VRANJIC I VRANJIČKO PROIBOALJE U SUVREMENIM EKOLOŠKIM POGLEDIMA - Luke i nulta emisija stakleničkih plinova

SOLINSKA KRONIKA 342, 15. veljače 2023.

Piše: Martin BILIĆ, mag. ing. nav. traff.
Fotografije: Solinska kronika

Luke su vrlo osjetljive na neutemeljene tvrdnje o šteti okolišu. Kako bi odbile takve tvrdnje, lukama su potrebne mjerljive i detaljne informacije o utjecajima njihovih operacija na susjedni okoliš. Lučke vlasti i šire lučke zajednice trebale bi priopćiti kako se učinkovito upravlja utjecajima na okoliš povezanim s lučkim operacijama. To bi ujedno bila prilika da lučka uprava prati učinak luke na okoliš

Ljudske emisije ugljičnog dioksida (CO2) i drugih stakleničkih plinova primarni su pokretač klimatskih promjena i predstavljaju jedan od najhitnijih svjetskih izazova. Budući da postoje male fluktuacije temperature iz godine u godinu, specifično povećanje temperature ovisi o godini za koju pretpostavljamo da je »predindustrijska« i o krajnjoj godini od koje mjerimo. Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća globalne temperature naglo su porasle za otprilike 0.7ºC.

Atmosferska koncentracija ugljičnoga dioksida, metana i dušikova dioksida uz druge antropogene pokretače otkriveni su u čitavom klimatskom sustavu i vrlo je vjerojatno da su bili dominantni uzrok opaženoga zagrijavanja od sredine 20. stoljeća. Promjenjiva klima ima niz potencijalnih ekoloških, fizičkih i zdravstvenih utjecaja, uključujući ekstremne vremenske prilike (poplave, suše, oluje i toplinski valovi); porast morske razine; izmijenjen rast usjeva; i poremećeni vodovodni sustavi.

Kako smanjiti emisije u bogatim zemljama koje imaju visoki životni standard, ali i visoke razine emisija i siromašnim zemljama koje imaju niske razine emisija, ali i loš životni standard? Brojne su zemlje zadnjih godina pokazale da je moguće povećati BDP uz istovremeno smanjenje emisija – poput SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Španjolske, Italije… Ključno pitanje nije u tolikoj mjeri »možemo li napredovati?« nego »možemo li napredovati dovoljno brzo?«.

Kina je s druge strane najveći svjetski emiter stakleničkih plinova. Emitira otprilike dvostruko više od Sjedinjenih Država, a slijede ju Indija, Indonezija i Rusija.

U raspravama o klimatskim promjenama skloni smo se usredotočiti na ugljični dioksid (CO2), najdominantniji staklenički plin koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, industrijskom proizvodnjom i promjenom korištenja zemljišta. Međutim postoji niz dugih plinova, metan, dušikov oksid i plinova u tragovima kao što je skupina »F-plinova« koji su do danas znatno pridonijeli zagrijavanju. Postavlja se pitanje kako do danas nemamo dugoročne procjene ukupnih emisija stakleničkih plinova?

Izvori onečišćenja okoliša u lukama

Budući da su luke generatori vanjskih učinaka, zabrinutost za okoliš povezano s lučkim aktivnostima raste. Glavni izvori utjecaja morskih luka na okoliš uključuje onečišćenje povezano s izgradnjom i radom luke. To uključuje emisije u zrak brodova na vezu, opremu za rukovanje terminalima, kao što su dizalice, te logističke i industrijske aktivnosti u luci. Tu je i buka koja je povezana s operacijama povezanim s lukom te utjecajima na okoliš i potencijalnim zagušenjem povezanim s kopnenim operacijama teglenica, željeznica i kamiona.

Postoji devet skupina aspekata okoliša u razvoju i izgradnji luke, uključujući kvalitetu vode, obalnu hidrologiju, onečišćenje tla, morsku i obalnu ekologiju, kvalitetu zraka, buku i vibracije, gospodarenje otpadom, vizualno ometanje i socio-kulturne utjecaje. Ova klasifikacija pruža mogućnost područja angažmana, ublažavanja i kreiranja politike te zahtijeva precizna mjerenja.

