SOLINSKA KRONIKA 328, 15. prosinca 2021.

U programu su uz Solinjane sudjelovali i recitatori, pjesnici i etno grupe na ikavici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, a naglasak je ove godine bio na dalmatinskoj ikavici.
Pisme ili crtice na ikavici pivali su, odnosno kazivali, i članovi hrvatskih kulturnih udruga iz Subotice, Bačkoga Brega, Monoštora, Beograda, kao i gosti sa Širokoga Brijega

Solinjani su od 18. do 21. studenoga boravili u Vojvodini, u gostima kod Hrvatskoga kulturnog društva »Vladimir Nazor« Stanišić, mjesta na sjeveru Bačke u kojega su se iza Drugog svjetskog rata, tijekom takozvane Savezne kolonizacije, doselili i brojni Dalmatinci.

Udruga Solinjani, ženska klapa »Tamarin« i autori knjiga na zavičajnom govoru i ikavici, Ante Tešija i Mia Sesartić, predstavljali su tako svoj grad i županiju na manifestaciji »Ikavica – govor hercegovačkih, dalmatinskih, ličkih, bosanskih, šokačkih i bunjevačkih Hrvata« kojega je 12. put organiziralo spomenuto hrvatsko kulturno društvo.

Društvo je osnovano s ciljem razvijanja i njegovanja kulture, kulturne tradicije, standardnoga hrvatskog jezika i dijalekta dalmatinske ikavice, umjetničkoga i književnoga stvaralaštva Hrvata.

Ova književno-glazbena večer pod egidom »Ti jezikom svojim zbori – tuđi poštuj, a svojim se diči« održala se u dvorani Mađarskog kulturno-umjetničkog društva »Ady Endre« u Stanišiću.

Posjetitelji su tako mogli čuti anegdote i priče iz života staroga Solina, ali i Dalmatinske zagore, uz lipu dalmatinsku pismu u izvođenju ženske klape »Tamarin«.

U narodnim nošnjama uz svoj bogati tradicijski stol ponosno su stajali članovi Udruge Solinjani koji su mirise Dalmacije ponijeli u pripremljenim kroštulama, rafiolima, orahnjačama, pandulatu, štrudelu, šapicama, suvim smokvama, arancinima, domaćim likerima poput rogačuše, orahovice, limunčela, višnjevače… Osim što su njihove vrijedne ruke pripremile svo slatko i likere, i sami stol je odisao bogatstvom tradicije ukrašen suvenirima među kojima se isticala glava Solinjanke.

Ali prije slatkoga muški dio udruge rezao je na štandu i pršut koji se nudio gostima, uz sir, soparnik, inćune… Vonjala je Dalmacija na svakom koraku.
U programu su uz Solinjane sudjelovali i recitatori, pjesnici i etno grupe na ikavici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, a naglasak je ove godine bio na dalmatinskoj ikavici.

Pisme ili crtice na ikavici pivali su, odnosno kazivali, i članovi hrvatskih kulturnih udruga iz Subotice, Bačkoga Brega, Monoštora, Beograda, kao i gosti sa Širokoga Brijega.

Materinja ikavica

Ivan Karan, predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva »Vladimir Nazor« pozdravio je sudionike kao i brojne uzvanike među kojima je bio i generalni konzul Republike Hrvatske u Srbiji sa sjedištem u Subotici Velimir Pleša, zatim Mirjana Biščević, supruga veleposlanika Republike Hrvatske u Republici Srbiji Hidajeta Biščevića, zatim član županijske komisije za dodjelu sredstava, Stanišićanac Stipe Samardžić, član Gradskoga vijeća Sombora zadužen za oblast nacionalnih manjina Silard Janković, pomoćnik gradonačelnika Sombora za oblast međunarodne suradnje Ivan Šimunov, član Izvršnoga odbora Hrvatskoga nacionalnog vijeća zadužen za kulturu Vojislav Temunović i vijećnik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić.

Predsjednik Karan je govorio o potrebi zadržavanja materinjega govora, ikavice, pa se u tom nastojanju svake godine održava i natječaj za najlipšu pismu na ikavici.

– Naše je društvo početkom rujna raspisalo natječaj za Najlipšu pismu na ikavici hrvatskih autora koji žive ili su rođeni u Srbiji – uvodno je rekao predsjednik HKD-a »Vladimir Nazor« te predstavio nagrađene autore.

Neumorni rad Društva

Tako je autorica prvoplasirane pisme »Raniteljica«, pisane na šokačkoj ikavici, Marica Mikrut iz Sombora, drugoplasiranu pismu »Normalno je da budeš pospan ka trčeš za menon« na dalmatinskoj ikavici napisala je Ljiljana Crnić iz Beograda, inače rodom iz Kaštel Sućurca. Trećeplasiranu »Bunjevački svatovi« na bunjevačkoj ikavici je napisao Tomislav Vukov iz Subotice koju je pročitala njegova supruga Željka, novinarka i voditeljica najvećih manifestacija bunjevačkih Hrvata.

