SOLINSKA KRONIKA 345, 15. svibnja 2023.

Piše: Mario MATIJEVIĆ
Fotografije: Jakov TEKLIĆ, arhiva JUK »Zvonimir« Solin

Oni koji se sjećaju nedavnoga istraživanja u, na i oko lokaliteta Gradina, a koje je provedeno u svrhu njezina privođenja više-manje kulturnoj svrsi, sjetili su se kako je upravo tijekom tih istraživanja uz jugoistočnu kulu ove utvrde (ponovno) pronađen dio antičkoga bedema. Taj se dio dalje pruža prema jugu, odnosno parceli na kojoj su sada svijetlo solinskoga sunca (ponovno) ugledali ostatci ovoga salonitanskoga arhitektonskoga čuda

Ugostiteljsko-usluživačka graditeljska renesansa koja je odnedavno uvelike uzela maha i u našemu gradu, najmlađemu u Hrvatskoj osim što uvelike određuje smjer kretanja našega društva, kako domovinskog, a tim više onoga u iseljeništvu, još je jednom stupila u dijalog s baštinom najmlađega grada. Radovima na uređenju, kako se može čuti u javnosti, novoga ugostiteljskoga objekta u oronulim barakama iza Doma Zvonimir tik uz arheološki lokalitet Gradina ispriječio je ni manje ni više nego antički bedem.

Nepoznavatelji bogate baštine najmlađega grada ostali su u čudu najnovijim otkrićem uz arheološki lokalitet Gradinu. Međutim oni koji se sjećaju nedavnoga istraživanja u, na i oko lokaliteta Gradina, a koje je provedeno u svrhu njezina privođenja više-manje kulturnoj svrsi, sjetili su se kako je upravo tijekom tih istraživanja uz jugoistočnu kulu ove utvrde (ponovno) pronađen dio antičkoga bedema. Taj se dio dalje pruža prema jugu, odnosno parceli na kojoj su sada svijetlo solinskoga sunca (ponovno) ugledali ostatci ovoga salonitanskoga arhitektonskoga čuda.

Iako je priča o solinskoj arheološkoj »zoni B« (a to je onaj dio Salone koji se nalazi istočno od današnje ulice Stjepana Radića i na kojemu se nalazi današnje gradsko središte, pa i predmetni lokalitet) odavno struci i kuloarima zbog (ne)pronalaženja dijaloga kamen spoticanja, ona je pak dobila dodatni izričaj nedavnim spektakularnim otkrićem novoga gradskoga dijela kolokvijalno nazvanoga »Salona autrianis«, kao i spektakularnih mozaika i arhitektonskih ostataka na mjestu razmatrano-planiranoga Kulturnoga centra.

O istraživanjima ovoga dijela Salone i ostatcima koje on krije napisano je mnoštvo znanstvenih radova, napravljeno isto toliko skica, planova, fotografija… međutim i dalje u njemu vlada prevelika buka koja onemogućava kvalitetan dijalog.

Gradu koji se užurbano naseljava i koji se mora preobraziti pa razvijati potrebne su investicije i investitori, kako bi oni najmlađi u njemu, kada malo porastu ostali dio domovinske, a ne iseljene Hrvatske.

Investitore i poduzetnike je potrebno privlačiti, poticati, ali i upućivati u situacije, okolnosti i datosti, posebice kada je riječ o građevinskim zahvatima, uz, oko i na lokalitetima kao što je Gradina.

Nadležnim institucijama koje obavljaju nimalo lak i zavidan posao zaštite i očuvanja spomeničke baštine kao što je primjerice Konzervatorski ured Ministarstva kulture u Splitu potrebno je pružiti svu moguću potporu, pomoć, razumijevanje u zaštiti i očuvanju našega nacionalnoga blaga.

Tek ovakvim koracima društvo će kroz uspostavu dijaloga uz ispravno vrjednovanje svoje bogate prošlosti sebi zajamčiti uspješnu i sigurnu budućnost.
Međutim za sigurne korake je potrebno naučiti hodati, ovaj (građevinski) hod između salonitanskih arheoloških lokaliteta čini se još uvijek je poprilično nesiguran pa učestalo izaziva zapinjanja, spoticanja, padove, ogrebotine, plač i jauk, a ponekad i pokoju grubu riječ.

Učenju hoda na ovome terenu najviše pomaže posezanje za (povijesnim) dokumentima, koje su nam pak u baštinu ostavili oni koji su u današnjem najmlađem gradu ucrtali puteve kojima je sigurno hodati.

Ne tako davno, pred kojih godinu dana u mnoštvu manifestacija kojima su obilježeni bitni nadnevci u povijesti Arheološkoga muzeja u Splitu, obilježeno je i 200 godina početka sustavnih arheoloških istraživanja u Saloni. U povodu istoga je (točno stotinu metara od navedenoga lokaliteta) održana izložba s mnoštvom dokumenata, crteža, mapa, planova, skica. Sadržaj mnogih od njih stručnoj je javnosti dobro poznat, onoj nestručnoj malo manje, a nekima očito nikako.

Te brojne mape, planovi i skice prikazuju između ostaloga i za ovu priču bitan segment. Naime na svima je ucrtan smjer kretanja jugoistočnoga dijela salonitanskih gradskih zidina, odnosno bedema, a koji se nalaze točno ispod današnje Zvonimirove ulice.

Štoviše jedan dio toga bedema jasno je ucrtan ispod današnjega Doma Zvonimir, uz kuću Gašpić dalje istočno prema Gradini. Iako dakle (novo)gradnje u ovomu dijelu Salone, odnosno Solina sustavno izazivaju nova arheološka otkrića, a time i potrebu za spomenutim dijalogom, zaista ostaje za zapitati se kako je kod one nekolicine naših sugrađana došlo do čuđenja prilikom nalaska ovoga otprije poznatoga ostatka antičkih gradskih zidina.

Ostaje stoga za nadati se kako će sve stranke uključene u ovaj dijalog iznaći najbolje i najpovoljnije, odnosno najbezbolnije rješenje. Očuvanje baštine uz investitorsko-gospodarski razvoj, a sve s ciljem konačnoga dobra naše društvene zajednice, odnosno najmlađega grada neizmjerno bogate baštine.

Sličan sadržaj:

LOŠE STANJE DIJELA SJEVEROISTOČNIH SALONITANSKIH GRADSKIH ZIDINA PRIJETI SIGURNOSTI PROMETA – Simbolički govor jedne kule ARHEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA NA PODRUČJU JUGOISTOČNO OD GOSPINA OTOKA PRONAĐENI OSTATCI ANTIČKOGA BEDEMA KOJI JE ŠTITIO SALONITANSKU LUKU – Extra muros NASTAVAK ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA NA REPREZENTATIVNOM LOKALITETU U GRADSKOMU SREDIŠTU – Arheološka paralaksa Gradine OBILJEŽAVANJE DANA VOLONTERSKOGA RADA I DANA OTVORENIH VRATA UDRUGE »MOJE DIJETE SOLIN« Promocija volonterskoga rada