Nebrojenomu mnoštvu zaštitnih arheoloških istraživanja na (širem) solinskom području i ove se godine pridružila aktualna kampanja sustavnih istraživanja koja provodi Odsjek za arheologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Arheološkim muzejom u Splitu, a na području istočno od salonitanskog Episkopalnog centra. Štoviše potonja su privukla poveću medijsku pažnju, a što bi mogao i trebao biti poticaj kako struci, tim više institucijama i jedinicama lokalne samouprave da ugledajući se na sustavnost i onaj školsko-akademski pristup uoče i prihvate kulturno-sociološku sveobuhvatnost arheološkoga, znanstvenoga rada.
Istraživanja pokrenuta 2018. vodi izv. prof. dr. sc. Dino Demicheli, uz zamjenicu voditelja, muzejsku savjetnicu Emu Višić-Ljubić iz Arheološkoga muzeja u Splitu. Stručni tim ove, sedme sezone istraživanja uz voditelje sastavili su Ana Demicheli, studenti Odsjeka za arheologiju FFZg, studenti iz SAD-a i Australije i volonteri iz SAD-a, Australije i Velike Britanije. Ukupno 35 ljudi tijekom četiri tjedna, od 15. rujna do 11. listopada radilo je na ovom lokalitetu.
Ovogodišnja istraživanja na području sjeverno od »Velikih gradskih termi« odnosno istočno od Episkopalnoga centra, otkrila su ostale dijelove lokaliteta koji je prepoznat kao gospodarski kompleks za koji se pak vjeruje da je služio za proizvodnju i preradu maslinova ulja. Brojni pronađeni ulomci, predmeti i prateće strukture svjedoče o važnoj gospodarskoj djelatnosti antičke Salone i njezinoj dubokoj povezanosti s maslinarskom tradicijom koja se u Dalmaciji održala do danas.
Tumačeći rezultate ovogodišnje kampanje voditelj istraživanja prof. dr. sc. Dino Demicheli naglasio je kako je najnovijim rezultatima »uokviren« čitavi onaj put počesto kompliciranoga procesa prerade maslinova ulja; od tiještenja maslina preko separacije do dobivanja samoga ulja. Konačno govoreći još jedna u nizu potvrda o važnosti maslinarstva u antičkoj Saloni, njegovu neprekidnost u Dalmaciji do danas.
– Započeli smo istraživati građevinu s polukružnim zidom, ali smo se 2021. počeli širiti prema zapadu. Nakon dvije godine, 2023. otkrili smo sedam kamenica za ulje u prvoj prostoriji te smo naša istraživanja povezali s pronalaskom tijeska za ulje koje su pred više od sto godina istražili i objavili don Frane Bulić i Rudolf Egger. Njihovo je istraživanje bilo odmah do tzv. Petrove ulice te nisu dalje širili sondu, niti su do kraja iskopali prostoriju koju su istraživali. Bilo nam je jasno da se radi o cjelovitom kompleksu za preradu maslina. Dodatni dokaz bio je pronalazak olovne cijevi za vodu koja je od gradskoga akvedukta preusmjeravala dio vode u ovaj kompleks. Ove godine smo objedinili naša istraživanja s prostorijom koju su kopali Bulić i Egger tako da se može bolje doživjeti dimenzije ovoga kompleksa. Sondu otprije više od sto godina proširili smo prema jugu i pronašli dodatne dijelove tijeska te južni zid čitavoga kompleksa. Čitav je kompleks imao oko 250 četvornih metara, a ukupna dosad istražena površina u ovih sedam sezona je nešto veća od 400 četvornih metara – tumači Demicheli rezultate ovogodišnje istraživačke sezone, a koja je s prethodnima iznjedrila pohvalne rezultate pogotovo ako se u vidu ima da su timovi u svakoj od sezona radili po (svega) četiri ili pet tjedana.
Tumačeći vjerojatnu svrhu, svojevrsnoga vlasnika i vrijeme nastanka kompleksa Demicheli ga dovodi u svezu s obližnjim salonitanskim biskupskim središtem.
– Smatramo da je kompleks izgrađen u kasnoj antici i da je njime upravljala Crkva koja je trebala ulje u velikim količinama za osvjetljavanje liturgijskih prostora, vlastite potrebe i moguće, prodaju.
U Saloni je dosad na više mjesta pronađeno dokaza o preradi maslina, no kompleks ovakvih dimenzija dosad nije nađen u ovome gradu. Postoji doduše, u Dalmaciji nekolicina postrojenja ovakvoga tipa i nema sumnje da ih je i Salona imala više, no nisu dosad pronađeni.
Kamenice su u vrlo lošem stanju te će stručno osoblje Arheološkoga muzeja pokušati restaurirati. Njima je, kako se čini, presudio požar koji je ondje nekada izbio, bilo nesretnim slučajem, bilo namjerno. Nadamo se da će analize organskoga materijala donijeti neke datume koji će nas približiti interpretaciji ovoga nalazišta – rekao je Demicheli osvrćući se na mnoštvo arheološkoga materijala koji je svojevrsni zalog nužnosti nastavka istraživanja.
– Pronašli smo veliku količinu nalaza, uglavnom keramičkih, ali i neke koje dosad nismo imali, kao što je ulomak sunčanoga sata i ulomak skulpture s prikazom glave. Posebnu novost čini cjelovita brončana figurica grotesknog lika koja je odmah po pronalasku očišćena i konzervirana – zaključio je Demicheli napominjući kako će na lokalitetu zasigurno biti još tri do četiri godine istraživanja.
