Izložba »Kopila, grad mrtvih nad poljem života« najavljivana je kao jedna od najiščekivanijih gostujućih izložbi u Arheološkomu muzeju u Splitu u tekućoj godini svečano je otvorena 10. srpnja.
Otvorenju su u protokolarnomu dijelu nazočili Anita Gamulin, Voditeljica Konzervatorskoga odjela u Splitu, a u ime Ministrice kulture i medija Republike Hrvatske, zamjenica gradonačelnika grada Splita Matea Dorčić, načelnik općine Blato Jurica Petković, muzejska savjetnica Anamarija Eterović-Borzić iz Muzeja antičkog stakla u Zadru, članica autorskog tima izložbe, dr. sc. Dinko Radić ravnatelj Centra za kulturu Vela Luka također član autorskoga tima izložbe izv. prof. dr. sc. Igor Borzić s Odjela za Arheologiju Sveučilišta u Zadru, član autorskog tima izložbe i dr. sc. Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu.
Nazočnima se najprije obratio dr. sc. Ante Jurčević, ravnatelj arheološkoga muzeja u Splitu koji je uvodno naglasio kako Muzej više od dvjesto godina, kao najstarija muzejska ustanova u Republici Hrvatskoj, istražuje, čuva i interpretira arheološku baštinu na ovomu prostoru.
– Upravo iz toga kontinuiteta odgovornosti i predanosti proizlazi i ova izložba kojom želimo predstaviti jedno od najvažnijih arheoloških otkrića posljednjih nekoliko desetljeća u Hrvatskoj, nekropolu Kopila na otoku Korčuli. Kopila je jedinstven lokalitet koji nam pruža uvid u organizaciju svakodnevnoga života jednog željeznodobnog naselja i pogrebnih običaja njegovih stanovnika. Bogatstvo arheoloških nalaza, keramičkih posuda, nakita, dijelova nošnje, staklenih i jantarnih perli, oružja i drugih osobnih predmeta svjedoče o visokom stupnju organizacije, trgovačkim vezama i kulturnom razvoju zajednice, a monumentalan suhozidna arhitektura o duboko ukorijenjenom vlastitom identitetu.
Ova izložba ne govori samo o prošlosti, ona nas suočava s univerzalnim temama koje nas i danas oblikuju, životom, smrću, naslijeđem, odnosno prema prostoru i zajednici potrebom da razumijemo tko smo i odakle dolazimo. Možda nismo svjesni činjenice da najbolji svjedok ove tradicije, koja povezuje sve stanovnike koji su živjeli na ovim prostorima od prapovijesti do danas je gradnja suhozida. Vještina kojom su naši preci kao mi danas oblikovali naš kulturni krajolik.
Izložba je realizirana u suradnji više institucija, Centra za kulturu Vela Luka, Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Muzeja antičkog stakla, Općine Blato i naravno Arheološkoga muzeja u Splitu sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Zahvaljujem autorima izložbe, likovnog i grafičkog postava, idejnog i izvedbenog rješenja suhozidnih grobova, svim restauratorima i svima koji su svojim znanjem, vremenom, entuzijazmom pridonijeli realizaciji ovog velikog projekta. Na kraju hvala i vama dragi posjetitelji što ste večeras ovdje s nama, vaš interes i vaša prisutnost najbolji su pokazatelj da arheologija nije zatvorena u prošlost, ona živi među nama u našem svakodnevnom životu – zaključio je ravnatelj Jurčević.
Entuzijasti s grandioznoga lokaliteta
Nazočnima se potom obratio izv. prof. dr. sc. Igor Borzić koji je Kopilu istraživao godinama i sudjelovao u pretvaranju njezine iznimne arheološke vrijednosti u muzeološku interpretaciju.