Nastupi ikavaca bili su podijeljeni u blokove. Na početku bloka šokačke ikavice nastupilo je Hrvatsko kuturno-prosvjetno društvo »Silvije Strahimir Kranjčević« Bački Breg.

»Kranjčević« je, kako se moglo čuti, najstarije aktivno hrvatsko društvo u bačkom Podunavlju – neprekidno djeluje od 1947. Nakon nepune dvije godine uspješnoga rada, društvo je moralo promijeniti ime u Kulturno-prosvetno društvo, pod kojim je djelovalo do 1952. kada se ponovno moralo registrirati.

Društvo je uzelo ime hrvatskoga pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića, a do danas je najvažnija kulturna institucija u selu, koja djeluje u više sekcija. Na Skupštini 2004. društvu je vraćen hrvatski atribut, te od tada nosi ime Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Silvije Strahimir Kranjčević«, naveli su voditelji Ivan Karan i njegova supruga Ana Jurišić, oboje za ovu prigodu odjeveni u nošnje, sinjsku i vrličku.

Anita Đipanov Marjanović, članica pjevačke skupine »Kraljice Bodroga« i literarne sekcije u KUD Hrvata »Bodrog« Bački Monoštor, recitirala je prvoplasiranu pismu »Raniteljica« Marice Mikrut.

Nastavio se potom niz hercegovačke ikavice, pa je šestu godinu zaredom u Stanišiću nastupila etno grupa »Sinovi Hercegovine« sa Širokoga Brijega sa svojim pismama i gangama.

Književnica Ljljana Crnić stigla je iz Beograda, inače je rodom iz Kaštel Sućurca, članica Društva književnika Srbije i Hrvatskog udruženja pisaca.
Osnivač je i predsjednica Hrvatskoga kulturnog centra – Beograd. Piše na standardnom hrvatskom jeziku i na štokavskoj i čakavskoj ikavici. Napisala je desetak knjiga, a knjige su joj prevođene na šest jezika. Upravo joj je objavljena nova knjiga »Ne bih, al’ moram«. Dobitnica je više nagrada u zemlji i inozemstvu. Prije nekoliko dana proslavila je 50 godina aktivnog bavljenja kulturom te je ovom prigodom pročitala svoju drugonagrađenu pismu.

Dalmatinska ikavica i solinski autori

Blok dalmatinske ikavice otvorila je Ženska klapa »Tamarin« koja čuva i njeguje izvorno klapsko pjevanje, potiče upoznavanje domaće i međunarodne javnosti sa značajem klapske pjesme, hrvatskog jezika, dalmatinskog dijalekta, zavičaja i konobe, objašnjavajući njihovo značenje nekada i danas. Naše su Tamarinke svojim nastupom razgalile srca publike u Stanišiću, a potom su se predstavili svojim zapisima na ikavici i solinski autori.

Mia Sesartić je pročitala nekoliko anegdota iz svoje knjige »Solin sve u šešnest«, a Ante Tešija, pisme iz svoje zbirke »Iz dubine duše« što je posebno bilo drago predsjedniku društva Ivanu Karanu jer je ogorski kraj, odakle je rodom i Tešija, ujedno i kraj odakle su došli i Karanovi u Vojvodinu.

Nakon Drugoga svjetskog rata u Stanišić se doselilo 2500 Hrvata, a kako nam navodi predsjednik društva Ivan Karan, prema zadnjem popisu iz 2011. u Općini Sombor ima oko osam tisuća Hrvata, od toga je u Stanišiću njih 340, u subotičkoj općini 16 tisuća, Novom Sadu pet tisuća, Beogradu oko sedam tisuća.

Općina Sombor trenutačno ima oko 80 tisuća stanovnika, a sam grad oko 45 tisuća.

Pozdravni govori

Na kraju programa koji je zbog važećih epidemioloških mjera moralo završiti do 20 sati predsjednik Ivan Karan zahvalio je riječima:
– Dragi prijatelji, čuvajmo, i ljubimo našu rič i u pisanim i elektronskim medijima, na književnim večerima, ali najvažnije u svakodnevnom govoru u obiteljima. Sjetimo se stihova akademika Vlatka Pavletića: Ikavicu Hrvat zbori, Ikavicu Hrvat ljubi. Dragi prijatelji svima vama puno hvala što ste nam priuštili divno večer. Bog Vam poživija običaj i sitite se nas i iduće godine.

U ime Hrvatskog kulturnog društva »Vladimir Nazor« zahvaljujem donatorima ove večeri: Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Splitsko–dalmatinskoj županiji, Pokrajinskom tajništvu za obrazovanje, upravu, propise i nacionalne manjine, svima koji su pomogli manifestaciju, predsjednici Udruge »Solinjani« Heli Milišić, Stipi Samardžiću – članu županijske komisije za dodjelu sredstava, članovima društva i svima koji su pomogli u organizaciji večeri – poručio je Karan nakon čega su gostima uručili prigodne darove, među kojima knjige i slike sa saziva njihovih likovnih kolonija »Ivan Gundić Ćiso-Dalmata« s vojvođanskim motivima.

