PEDIJATRIJA – Opasnosti ljetnih radosti: Ubodi i ugrizi otrovnih životinja 1
SOLINSKA KRONIKA 325, 15. rujna 2021.
Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ, dr. Med., spec. pedijatar
Ubodi i ugrizi otrovnih životinja nisu rijetki u našim krajevima posebno u ljetnim mjesecima. Oni mogu izazvati manju ili veću neugodu, ali mogu biti i opasni za život. Najčešće životinje otrovnice u našim krajevima su insekti, zmije te žarnjaci meduze i neke otrovne ribe
Ljeto donosi mnoštvo radosti kako nama tako i našoj djeci. Vrijeme je godišnjih odmora kada više boravimo u prirodi, na zraku, na plažama. Vrućine smanjuju oprez kod sviju tako da zaboravljamo o ljetnim aktivnostima insekata, gmazova i mnogih drugih morskih životinja. Ubodi i ugrizi otrovnih životinja nisu rijetki u našim krajevima posebno u ljetnim mjesecima.
Oni mogu izazvati manju ili veću neugodu, ali mogu biti i opasni za život. Najčešće životinje otrovnice u našim krajevima su insekti; pčele, ose, stršljeni, bumbari, pauk crna udovica, škorpioni, zmije; poskok i riđovka te žarnjaci meduze i neke otrovne ribe.
Ubod insekata
Insekti iz porodice opnokrilaca (pčele, ose, stršljeni, bumbari) smatraju se najvažnijim otrovnicama na našemu području zbog njihova velikog broja i relativno čestih alergijskih reakcija uključujući i anafilaktički šok. Njihov otrov sadržava tvari koje u slučaju masivnih uboda izazivaju hemolizu, rabdomiolizu, bubrežno i jetreno oštećenje, djeluju toksično na srca i neurološki sustav što može dovesti do višeorganskoga zatajenja i smrtnoga ishoda.
Liječenje je potporno. Urtikarija i bronhospazam nakon svega nekoliko uboda upućuju na anafilasiju, a hemoliza, rabdomiolioza, jetreno ili bubrežno oštećenje na izravni toksični učinak.
Najčešći ubodi insekata u našoj ordinaciji je ubod komarca. Ima ih dosta u našemu okolišu, naročito gdje ima zelenila, gdje se zalijeva trava, cvijeće, povrće. Tamo gdje zaostanu lokvice sa ustajalom vodom, razmnožavaju se komarci. Ubodi na koži izazivaju crvenilo, otok, svrbež, toplinu, a ponekad na mjesto uboda i mjehurić.
Katkad se javljaju opći simptomi i znakovi, a u senzibiliziranih su moguće i urtikarija i anafilaktički šok. Ubod u usnoj šupljini može izazivanjem lokalnoga edema ugroziti disanje i dovesti do gušenja. Ako nema alergijske reakcije na ubod komarca staviti kamagel, hladni oblog, analgetik, ako je prisutna bol, crvenilo i svrbež prođu. Ako je izražena alergijska reakcija i ako dođe do superinfekcije kože na mjestu uboda treba se javiti liječniku. Ako dijete ima više od 10 uboda treba se hospitalizirati zbog mogućih komplikacija.
Osim komaraca česti su i ubodi osa, pčela, manje stršljena i mrava. Kod uboda pčele u ranici ostaje žalac s mjehurićem otrova iz zatka koji je potrebno što prije ukloniti. Za razliku od pčela koje napadaju samo kada se uznemire, stršljeni i ose su vrlo agresivni insekti, ne ostavljaju žalac i mogu ubosti nekoliko puta.
Sada kada grožđe zrije, treba biti pažljiv jer su grozdovi crnog grožđa puni osa. Otrov stršljena i ose je toksičniji i alergijske reakcije na njihov ubod su teže. U kliničkoj slici na mjestu uboda insekta prisutno je crvenilo, otok i bol koji nastaju kao rezultat djelovanja otrova. Kod manjega broja pacijenata javlja se alergijska reakcija koja se manifestira urtikarijom (koprivnjačom), glavoboljom, mučninom, povraćanjem, proljevom i nesvjesticom, te bolom u prsima, otežanim gutanjem i poremećajem svijesti. Može doći do otoka usnica, vjeđa, otežanoga disanja (anafilaktička reakcija).