– Kopila je grandiozan lokalitet nama koji ju istražujemo, a nadam se da ćemo to uspjeti predočiti i vama. Naš angažman na Kopili traje već dvanaest godina i mogu reći da do sada imamo nekoliko svijetlih točaka u tom našem radu, a gostovanje u grandioznoj instituciji kao što je Arheološki muzej u Splitu je za sada možda i jedna od najsvjetlijih točaka s kojima zaista možemo biti ponosni i zbog toga u ime čitavoga autorskoga tima zahvaljujem ravnatelju Jurčeviću, ali isto tako i svim djelatnicima koji su nam svih ovih dana pripreme izložbe bili na dispoziciji.
Svakako moramo zahvaliti i dizajnerima postava izložbe Kolektivu Tri, također grafičkom dizajneru izložbe Ivanu Kolovratu i Mariji Marfat, Dubrovačkim muzejima koji su nam posudili dio materijala, Općini Blato na već dugogodišnjoj podršci istraživanjima i naravno ne smijemo zaboraviti i čitav niz konzervatorica i konzervatora koji su učinili da ovaj materijal bude ovako reprezentativan.
Ne bih htio puno pričati o Kopilu, volio bih da nakon izložbe sami steknete dojam o tome što Kopila predstavlja u arheološkome svijetu Dalmacije, samo ću napomenuti nekoliko onih osnovnih stvari da je mi na neki način gledamo kao točku koja odražava sve ono što se na našem dijelu Jadrana, srednjem i južnom dijelu Istočnog Jadrana događalo, možemo slobodno reći u pola tisućljeća prije Krista. Pokušali smo istaknuti nekoliko tih svijetlih točaka po kojima je Kopila poznata, međutim svaki put kad nešto pogledamo i promislimo da je zanimljiva i po ovome i po onome. Nepravedno bi stoga bilo u ovom trenutku nešto istaknuti, osim možda napomenuti da je izložba rezultat naših dugogodišnjih istraživanja, da je u njezinoj srži nekropola koja je zaista fascinantna u svojoj monumentalnosti, svojoj strukturiranosti u svom bogatstvu. Nije stoga nikakvo iznenađenje što smo je stavili na portal, u naslov izložbe, a isto tako što je ona postala najprepoznatljiviji dio ovoga lokaliteta.
Izložba je podijeljena na nekoliko tema i povezana je svaka tema sa svojom grobnicom. Dosad smo istražili osam grobnica i pokušali smo sa svakom od tih grobnica povezati određenu temu života te Ilirske zajednice koja je živjela na Kopili, je li to za početak historijat istraživanja, kako to u arheologiji uvijek bude, zatim o samom naselju, o organizaciji nekropole, o načinu gradnje. Zbog toga ovdje i imamo fantastično reproduciranu suhozidnu grobnicu, na čemu iskreno zahvaljujemo udruzi Dragodid. Nadalje o gospodarstvu, ekonomiji, vjerovanjima, grobnim ritualima, ali isto tako o kraju ove zajednice i onome što se događalo nakon nje na samom lokalitetu.
Iskoristit ću trenutak i reći da je Kopila jedan dobar reprezent arheološke baštine čitavoga otoka Korčule i zaista smatram da smo izabrali dobar trenutak i dobro mjesto da, kako ćete vidjeti u jednoj prostoriji ovdje u muzeju, predstavimo sve ono što prethodi Kopili na otoku Korčuli, a znamo da se Korčula može podičiti čitavim nizom svjetski poznatih lokaliteta iz paleolitika, neolitika, eneolitika, brončanoga doba i svih ostalih prapovijesnih razdoblja odnosno lokaliteta. Svi ste čuli za Velu spilju, mediji su prepuni tekstova i fotografija o potopljenim neolitičkim naseljima. Sve je to dakle arheološka baština Korčule i nadamo se da ćemo ovom izložbom svima dočarati barem dio te ljepote.
Mi smo entuzijastični i nadamo se da ćemo taj entuzijazam prenijeti i na vas – zaključio je prof. Borzić svoje obraćanje.
