SOLINSKA KRONIKA 324, 15. KOLOVOZA 2021.

Piše: Marijana BATARELO-JELAVIĆ
Fotografije: Jakov TEKLIĆ, arhiva Solinske kronike

U povodu nadolazećega blagdana Male Gospe kojega se obilježava i kao Dan Grada, razgovarali smo s gradonačelnikom Daliborom Ninčevićem i predsjednikom Gradskoga vijeća Solina Ivanom Andabakom koji su se osvrnuli na najvažnija zbivanja i projekte u našem gradu

PREDSJEDNIK GRADSKOGA VIJEĆA IVAN ANDABAK

Kompromisom do promjena

Činjenica je da u Solinu po prvi puta imamo situaciju da gradonačelnik i Gradsko vijeće ne dolaze iz iste opcije, no unatoč tome ne sumnjam u dobro funkcioniranje jer nam je svima na prvomu mjestu dobrobit grada i naših građana.

U ovom kratkom razdoblju koje je iza nas suradnja je u nekim segmentima bila dobra, a u nekima baš i nije, ali to je očekivano jer ipak dolazimo iz različitih političkih opcija.

Bitno je da se u konačnici usuglasimo, odnosno da postignemo kompromis, a ono što kao predsjednik Gradskoga vijeća mogu reći jest da ni u kojemu slučaju nemamo namjeru blokirati funkcioniranje Grada. Građani su nas birali kako bismo pokrenuli određene promjene i u tom smjeru ćemo djelovati.

»Gušenje« grada pretjeranom gradnjom

Mislim da će se mnogi složiti sa mnom da se jedan od velikih problema grada Solina odnosi na infrastrukturu. Pri tom mislim na konstantnu izgradnju stambenih zgrada i priljev novog stanovništva koje je teško popratiti odgovarajućim infrastrukturnim zahvatima.

Tako smo se ove godine nažalost, ponovno našli u situaciji da velik broj djece neće biti upisan u dječji vrtić i to nam je jedno od gorućih pitanja. S tim u vezi uputio bih pohvalu gradonačelniku jer je prihvatio jednu od točaka za koju se Nezavisna lista mladih duže vrijeme zalagala, a to je izjednačavanje cijena boravka djece u gradskim i privatnim vrtićima. Vjerujem da će tako znatan broj djece biti upisan.

Mislim da dio građana nije upoznat s činjenicom da solinski gradski vrtić pokriva šire područje, točnije da uz grad Solin uključuje i općine Klis, Muć i Dugopolje, te da su u tijeku razgovori o razdvajanju ustanove.

Osim toga valja istaknuti kako je i sam grad Solin brojem djece koja su obuhvaćena predškolskim odgojem već ostvario zakonske uvjete podjele ustanove na dva dijela.

Moram istaknuti kako je u proteklom razdoblju realizirano puno dobrih projekata, posebno kada su u pitanju sadržaji vezani uz kulturu i EU fondove. Tu zaista ima mnogo potencijala i željno očekujemo finalizaciju svih projekata vezanih uz ovaj segment.

Ono na čemu bi svakako trebalo poraditi jest sistematizacija rada gradske uprave, odnosno smanjivanje administrativnih poslova na način da se oni većim dijelom odvijaju elektroničkim putem, po modelu sustava »e-Građanin«.

Mišljenja sam da bi se na taj način postigla veća protočnost, a istovremeno bi građani imali bolji uvid u trenutačni status svoga predmeta, odnosno zahtjeva koji je u postupku.

Starohrvatski lokaliteti i upravljanje Salonom

Unatoč brojnim kulturnim projektima koji su u fazi realizacije i koje sam već pohvalio, moram se osvrnuti na jedan veliki nedostatak, a to je nedovoljna iskorištenost kulturnih dobara koje baštinimo, prije svega starohrvatskih lokaliteta.

Jedna od naših ideja je iznaći model koji bi povezao starohrvatske lokalitete u jednu cjelinu te tako stvoriti priču koja nije namijenjena samo turistima, već našim građanima i našoj djeci koja bi tijekom godine organizirano posredstvom škola obilazila ove lokalitete i na terenu učila o svojoj nacionalnoj baštini.

Tu svakako imamo i goruće pitanje Salone koja po mom mišljenju predstavlja »veliki zalogaj« za sam grad Solin. Naime, u svijetu se svi lokaliteti takvoga značaja i takve veličine održavaju i pokreću na državnoj razini. Sličan primjer imamo u Splitu.

Riječ je o Dioklecijanovim podrumima koji su tek nakon donošenja zakonskih regulativa od strane države predani na upravljanje gradu Splitu. Osobno ne vidim razlog zbog kojega država ne bi napravila nešto slično i za Salonu.

