LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Adaptogene biljke i njihovo djelovanje
SOLINSKA KRONIKA 325, 15. rujna 2021.
Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ
Adaptogene biljke su bitne jer povećavaju otpornost organizma na brojna fizička, kemijska ili biološka stresna djelovanja, normaliziraju i ispravljaju poremećeni odgovor organizma na stres, a nemaju štetno djelovanje u propisanoj dozi. Adaptogene biljke ujednačuju aktivnost hormonalnih žlijezda i izlučivanje hormona te reguliraju odgovor na stresni događaj kao i brz i učinkovit oporavak nakon njega
Pojam adaptogenih biljaka pojavljuje se sredinom 20. stoljeća kada je poznati ruski parapsiholog i znanstvenik N. Lazarev shvatio da određeni prirodni spojevi povećavaju otpornost organizma na stresne utjecaje.
Poznati američki fitoterapeut i nutricionist Donald Yance 2013. je objavio knjigu »Adaptogeni u medicinskom travarstvu: izabrane biljke i prirodni spojevi za prevladavanje stresa, starenja i kroničnih bolesti« u kojoj opisuje ukupno 63 biljke i ljekovite tvari. Zapravo popis adaptogenih biljaka ne postoji jer u različitim područjima diljem planeta rastu brojne biljke koje imaju određena adaptogena svojstva, pa sukladno tome trenutačno postoje različite klasifikacije.
Značajan dio bolesti je povezan s emocionalnim stanjem osobe. Iako stres našem organizmu treba jer nas stimulira, drži opreznima te potiče našu kreativnost ipak nije poželjno da smo stalno pod stresom.
Kada smo pod stresom aktiviraju se mehanizmi koji omogućavaju kompleksan odgovor našega tijela na određenu promjenu. Dugotrajni stres povećava razinu adrenalina i hormona nadbubrežne žlijezde – kortizol, kao i citokina, a što osigurava brzu reakciju organizma.
Ovakav proces oslabljuje naš imunološki sustav te smanjuje i razinu neurotransmitera – melatonin, koji nam omogućava dobar san. U takvim situacijama javlja se depresija, anksioznost, kognitivne funkcije su isto smanjene, a bezvoljnost vodi do neuravnotežene prehrane i pretilosti. Sklad i ravnoteža između emocija i tijela omogućavaju zdrav imunološki sustav.
Adaptogene biljke su bitne jer povećavaju otpornost organizma na brojna fizička, kemijska ili biološka stresna djelovanja, normaliziraju i ispravljaju poremećeni odgovor organizma na stres, a nemaju štetno djelovanje u propisanoj dozi.
Adaptogene biljke ujednačuju aktivnost hormonalnih žlijezda i izlučivanje hormona te reguliraju odgovor na stresni događaj kao i brz i učinkovit oporavak nakon njega. Na taj način ublažavaju emocionalne smetnje poput anksioznosti, zabrinutosti i demotiviranosti, ujedno ublažavaju posljedice stresa kao što su iscrpljenost, umor, nesanica te pomažu u razvoju otpornosti na buduće stresne situacije.
Rodiola – Rhodiola rosea
Ružičasti žednjak, također je poznata kao zlatni ili arktički korijen jer raste u hladnim planinskim područjima Azije i Europe. Koristila se od davnina u kineskoj i ruskoj narodnoj medicini, pa postoji vjerovanje o dugovječnosti da ljudi koji redovito piju njen čaj žive duže od sto godina. Za popularnost rodiole zaslužni su ruski sportaši, piloti i astronauti koji su je u posljednjih pola stoljeća koristili s ciljem povećane izdržljivosti. Pobornici ekstremnih aktivnosti koriste ekstrakt rodiole zbog blagotvornoga djelovanja na mučnine izazvane visinama i ekstremnim uvjetima.
U narodnoj medicini ružičasti žednjak se koristi protiv umora i za vrijeme psihofizičkih napora jer stimulira živčani sustav i ublažava depresiju. Rhodiola spada u adaptogene biljke koje imaju vrlo malo ili nemaju kontraindikacija, nuspojava i interakcija s drugim lijekovima.
Ekstrakt rodiole se radi iz korijena biljke, ima kompleksan sastav s brojnim flavonoidima, fenolima i fenolnih glikozida, kao što su salidrozid, rozavin, rosarin i rosin koji imaju povoljan učinak na organizam. Djeluje tako da regulira nagle promjene raspoloženja, blagotvorno djeluje na depresiju, a pomaže i u borbi s kroničnim umorom. Zbog toga se smatra idealnom biljkom za borbu protiv stresa. Učinkovito je i u prirodnoj kozmetici jer usporava starenje, obnavlja elastičnost i tonus kože, ublažava akne te smanjuje bore. Ekstrakt rodiole ne širi krvne žile pa se koristi za izradu zaštitnih krema od pothlađivanja kože lica tijekom zime.