Identitetski korijen za novi razvoj
Dinko Radić, dugogodišnji ravnatelj Centra za kulturu Vela luka ujedno i strastveni arheolog koji je dugi niz godina proveo upravo na istraživanju Kopile u emotivnomu je nastupu s osobnoga stajališta naglasio važnost ovoga lokaliteta za arheologiju i kulturu općenito.
– Mislim da sam u životu imao veliku sreću, a to je da sam živio u neposrednoj blizini Vele spilje i blizu Kopile i to praktički čitav svoj radni vijek. Kad sam otišao s Korčule mogao sam ustvrditi da je ona na čitavom Mediteranu najbolji i najbogatiji prapovijesni istražen otok. To me do današnjega dana ispunjava srećom. Još više od toga me srećom ispunjava to što znam da se više u životu neću u tolikoj mjeri baviti Korčulom, a kad se čovjek počinje povlačiti i zna da ima svoje nasljednike. Prvenstveno tu mislim na kolegu Borzića, ali tu su i drugi za koje znate da će nastaviti vaš posao. Ono što me najviše praktički veseli jest da smo mi počeli s istraživanjem Kopile prije nekih petnaestak godina, otkrivajući lagano te slojeve, a danas možemo slobodno reći da je riječ o jednom savršenom lokalitetu, jedan poligon za učenje. Shvaćamo da lokalna zajednica to polako prepoznaje. Shvaćamo da naš posao nije uzaludan, a ova izložba to govori. Moram stoga posebno zahvaliti kolegi Jurčeviću i našem Ministarstvu koje je podržalo ovu izložbu. Jednako tako moramo zahvaliti općini Blato koja je postala svjesna da je Kopila identitet ne samo Blata, ne samo Korčule nego praktički svih nas. Ona ne predstavlja samo kulturni identitet nego predstavlja točku, mjesto gdje se može razvijati nova industrija. Nova industrija o kojoj smo svi mi ovisni, a to je turistička industrija koja nije vezana uz sezonalnost, uz strogo određenu točku i na taj način možemo štititi jedan prostor od desetak tisuća četvornih kilometara koji je dosad bio potpuno zanemaren, potpuno zapušten. Ni sami stanovnici Korčule ne znaju po čemu je Kopila poznata. To je neki zapušteni prostor u koji nitko ne ide, a on je srž onoga što mi jesmo, on predstavlja naš korijen i predstavlja naše otvaranje prema suvremenim tehnologijama, suvremenim načinima prezentacije i bijeg iz ove male sezonalnosti – rekao je Radić zaključivši kako će njegov angažman u istraživanju i zaštiti ovoga lokaliteta biti trajan.
Podsjetnik žive kulturne baštine
Načelnik općine Blato, Jurica Petković u prigodnom je obraćanju naglasio važnost ove izložbe u životu mjesne zajednice.
– Posebno mi je drago što se ovom izložbom predstavlja jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta na području naše općine, nalazište Kopila smješteno iznad Blatskog polja, mjesta gdje se susreću tisućljetna povijest i prirodna ljepota, gdje su ljudi živjeli, radili , pokapali svoje mrtve, ostavljajući za sobom tragove koje danas s ponosom otkrivamo. Kopila nije samo arheološki lokalitet, ona je simbol kontinuiteta života na ovom prostoru i svjedok života, običaja i vjerovanja naših predaka. Njezin nekropolski karakter i monumentalna arhitektura govore o zajednici koja je bila kulturno razvijena, povezana s Mediteranskim svijetom, ali duboko ukorijenjena u svoj kraj.
