KLASIČNI KONCERTNI PROGRAM ZAPOČEO NASTUPOM ZAGREBAČKOGA KVARTETA - Stvaralaštvo (je) u detaljima

SOLINSKA KRONIKA 336, 15. kolovoza 2022.

U prvomu je dijelu izveden jedan od najpoznatijih Haydnovih gudačkih kvarteta, onaj u D-duru, op. 94, br. 5 iz 1790., poznat i pod nazivom »Ševa« kojega je skladatelj posvetio mađarskom violinistu Johannu Tostu. U drugom dijelu koncerta dobro raspoloženi Zagrepčani su solinskoj publici podarili izvedbu još jednoga amblematskog djela klasične literature za njihov sastav, Gudački kvartet u F – duru, br. 12 Antonia Dvořaka

Koncertom Zagrebačkoga kvarteta, starih znanaca solinske publike otvoren je klasični glazbeni program 27. Solinkog kulturnog ljeta. Kvartet koji svakim nastupom u našem gradu izaziva veliko zanimanje ovoga je puta nastupio u svom stalnom sastavu – Martin Krpan (violina), Hrvoje Philips (violina), Davor Philips (viola) i Martin Jordan (violončelo) te se predstavio »željenim« gudačkim repertoarom, sastavljenim od stožernih djela Josepha Haydna i Antonina Dvořaka.

U prvomu je dijelu izveden jedan od najpoznatijih Haydnovih gudačkih kvarteta, onaj u D-duru, op. 94, br. 5 iz 1790., poznat i pod nazivom »Ševa« kojega je skladatelj posvetio mađarskom violinistu Johannu Tostu.

Ovaj je kvartet amblematski predstavnik Haydnonova opusa za gudački kvartet te je jasnom formom, koju je Paul Epstein opisao kao »vrunsku zabavu u četiri stavka« stekao iznimnu popularnost koja traje do danas. Zagrebački je kvartet nadahnutom izvedbom Haydnovih privlačnih i upečatljivih glazbenih tema pretočenih u jasne i koncizne formalne strukture, još jednom potvrdio njegov izniman skadateljski genij, ali i svoje impozantne izvođačke sposobnosti.

U drugom dijelu koncerta dobro raspoloženi Zagrepčani su solinskoj publici podarili izvedbu još jednoga amblematskog djela klasične literature za njihov sastav, Gudački kvartet u F – duru, br. 12 Antonia Dvořaka.

Ovo je djelo nastalo 1893. tijekom skladateljeva boravka u Sjedinjenim Američkim Državama, netom nakon završetka njegove poznate 9. simfonije »Iz Novoga svijeta«.

Zbog očitoga utjecaja tradicijske glazbe s kojom se Dvořak susreo na američkomu tlu, ovaj kvartet nosi pridjev »američki« te je kao takav u vrijeme nastanka kod brojnih američkih skladatelja izazvao veliki interes za ovu glazbenu vrstu.

Ovaj se kvartet nadalje pokazao kao prekretnica u Dvořakovom pristupu komornim glazbenim formama, nakon koje je uspio pronaći ravnotežu između svoje bujne melodijske invencije i jasne formalne strukture. Sam Dvořak u jednom pismu kaže kako mu se prilikom skladanja »pred očima stalno pojavljivao dragi otac Haydn«, što je poveznica na koju je i program ovoga solinskog koncerta, sastavljen upravo od djela ove dvojice glazbenih velikana nastojao i ukazati.

Zagrebački kvartet je interpretaciji ove skladbe pristupio minuciozno i s puno pažnje za svaki formalni i stilski detalj, što je rezultiralo izvedbom koja će se dugo pamtiti. To je potvrdio i dugotrajni pljesak oduševljene solinske publike u ispunjenoj crkvi Gospe od Otoka, kojoj su se Zagrepčani odužili još jednim ukusnim glazbenim dodatkom.

