SOLINSKA KRONIKA 322, 15. LIPNJA 2021.

Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ

Višnje i trešnje poboljšavaju rad mozga, a istraživanja su pokazala da mogu smanjiti simptome Alzheimerove bolesti i Huntingtonove bolesti zbog sadržaja vitamina B skupine, a koji povoljno djeluju na živčani sustav. Sprječavaju oštećenje mišića kod sportaša i kod tjelesnoga napora, smanjuju koncentraciju »lošega« kolesterola u krvi i štite od srčanoga, ali i moždanoga udara. Održavaju zdravlje očiju zbog sadržanih pigmenata betakaroten, lutein i zeaksantin

Višnje i trešnje se svrstavaju u iznimno zdravo voće koje ima vrlo malo kalorija, 100 grama višanja i trešanja ima energetsku vrijednost od oko 50 kalorija. Nutritivni sastav im uvelike ovisi o sorti i načinu uzgoja, ipak se može računati da jedna šalica trešanja ili višanja sadrži 25 posto dnevno preporučene količine vitamina C i više od dva grama vlakana.

Vitamin C ključan je za pravilno funkcioniranje imuniteta te sintezu bitnoga proteina kolagena za mladost hrskavica i kože. Djeluju i antioksidativno, održavaju pravilan rad imuniteta, a dijetalna vlakna potiču rad crijevne peristaltike i pravilan rad probave.

Trešnja – Prunus avium L., porodica Rosaceae

Trešnje su porijeklom iz Turske, njihov uzgoj započeli su antički Grci dok su Rimljani pomogli kod njezina rasprostranjivanja diljem Europe. Trešnjini su cvjetovi mirisni i bijeli, prvi zreli plodovi su kod nas početkom svibnja, za sv. Duju, ali ipak veći broj sorti dozrijeva kroz lipanj.

Selekcijama su dobivene brojne izvrsne sorte trešanja koje sazrijevaju sve kasnije te su krupne i tvrde, čime se produžava njihov inače kratki vijek trajanja kao i vrijeme berbe i konzumacije. Trešnje se trebaju brati kada su potpuno zrele jer ne nastavljaju zriobom nakon branja, te se u hladnjaku mogu čuvati nekoliko dana. Očišćene trešnje se mogu zamrznuti na pladnju i spremati u plastične vrećice.

Glavni šećeri trešnjina ploda su glukoza i fruktoza, a od organskih kiselina najzastupljenije su jabučna i limunska, slijede jantarna, folna i salicilna kiselina u formi salicil aldehida.

Od pigmenata su najzastupljeniji antocijanini i protoantocijani, zaslužni za crvenu boju trešanja, a prisutan je i karotin. Sadrže celulozu, pektine, enzime i dušične tvari.

Od vitamina C i B, a od minerala u bogatoj mjeri kalij, zatim kalcij, natrij, magnezij, željezo, bakar i mangan. Sjemenke trešanja sadrže amigdalin i encim emulzin, a kora debla tanine. Listovi imaju vitamin C i znatne količine karotina. U peteljkama plodova ima tanine i tvari diuretičnog djelovanja, flavonoida i kalijevih soli.

Trešnje su odlično voće za povećavanje tjelesne i umne sposobnosti i djeluju učinkovito protiv lošega raspoloženja. Trešnje se mogu jesti više puta dnevno i u većim količinama bez ikakva nepoželjnog djelovanja, jedino ih ne treba jesti prije objeda jer njihova lužnata reakcija koči izlučivanje probavnih sokova, što naročito otežava probavu mesa.

Kao i sve druge alkalne namirnice smanjuju kiselost organizma pa su poželjna namirnica u ishrani i kod najtežih oboljenja.
U 100 grama svježih trešanja nalazi se 82 g vode; 0,2 g masti; 1 g bjelančevina; 16 g ugljikohidrata; 12 g šećera i 2,1 g vlakana.

Trešnje su bogate kalijem i djeluju na izlučivanje vode iz organizma. Bogatstvo flavonoidima, antocijanidi i proantocijanidi, daje im vrlo veliku ulogu u vezivanju slobodnih radikala.

Mnoge degenerativne bolesti (mrena oka, Parkinsonova bolest, arterioskleroza) povezuju se s oštećenjem tkiva koje uzrokuju slobodni radikali. Flavonoidi u trešnji istovremeno predstavljaju i prirodna protuupalna sredstva, te ublažavaju simptome alergija i astme.

Plodovi trešnje su na trećem mjestu među voćem po učinku snižavanja LDL kolesterola u krvi, koji je uvelike odgovoran za razvijanje arterioskleroze, srčanoga i moždanog udara.

