SOLINSKA KRONIKA 346, 15. lipnja 2023.

Pjesničko-glazbena večer jedna je od mnogih aktivnosti u kojima su učenici sudjelovali u sklopu obilježavanja 150. obljetnice rođenja Antuna Gustava Matoša. Započeli su čitanjem Matoševih pjesama uz zadatak vizualizacije odabranih stihova. Birali su ilustraciju, fotografiju ili videozapis te su Matoševe pjesme predstavljali ostatku razreda. Početkom veljače na mrežnoj stranici škole objavljena je prigodna prezentacija o životu i djelu hrvatskoga pjesnika, a priložene su i njegove najpoznatije pjesme koje su učenici grafički uredili…

Antun Gustav Matoš jedan je od najpoznatijih hrvatskih književnika svih vremena. U sklopu projekta »Hrvatski književni velikani« ove su školske godine učenici i učitelji OŠ don Lovre Katića nizom aktivnosti obilježili obljetnicu njegova rođenja.

– Prije 150 godina rodio se čovjek. Prije 150 godina u dalekome Tovarniku, pokraj Vukovara, rodilo se dijete. Bijaše to petak, 13. lipnja 1873. godine.

Legenda kaže da je babica pri porodu roditeljima rekla da će postati velik i poznati čovjek, ali će u životu puno patiti. I doista, Matoš posta glazbenikom i pjesnikom, velikanom hrvatske književnosti – riječi su to kojima su 6. lipnja 2023. učenici OŠ don Lovre Katića započeli pjesničko-glazbenu večer »U zagrljaju s Matošem«.

Riječ je o jednoj od mnogih aktivnosti u kojima su učenici sudjelovali u sklopu obilježavanja 150. obljetnice rođenja Antuna Gustava Matoša.

Započeli su čitanjem Matoševih pjesama uz zadatak vizualizacije odabranih stihova. Birali su ilustraciju, fotografiju ili videozapis te su Matoševe pjesme predstavljali ostatku razreda.

Početkom veljače na mrežnoj stranici škole objavljena je prigodna prezentacija o životu i djelu hrvatskoga pjesnika, a priložene su i njegove najpoznatije pjesme koje su učenici grafički uredili.

Tom je prigodom Aktiv učitelja Hrvatskoga jezika objavio natječaj za izbor najljepših literarnih radova nadahnutih stihovima Antuna Gustava Matoša. Upravo su izabrane radove uz recitacije Matoševih stihova učenici čitali na spomenutoj pjesničko-glazbenoj večeri. Ugođaj ne bi bio potpun bez glazbene pratnje njihovih vršnjaka za koju se pobrinula učiteljica Glazbene kulture Slavica Dadić.

Učenice Mira Aužina i Jelena Babić pod mentorstvom učiteljice Likovne kulture Ljubinke Grujin Vuletić izradile su prigodni školski pano nadahnut poznatim Matoševim spomenikom na Gornjemu gradu u Zagrebu.

– Cilj nam je bio pjesnika dovesti k nama u zagrljaj. Trudile smo se vjerno izraditi njegovu sliku, a pored njega je gordi jablan iz pjesme »Jesenje veče« jer smatramo da taj »samac usred svemira«, kako ga pjesnik naziva, predstavlja upravo Matoša – rekle su mlade umjetnice Mira i Jelena.

Posjetitelji naše škole mogli su uživati u maloj izložbi učeničkih radova, ali i u galeriji prikupljenih fotografija učenika i učitelja s Gornjega grada u Zagrebu, pored Matoševa spomenika.

Projekt je uključivao i snimanje radijske igre »Moj spas za Matoša« što učenici Multimedijske grupe upravo privode kraju.

– Bilo mi je jako zabavno snimati radijsku emisiju. Ne smijem previše odati, ali tražila sam i pronašla Matoša u njegovim pjesmama, u domoljublju, ljubavi i patnji, a sve ćete to shvatiti kad poslušate emisiju – najavila je petašica Josipa Mandušić.

– Zagrlimo i ne zaboravimo pjesnika u čijim stihovima i danas prepoznajemo neka nova gnijezda bez sokola, uske varoši i ljude, slutnje žalosnih soneta, a u isto vrijeme i snažno domoljublje kad nam kaže: Dok je srca, bit će i Kroacije. Nanese li vas put na zagrebački Gornji grad, sjednite s Matošem, sjetite se njegove inspirativne životne priče i njegovih stihova – rekla je za kraj voditeljica projekta Hrvatka Kuko.

O PJESNIKU

Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.
Književna djela: Iverje, Novo iverje, Ogledi, Vidici i putovi, Umorne priče, Naši ljudi i krajevi, Pečalba, Oko Lobora, Pjesme (objavljene posmrtno)
Najpoznatije pjesme: Notturno, Maćuhica, 1909. Gospa Marija, Utjeha kose, Jesenje veče…

ZANIMLJIVOSTI

Rođen je na petak, 13.
Babica je prorekla da će postati poznatim čovjekom, ali će u životu patiti.
Ponavljao je sedmi razred zbog negativnih ocjena iz fizike i, pazite sad, hrvatskoga jezika.
Pobjegao iz austrijske vojne škole.
Uhićen, ali pobjegao iz vojnoga zatvora.
Kao vojni bjegunac 13 godina nije smio natrag u Hrvatsku.
Svirao violončelo što ga je prehranilo u prvim godinama izvan domovine.
Potajno noću prelazio granicu i dolazio u Zagreb.
Posljednju pjesmu Notturno napisao u bolničkome krevetu.
U noći kad je umro ostavio ceduljicu na kojoj piše: Ugasio sam se.
Njegov je nadimak bio Gustl.
»Biti Matoš znači ne biti nikada dosadan!« rekao je Ivo Andrić.

Sličan sadržaj:

UČENICI I DJELATNICI OŠ DON LOVRE KATIĆA OBILJEŽILI 69. OBLJETNICU NAJSTARIJE SOLINSKE OSMOLJETKE – Solinska škola napredovanja AKTIVNOSTI U SKLOPU PROJEKTA »SPASIMO DO BIJEDE BIJEDNU MARU« UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE DON LOVRE KATIĆA – Solinska spona Klisa i Splita UČENICI 4.A I 4.D RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE DON LOVRE KATIĆA PREDSTAVILI DRAMSKO-SCENSKU IGRU »SOLINSKI KONTRAPUNKT« – Ljubav prema naslijeđu UČENICI I DJELATNICI OSNOVNE ŠKOLE KRALJICE JELENE PRIGODNOM SU SVEČANOŠĆU OBILJEŽILI ROĐENDAN SVOJE OSMOLJETKE – Kraljevski tim