U organizaciji Društva Crvenog križa Splitsko-dalmatinske županije u Solinu je 2. rujna, u dvorani novog objekta Gradskog društva Crvenoga križa Solin, organizirano predavanje pod nazivom »Mezoteliom – karcinom povezan s azbestom«, a održao ga je predsjednik Društva Crvenoga križa SDŽ Vide Popović, dr. med., pulmolog i pročelnik Zavoda za pulmološku onkologiju Klinike za plućne bolesti KBC-a Split.
Mezoteliom je karcinom plućne maramice koji se izravno povezuje s ekspozicijom azbestu, a nedavna situacija s brodom »Moby Drea« koji u sebi sadrži azbestni otpad i koji je neko vrijeme bio privezan u splitskom brodogradilištu, dodatno je aktualizirala temu azbesta i štetnih učinaka na zdravlje ljudi, pogotovo na području splitskog bazena uključujući i područje Vranjica.
– Ovim sam predavanjem želio upozoriti na onu najgoru posljedicu na zdravlje ljudi kada je u pitanju izloženost azbestu, a to je smrtonosni karcinom koji se zove mezoteliom – rekao je dr. Popović ističući kako je riječ o bolesti koja se pojavi nakon otprilike četrdeset godina od ekspozicije ovom opasnom vlaknastom mineralu te da ta izloženost ne mora biti dugotrajna, odnosno da se može raditi o vrlo kratkom izlaganju azbestnim česticama.
– Dijagnoza mezotelioma u biti je smrtonosna dijagnoza i preko 90 posto oboljelih umire u roku od jedne do dvije godine – rekao je dr. Popović iznoseći ovom prilikom i konkretne brojke kako na razini Hrvatske tako i na globalnoj razini.
Podaci Global Burden of Disease Studye, u sklopu koje su sustavno analizirani teret bolesti i epidemiološki trendovi mezotelioma na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini u razdoblju od 1990. do 2021., pokazuju kako je diljem svijeta tijekom 32 godine zabilježen značajan porast prevalencije, incidencije i smrtnosti od mezotelioma. U 2021. zabilježeno je 29.618,93 smrtnih slučajeva od ove vrste karcinoma što odgovara smrtnosti od 0,38 smrti na 100 tisuća stanovnika godišnje.
Iznoseći podatke o smrtnosti od mezotelioma u Hrvatskoj dr. Popović je u svom izlaganju predstavio podatke iz hrvatskih i regionalnih izvora iz 2016. prema kojima je u našoj državi zabilježeno oko 1,29 smrtnih slučajeva na 100 tisuća stanovnika godišnje. To pokazuje kako je u Hrvatskoj smrtnost od ove bolesti znatno viša od globalnoga prosjeka.
– Takva se povećana smrtnost može povezati s povijesno intenzivnim izlaganjem azbestu u industrijskim i brodograđevnim regijama što dovodi do veće incidencije, a samim time i većeg broja smrtnih slučajeva – objasnio je dr. Popović. Pritom svakako treba istaknuti da je u pojedinim županijama, uključujući Splitsko-dalmatinsku, zabilježena godišnja stopa smrtnosti od mezotelioma veća od nacionalnoga prosjeka.
Europska unija od 1999. provodi mjere koje ograničavaju upotrebu i promet azbestnih proizvoda, a potpuna zabrana svih vrsta azbesta unutar EU stupila je na snagu 1. siječnja 2005. Hrvatska je ovu EU direktivu usvojila 1. siječnja 2006., izdajući Listu otrova koja zabranjuje proizvodnju, promet i uporabu azbesta i azbestnih proizvoda, međutim posljedice proteklih desetljeća i dalje su prisutne te još uvijek predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema.