Antocijani koji se nalaze u trešnjama blokiraju upalne enzime i smanjuju bolove. Poznato je da je 20 trešanja 10 puta učinkovitije od aspirina, te ima pozitivne učinke kod gihta i artritisa.

Sok od trešanja jača srce i oboljele krvne žile. Sok se priprema od zgnječenih trešanja koje odstoje preko noći, a ujutro se protisnu kroz lanenu krpu. Na čašu soka doda se pola čaše šećera u prahu, kore od cimeta i nekoliko klinčića.

Sve se dobro izmiješa i ostavi četiri dana na toplomu mjestu, procijedi se i ulije u staklene boce koje se dobro začepe i okrenute naopako spremaju u hladnije ostave ili konobe, gdje se sok može očuvati godinama. Pije se tri puta dnevno po čašicu od pola decilitra, nakon jela, za jačanje srca.

Za detoksikaciju organizma je vrlo učinkovit jednodnevni post kada valja jesti samo trešnje ili piti iz njih svježe iscijeđen sok. Navedeni post je izvrsna i djelotvorna terapija za čišćenje organizma od svih štetnih tvari, naročito toksina. Takvu terapiju najbolje je primijeniti u vrijeme kada trešnje zriju i ima ih u obilju, za kraj proljeća na prijelazu u ljeto, bez obzira na to kako dobro se osjećali.

Plodovi trešnje djeluju na jačanje kolagena koji je građevni element vezivnoga tkiva kao što su hrskavice i tetive. Trešnje su prirodan izvor bora koji u kombinaciji s kalcijem i magnezijem u organizmu djeluje na čvrstoću kostiju.

Ljekovito djelovanje peteljki i ploda trešnje koristi se i u kozmetici, najčešće za pripremu maski koje otklanjanju podočnjake te njeguju i oživljavaju suhu kožu. Protiv podočnjaka se uzima oko 30 grama peteljki trešnje, preliju litrom hladne vode i ostave da odstoje 12 sati. Nakon toga se kuhaju nekoliko minuta, procijede i koriste kao mlaki oblog.

Kod suhe kože dobro pomaže iscijeđeni sok trešanja kojim se dobro namoči kanena krpa i stavi preko lica ili samo zgnječene trešnje koje se izravno nanose na lice. Ovakve maske se drže oko 20 minuta pa se lice ispere blagim čajem kamilice ili mlakom vodom.

Zbog vrlo malog glikemijskog indeksa trešnje su izvanredno voće koje pomaže kod mršavljenja, bogate su vodom, a istovremeno obogaćuju organizam energijom i ubrzavaju metabolizam. Trešnje pročišćavaju krv, pomlađuju organizam i u svakom su pogledu voće koje iznimno pozitivno djeluje na zdravlje te ih je poželjno u njihovoj sezoni konzumirati redovito, a ako smo u mogućnosti i smrznuti za produženo korištenje izvan sezone trešanja.

Osim plodova prema narodnoj medicini vrlo su ljekovite i peteljke trešnje koje pomažu izlučivanju mokraće i kod bubrežnih kamenaca. Dobro oprane, osušene i sitno izrezane peteljke plodova trešnje, kuhane u vodi dvije minute, ostave se poklopljene oko 15 minuta, procijede se i piju kao čaj protiv upale bubrega, za otapanje bubrežnih kamenaca i čišćenje mokraćnih puteva te za pospješenje obilnijeg mokrenja. Ovakav se čaj pije cijeli dan u gutljajima.

Peteljke ploda djeluju kao astringent (sredstvo za zatvaranje), diuretik i tonik. Spravljeni uvarak od trešnjinih peteljki koristi se za tretman cistitisa, edema, problema s bronhima, anemije i proljeva. Čaj dobiven od peteljki predstavlja moćan diuretik, a pomaže i za smanjivanje celulita i mršavljenje.

Koristi se i trešnjina smola koja je vrlo dobro inhalacijsko sredstvo u slučaju kašlja koji ne prolazi. Kašalj se može ublažiti i uvarkom od kore, a koji koristi i u smirivanju upala, osobito usne šupljine. Smola koja teče iz ozlijeđene, zarezane kore trešnje može se i rastopiti u kvalitetnomu octu. Služi za masiranje vlasišta čime se odstranjuje pojava peruti, a pomaže i odstranjuju šuge i ekcema na koži.

Višnja – Prunus cerasus L., porodica Rosaceae

U isto vrijeme s trešnjama sazrijevaju i višnje koje spadaju u super hranu. Naime i nakon uobičajenih procesa prerade: sušenjem, smrzavanjem ili konzerviranjem višnje zadržavaju antioksidativnu vrijednost.