Kod najteže alergijske reakcije dolazi do gubitka svijesti, pada krvnoga tlaka, koža i sluznice su modre boje, te nemogućnost zadržavanja stolice i mokraće. Alergijske reakcije se mogu pojaviti nakon prvoga uboda insekata ili nakon drugoga ili trećega uboda.
Nakon sistemske alergijske reakcije treba se odmah javiti liječniku. Odmah se ordinira adrenalin, antihistaminik i kortikosteroid te se dijete uputi u bolnicu. Sve osobe koje su imale anafilaktičku reakciju na ubod insekata sa sobom trebaju nositi pribor za samopomoć (adrenalin koji se primjenjuje autoinjektorom, tablete antihistaminika i kortikosteroida), te što prije potražiti pomoć liječnika.
Prevencija uboda insekata je vrlo važna u ljetnim danima. Ne treba hodati bos, izbjegavati odjeću jarkih boja i jake parfeme koji privlače insekte. Izbjegavati mahanje rukama u blizini insekata, jer potiču agresivnost naročito ose, stršljena, pčele. Preporuča se ne jesti na otvorenom hranu jakog mirisa, slatko voće, salamu i dr.
Ne piti sokove intenzivnog mirisa ili boje jer insekti često upadaju u čašu takvog soka. Potrebno je držati zatvorene kante za smeće. Na prozore je potrebno staviti mreže, komarice kako bismo mehanički spriječili ulazak komaraca u sobu gdje boravi dijete, ne paliti svjetlo. Prilikom boravka u prirodi preporuča se dijete namazati repelentom (sredstvo koje odbija insekte).
Ubod škorpiona u nas je bezazlen, obično nije jako bolan, uz razvoj manjega crvenila i kvržice sa svrbežom, sliči ubodu komarca.
Ugriz pauka
Kod nas je najotrovniji pauk crna udovica. Ona ima žutonarančaste do crvene točke na leđima. Ugriz pauka je bezbolan, a ispušteni otrov je vrlo jak neurotropni.
Pauk grize u samoobrani, obično kada bude nehotično pritisnut u rukavu, nogavici ili cipeli. Česti su ugrizi u osoba koje su spavale na otvorenome jer je aktivan noću.
Na mjestu ugriza mogu se javiti bol, crvenilo i oteklina, ali u oko polovice ono bude bezbolno pa ga ugrizeni i ne primijeti. Deset minuta nakon ugriza javlja se bol u regionalnim limfnim čvorovima, crvene trake od mjesta ugriza do limfnih čvorova koji su uvećani. Snažna bol se širi tijelom te zahvaća trbuh, dolazi do grčeva mišića bedara i potkoljenica, te psihomotoričkoga nemira.
Mjesto ugriza primijeti se tek nekoliko sati kasnije kada se na njemu pojavi modroljubičasti kolobar veličine novčića oko bijeloga područja. Bolovi postaju sve jači, dolazi do grčenja mišića, koža postaje znojna i osjetljiva na dodir, javljaju se napadi razdražljivosti i osjećaj smrtnoga straha. Karakterističan je izgled bolesnika, zacrvenjelo lice s blefarokonjuktivitisom, izraženim suženjem i slinjenjem te grčom žvačnih mišića.
Mogući su naizmjenično tahikardija i bradikardija, povišeni krvni tlak, izraženo znojenje, smanjeno mokrenje i otežano disanje. Treba se odmah javiti liječniku. Boli traju oko 24 sata, zatim se smiruju, a završavaju neuropatskim žarenjem tabana. Nekoliko dana kasnije može se pojaviti osip na koži. Bolest traje oko tjedan dana, a smrtnost je manja od jedan posto. U liječenju se rabi antitoksin.