KLASIČNI KONCERTI SOLINSKOG KULTURNOG LJETA U KOLOVOZU

Troprut glazbenoga izričaja

Skraćena koncertna izvedba opere »Ivana Orleanska« ruskoga skladatelja Petra Iljiča Čajkovskoga pobudila je veliki interes publike. Zanimljivi koncertni program pod nazivom »Talijani u gostima« u crkvi Gospe od Otoka izveo je Ansambl Ars Longa iz Zagreba, dok se domaći pijanist Marin Limić ovaj put solinskoj publici predstavio uz pratnju Dubrovačkoga simfonijskog orkestra

Prva polovica kolovoza u klasičnomu je glazbenom programu 27. Solinskog kulturnog ljeta donijela tri vrlo zanimljiva koncertna ostvarenja.
Skraćena koncertna izvedba opere »Ivana Orleanska« ruskoga skladatelja Petra Iljiča Čajkovskoga pobudila je veliki interes publike.

»Ivana Orleanska« šesta je operna produkcija koju je Javna ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin ostvarila programskom suradnjom s drugim institucijama

Izvedba je zakazana u jedinstvenomu ambijentu na Manastirinama međutim zbog očekivane buke u povodu još jednoga vjenčanja na otvorenomu (na susjednom privatnom zemljištu!) morala je biti prebačena u Galeriju Zvonimir, što u konačnici nije utjecalo na izvođače koji su nam podarili vrhunsko ostvarenje.

Polaznici Masterklassa operne literature iz Zagreba, pod umjetničkim vodstvom doc. art. Simona Dešpalja, pokazali su iznimno glazbeno i scensko umijeće bez obzira što se mahom radi o umjetnicima koji su još uvijek studenti glazbenih akademija.

Čajkovskovljevo viđenje francuske teme iz 15. stoljeća, koja se događala usred Stogodišnjega rata s Englezima, uspješno su ostvarili solisti Dagmar Drechslerova, Boris Beus, Margareta Klobučar, Ino Klasan, Emanuel Tomljenović, Petra Cik, Tea Zec, Gabrijela Hrženjak i Lucija Klarić. Ovo je, nakon Mozartovih opera »Bastien i Bastienne«, »Figarov pir« i »Čarobna frula«, Donizettijeva »Ljubavnoga napitka« i Zajčeva »Nikole Šubića Zrinskoga« šesta operna produkcija koju je Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin ostvarila programskom suradnjom s hrvatskim glazbenim akademijama i učilištima.

Koncert Ansambla Ars longa ponovno je pokazao kako isključivo klasičnim izričajem punina liturgijskoga prostora crkve Gospe od Otoka dolazi do istinskoga izričaja

Zanimljivi koncertni program pod nazivom »Talijani u gostima« u crkvi Gospe od Otoka izveo je Ansambl Ars Longa iz Zagreba, koji je nastupio u sastavu Monika Cerovčec (sopran), Ana Benić Šalinović (flauta), Stjepan Nobilo (oboa i blok flaute), Lea Sušanj Lujo (violončelo) i Linda Mravunac Fabijanić (čembalo). Na programu su bila djela starih talijanskih majstora koji su svoje umjetničke karijere ostvarili izvan Italije, poput T. Cecchina, A. Lottija, G. M. Bononcinija, D. Scarlattija, F. Bersantija, P. A. Locatellija i G. B. Plattija.

Članove Ansambla Ars Longa inače prati reputacija majstora za izvođenja stare glazbe, što su nadahutim i besprijekornim ostvarenjem na 27. Solinskom kulturnom ljetu, na oduševljenje domaće publike, potvrdili i ovom prilikom.

Treći klasični koncert u kolovozu bio je rezerviran za domaćega pijanista Marina Limića koji je mnogo puta imao priliku predstaviti se solinskoj publici, ali ovaj put uz pratnju Dubrovačkoga simfonijskog orkestra.

Dubrovački su simfoničari pod ravnanjem maestra Ivana Huta, njihova rezidentnoga dirgenta, koncert otvorili 3. simfonijom u D-duru staroga dubrovačkog skladatelja Luke Sorkočevića, nakon čega su pružili glazbenu potporu solistu Marinu Limiću u izvedbi Koncerta u D-duru za klavir i orkestar Josepha Haydna.

U završnomu dijelu koncerta, Dubrovački simfonijski orkestar izveo je 3. simfoniju u D-duru Franza Schuberta. Iako je jaka bura ometala glazbenike, mnogobrojna publika na solinskim Manastirinama nije ostala uskraćena za visoku razinu njihove izvedbe, što je i nagradila dugotrajnim pljeskom.