Pradomovina višnje je Srednja Azija oko Kaspijskoga mora i Anatolije gdje je samonikla kao kod nas rašeljka. Selekcionirane su brojne vrste pa se tako višnje mogu uzgajati kako u kontinentalnom dijelu tako i uz more.

Dalmacija ima tradiciju dužu od 500 godina uzgoja autohtone sorte višnje maraske (Prunus cerasus var. marasca). Postoje i navodi da je u sjevernim šumama Dalmacije rasla divlja maraska koja je u potpunosti nestala. Višnja maraska je bila i ostala uz vinovu lozu, maslinu i badem, najraširenija kultura gdje zbog specifičnih odlika tla i klime, postiže visoku kvalitetu ploda, osobito specifičnu aromu i visoko je cijenjena namirnica u prehrambenoj industriji za proizvodnju likera, sirupa, sokova i džemova.

U jednom UNDP-ovom izvješću za Hrvatsku maraska je proglašena vjerojatno najkvalitetnijom višnjom na svijetu. U usporedbi s drugim sortama višnje, maraska je sitnija i trpkija pa je sukladno tome izuzetno pogodna za proizvodnju žestokih pića od višanja, kao što je poznati liker Maraskino.
Od davnina se višnja koristi i u pučkoj medicini, a najnovija istraživanja sastava ploda ne samo da potvrđuju već i šire njeno pozitivno djelovanje na ljudski organizam. Naime višnje spadaju u najzdravije vrsta voća.

Ljekoviti dijelovi biljke koji se sabiru i koriste su plodovi, koštice i peteljke plodova, a sakuplja se i smola s kore debla. Zreli plodovi imaju finu aromu i kiselkast okus.

Višnja se pokazala uspješnom u smanjenju upalnih procesa i ublažavanju bola kod artritisa, posebno kod gihta. Istraživanja su pokazala da čaša soka od višanja može ublažiti bol u zglobovima jer njeni aktivni sastojci smanjuju količinu mokraćne kiseline koja je uzrok problema. Osim toga, konzumiranje višanja je osobito dobro za srce i krvne žile, a redovito uzimanje sprječava nastanak pojedinih vrsta raka i dijabetesa.

Višnje sadrže biljni pigment antocijan koji ima visoko antioksidativno djelovanje u prevenciji anemije, srčanih oboljenja i tumora. Osim antocijana višnje su bogat izvor beta karotena a sadrže i melatonin – tvar koja djeluje antioksidativno i jedan je od važnih regulatora srčanoga ritma i procesa spavanja. Zbog visoke zastupljenosti antocijana višnje štite od bolesti srca i krvožilnoga sustava, određenih vrsta raka, smanjuju mogućnost pojave dijabetesa, pomažu kod učenja jer poboljšavaju pamćenje, a djelotvorne su i kod upalnih procesa i artritisa.

Višnje iz kompota mogu zamijeniti količinu aspirina od 1,4 grama. Čaša soka od višnje je ekvivalent 0,3 grama aspirina, a smrznute imaju djelovanje kao 0,9 g aspirina.

Višnje su od davnina poznate kao protuupalno sredstvo pa se i danas koriste protiv probavnih smetnji i raznih upala. Višnje se razlikuju od trešanja po dvostruko većemu sadržaju vitamina A. Budući da je vitamin A antioksidantski vitamin koji jača imunološki sustav, višnje se po antioksidacijskoj učinkovitosti svrstavaju na sedmo mjesto među voćem.

Nutricionisti predlažu konzumaciju višanja ne samo dijabetičarima, nego i zdravim ljudima te nude mogućnost pijenja ljekovitoga čaja od maraske ili čiste voćne sokove, zbog brojnih blagodati za ljudski organizam.

Sirup od višanja nije samo napitak koji osvježava ljeti, nego se između ostaloga koristi kao prirodno ljekovito sredstvo. Sirup prije svega djeluje na izlučivanje mokraće te se preporuča bolesnicima koji pate od vodene bolesti.

Sok od višnje pomaže ublažiti nesanicu i skratiti vrijeme potrebno da se potpuno uspava. Znanstvenici pretpostavljaju da višnje djeluju povoljno kod nesanice zbog sadržaja melatonina za koji je poznato da djeluje na prirodni ciklus spavanja.

Konzumiranjem višanja potiče se zdravlje kardiovaskularnoga sustava jer doprinose smanjenju razine kolesterola u krvi, smanjenju rizika od pojave ateroskleroze i metaboličkoga sindroma. Slabokrvnim osobama se također preporučuju plodovi višnje.

Provedena su znanstvena istraživanja o utjecaju soka od višanja kao dio programa treniranja prije i tijekom maratona, te je dokazan brži oporavak i smanjenje upale mišića. Sve više nutricionista savjetuje višnje kao tretman za oporavak nakon raznih sportskih natjecanja.

