KONCEM VELJAČE ODRŽANA 29. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA – Kliški dug »Cvrčku«, JUK »Zvonimir« mijenja statut
SOLINSKA KRONIKA 319, ožujak 2021.
Do smanjenja prihoda dovelo je i dugovanje općine Klis, odnosno činjenica da nisu izvršili svoju obvezu sufinanciranja za DV »Sveti Roko«. Statut JUK »Zvonimir« usvojen je u kolovozu 2020. te je dostavljen Ministarstvu kulture i medija RH koje je predložilo da se natječaj za imenovanje ravnatelja osim u dnevnom tisku i na mrežnim stranicama Ustanove objavi i u Narodnim novinama
Ravnateljica Dječjeg vrtića »Cvrčak« Solin, Anđela Biuk, predstavila je solinskim gradskim vijećnicima na početku 29. sjednice održane 22. veljače, financijsko izvješće ove ustanove za 2020.
Sveukupni prihodi DV-a »Cvrčak« u protekloj godini iznosili su nešto više od 26.5 milijuna kuna odnosno oko 2.8 milijuna manje u odnosu na plan, dok su ukupni rashodi dosegli iznos od 26.8 milijuna što je rezultiralo manjkom od oko 265 tisuća kuna koji su pokriveni viškom prihoda ostvarenim tijekom prethodnih godina. Zahvaljujući tome DV »Cvrčak« je financijsku 2020. zaključio s 288 tisuća kuna viška prihoda.
Prema riječima ravnateljice Biuk u navedenom manjku prihoda oko 1.3 milijuna kuna odnosi se na uplate roditelja.
– Zbog pandemije korona virusa koja je obilježila proteklu godinu došlo je do privremenoga zatvaranja vrtića zbog čega su roditelji bili oslobođeni plaćanja naknade za polovicu ožujka, te za čitavi travanj i svibanj 2020. – rekla je ravnateljica Biuk.
– Do smanjenja prihoda dovelo je i dugovanje općine Klis, odnosno činjenica da nisu izvršili svoju obvezu sufinanciranja za DV »Sveti Roko« koja je na dan 31. prosinca 2020. iznosila nešto više od 347 tisuća kuna, a nisu podmirili ni troškove prehrane za ovu vrtićku kuću. Obroci za DV »Sveti Roko« nisu pokriveni centralnom kuhinjom vrtića, zbog njezine preopterećenosti, nego se pokrivaju putem ugovora s vanjskim dobavljačem – objasnila je Biuk napominjući kako je općina Klis tijekom siječnja ove godine podmirila dio navedenoga dugovanja tako da trenutačna potraživanja iznose oko 200 tisuća kuna.
Nastavak isteklog projekta
Značajan dio prihoda DV-a »Cvrčak« u protekloj godini ostvaren je temeljem projekta »Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja« financiranog sredstvima Europskoga socijalnog fonda koji je istekao 8. veljače ove godine.
– Grad je među prvima poslao prijavu za nastavak ovoga projekta putem natječaja otvorenoga 15. veljače te se iskreno nadamo pozitivnom odgovoru i nastavku njegove realizacije – najavila je ravnateljica.
Sveukupni rashodi DV-a »Cvrčak« također su odstupili od plana i manji su za oko 3.1 milijun kuna, a jedan od glavnih razloga je prolongiranje otvaranja novoga vrtićkog centra u Arapovcu. Naime, ovaj vrtić je prema najavama trebao započeti s radom u 2020. te su sukladno tome bili planirani i rashodi za zaposlene koji s obzirom na činjenicu da vrtić nije otvoren u planiranomu roku nisu realizirani.
Dokaz potrebi razdvajanja Ustanove
Tijekom rasprave koja je uslijedila vijećnik Marin Matijević (nezavisni) komentirao je spomenuto dugovanje općine Klis ističući kako je ono još jedna potvrda da se vrtićka ustanova »Cvrčak« koja uz Grad Solin pokriva i općine Klis, Muć i Dugopolje, treba razdvojiti.
Prema riječima gradonačelnika Dalibora Ninčevića već su pokrenuti određeni koraci u tomu smjeru, a dogovori su za sada ostvareni s općinama Muć i Dugopolje koje planiraju pokrenuti osnivanje vlastite ustanove.