Onečišćenje zraka jedan je od glavnih utjecaja na okoliš koje proizvode luke, posebice emisije stakleničkih plinova GHG (greenhouse gas), što dovodi do klimatskih promjena. To narušava prirodni ekosustav. Postoje i zdravstveni učinci koji utječu na stanovnike lokalne zajednice oko luka, što uključuje astmu, druge respiratorne bolesti, kardiovaskularne bolesti, rak pluća i preuranjenu smrtnost.

Luke su vrlo osjetljive na neutemeljene tvrdnje o šteti okolišu. Kako bi odbile takve tvrdnje, lukama su potrebne mjerljive i detaljne informacije o utjecajima njihovih operacija na susjedni okoliš. Lučke vlasti i šire lučke zajednice trebale bi priopćiti kako se učinkovito upravlja utjecajima na okoliš povezanim s lučkim operacijama. To bi ujedno bila prilika da lučka uprava prati učinak luke na okoliš.

Veće europske lučke uprave (Antwerpen, Hamburg, Rotterdam) dobrovoljno su počele izrađivati izvješća o održivosti odnosno integrirana izvješća u prošlom desetljeću. Luke sve više slijede globalne smjernice i standarde o održivosti za izvješćivanje o održivosti kao što je Global Reporting Initiative (GRI). Sve veći broj luka izrađuje izvješća o održivosti na godišnjoj ili redovitoj osnovi. Konzultacije sa zajednicom čine ključnu komponentu upravljanja okolišem.

Ako luka započne dijalog s lokalnom zajednicom samo kao odgovor na problem, rezultat bi mogla biti negativna percepcija u zajednici. Stoga je ključno identificirati aspekte razvoja luke o kojima se može pregovarati i zatim to priopćiti lokalnoj zajednici.

Uprava luke Rotterdam tako ima za cilj postati luka s nultim emisijama do 2050. i ostaje uvjerena u postizanje svoga cilja ispuštanja »gotovo nikakvih emisija« do tada.

– Realno je očekivati da će industrija i logistika biti gotovo ili do tog vremena, čak potpuno bez emisija i buke. Trenutačno prepoznajemo da je rast u industrijskoj eri imao nekoliko neželjenih nuspojava. Vjerujem da 2050. više neće biti zagađenja bukom ili onečišćenja zraka niti negativnog utjecaja na okoliš. Postoji sve veća svijest da je potrebno i doista moguće napraviti ovu tranziciju – rekao je po ovomu pitanju Remco Neumann, voditelj korporativne društvene odgovornosti u luci Rotterdam.

Kako bismo zaštitili zdravlje naših stanovnika u prvomu redu naše djece, dužni smo prozivati i upozoravati odgovorne institucije Republike Hrvatske da poštuju potpisane međunarodne dokumente i da konačno shvate da profit ne smije biti ispred čovjekova zdravlja. Postoje li potencijalni lideri u kompanijama koji će se zalagati za uvođenje i pridržavanje ekoloških kriterija i standarda u svim životnim sferama. Štoviše postoje li ovakva inicijativa osobito u području proizvodnje i transporta kako bi se zaštitio život na Zemlji i unaprijedilo ljudsko zdravlje?

Pariški sporazum

Sve zemlje EU-a ratificirale su Pariški sporazum koji je stupio na snagu koncem 2016. Njegovi glavni elementi su iskazani kroz dugoročan cilj, zadržavanje prosječne svjetske temperature ispod 2 ºC. Doprinosi kroz sveobuhvatne nacionalne akcijske planove, redovna izvješćivanja, transparentnost i nadzor uz solidarnost sa svim zemljama, posebice sa zemljama EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova glavni su ciljevi Pariškoga sporazuma.

U skladu s obvezom potpisanoga sporazuma, zemlje EU-a dogovorno se usmjeravaju cilju da EU do 2050. postane prvo klimatski neutralno gospodarstvo i društvo. Borba protiv klimatskih promjena ključna je za europsku i svjetsku budućnost. Republika Hrvatska potpisala je Pariški sporazum 22. travnja 2016. u New Yorku i kao članica Europske unije i obveznica smanjenja emisija stakleničkih plinova u različitim sektorima, bila je aktivno uključena u proces pripreme i usvajanja novog globalnog sporazuma. Republika Hrvatska kao potpisnica svih međunarodnih konvencija, sporazuma, ugovora… na prekretnici klimatske krize i bioraznolikosti treba djelovati ekološki odgovorno i živjeti na održiv način kako bi smanjila emisije stakleničkih plinova.