Grad bi mogao imati nadzor i baštiniti dio toga povijesnog bogatstva, ali sam, kao jedinica lokalne samouprave, ne može podnijeti toliki financijski teret.

Naime, moramo biti svjesni činjenice da je velik dio lokaliteta nedefiniran, odnosno da se velik dio površine nalazi u privatnomu vlasništvu.

Solin u svakomu slučaju može dobiti više od ovoga povijesnog prostora, ali ne smijemo zaboraviti da je riječ o lokalitetu koji ima daleko širi nacionalni značaj.

Grad je u fazi izrade plana upravljanja Salonom, ali moram priznati da nisam upoznat s detaljima. Naime, Gradsko vijeće za sada ima saznanja samo o okvirnim smjernicama i tek će nakon prezentacije plana biti u prilici dati svoj sud. Moram naglasiti da to neće i ne smije biti politička odluka te da konačni sud svakako treba prepustiti struci.

Prihvatljivost POS-ovih stanova u urbanizaciji

Kada je u pitanju socijalna politika Grada moram izreći pohvale jer je ovaj segment djelovanja uistinu na visokoj razini koju svakako treba zadržati.

Pri tome bih se osvrnuo i na planiranu gradnju takozvanih POS-ovih stanova koja nam je prihvatljiva kao način daljnje urbanizacije, ali uz dodatno revidiranje jer je riječ o projektu koji zahtjeva velika izdvajanja ne samo po pitanju izgradnje objekata, već i po pitanju dolaska novih obitelji i osiguravanja cjelokupne popratne infrastrukture izravno vezane uz povećanje broja stanovnika o čemu sam već govorio.

Nažalost, nisam siguran da će gradski proračun u budućnosti moći podnijeti i adekvatno rješavati sva socijalna pitanja. Mislim da je potrebno iznaći druge modele financiranja ili barem u ovome trenutku zaustaviti daljnju urbanizaciju grada, odnosno konstantnoga priljeva novoga stanovništva.

Lobiranje za cestovne projekte

Svakako bih se osvrnuo i na potrebe ulaganja u prometnu infrastrukturu koja velikim dijelom ne ovisi o Gradu. Pri tom mislim na ulaganja u prometnice koje su pod ingerencijom Županijske uprave za ceste i Hrvatskih cesta.

Solin ima tu prednost, ali istovremeno i manu, da je veliko prometno čvorište što nam stvara određene poteškoće, posebno tijekom ljetne sezone. Našim građanima koji u frekventne sate putuju na relaciji Solin-Split i obrnuto uistinu nije lako.

Nažalost, Grad po tom pitanju ne može ništa napraviti osim lobirati za što skorije rješavanje tih problema i uistinu me veseli kad čujem da postoje najave o skorom početku realizacije određenih projekata.

Ukidanje nameta mladim poduzetnicima

Ono što svakako treba mijenjati jest provođenje programa poticajnih mjera za poduzetnike. Pri tom svakako treba krenuti s ukidanjem nameta mladim poduzetnicima, barem tijekom prve tri godine njihova djelovanja koje su ujedno i najkritičnije.

Naravno riječ je o nametima koji su propisani na razini grada, a te proračunske stavke mogle bi se kompenzirati boljom iskorištenosti površina i prostora koji su u vlasništvu Grada.

Njih bi trebalo ponuditi na javnu dražbu i iznajmljivati po realnim tržišnim cijenama što do sada nije bio slučaj.

Kada je riječ o javnim površinama moram se osvrnuti i na kronični nedostatak komunalnih redara što je vidljivo na svakom koraku. Činjenica je da nam je grad pun smeća i da imamo velikih problema s ilegalnim odlaganjem otpada.

To je nešto na čemu treba intenzivno poraditi kako dodatnom edukacijom građana tako i pojačanim nadzorom. Idealno bi bilo kada bismo imali po jednoga komunalnog redara na svaki mjesni odbor.

Znam da je to teško izvedivo, ali onda barem tri do četiri osobe koje bi stalno obilazile grad, upozoravale, ali i kažnjavale nesavjesne građane. To je jedan širi problem koji se proteže na razinu Županije, ali i cijele države.

Ukoliko se uskoro nešto ne promijeni čekaju nas ogromni penali i to ni u kojem slučaju nije dobro.

Mnogo je posla pred nama i doista ćemo se truditi ostvariti bolje uvjete življenja u našemu gradu.

S tom željom upućujem čestitke svim našim sugrađanima povodom nadolazećeg blagdana Male Gospe. Nadam se da će ga provesti sa svojim obiteljima, na svetoj misi, a potom i u ugodnom druženju i obilasku našega grada.