– Dokumentacija je već poslana u nadležno Ministarstvo koje je dalo pozitivno mišljenje na predloženi nacrt izmjena Statuta tako da bismo već do kraja mandata ovoga Gradskog vijeća mogli odlučivati o formalnome razdvajanju, nakon kojega općinska vijeća Muća i Dugopolja trebaju donijeti odluku o formiranju nove ustanove – rekao je gradonačelnik dodajući kako će općina Klis još neko vrijeme ostati u zajedničkoj ustanovi s gradom Solinom.
Solinski gradski vijećnici jednoglasno su prihvatili izvješće o financijskom poslovanju DV-a »Cvrčak« za proteklu godinu.
JUK »Zvonimir« sukladno preporukama Ministarstva
Uslijedilo je predstavljanje prijedloga izmjena Statuta Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin koje je iznio ravnatelj ustanove Tonći Ćićerić.
– Statut JUK »Zvonimir« usvojen je u kolovozu 2020. te je dostavljen Ministarstvu kulture i medija RH koje je predložilo da se natječaj za imenovanje ravnatelja osim u dnevnom tisku i na mrežnim stranicama Ustanove objavi i u Narodnim novinama te je predložilo da se riječi »Ministarstvo kulture« zamijene riječima »ministarstvo zaduženo za poslove kulture« – objasnio je Ćićerić napominjući kako su to jedine stavke koje se mijenjaju u prošle godine usvojenomu Statutu.
Vijećnici su ovaj prijedlog jednoglasno usvojili.
Manje vijećnika i jedan zamjenik
Grad Solin nalazi se u skupini gradova koji imaju između 20 i 35 tisuća stanovnika te će sukladno tome u novomu sazivu Gradskoga vijeća umjesto 21 imati 19 članova. Izmjene i dopune odnose se i na izbor gradonačelnika i njihovih zamjenika, te će Grad Solin prema novim odredbama imati jednoga zamjenika gradonačelnika
Solinski gradski vijećnici odlučivali su o izmjenama i dopunama statuta Grada Solina te poslovnika Gradskog vijeća Solina, a predstavio ih je predsjednik Odbora za statut i poslovnik Željko Ljubičić (HDZ).
– Riječ je o odredbama temeljenima na izmjeni i dopuni Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, usvojenima u prosincu 2020., a njihov glavni cilj je racionalizacija lokalne i regionalne samouprave – objasnio je Ljubičić dodajući kako se u skladu s navedenim smanjuje broj članova predstavničkih tijela ovisno o broju stanovnika svake pojedine lokalne, odnosno regionalne samouprave.
Grad Solin nalazi se u skupini gradova koji imaju između 20 i 35 tisuća stanovnika te će sukladno tome u novomu sazivu Gradskoga vijeća umjesto 21 imati 19 članova, a njihova ukupna godišnja naknada ograničena je na maksimalno 11 tisuća kuna po vijećniku. Navedene izmjene i dopune odnose se i na izbor gradonačelnika i njihovih zamjenika, te će Grad Solin prema novim odredbama imati jednoga zamjenika gradonačelnika, umjesto dosadašnja dva.
Kada je u pitanju smanjenje broja Vijećnika predsjednik Gradskoga vijeća Renato Prkić ističe kako to ne bi trebalo utjecati na njegovu operacionalizaciju budući je ovo solinsko tijelo do izbora 2013. sukladno tada važećem zakonu također brojilo 19 vijećnika.
– U svakom slučaju cilj je smanjiti troškove rada predstavničkih tijela – rekao je Prkić.
Gradonačelnik Dalibor Ninčević kratko je prokomentirao što za grad Solin znači ukidanje funkcije drugoga dogradonačelnika ističući kako je svaka lokalna samouprava specifična na svoj način.
– Uzimajući u obzir činjenicu da je Solin populacijski najmlađi grad u Hrvatskoj, što ga čini posebno dinamičnim, te da ima tendenciju daljnjega rasta broja stanovnika, ukidanje ove funkcije nije dobro i zasigurno će otežati funkcioniranje rada gradske uprave. Razumijem da se prilikom izrade izmjena i dopuna zakona u prvom redu vodilo računa o uštedama, ali smatram da je pri tome ipak trebalo voditi računa o situaciji u svakom pojedinom gradu – smatra gradonačelnik.
