SOLINSKA KRONIKA 330, 15. veljače 2022.

Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ

Biljke mogu biti učinkovit način, ujedno jednostavan i put kojim se može promijeniti izgled i »podignuti« svaki dnevni boravak ili drugu prostoriju u domu. Prepreka tom cilju ne treba predstavljati nedostatak sunčeve svjetlosti, jer postoje brojne biljke koje su vrlo lijepe i mogu bujno rasti i s minimalnim izvorom svjetlosti. Stoga pokušajte unijeti biljke u sjenovite kutke doma, uljepšat će prostor, podignuti raspoloženje ukućana i poboljšati kvalitetu zraka, jer možete imati raskošne biljke čak i u najmračnijim sobama

Slonova noga – Beaucarnea recurvata, porodica Agave

Dobila je naziv po stabljici koja je zadebljana pri dnu te sliči slonovoj nozi. Vrlo dobro raste u sušnijim uvjetima, a može preživjeti pri slabom osvjetljenju i pola godine. Poželjno je preko ljeta jače osvjetljenje, a slabije zimi.

Vrlo često se uzgaja u malim posudama jer ne treba veliki prostor. Ovo je idealna biljka za osobe koje vole biljke u stanu, a nemaju vremena za posvetiti se održavanju sobnog bilja, jer nije zahtjevna i gotovo svatko ju može imati kao svog biljnog ljubimca.

Slonova noga spada među otpornije i izdržljivije biljke, nije potrebno često zalijevanje, možda jednom u 10 dana, ali listove je poželjno malo češće prskati hladnom vodom kako ne bi presušili ako je suhi zrak u zatvorenim stambenim ili poslovnim prostorima. Idealna temperatura za ovu biljku je oko 20° C.

Raste vrlo sporo tako da ju nema potrebe često presađivati, možda jednom u dvije do tri godine, odnosno tek kada njezino korijenje počne polako izlaziti iz posude. Najučinkovitije za uzgoj su plitke, keramičke posude u kojima ljepota slonove noge dolazi do izražaja i u kojima neće doći do viška vlage u tlu.

Sanseverija – Sanseveria

Poznata je pod nazivima sablja, sabljarka, indijansko pero i svekrvin jezik. Idealna je sobna biljka za sve zaposlene i zaboravne ljubitelje sobnih biljaka. Ne voli pretjerano zalijevanje, odlikuje se otpornošću i skromnim zahtjevima, a odlična je za pročišćavanje zraka u prostorijama. Ne treba je previše zalijevati, jer je podložna truljenju.

Prilikom zalijevanja treba pripaziti da voda ne dospije u središte biljke, a zalijevati onda kada se zemlja u teglici prosuši. Sanseverije se presađuju svake 2 do 3 godine u malo veće posude, supstrat u koji sadimo sanseverije treba biti propustan, a za sadnju se koristiti pliće i šire posude, jer imaju plitak korijen.

Rod Sanseveria obuhvaća više od 50 vrsta, poznati su varijeteti koji se razlikuju po veličini, boji, širini i obliku lista. Boja lista sanseverija je zelena s manje ili više izraženim šarama, ima ih sa žutim obrubom listova ili niske sanseverije sa širim listovima. Sve su popularnije cilindrične sanseverije čiji se listovi mogu preplitati u različite oblike.

Porijeklo sanseverije su stepska područja Afrike. Dobila je ime po princu od San Severa, a u Europi je postala popularna od 18. stoljeća. Ako imate malu djecu bolje je da lončanice sa sanseverijama držite na povišenom mjestu, jer neke sorte mogu izazvati dijareju pojede li se njihovo lišće.

Dobro rastu i u prostorijama koje imaju slabo osvjetljenje. U tom slučaju će šare na listovima biti slabije izražene. U svijetlim prostorijama sanseverije će cvjetati, ali ne podnose izravnu sunčevu svjetlost. Njihovi cvjetovi su mali i neugledni, a imaju miris koji podsjeća na miris vanilije.

Visoka vlažnost zraka i zemlje ne odgovara ovim biljkama, pa su zapravo idealne biljke za stanove jer se mogu postaviti blizu radijatora, uopće im ne smetaju manjak vlage i temperatura zraka. Jednom kada im pronađete mjesto, dobro je ne premještati ih, pa će se najbolje razvijati na svom stalnom mjestu.