GRADONAČELNIK DALIBOR NINČEVIĆ

Potrebne su odgovornost i mudrost

Ističući tri ključna segmenta, pandemiju COVID-a, donošenje proračuna te promjene nastale rezultatom lokalnih izbora gradonačelnik se osvrnuo na infrastrukturne projekte, financiranje europskim sredstvima, vječno pitanje upravljanja Salonom te projektom unaprjeđenja zdravstvene skrbi u gradu

Kada je u pitanju funkcioniranje Grada tijekom proteklih godinu dana mislim da je najvažnije istaknuti tri segmenta, a to je na prvomu mjestu specifična situacija vezana uz pandemiju virusa COVID-19 koja je još uvijek prisutna te zahtijeva čitav niz prilagodbi.

Tu bih svakako izdvojio mjere usmjerene na poticanje i razvoj poduzetništva, kroz koje smo osigurali i isplatili milijun kuna poduzetnicima među kojima su tvrtke i obrti koji su zbog pandemije imali poteškoća u poslovanju.

Nakon toga moram istaknuti donošenje proračuna za 2021. s projekcijama za 2022. i 2023., temeljni financijski dokument koji usmjerava budući razvoj grada.

Treći važan događaj koji je obilježio proteklo jednogodišnje razdoblje jest održavanje lokalnih izbora u kojima je sudjelovao veliki broj lista za Gradsko vijeće i veliki broj kandidata za gradonačelnika.

Rezultat toga je ponovni izbor mene za gradonačelnika te izbor Gradskoga vijeća (GV) u kojemu, unatoč relativnoj pobjedi HDZ-a, većinu čini nekoliko udruženih političkih opcija.

To je novost kojoj se svi zajedno moramo prilagoditi i kao što sam rekao tijekom konstituirajuće sjednice GV-a, vjerujem da svi zajedno imamo dovoljno odgovornosti i mudrosti te da nam je svima na prvomu mjestu razvoj našega grada, odnosno realizacija programa i projekata. U tom smislu planiram djelovati, a nadam se da istu intenciju ima i trenutačna većina u GV-u.

Financije i infrastruktura

Nadalje istaknuo bih činjenicu da smo unatoč krizi izazvanoj pandemijom, zahvaljujući odgovornom gospodarenju gradskim financijama, zadržali stabilan proračun te proteklu 2020. zaključili s viškom prihoda, a istovremeno smo realizirali sve planirane važne infrastrukturne projekte i programe.

Prije svega moram spomenuti otvaranje velikoga vrtićkog centra u naselju Priko vode s tri vrtićke i dvije jasličke skupine te pet dodatnih učionica za OŠ kraljice Jelene, a u tijeku je i izgradnja vrtića u MO Rupotina za još tri odgojne skupine.

Nažalost, unatoč činjenici da gotovo trećinu proračunskih sredstava ulažemo u predškolski odgoj, imamo situaciju da nam je zbog velikoga broja zahtjeva, čak 103 više nego godinu prije, veći broj djece ostao neupisan.

To stavlja pred nas obvezu izgradnje dodatnih vrtićkih kapaciteta te smo već krenuli s pripremom projekta za novi vrtić u MO Sveti Kajo koji bi se prema novim saznanjima mogao financirati kroz mehanizam Integriranih teritorijalna ulaganja (ITU).

Osim toga cilj nam je, u suradnji s Gradskim vijećem, izjednačiti cijenu boravka djece u gradskim i privatnim vrtićima.

Pored toga nastavljamo s ulaganjem u već poznate demografske mjere, isplatom pomoći obiteljima s četvero i više djece, sufinanciranjem porodiljnoga dopusta, isplatom stipendija darovitim studentima i učenicima kojih je u protekloj godini bilo čak 240 te s nizom drugih mjera, a poseban naglasak stavljamo na uređenje postojećih i izgradnju novih dječjih igrališta što će nam biti intencija i ubuduće.

Uza sve spomenuto ne smijemo zaboraviti ni ulaganje u prometnu infrastrukturu, u nerazvrstane ceste koje su u ingerenciji grada i sanaciju ulica po svim mjesnim odborima.

U planu nam je svake godine temeljito obnoviti barem po jednu ulicu u svakom mjesnom odboru. Veseli nas što su se konačno počeli pokretati i važni projekti koji su u nadležnosti Hrvatskih cesta pa nas tako uskoro očekuje početak radova na rekonstrukciji raskrižja Širina, rampe pored »Salona Malla« i izgradnja čvora Mravince – TTTS.

Sufinanciranje europskim sredstvima

Kada su u pitanju druga ulaganja na području grada, svakako bih istaknuo činjenicu da smo zahvaljujući dobroj pripremi postigli da se veliki broj projekata financira sredstvima Europske unije.