Američko društvo kemičara navodi da 20 višanja dnevno ili koncentrat od te količine višanja ima isti učinak na oslobađanje od boli kao aspirin ili ibuprofen. Svakodnevno konzumiranje višanja utječe pozitivno na smanjenje boli kod osteoartritisa, pa tako stručnjaci iz Arthritis Foundation (SAD) preporučuju oboljelima od artritisa tri puta dnevno popiti čisti sok od višanja razrijeđenoga s malo vode.

Prema istraživanjima u Americi i Japanu, višnje sadrže elaginsku kiselinu, ali i monoterpenskog perilil alkohola (POH), te kvercetin. Ove tri supstance djeluju antikancerogeno, elaginska kiselina djeluje preventivno, POH djeluje na obustavljanje formiranja novih krvnih sudova i obustavlja umnožavanje stanica raka dojke dok kvercetin direktno napada stanice raka u organizmu.

Kvercetin pomaže i dijabetičarima kojima ublažava smetnje s vidom i prevenira pojavu katarakte.
Peteljke višnjina i trešnjina ploda od davnina su se koristile u narodnoj medicini za pripravu čajeva koji pomažu pri izlučivanju mokraće i izbacivanju kamenaca iz mokraćnog mjehura i bubrega. Peteljke su bogate gorkim tvarima, taninom, organskim kiselinama, šećerom i mineralima. Čaj od peteljki se priprema na način da se šaka peteljki prokuha u litri vode oko 2 do 3 minute, pusti se da odstoji 15 minuta, ocijedi i pije tijekom dana u gutljajima.

Za sirup od višnje potreban je kilogram višanja i 800 g šećera. Oprane i očišćene višnje se pospu šećerom i ostave jedan dan kako bi pustile sok. Slijedećeg dana se kuha sve zajedno oko 20 minuta do pola sata, procijedi kroz gusto cijedilo sok u staklene boce i odmah se zatvore. Od samljevenih ocijeđenih višanja se dobije pekmez.

Drugi način dobivanja sirupa je od kilograma opranih višanja, dvije litre vode, kilograma ipo šećera i 2,5 dkg limunske kiseline. Oprane višnje se kuhaju pola sata u vodi, procijedi ih se i u to doda šećer te kuha još pola sata. Kada se ohladi dodaje se limunska kiselina te se sprema u staklene boce u hladnjak.

Marmelada od višanja sa želatinom se priprema od 2 kg višanja i 600 do 700 gr šećera koji se izmiješaju, doda im se sok od 2 limuna i 2 male vrećice želatine. Najprije se višnje dobro operu i očiste od peteljki i koštica te zajedno sa sokom koji su višnje pustile tijekom čišćenja stave u lonac za kuhanje. Dodaje se šećer i sok od limuna i stavi kuhati na laganoj vatri uz stalno miješanje dok se ne zgusne, oko sat i 30 minuta. Pred kraj kuhanja marmelada se usitni štapnim mikserom te doda želatina uz stalno miješanje. Gotova vrela marmelada sprema se u vruće, čiste i sterilizirane staklenke, poklopi se i ostavi da se ohladi.

Džem od višanja se priprema na sličan način, dodaje se trećina do polovina šećera težine očišćenih višanja te se kuha do željene gustoće džema. Najteži dio posla za pripremu višanja je čišćenje istih od koštica pa bi od velike pomoći bila spravica za otkoštavanje.

Ako ne potrebno je strpljivo odraditi taj dio posla ili pripremiti višnjevaču za koju nije potrebno čistiti višnje od koštica već se u velikoj staklenoj boci slaže red višanja pa red šećera, isto po prilici trećina težine višanja. Staklenka se napuni najmanje do tri četvrtine višnjama i šećerom, sve se zalije domaćom rakijom i zaveže celofanom, najbolje ih je ostaviti 6 tjedana ili više na toplom i sunčanom mjestu. Nakon toga se procijedi i spremi u boce.

Višnje već sazrijevaju na našemu području pa je vrijeme spremiti i sačuvati ovo dragocjeno voće za konzumaciju kroz godinu. Učinci prirodnoga soka od višanja, smrznute višnje, pa čak i slatko od višanja, djeluju učinkovito kao i svježe ubrani plod.

PADALINE
U mjesecu svibnju 2021. u Solinu na području Gornje Rupotine pale su 32 litre kiše po četvornomu metru.

Sličan sadržaj:

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – PROPOLIS LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Pandemijski povratak prirodi LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Borci protiv raka LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – O MASLINOVU ULJU I NEKIM SORTAMA MASLINE – Mediteranski izvor života