Sanseverije se razmnožavaju dijeljenjem biljke, što je jednostavan način razmnožavanja. Tijekom proljeća kada se presađuju biljke sanseverije možemo podijeliti i na taj način razmnožiti. Biljke se presađuju kada vidimo da im je posuda postala tijesna. Posuda treba biti samo malo veća, jer presađivanje u mnogo veću može dovesti do šoka i propadanja biljke.

Ovo je jedna je od najtolerantnijih sobnih biljaka koja može preživjeti sve, a istovremeno izgledati svježe i privlačno, te dekorirati prostor u kojem je smjestimo.

Zlatni puzavac – Epipremnum aureum, porodica kozlačevki, Araceae

Ova biljka je penjačica koja može narasti i do 2 metra, a sadi se kao sobna biljka najviše zbog efektnih srcolikih listova. Kod nas je popularna sobna biljka jer je zahvalna za održavanje, može rasti u vis s potpornjem, a šarenolisne sorte se osobito mogu saditi i u posude obješene na zidu.

Postoje brojne sorte sobnih puzavaca koji se međusobno razlikuju po listovima. Ima ih krupnolisnih ili sitnolisnih sorti, boja lista varira od najobičnijih sa zelenim lišćem, bijelo prugastim lišćem, crvenkastim, ljubičastim, ili dlakavim srebrno prugastim listovima. Porijeklo zlatnog puzavca je Južna Amerika, a kod nas se odavno smatra da ova biljka donosi novac i sreću.

Zlatni puzavac je biljka koja odlično pročišćava zrak u domu pa je i to razlog što je rasprostranjen kao sobna biljka, ali krasi i mnoge druge zatvorene prostore poput primjerice poslovnih prostora, ureda i trgovina. Zbog svoje sposobnosti pročišćavanja zraka na način da uklanja brojne štetne kemikalije koje kruže zrakom te u potpunosti može pročistiti zrak u stanu ova dekorativna biljka bi trebala biti jedna od prvih kada se odabiru sobne biljke.

Zlatni puzavac je vrlo jednostavan za održavanje i ne treba posebne uvjete za život. Listovi puzavca mogu biti svjetliji i tamniji, a njihova boja ovisi isključivo o količini svijetla kojoj su izloženi. Iako traži svijetlo mjesto za rast, ipak ne podnosi jako sunce tijekom ljetnih mjeseci.

Svjetlo je bitnije mlađim biljkama, starije biljke mogu biti i na tamnijem mjestu u stanu. Intenzitet osvjetljenja je bitan samo za izgled listova, jer se šare na listu mogu održati samo ako biljka stoji na punomu svijetlu. Kako se radi o puzavici, kako biljka raste i stari pri dnu najčešće ogole, potrebno je iz reznica uzgajati mlade biljke, na način da se odlomi grančica, uklone se dva do tri donja lista, a mogu se jednostavno zakorijeniti i u čaši s vodom, a zatim posaditi u zemlju.

Kao i svaka druga sobna biljka na listovima puzavca se nakuplja prašina pa je najbolje tada tuširati biljku i kada se listovi posuše vratite na njegovo mjesto. Inače puzavac treba redovito zalijevati, ali mu korijen ne smije biti uronjen u vodu. Naravno ljeti treba češće zalijevanje i redovito dohranjivanje pa nam tada bujno rastu.

Fitonija – Fittonia, porodica Lamiales

Postoji više od pedeset poznatih vrsta ove biljke ali sve su nastale od dvije:
Fittonia gigantea- iz Bolivije, koja je oko 60 cm visoka zeljasta trajnica, s ovalnim, na vrhu lagano zašiljenim listovima, jarkocrvenih žila na tamnozelenoj lisnoj površini.

Fittonia verschaffeltii – iz Kolumbije, koja je niska, puzajuća biljka čiji su listovi okrugli do srcoliki ili jajasti, na vrhu tupo zaobljeni, dugi i do 10 cm, i njima prekriva tlo. Javlja se u dva oblika: Argyroneura – srebnih žila i Pearcei – svijetlo crvenih žila.

