Grlobolja je vrlo čest simptom zbog kojega se djeca javljaju pedijatru. Samo mali broj njih zahtijeva antibiotsko liječenje. Grlobolja naročito ona koja dugo traje najčešće je uzrokovana dugotrajnim kašljem, suhim zrakom ili dimom cigareta. Ako je infektivne etiologije najčešće se radi o grlobolji koju uzrokuju virusi u 85 do 90% slučajeva. Najčešći uzročnik bakterijske upale grla je beta – hemolitički streptokok grupe A koji uzrokuje 5 do 15% akutnih grlobolja. Iako i neke druge bakterije mogu uzrokovati upalu grla, u svakodnevnoj praksi od značenja je jedino streptokok. Preporuka je da se streptokokne infekcije grla liječe antibioticima, jer oni skraćuju tijek bolesti pri teškim kliničkim slikama, te umanjuju mogućnost nastanka reumatske groznice za 10 do 25%. Reumatska groznica je u današnje vrijeme u razvijenim zemljama vrlo rijetka, ne zbog široke primjene antibiotika, već zbog poboljšanja higijenskih uvjeta i bolje prehrane stanovništva, te promjene patogenih osobina streptokoka. Prema tome primjena antibiotika u razvijenim zemljama ima neznatan utjecaj na pojavnost reumatske groznice. Primjena antibiotika ima također zanemariv učinak na prevenciju post streptokoknog glomerulonefritisa.
Prekomjerna upotreba antibiotika ima neželjene posljedice i za pojedinca i za zajednicu. Kod grlobolje infektivne etiologije treba razlučiti streptokoknu upalu grla kod koje je upotreba antibiotika opravdana, od brojnih drugih grlobolja, najčešće virusne etiologije, gdje primjena antibiotika neće imati bitan utjecaj na tijek bolesti, ali će pridonijeti razvoju rezistencije bakterija na antibiotike.
Simptomi streptokokne i virusne upale grla često se preklapaju.
Klinički simptomi koji mogu uputiti na dijagnozu streptokokne grlobolje u djece su: temperatura viša od 38°, gnojne naslage na tonzilama, povećani i bolni limfni čvorovi na vratu, odsutnost kašlja i kataralnih simptoma. Razlog da se klinička dijagnoza nadopuni i mikrobiološkom obradom, brisom grla, može se potkrijepiti rezultatima studija koje osjetljivost i specifičnost kliničke dijagnoze streptokokne grlobolje procjenjuju na 55 do 75%. Djeca koja nemaju simptome za streptokoknu upalu grla ne trebaju uzimati antibiotike. Osim ovih osnovnih kriterija pri odluci o primjeni antibiotika treba uzeti u obzir i sljedeće podatke;
- dob od 3 do 14 godina. Streptokokne infekcije su znatno češće u dječjoj dobi negoli u odrasloj dobi. Rizik od razvoja reumatske vrućice nakon neliječene streptokokne infekcije u odrasloj je dobi izuzetno nizak;
- izloženost i kontakt djeteta sa streptokoknom bolesti;
- skarlatiniformni osutak;
Antibiotike treba primijeniti u slučaju akutne grlobolje bez obzira na navedene kriterije ako je dijete vrlo teškoga općeg stanja, pri sumnji na peritonzilarni apsces, pojavnosti reumatske vrućice u osobnoj ili obiteljskoj anamnezi. Imunodeficijentni bolesnici nisu obuhvaćeni ovim preporukama.
Ako grlobolja, povišena temperatura i slabost traju dulje od 7 dana treba posumnjati na infekcioznu mononukleozu. Kod infekciozne mononukleoze prisutna je gnojna angina, uz povećane limfne čvorove na vratu, povećane su i jetra i slezena.
Mikrobiološka obrada brisa ždrijela obuhvaća brzi test za dokaz streptokoknoga antigena ili standardna kultivacija na bogatim krvnim hranilištima koja je i danas zlatni standard u potvrdi kliničke dijagnoze akutne grlobolje uzrokovane streptokokom grupe A.
Kliconoštvo beta hemolitičkim streptokokom grupe A nije indikacija za antibiotsku terapiju. Zbog toga nakon završetka antibiotske terapije grlobolje uzrokovane beta hemolitičkim streptokokom grupe A nije potrebno rutinski ponavljati kulturu brisa ždrijela u pacijenata koji nemaju znakova bolesti.
Kako se prenose infekcije gornjega dišnog sustava i tko najčešće obolijeva?
Najčešći put prijenosa infekcije gornjeg dišnog sustava je kapljični tj. putem govora, kašljanja i kihanja. Kod djece i dodirivanja jer djeca imaju često prste u ustima, nosu i na taj se način šire bakterije. Zbog toga pri kihanju i kašljanju treba usta zakloniti rupčićem, ne rukom te potom oprati ruke. Ako rupčić nije pri ruci, kihati treba u rukav nadlaktice (tako se najmanje kontaminiraju ruke i okolne površine). Često pranje ruku najbolja je zaštita od širenja zaraze uzročnicima grlobolje posebno u kolektivima vrtićima. Ljudi svih dobnih skupina mogu oboljeti od grlobolje, no ona je najčešća kod male djece i mlađih odraslih. Odrasli u pravilu imaju 2 do 3 grlobolje na godinu, a mala djeca mogu oboljeti čak 6 do 7 puta na godinu.
Kada posjetiti liječnika? Ako grlobolja traje dulje od 7 dana. U slučaju pogoršanja boli, slabosti, malaksalosti, teškoće prilikom gutanja nakon 4-7 dana. U slučaju povećanih i bolnih limfnih čvorova na vratu. Kod otežanog gutanja i otežanog otvaranja usta. Ako se javi osip po tijelu. U slučaju otprije preboljele reumatske vrućice i smanjene imunosti.