Solinjani su uzvratili suvenirima koji će Stanišićance i njihove goste podsjećati na ovaj susret, pa su tako predsjednica udruge Solinjani Hela Milišić, njezin zamjenik Jerko Podrug i član Upravnog odbora udruge Miro Podrug uručili darove u ime Grada Solina i gradonačelnika Dalibora Ninčevića, Udruge Solinjani, Klape Tamarin i direktorice Turističke zajednice grada Solina Jelena Stupalo.

– Nakon što smo se u lipnju ove godine, na poziv Makedonsko hrvatskog društva – Hrvatski kulturni centar »Marko Marulić«, predstavili u Bitoli, u Makedoniji, i na taj način zajednički obilježili Dan državnosti Republike Hrvatske, ovo je još jedan važan program u kojem smo sudjelovali i predstavljali naš kraj, u pismi, riči, i slatkome, naravno. Upoznali smo nove ljude, stekli nove prijatelje i nadamo se daljnjem razvijanju suradnje s našim ljudima izvan Hrvatske.

Ovo je bilo zaista lijepo druženje koje nećemo zaboraviti, a posebno hvala našim domaćinima koji su nas puna srca dočekali – rekla je Hela Milišić zahvalivši se na potpori za odlasku na manifestaciju Gradu Solinu, solinskoj Turističkoj zajednici i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Svoje knjige uručili su domaćinima za uspomenu i Ante Tešija, Mia Sesartić i Jakov Teklić koji je predstavljao Javnu ustanovu u kulturi Zvonimir i »Solinsku kroniku«. Bilo je dirljivo za vrijeme programa, ali i uoči njega jer je bilo i susreta starih prijatelja.
Večer je završila uz večeru, pismu i u posebno dobrom raspoloženju uz obećanje za ponovni susret.

U obilasku Subotice

Solinjani su nadalje posjetili i središte Sombora i Suboticu o čijoj su povijesti i znamenitostima čuli od Svetislava Milankovića, člana Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Srbiji koji ih je proveo na nekoliko lokacija.

Tako se moglo čuti i vidjeti kako se sanira crkva Svete Terezije Avilske, katedralna bazilika građena u razdoblju od 1773. do 1798. i kako u Subotici ima više od 20 katoličkih crkava, među njima su i crkve sv. Roka i sv. Jurja.

Ispričao nam je kako u Subotici još žale za svojim tramvajem koji je vozio od 1897., a ugašen je 1974. što su gradski čelnici obrazložili njegovom neisplativošću, budući da je autobusni prijevoz bio jeftiniji. Tako im je sada ostao samo kao muzejski primjerak.

Posebno je divno bilo čuti kako imaju više od 30 kilometara drvoreda kojim smo se prošetali i do Gradske kuće, koja je simbol grada i dom mnogih lokalnih institucija, a sagrađena je u razdoblju između 1908. i 1912.

Visoka je 76 metara, a projektirali su je poznati budimpeštanski arhitekti. Izgrađena je u secesijskom stilu uz notu mađarskoga foklora, a u njoj se nalazi i vijećnica s raskošnim vitrajima koja služi za održavanje sjednica, vjenčanja, koncerte, ali i druge važne skupove.

Prošetali smo potom i do zgrade Narodnog kazališta, zatim subotičke sinagoge, kao i Gimnazije »Svetozar Marković« u centru grada na kojoj se nastava održava na tri jezika: srpskom, mađarskom i hrvatskom.

Obišli smo i Palić jezero omiljeno turističko odredište u Vojvodini, koje se nalazi osam kilometara od Subotice.

Počast Gradu Heroju

Na povratku iz Vojvodine, 21. studenoga Solinjani su posjetiti Vukovar u spomen na 30. obljetnicu stradanja ovoga grada heroja i odali počast žrtvama.

Zahvalili su tom prigodom i Slavku Juriću, predsjedniku »Hvidre« Vukovar, koji ih je dočekao i bio im pratnja pri obilasku Spomen doma hrvatskih branitelja i Memorijalnoga groblja gdje su upalili svijeće, a potom obišli i obnovljeni Vodotoranj. Pored ovoga simbola stradanja i otpora grada tijekom Domovinskoga rata Tamarinke su zapjevale autorsku obradu pjesme »Ne dirajte mi ravnicu« na ponos svih okupljenih Solinjana.

Sličan sadržaj:

ŽENSKA KLAPA »TAMARIN« I UDRUGA »SOLINJANI« GOSTOVALI KOD MAKEDONSKO-HRVATSKOGA DRUŠTVA – HRVATSKI KULTURNI CENTAR »MARKO MARULIĆ« U BITOLI – Solinsko bitolska obitelj STRELJAŠTVO – SD DALMACIJACEMENT: WALTHER PRVE HRVATSKE LIGE U STRELJAŠTVU – Solinjani i Končarevci jedini u sve četiri elitne lige U NEPOSREDNOJ BLIZINI OSNOVNE ŠKOLE DON LOVRE KATIĆA OTVOREN AUTOMAT KLUB »Niz voćkica« u najmlađem gradu PUTEM UGOVORA O RADU 16 OSOBA RADI U UDRUZI »MOJE DIJETE« SOLIN – Nada za samostalnost