Cvjetovi fitonije su sitni i neugledni, bijeli ili blijedo krem boje, skupljeni u cvast nalik klasu, a cvatnja je u jesen. Postoje brojni varijeteti koji se razlikuju po obliku, veličini i rasporedu listova, a naravno spektar boje je iznimno velik pa se u ponudi mogu naći osim srebrne, roze i crvene nervarure lista, postoje i bijela, fuksije, terakota, modra i gotovo crna. Fitonija je tako postala zanimljivija i vrlo dekorativna biljka za uređenje prostora. Osobito je velika primjena kada se posade uz visoke biljke, gdje služe kao pokrivači tla.

Biljka traži zasjenjen položaj, nikako je ne treba izlagati izravnom sunčevom svijetlu, a kako se radi o tropskoj biljci odgovara im toplina i vlaga zemlje i zraka. Idealna temperatura im je od 21 do 25 stupnjeva Celzijevih, a noćna ili zimska temperatura ne smije padati ispod od 16 do 17 stupnjeva Celzijevih, pa se zbog toga često javlja kao biljka u terarijima. U ljetnom periodu treba je zalijevati dva do tri puta tjedno, zimi manje, ali se tlo ne smije osušiti, a poželjno je biljku svakodnevno orošavati mlakom odstajalom vodom.

Prihranjivanje je svako 2 do 3 tjedna, tekućim gnojivom ali u slabijoj koncentraciji od navedene. Učinkovite su i dekorativne ako ih se posadi skupa s nekoliko biljaka, a osobito kada imaju različite boje. Fitonije se razmnožavaju jednostavno reznicama kojima se odstrane donji listovi, ali da ima barem 3 do 4 reda listova, ožiljava već za 2 tjedna u čaši s vodom.

Fitonija je vrlo dekorativna ako ima dovoljno svijetla, kada ima nevjerojatan kontrast obojenih žila listova, ako listovi ne postanu zeleni. Treba je čuvati od propuha, suše i prezalijevanja. Da bi dobili bujni grm treba zalamati vrhove grančica i cvjetove.

Spatifilum – Spathiphyllum

Svima poznata prekrasna sobna biljka s cvjetovima nalik na bijela jedra neki zovu jedarce, neki mirni ljiljan, a neki jednostavno spatifilum. Među ljubiteljima biljaka već je odavno popularna jer nije osjetljiva.

Spatifilum ne podnosi previše sunca i najbolje će uspijevati ako ga smjestimo uza sjeverni prozor ili ga udaljimo barem 1 ili 2 metra od prozora. Treba pripaziti da ne bude na propuhu. Bez obzira radi li se o domu ili uredu, spatifilumi su izvrsne sobne biljke jer mogu rasti u slabom osvjetljenju. Spatifilum može preživjeti s vrlo malo vode, a prekomjerno zalijevanje je za njega kobno.

Vlaga potrebna listovima može se osigurati redovitim prskanjem listova prskalicom, barem jednom dnevno. Da bi bujno rastao spatifilum traži neko tekuće biljno gnojivo namijenjeno sobnim biljkama koje cvatu, a gnojidba se vrši dva puta godišnje što je dovoljno za zdrav rast.

Tijekom zime ne treba gnojenje i jednostavno je potrebno pustiti biljku da se malo odmori, a zalijemo je samo jednom tjedno. Spatifilum je biljka koja se najbolje presađuje u proljeće u samo malo veće posude, tako se korijen lakše prilagođava na presađivanje i brzo pokazuje dobre rezultate, tj. kreće u porast. Široki listovi su jako dekorativni, intenzivne zelene boje kada su zdravi, ali su pravi magneti za prašinu, stoga je poželjno prebrisavanje vlažnom krpom.

Naravno jednostavno je otuširati biljku, pustiti je da se prosuši te vratiti na njeno mjesto. Spatifilum ne voli izravno sunčevo svjetlo, u tom slučaju može doći do gubljenja boje i oštećivanje lista.

PADALINE

U mjesecu siječnju 2022. u Solinu na području Gornje Rupotine palo je 17 litara kiše po četvornomu metru.

Sličan sadržaj:

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Pandemijski povratak prirodi LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Adaptogene biljke i njihovo djelovanje LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Darovi za Kralja LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Borci protiv raka