Riječ je o gotovo 80 milijuna kuna kojima je između ostaloga obuhvaćeno uređenje srednjovjekovne utvrde Gradina, zatim prva faza projekta »Jadro izvor života«, a u tijeku su i radovi na uređenju »Glorijeta« prostora uz Gospin Otok.

Pred nama je i izgradnja Kulturnoga centra s pripadajućom javnom površinom koji je još uvijek u fazi pripreme.

Projekt kojega također moram istaknuti, a koji se financira sredstvima EU, jest projekt »Zaželi« u kojemu je bilo angažirano 16 žena koje su skrbile o 70-ak starih i nemoćnih sugrađana te je sada odobrena je i druga faza.

Uz projekt »Zaželi« kao važan segment programa socijalne skrbi pokrenut je i projekt izgradnje objekta namijenjenoga dnevnomu boravku osoba treće životne dobi te dvije stambene jedinice za smještaj štićenika domova za nezbrinutu djecu koja nakon punoljetnosti moraju napustiti dom.

Upravljanje Salonom

Svakako moram spomenuti i izradu novoga plana upravljanja Salonom koju nakon ovlasti Ministarstva kulture i medija provodi Grad Solin u suradnji s drugim relevantnim čimbenicima.

Arheološkom muzeju u Splitu koji trenutačno skrbi o Saloni i koji će, moram to naglasiti i dalje biti uključen u upravljanje Salonom, pridruženi su tako zatim Konzervatorski odjel u Splitu, Ministarstvo kulture i medija uz Ministarstvo turizma, Županija splitsko-dalmatinska te Ministarstvo europskih fondova.

S obzirom da smo imali osigurana sredstva u Proračunu već smo poprilično odmakli s izradom plana koji ima za cilj veću uključenost Grada u kreiranje budućih kulturnih i turističkih sadržaja ovoga lokaliteta.

Trenutačno smo u završnoj fazi izrade plana te ga uskoro planiramo predstaviti Gradskomu vijeću koje će ga, vjerujem, usvojiti tako da bismo do kraja godine mogli krenuti s njegovom implementacijom.

Unaprjeđenje zdravstvene skrbi

Na kraju bih se osvrnuo i na segment zdravstva točnije na projekt izgradnje novoga zdravstvenog objekta smještenoga uz Dom zdravlja na Bilankuši. Riječ je o zajedničkom projektu našega grada i županije, odnosno Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije i Doma zdravlja.

U postojećem prostoru Doma zdravlja, kojega trenutačno koristi ljekarna, otvorit će se mogućnost proširenja Hitnoga medicinskog prijema, a moguće ga je iskoristiti i za proširenje pedijatrijske ordinacije.

S tim u vezi moram naglasiti kako intenzivno pregovaramo s Domom zdravlja SDŽ, odnosno sa Županijom kao njegovim osnivačem, kako bi iz kadra koji se trenutačno školuje osigurali pedijatra koji bi bio raspoređen na područje našega grada.

U svakom slučaju puno je projekata koji su u tijeku realizacije ili bi uskoro trebali započeti stoga bih iskoristio i ovu priliku da svim našim sugrađankama i sugrađanima uputim zahvalu na razumijevanju u situacijama kada se neki od njih nisu odvijali predviđenom dinamikom.

Hvala im na sugestijama koje su dolazile s njihove strane, a koje su mi bile uistinu korisne. I na kraju svima želim uputiti čestitke za nadolazeći Dan grada i blagdan Male Gospe, neka ih uz njezinu zaštitu prati obilje zdravlja, mira i obiteljske radosti te osobnoga prosperiteta.

Iskreno se nadam da će ova pošast pandemije uskoro biti iza nas te da ćemo se svi zajedno vratiti svojim uobičajenim životnim obvezama i navikama te nastaviti s razvojem našega grada.

Sličan sadržaj:

VIJEĆE ZA PREVENCIJU KRIMINALITETA GRADA SOLINA ODRŽALO SJEDNICU »NA DALJINU« – Zaštititi obitelj najmlađega grada PREDSTAVLJEN I USVOJEN PRORAČUN GRADA SOLINA ZA 2021. – Povećanje od 6 milijuna kuna SURADNJOM S MUZIČKIM AKADEMIJAMA SOLINSKI DOM »ZVONIMIR« (P)OSTAO OPERNO SREDIŠTE – »Figarov pir« uz korona mjere RAZGOVOR S ELINOM LARRAVIDE VOLONTERKOM NA PROJEKTU ISTRAŽIVANJA BEDEMA I SPOLIJA U SOLINSKOJ GRADINI – Raznolikosti jednoga čovječanstva