PREDSTAVLJENA »STRATEGIJA UPRAVLJANJA IMOVINOM GRADA SOLINA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027.«
Gradskih 20 stanova i 30 poslovnih prostora
Grad u svom vlasništvu ima 20 stanova te u zakup daje 18 poslovnih prostora za koje se plaća najamnina, 3 prostora koja su dana na korištenje bez naknade, a 9 je poslovnih prostora ustupljeno na korištenje vrtićima kojima je Grad osnivač. Dio solinske gradske oporbe pak spornim smatra utvrđivanje cijene najma gradskih poslovnih prostora
Jedna od točaka 29. sjednice Gradskoga vijeća odnosila se na predstavljanje Strategije upravljanja imovinom Grada Solina za razdoblje od 2021. do 2027. Navedena Strategija temelji se na primjeni Zakona o upravljanju državnom imovinom te sadrži nekoliko cjelina među kojima je analiza postojećega stanja upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Grada te vizija, ciljevi i smjernice budućega upravljanja.
– Strategija se donosi s ciljem osiguravanja ekonomskoga, svrhovitoga i transparentnoga upravljanja imovinom Grada – rekao je pročelnik Odjela za pravne i opće poslove Ante Ljubičić napominjući kako je Registar gradskih nekretnina dostupan na službenoj mrežnoj stranici Grada.
Kao jedan od dokumenata upravljanja i raspolaganja imovinom Grad uz Strategiju donosi i godišnji Plan upravljanja imovinom kojim se određuju kratkoročni ciljevi i smjernice te provedbene mjere u svrhu provođenja Strategije. Godišnji Plan upravljanja donosi se do 30. studenoga tekuće godine za sljedeću godinu.
U Strategiji je naveden popis službenih vozila i radnih strojeva, dionica i poslovnih udjela koje Grad ima u pojedinim trgovačkim društvima, nekretnina, odnosno poslovnih prostora i stanova koje Grad posjeduje, zemljišta i komunalne infrastrukture koja obuhvaća nerazvrstane ceste, javne prometne površine i parkirališta, javne garaže, zelene površine, građevine i uređaje javne namjene, javnu rasvjetu, groblja te građevine namijenjene obavljanju javnoga prijevoza.
U Strategiji je između ostaloga navedeno kako Grad u svom vlasništvu ima 20 stanova za koje su zaključeni ugovori o najmu i to 14 sa zaštićenom najamninom i 3 sa slobodno ugovorenom najamninom dok su 3 stana u sporu. Uz to Grad daje u zakup 18 poslovnih prostora za koje se plaća najamnina i 3 prostora koja su dana na korištenje bez naknade, a 9 poslovnih prostora ustupljeno je na korištenje gradskim vrtićima kojima je Grad osnivač.
– Strategija upravljanja imovinom u službi je postizanja gospodarskih, infrastrukturnih i drugih razvojnih ciljeva te zaštite interesa Grada Solina sa svrhom očuvanja imovine i njezine važnosti za život i rad postojećih i budućih naraštaja – rekao je pročelnik Ljubičić napominjući kako je za navedeni dokument proveden i postupak javnoga savjetovanja tijekom kojega nije bilo primjedbi građana.
Vijećnici su predstavljenu Strategiju usvojili s pet glasova protiv i jednim suzdržanim, a najviše primjedbi odnosilo se na utvrđivanje cijene najma poslovnih prostora.
VIJEĆNIČKA PITANJA
Uklanjanje stoljetnih stabala, njemački investitori i građevni otpad
Prema riječima predsjednika Gradskoga vijeća Renata Prkića prvim DPU-om bila je predviđena izgradnja prometnice na području Klanac vrijedne oko milijun kuna, od čega se odustalo. Spomenuti DPU stavljen je izvan snage, a glavni ulaz će se formirati proširenjem postojeće spojne ceste Ulice don Frane Bulića i Klanca
Vijećnik Marin Matijević (nezavisni) upozorio je na nedostatak zajedničkih ukopnih grobnica na Novom solinskom groblju te na loše stanje postojećih.
– Na Novomu groblju trenutačno postoji nekoliko zajedničkih ukopnih grobnica koje djeluju poprilično zapušteno. Činjenica je da su takve grobnice neophodne stoga apeliram da se prilikom izgradnje novoga grobnog polja predvidi još jedno zajedničko ukopno mjesto – rekao je Matijević.
