SOLINSKA KRONIKA 330, 15. veljače 2022.

Piše: Marijana BATARELO-JELAVIĆ
Fotografije: Arhiva Solinske kronike

U odnosu na Popis iz 2011. Solin ima 986 stanovnika više, dok je pak u vremenskom razdoblju od 2001. do 2011. broj stanovnika porastao za gotovo pet tisuća. Usporeni rast broja stanovništva pak recipročno ne slijedi porast broja stambenih jedinica koje nastavljaju rasti jednakom brzinom. Tako su 2011. zabilježene 9 252 stambene jedinice, dok ih je 2021. popisano čak 10 865 od kojih se 10 649 koristi za stalno stanovanje

Prema prvim službenim rezultatima Popisa stanovništva provedenog 2021. dostupnih na mrežnim stranicama Državnoga zavoda za statistiku Solin ima 24 912 stanovnika što je za 986 ili 4.12 posto više u odnosu na rezultate popisa od prije deset godina.

Prije dvadeset pak godina Solin je imao 19 011 stanovnika te je do 2011. broj porastao za gotovo pet tisuća stanovnika. Unatoč neusporedivo manjem rastu broja stanovnika Solin se svrstao među osam hrvatskih gradova koji su u posljednjih deset godina zabilježili porast.

U skupini gradova koji su se uspjeli othrvati negativnim trendovima katastrofalne demografske slike osim Solina našla su se još dva grada s područja Splitsko-dalmatinske županije, Supetar i Stari Grad, te u čitavoj domovini Krk, Dugo Selo, Sveta Nedjelja, Biograd na Moru i Novalja.

Gledano u apsolutnim brojkama Solin bilježi najveći rast broja stanovnika, dok se prema postotnom rastu svrstao na treće mjesto.

U gradu uz Jadro je tijekom proteklih deset godina narastao i broj kućanstava, naime na popisu iz 2011. bilo ih je 7 872 dok ih je 2021. evidentirano 8 373, a porastao je i broj stambenih jedinica. Tako su 2011. zabilježene 9 252 stambene jedinice, dok ih je 2021. popisano čak 10 865 od kojih se 10 649 koristi za stalno stanovanje.

Iz Grada poručuju kako puno čimbenika utječe na spomenute brojke, te da Solin značajna proračunska sredstva ulaže upravo u brojne pronatalitetne i demografske mjere.

Svake godine se izdvaja više od trećine izvornoga proračuna, preko 30 milijuna kuna, za funkcioniranje predškolskoga odgoja, dok se za poboljšanje života djece i mladih kroz različite aspekte izdvaja preko 5 milijuna kuna: za stipendije učenika i studenata, za radni školski materijal, za prijevoz učenika s teškoćama u razvoju, za novčane mjesečne potpore za novorođenu djecu, za produljeni porodiljni dopust te za obitelji s četvero i više djece.

Nadalje, u cilju povećanja smještajnih kapaciteta za djecu otvoren je veliki vrtićki centar u naselju Priko Vode te pet dodatnih učionica za OŠ kraljice Jelene. Radi se na izgradnji vrtića u Rupotini i izradi projektne dokumentacije za novi vrtić u Svetom Kaju, a s danom 1. listopada 2021. na snagu je stupila Odluka o izjednačavanju cijene boravka u gradskim i privatnim vrtićima.

Naš grad je zasigurno primjer dobre prakse kako najmlađima i njihovim obiteljima osigurati sigurnu budućnost, a činjenicu da ga iz godine u godinu mlade obitelji prepoznaju kao grad pogodan za kvalitetan život i stanovanje potvrđuju i navedene brojke temeljene na najnovijem popisu stanovništva – poručili su iz Grada Solina.

Mravince i Kučine ispred Solina

Prema rezultatima koje je Državni zavod za statistiku objavio sredinom siječnja, a temeljem popisa stanovništva provedenog 2021., u solinskom Mjesnom odboru Mravince živi 1 712 stanovnika što je za 84 više u odnosu na popis iz 2011.

Istovremeno je u Kučinama evidentirano 1 079 stanovnika odnosno 105 više nego 2011., dok je u naselju Solin, koje obuhvaća područje MO Centar, Priko vode, Rupotina, Srednja strana i Sveti Kajo, zabilježena brojka od 21 058 stanovnika što je za 846 više u odnosu na popis obavljen prije deset godina.

Povećanje bilježe i Blaca na kojima su 2011. živjela 2 stanovnika dok ih je sad evidentirano 3, a jedino naselje koje bilježi pad broja stanovnika je Vranjic u kojem trenutačno živi 1 060 osoba što je za 50 manje u odnosu na prošli popis.

