kod kraljevskog grada Nina (1979.). Vrhunac devetnice bio je na euharistijskom kongresu u Mariji Bistrici 1984. gdje se okupilo preko pola milijuna ljudi. S datumom početka devetogodišnjega hoda iz Solina bila je umrežena bližnja i daljnja naša povijest, protkana vjernošću Bogu, Crkvi i narodnim korijenima. A obilježila je i naš vrijednosni sustav, identitet, jezik, kulturu, kao i našu posebnost u zajedničkoj europskoj kršćanskoj uljudbenoj baštini. Kad večeras razmišljamo o programu te velike devetnice (1976.-1984.), osjećamo se ponosnima i zahvalnima tadašnjim biskupima za taj hrabar čin u vrlo složenim okolnostima ondašnje komunističke vladavine – rekao je mons. Puljić nastavivši:
– Uz oltar, križ, svijeće, relikvije i Višeslavovu krstionicu te nazočnost poznatih svetaca i blaženika, mučenika i priznavalaca, evanđelista i ispovijedalaca u mozaicima ovoga hrama, iz daleke i nedavne prošlosti potiču nas i pozivaju upraviti svoj pogled prema Kristu, Svevladaru i Svedržitelju (Pantokratoru). Izbor svetaca oko Krista predstavlja opću, europsku, hrvatsku i lokalnu Crkvu, nasljednicu negdašnje Salone, koja s ‘kaležom u obliku bukarice’ pjeva i kliče iz ovoga najstarijega Gospinoga Prasvetišta s apostolom Pavlom ‘zahvalnicu Bogu Ocu Gospodina našega Isus Krista koji je Glava Tijela, Crkve; Početak i Prvorođenac. Jer, svidjelo se Bogu u njemu nastaniti svu Puninu i po njemu izmiriti sa sobom sve, bilo na zemlji, bilo na nebesima’. Evo, i mi, izmireni Božjom Riječju i Tijelom Kristovim vraćamo se svojim dužnostima zadovoljni onim što smo čuli, vidjeli i osjetili. Osobito smo zahvalni domaćinu slavlja mons. Marinu Barišiću i njegovim vrijednim suradnicima za ovo vjersko i kulturno zdanj – zaključio je mons. Puljić.
Crkva kraljevske obitelji
Pjevanjem himna »Tebe Boga hvalimo«, te nakon euharistijskoga blagoslova slavlje je zaključeno himnom »Lijepa naša« podsjećajući tako prisutne na svetost tla na kojemu uz novu crkvu Svete obitelji pod zemljom i asfaltom još uvijek sniva crkva hrvatske kraljevske obitelji; oca i kralja Mihovila Krešimira, majke i kraljice Helene te sina hrvatskoga kralja Stjepana Držislava, čekajući neka bolja vremena.
Specifični umjetnički izričaj
Uređenje unutrašnjosti nove crkve na Otoku u vidu specifičnoga umjetničkoga izričaja kombinacije mozaika i freski povjereno je umjetniku o. Marku Rupnik. Rupnik je tako sa svojim timom u apsidalnomu dijelu crkve iza oltara postavio mozaik koji predstavlja nebeski Jeruzalem, a u čijem je središtu Krist. Na mozaiku su prikazani i Blažena Djevica Marija, sv. Ivan Krstitelj, sv. Josip, sv. Petar i sv. Pavao, evanđelisti Matej, Marko, Luka i Ivan, sv. Dujam, sv. Staš, sv. Lucija, sv. Cecilija, sv. Grgur Nazijanski, sv. Ivan Zlatousti, sv. Jeronim, sv. Franjo Asiški, sv. Klara Asiška, sv. Terezija – Benedikta od Križa, sv. Ivan Pavao II., sv. Majka Tereza, sv. Nikola Tavelić, sv. Marko Križevčanin, sv. Leopold Mandić, bl. Ozana Kotorska, bl. Marija Propetog Isusa Petković i bl. Ivan Merz.
Ostali zidovi crkve oslikani su najvažnijim događajima u povijesti spasenja.
S obzirom da je dio zidova nove crkve ipak ostao nedovršen do posvete namjera je da se o. Rupnik sa svojim suradnicima u narednomu razdoblju posveti dovršetku mozaika na krstionici, svetohraništu i kapeli Božje riječi.
REAKCIJE ARHITEKTA VIKTORA VREČKA AUTORA PROJEKTA NOVE CRKVE NA OTOKU – Dvije duše
Iako je projekt eminentnoga svjetskoga arhitekta Viktora Vrečka i njegovih suradnika po završetku natječaja i odabiru predstavljen kao »Projekt s dušom i tijelom«, a kao onaj koji izravnom suradnjom arhitekta i liturgičara otvara vrata novomu izričaju liturgijskoga prostora, velike izmjene koje narušavaju jedinstvo autorskog projekta ponukale su arhitekta Vrečka da se od istih javno ogradi.
– Unutrašnji koncept mozaika i boja zidova novoizgrađene crkve u Solinu, kao i prostor sedesa te unutrašnja ulazna drvena vrata, razrađeni su i izvedeni bez znanja i suglasnosti nas autora i arhitekata projekta – istaknuo je arhitekt Vrečko.
– Izvedeni koncept Marka Rupnika i predstavnika građevinskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije u potpunoj je suprotnosti našoj arhitektonskoj viziji koja je predviđala nenametljivu i blagu izvedbu zidnih ploha po uzoru na starohrvatske i dalmatinske crkve – rekao je autor projekta zaključivši – U potpunosti se distanciramo od svega što je izvedeno bez našeg znanja.
PREDSJEDNIK HRVATSKE VLADE ANDREJ PLENKOVIĆ POSJETIO JE CRKVU SVETE OBITELJI – Demokršćanski korijeni
Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković posjetio je 14. rujna novoposvećenu crkvu Svete obitelji na Gospinu Otoku poručivši tom prigodom kako kolijevka kršćanstva u Hrvatskoj ovom crkvom dobiva novu dimenziju.
Podsjetio je kako je prije sedam godina, točnije u listopadu 2013., u vrijeme kada je bio zastupnik u Europskom parlamentu nazočio postavljanju kamena temeljca za ovu velebnu građevinu.
– Izuzetno sam sretan da je ovaj veliki i važan projekt dovršen, sretan sam zbog simbolike, povijesti i naših kršćanskih korijena ovdje u Solinu – rekao je premijer dodajući kako se iskreno nada da će Sveta Stolica blagonaklono prihvatiti zahtjev da se ova crkva proglasi bazilikom.
– Kulturna i sakralna baština dio su našega kulturnog i povijesnog identiteta i zadaća države je da podržava njihovo održavanje i izgradnju jer bez naših korijena, naše tradicije i vrijednosti ne bismo bili ono što jesmo danas kao hrvatski narod. Zato vjerujem da su upravo takvi projekti vrijedan doprinos hrvatskoj kulturi i kršćanskoj tradiciji – poručio je Plenković kojeg su tijekom posjeta pratili župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban i solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, a uz župnog vikara prasvetišta Gospe od Otoka don Ivana Odrljina premijera je dočekao i generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović.
Priredio: Mario MATIJEVIĆ