Nadalje, Matijević je istaknuo i potrebu postavljanja table s oznakom grada Solina u Solinskoj ulici kod trgovine »Građa« te predložio da se iz parka na ulazu u Solin, na početku Zvonimirove ulice, uklone stabla platane koja prijete parkiranim automobilima, te da se ovaj prostor adekvatno uredi.
Matijević je istaknuo i potrebu uređenja pristupa predjelu Klanac na kojem je bila planirana izgradnja studenskog kampusa. Prema riječima predsjednika Gradskoga vijeća Renata Prkića (HDZ) prvim DPU-om bila je predviđena izgradnja prometnice na području Klanac vrijedne oko milijun kuna, ali od toga se u međuvremenu odustalo.
– Spomenuti DPU stavljen je izvan snage, a glavni ulaz bi se sukladno novim planovima i proračunskim projekcijama formirao proširenjem postojeće spojne ceste Ulice don Frane Bulića i Klanca – objasnio je Prkić.
Funkcionalnost i izgled novoga vrtića
Vijećnik Davor Mikas (Bolji Solin) komentirao je prostor novoga vrtićkog centra u Arapovcu, odnosno izrazio nezadovoljstvo načinom njegova uređenja.
– Dvorište se nalazi u suterenu i onemogućava djeci adekvatan pogled, zgrada nema prozore koji se mogu otvoriti tako da je cijeli prostor pokriven ventilacijom, a prostori u kojima borave djeca međusobno su odijeljeni staklenim stjenkama koje onemogućavaju privatnost – komentirao je Mikas.
Gradonačelnik Dalibor Ninčević nije se složio s primjedbama vijećnika, a u svom je obrazloženju između ostaloga istaknuo kako se radi o reprezentativnom objektu uređenom prema najsuvremenijim metodama u kojima je osiguran ugodan i siguran boravak najmlađih.
Mikas je ponovio i pitanje izneseno na jednoj od prethodnih sjednica vezano uz proširenje groblja u Kučinama te je zatražio pisani odgovor upravitelja Vlastitoga komunalnog pogona Ante Parčine.
Dom za stare i građevni otpad
Josip Brčić (Bolji Solin) zanimao se za najavljenu izgradnju doma za stare i nemoćne na zemljištu uz Ulicu Marka Marulića.
– Tu su prije otprilike dvije godine napravljeni iskopi, ali već dugo vremena nema nikakvih aktivnosti pa me zanima je li investitor odustao od navedenog projekta – pitao je Brčić.
– Radilo se o investitoru iz Njemačke koji je napravio idejno rješenje za izgradnju doma za stare i nemoćne te napravio predugovor s vlasnicima zemljišta. Međutim, prema našim saznanjima došlo je do određenih problema u pregovorima s vlasnicima i projekt je stavljen u mirovanje – rekao je gradonačelnik dodajući kako je Grad podržao inicijativu investitora.
Brčić je upozorio i na nedostatak legalnoga odlagališta za građevinski otpad, ali taj problem bi prema gradonačelnikovim riječima trebao biti riješen kroz narednih mjesec do dva.
– U tijeku je uređenje reciklažnoga dvorišta za građevni otpad kojega su pokrenuli tvrtka »Cemex« Hrvatska i Grad Kaštela, a koji se nalazi na zapadnom dijelu postojećega eksploatacijskog polja Sv. Juraj – Sv. Kajo. Bit će to prva lokacija za zbrinjavanje građevnoga otpada u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja će i našim građanima osigurati legalno zbrinjavanje ove vrste otpada – rekao je gradonačelnik.
Pohvala dobrim rješenjima
Vijećnik Goran Milavić (NLM) zatražio je da mu se dostavi pismeno izvješće o realizaciji projekata financiranih EU sredstvima, Glorijetu, Kulturnom centru i Gradini, kao i o rokovima realizacije druge faze projekta »Jadro izvor života«.
– Na kraju bih svakako uputio pohvale na račun uređenja dječjega igrališta smještenoga pored reciklažnoga dvorišta u Ulici Joze Kljakovića Šantića. To se posebno odnosi na postavljanje gumene podloge koju bi, po mom mišljenju, trebalo postaviti i na druga dječja igrališta u gradu – poručio je Milavić.