Zahvaljujem Ministarstvu kulture i medija, Arheološkom muzeju u Splitu, kao i svim partnerima, suradnicima i sponzorima koji su doprinijeli realizaciji ove izložbe. Hvala vam što ste prepoznali važnost lokaliteta Kopila i što ste mu dali zasluženo mjesto u velikim poglavljima hrvatske i mediteranske arheologije. Također zahvaljujem svima koji godinama rade na istraživanjima i zaštiti nalazišta čiji trud nije samo znanstveni već duboko kulturni i društveni. Svojim radom povezujete sadašnjost i prošlost omogućujući da naša djeca, naši sugrađani, ali i svi posjetitelji mogu razumjeti tko smo, odakle dolazimo. Vjerujem da će ova izložba potaknuti još veću pažnju i interes za Kopilu, ali i za druge vrijednosti koje Blato, otok Korčula i naša Dalmacija nude. Neka ova izložba bude podsjetnik da se kulturna baština ne čuva samo u knjigama i arhivima, već u zajedništvu, znatiželji i poštovanju prema prošlosti – zaključio je svoj govor načelnik Petković.
Institucije izgrađuju svakodnevicu
Pozdravljajući nazočne i cijenjenu ustanovu u kojoj je priređena izložba splitska dogradonačelnica Matea Dorčić je istaknula kako je izložba na tragu svih dosadašnjih koje Muzej na čelu s ravnateljem Jurčevićem priređuje i oblikuje položaj arheologije u kulturnoj svakodnevici.
– Ovakve izložbe i rad koji nam pruža Arheološki muzej u Splitu primjer su kako iz integracija kulture, arheologije i turizma mogu proizaći ovako dobri, kvalitetni ne samo kulturni nego i turistički proizvodi. Priča o turizmu, arheologiji i novim tehnologijama pokazuje nam kako je svaka izložba korak naprijed u privlačenju gostiju ne samo morem i suncem nego onim daleko značajnijim i bogatijim, a to je naša prošlost, naša baština i naše neispričane priče. Večeras se evo pred našim očima prikazuje priča o zajedništvu , identitetu, o umijeću u konačnici o vjeri. Konačno to je nešto što nas itekako treba nadahnjivati i stoga nam je veliko zadovoljstvo što je i grad Split domaćin ovako velebnoga događaja – zaključila je Dorčić zahvaljujući Muzeju, istraživačima i svim suradnicima na projektu koji ovom izložbom posjetitelje uvlače u priču o zajedničkoj prošlosti ispričanu na novi, kreativan i nadahnut način.
Neuništiva snaga suhozida
Protokolarni dio svečanoga otvaranja završen je obraćanjem Anite Gamulin, Voditeljice Konzervatorskoga odjela u Splitu i posebne izaslanice ministrice kulture i medija Republike Hrvatske Nine Obuljen Koržinek, a koja je i otvorila izložbu.
– Čuli smo od prethodnih govornika koliko je ovo značajan arheološki lokalitet. Istraživači su uložili znatan napor da nam ga predstave što bolje i kako vidimo on objedinjuje ne samo materijalnu baštinu kroz izniman broj artefakata, ali isto tako objedinjuje nematerijalnu baštinu i iznimnu vještinu građenja koju vidimo u suhozidnoj gradnji. Upravo na ovoj izložbi vidimo koliko kroz vrijeme traje suhozidna gradnja, od prapovijesti pa do današnjih dana zbog čega je prepoznata kao iznimna vještina i upisana na listu kulturne baštine UNESC-a.
Pripala mi je stoga iznimna čast da u ime Ministarstva kulture i medija i ministrice Nine Obuljen Koržinek ovu izložbu i otvorim. Nadam se da će imati dobu posjećenost, a sam lokalitet Kopila da će imati dug život na radost lokalne zajednice i velikoga broja posjetitelja – rekla je Gamulin zaključujući kako u ruci drži repliku glinene posude koja se u antičko vrijeme obredno razbijala s ciljem ostvarenja dobrih želja, a razbijanjem iste o repliku suhozida podignutu pokraj ulaza u muzejsku zgradu izložba je i svečano otvorena.