Cordyceps sinensis i Cordyceps militaris
Gljive koje nalazimo u planinskim područjima Kine, višim od 3500 metara te ih karakterizira izuzetna sposobnost preživljavanja. Poznate su i koriste se već duže od tisućljeća u kineskoj medicini kao eliksir mladosti i dugovječnosti, a suvremena istraživanja su potvrdila njihova adaptogena svojstva.
Glavni aktivni sastojak ovih gljiva je kordicepin koji pomaže u popravku oštećenih molekula DNK te na taj način može igrati ulogu u prevenciji nastajanja tumora. Poboljšava i unutarstanični prijenos energije pa omogućava veću energiju organizmu, veću budnost i vitalnost.
U područjima na podnožju Himalaje na Tibetu i u Butanu gdje prirodno raste, kordiceps se upotrebljava kod problema s bubrezima, kod srčanih problema, za podizanje libida, za jačanje kostiju, za poboljšanje sluha, protiv vrtoglavice i umora.
Istraživanjima je dokazano da se konzumiranjem kordicepsa poboljšava opskrbljenost tijela kisikom, povećava se stanična energija te smanjuju oksidativna oštećenja. Dokazana je njena sposobnost da poboljšava iskorištavanje kisika u tijelu te ima pozitivno djelovanje kod bolesti respiratornoga trakta. Također je potvrđeno da smanjuje upalne procese koji nastaju kao rezultat oksidativnih procesa zbog kojih starimo. Djeluje i kao adaptogen koji uravnotežuje hormone u organizmu.
Ginseng i Sibirski ginseng
Jedna je od najpoznatijih adaptogenih biljaka. Postoje više vrsta ginsenga, ali se koristi ekstrakt dobiven od tri vrste Panax ginseng – kineski, Panax japonicus – japanski i Panax quinquefolius – američki ginseng. Budući je samonikli ginseng vrlo rijedak, danas se kultiviraju biljke (P. notoginseng / P. pseudoginseng). Osim kao adaptogena biljka ginseng djeluje i kao stimulans. Aktivne tvari su triterpenski glikozidi – ginsenkozidi, kojih ima više od 25 vrsta, a imaju višestruko djelovanje na organizam. Potvrđeno je njihovo anti-alergijsko djelovanje na način da stimuliraju proizvodnju kortikosteroida putem adenohipofize i povećavaju adaptogeni potencijal organizma.
Ginseng je poznat kao tonik protiv slabosti i umora koji pomaže kod rekonvalescencije kako fizičkih tako i mentalnih sposobnosti i koncentracije. Koristi se i u borbi protiv tumora, kao i protiv mikroorganizama i ostalih patogenih utjecaja na organizam. Kako se radi i o stimulativnom sredstvu, potreban je oprez kod doziranja i načina uzimanja ginsenga.
Sibirski ginseng – Eleutherococcus senticosus, dijeli ime s pravim ginsengom mada nije srodan ni po rodu ni po vrsti, ali ima slično djelovanje. Koristi se korijen, a spada u adaptogene biljke jer njegovi ekstrakti pomažu tjelesnoj adaptaciji na stres. Zabilježene su pozitivne promjene na učinke stresa nastaloga zbog promjena temperature, kod dijeta i vježbanja. Djelotvorne aktivne tvari se nazivaju eleuterozidi, a sadrži i fenilpropanoide, lignane i neke polisaharide. Pripisuju mu se blagotvorni utjecaji na metabolizam proteina, masti i ugljikohidrata.
Poznato je da pomaže u poboljšanju općega stanja organizma, jačanju mentalne aktivnosti, ali i na povećanje fizičke kondicije zbog čega ga koriste i vrhunski sportaši. Djeluje antistresno pa učinkovito pomaže kod nesanice. Na cjelokupni organizam ima pomlađujuće djelovanje. Vrlo je bitan i za njegu kože jer pomaže pri obnovi stanica epidermisa, ujednačuje količinu vlage u koži štiteći je od dehidracije, potiče perifernu cirkulaciju pa je učinkovita njegova primjena u njezi zrele i osjetljive kože.
Brojna su istraživanja pokazala da sibirski ginseg ima značajan potencijal u borbi protiv infekcija, potvrđeno je povećanje razine T-limfocita u krvi što je imunomodulacijsko djelovanje, ali djeluje i hipoglikemijski, tj. smanjuje razinu šećera u krvi. Tradicionalno se koristi i za smanjenje masnoće i triglicerida u krvi. Nije do kraja poznat biokemijski i farmakološki mehanizam djelovanja.
Eleuterokok
Biljka koja ima dosta interakcija pa se ne preporuča koristiti ga s drugim stimulansima (čak ni s kavom), a osobito ne s antipsihoticima te kardiološkim i antikoagulantnim lijekovima. S obzirom na njegovo hipoglikemijsko djelovanje preporuča se oprez osobama koje uzimaju lijekove za smanjenje šećera u krvi. Kontraindiciran je kod visokoga tlaka. Prema tome iako se radi o biljci koja je moćan adaptogen, prije korištenja savjetujte se sa stručnjakom alternativne medicine.