Demografska katastrofa

Broj stanovnika Hrvatske u razdoblju od 2011. do 2021. manji je za čak 396 360 osoba, odnosno za 9.25 posto. Pokazuju to prvi rezultati provedenoga popisa stanovništva prema kojem Hrvatska trenutačno broji 3.888,529 stanovnika, dok ih je 2011. imala 4.284,889.

Prema službenim podacima Državnoga zavoda za statistiku broj stanovnika Hrvatske neprestano pada od 1991., kada je u njoj živjelo 4.784,265 stanovnika što znači da je RH od osamostaljenja do danas izgubila 895 736 stanovnika ili 18.7 posto stanovništva.

Pad broja stanovnika zabilježen je u svim hrvatskim županijama pa tako i u Splitsko-dalmatinskoj u kojoj trenutačno živi 425 412 stanovnika, što je gubitak od 29 386 u odnosu na prošli popis kad ih je bilo 454 798.

Očekivano, uz pad broja stanovnika zabilježen je i pad broja kućanstava koji trenutačno na razini RH iznosi 1.438,423, dok je ukupan broj stambenih jedinica 2.350,444. Broj kućanstava u 2011. bio je za 5.31 posto veći i iznosio je 1.519,038, dok je istovremeno broj stambenih jedinica 2011. bio manji za 4.61 posto i iznosio je 2.246,910.

Slična situacija dogodila se i u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja je 2011. imala 156 080 kućanstava dok ih je 2021. zabilježeno 152 143, dakle 3 937 manje, dok je broj stambenih jedinica značajno porastao, za čak 20 586. Naime, 2011. ih je bilo 255 056, a 2021. čak 275 642, međutim za stalno stanovanje koristi se tek 225 650 stanova što je za gotovo 50 tisuća, ili točnije 49,992 manje od njihova ukupnog broja.

Zabilježeni pad broja stanovnika potvrdio je loše demografske prognoze, ali i statistike objavljivane tijekom proteklih nekoliko godina. Tome je svakako pridonio i ulaz Hrvatske u Europsku uniju, 2013., od kada se, prema službenim podacima, bilježi stalni porast iseljavanja.

Postupno objavljivanje podataka

Najnoviji popis stanovništva, proveden od strane Državnoga zavoda za statistiku, DZS, bio je jedinstven u odnosu na sve dosadašnje jer su se podaci po prvi prvi puta prikupljali digitalno, a popisivanje se provodilo u dvije faze: samopopisivanjem uz pomoć sustava e-Građani od 13. do 26. rujna 2021., te terenskim popisivanjem za koje je bilo predviđeno da će trajati od 27. rujna do 17. listopada, ali je iz niza razloga rok pomican dva puta, najprije do 29. listopada, potom do 14. studenoga.

Građani su sami mogli izabrati način popisivanja, a referentna točka popisa bio je 31. kolovoza 2021., prema konceptu uobičajenog mjesta stanovanja tako da su na popis stanovništva Hrvatske ušli svi oni građani koji su uoči referentnog trenutka živjeli u svom mjestu stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana.

Prvi rezultati u kojima su sadržani broj stanovnika te broj kućanstava i stambenih jedinica objavljeni su 14. siječnja ove godine dok će se ostali podaci, sadržani u popisnom obrascu, objavljivati tijekom narednih mjeseci.

Naime, prema informacijama DZS-a objava podataka regulirana je uredbama Europske unije te je Hrvatska sukladno tome dužna dostaviti Eurostatu sve podatke 27 mjeseci od relevantne godine.

DZS će, istaknuto je, najmanje mjesec dana prije objave svakog podatka najaviti to u svojem kalendaru, kako bi javnost bila pravovremeno informirana.

Objava će se odvijati sukcesivno na način da će se prvo objaviti podaci o spolu, dobi, etnokulturalnim obilježjima i pohađanju škole, a zatim i prema svim ostalim obilježjima.

Sličan sadržaj:

SVAKODNEVNI PROBLEMI STANOVNIKA MAJDANA ZBOG SVE VEĆEG BROJA POSJETITELJA IZLETIŠTA NA IZVORU JADRA – Dobro pripremiti, a zatim urediti… PORAST BROJA STANOVNIŠTVA DOVODI DO PROMJENE ŽIVOTNIH NAVIKA I UVJETA KOD DIVLJIH ŽIVOTINJA – Lisice u gradu REZULTATI DRUGOGA KRUGA IZBORA ZA GRADONAČELNIKA I ŽUPANA – Solinski festival demokracije PRVO SOLINSKO RECIKLAŽNO DVORIŠTE ZAPOČELO S RADOM – Među rijetkim gradovima u Dalmaciji