Indijski ginseng
Ashwaganda – Withania somnifera ili indijski ginseng isto sada u biljke s adaptogenim djelovanjem, a prirodno stanište je sjevero-istočni dio Indije. Sadrži preko 30 aktivnih komponenti od kojih spominjemo alkaloide, steroidneelaktoni i terpenoide, a sadrži i željezo. Ayurvedska medicina je oduvijek koristi najviše kod koštano-mišićnih problema, kod reumatskih promjene, ali i protiv stresa te za brži oporavak nakon bolesti. Od pomoći je i kod većeg fizičkog napora pa se koristi i kod sportskih natjecanja.
Istraživanja su potvrdila njezina protuupalna, antioksidacijska i imunomodulatorna djelovanja. Ashwaganda djeluje umirujuće te povećava otpornost kod stresnih situacija. Ne preporučuje se korištenje za vrijeme trudnoće.
Sveti bosiljak
Tulsi – Ocimum sanctum ili sveti bosiljak je adaptogena biljka za koju su brojna klinička istraživanja pokazala da štiti srce i mozak. Potvrđeno je da sveti bosiljak ima povoljne kliničke učinke kod metaboličkih poremećaja kao dijabetes, neurokognitivnih problema poput Alzheimerove bolesti te kod promjena raspoloženja poput depresije. Osim što djeluje opuštajuće djeluje na jačanje imuniteta sveti bosiljak umanjuje infektivna stanja.
Fitokemijske tvari svetoga bosiljka smanjuju oticanje, bol i upalu. Njegovi listovi sadrže i eugenol za koji je dokazano da djeluje na snižavanje razine glukoze u krvi. Može se koristiti bez nuspojava u trajanju do šest tjedana kada smanjuje brojne simptome stresa i umora. Druga istraživanja su dokazala da uzimanje 500 mg ekstrakta lista dvaput dnevno tijekom 60 dana je umanjilo anksioznost i depresiju kod ispitanika.
Veće koncentracije od 300 mg dnevno ekstrakta lista svetoga bosiljka može se tijekom mjesec dana primijeniti kod poremećaja središnjega živčanog sustava i problema s pamćenjem. Ne preporuča se njegovo korištenje kod žena koje pokušavaju zatrudnjeti ni kod osoba koje koriste terapiju antikoagulansima.
Gotu kola
Centella asiatica je još jedna biljka s dokazanim adaptogenim djelovanjem koja se tradicionalno primjenjuje u Istočnoj medicini, pa se tako u Indiji, Gotu kola smatra svetom biljkom. Od aktivnih tvari sadrži saponine, eterična ulja, masne kiseline, aminokiseline, flavonoide, polifenole, tanine i karotenoide. Sadrži i aziotikozid koji djeluje antistresno i antianksiozno.
Tisućljetna je tradicija njenoga korištenja kao uspješno sredstvo za živčane poremećaje, kao pomoć u poboljšanju pamćenja, kod epilepsije, senilnosti ili nagloga starenja. Koristi se i protiv stresa i depresije, a poboljšava i reflekse. Mnogi je koriste za vrijeme meditacije i tvrde da razvija energetske centre u tijelu.
Poznato je sredstvo koji pomaže kod proširenih vena, za tretiranje ožiljaka, a upotrebljava se i kod mnogih infekcija. Djeluje i antistresno, antianksiozno, a istraživanja su pokazala kako izvrsne učinke ima u smanjivanju depresije, tjeskobe, psihičkih poremećaja i poboljšanja memorije. Preporučuje se njena primjena kod živčanih poremećaja uključujući epilepsiju i senilnost.
Gotu kola djeluje i antioksidacijski, pomaže tijelu u borbi protiv raznih toksina, djeluje diuretički, koristi se kod raznih reumatskih bolesti te se upotrebljava za liječenje površinskih rana i ožiljaka. Jedna je od najvažnijih biljaka u Ayurvedskoj medicini, a kako je primijećeno da se i slonovi hrane upravo ovom biljkom, danas je poznata kao promotor dugovječnosti.
U današnje vrijeme je vrlo bitna kada se govori o kožnim problemima jer je dokazano da djeluje protiv celulita, a istovremeno se koristi i u prirodnoj kozmetici u borbi protiv starenja kože.
Na kraju možemo zaključiti da su adaptogene biljke, kojih naravno ima još mnogo, izrazito zanimljiva grupa biljaka. S obzirom da je današnjim tempom života svatko u nekom trenutku izložen stresu ili većim psihičkim ili fizičkim naporima, dobro je poznavati ih i dakako u suradnji sa stručnim osobama pomoći sebi u teškim trenucima korištenjem istih.
PADALINE
U mjesecu kolovozu 2021. u Solinu na području Gornje Rupotine pala je 71 litra kiše po četvornom metru.
