SVEČANIM EUHARISTIJSKIM SLAVLJIMA PROSLAVLJEN BLAGDAN MALE GOSPE NEBESEKE ZAŠTITNICE SOLINA – Blago vjere, obitelj i jad psovke
SOLINSKA KRONIKA 325, 15. rujna 2021.
Tekst: Silvana BURILOVIĆ CRNOV / smn.hr
Fotografije: Jakov TEKLIĆ
Prisjećajući se nadalje velikoga Svetoga Ivana Pavla II. i njegova pohoda solinskomu prasvetištu don Josip Mužić je naglasio Marijanski identitet hrvatskoga naroda kojega je upravo svetac naših dana toliko često isticao…
– Naše povijesno i vjerničko rađanje, vodilo je začetnike hrvatskog kršćanskog rodoslovlja da upravo ovdje, na izvoru nacionalnog identiteta i kršćanskog početka, podignu prvu crkvu posvećenu Marijinu rođenju – Maloj Gospi – rekao je nadbiskup Marin Barišić na početku svoje propovijedi
– Reklo bi se da smo doista vjeran narod Majci, da smo Marijin narod. Opjevali smo je kao Kraljicu Hrvata, našu Majku. Istodobno, svjedoci smo sotonskih crnih litanija koje postaju, čini mi se, duže nego laureatske. Netko je definirajući beštimu rekao da je beštima pokušaj čovjeka da zalaje – oštro je istaknuo biskup Ranko Vidović
Brojni vjernici i hodočasnici i ove su se godine okupili u Gospinu prasvetištu u Solinu na blagdan Male Gospe 8. rujna. Jutarnje euharistijsko slavlje u 8 sati predvodio je prof. dr. sc. don Josip Mužić profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu.
Obraćajući se vjerničkomu puku koji je od ranih jutarnjih sati pohodio solinsko Prasvetište don Josip je istaknuo važnost samoga mjesta na kojemu se vjernici nalaze, važnost Gospina Otoka i tisućljetnoga blaga povijesti koje je u Solinu ostavljeno u polog današnjim generacijama.
Prisjećajući se nadalje velikoga Svetoga Ivana Pavla II. i njegova pohoda solinskomu prasvetištu don Josip je naglasio Marijanski identitet hrvatskoga naroda kojega je upravo svetac naših dana toliko često isticao.
Tumačeći vjernicima misna čitanja don Josip je zaključno rekao kako čuvanje tradicije i baštine počinje upravo od temeljne ljudske društvene jedinice, od obitelji.
Čuvanjem i življenjem onoga što su vjernici naučili i usvojili od svojih majki i očeva, djedova i baka pa čak i pradjedova i prabaka istinski je polog vjere i blago našega naroda.
Slavlje na Izvoru
Središnje euharistijsko slavlje ispred crkve Gospe od Otoka u 10 je sati predvodio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić. U koncelebraciji je bilo nekoliko svećenika predvođenih provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Markom Mršom, generalnim vikarom mons. Miroslavom Vidovićem, novim župnikom i upraviteljem Svetišta Gospe od Otoka don Antom Čotićem i ostalim svećenicima.
Ove je godine radi pandemije izostala procesija s Gospinim kipom.
– Blagdani i svetkovine Blažene Djevice Marije osvjetljavaju Marijin blagoslovljeni život od rođenja do uznesenja. Život Isusove i naše Majke Marije u povezanosti sa svima nama prati nas hodočasnike na istom putu vjere, nade i ljubavi.
Okupljene na Majčin rođendan, sve vas draga braćo i sestre, hodočasnici i gosti, srdačno pozdravljam, a svim Solinjanima uz blagdan male Gospe čestitam i Dan grada. Gospin rođendan slavimo u Prasvetištu Gospe od Otoka, svetom tlu naših početaka: Memorije rađanja naše nacionalne i duhovne povijesti, kao i memorije nade naše budućnosti. Toj našoj memoriji povijesti i budućnosti podigli smo novu crkvu Svete Obitelji.
Naše povijesno i vjerničko rađanje, vodilo je začetnike hrvatskog kršćanskog rodoslovlja da upravo ovdje, na izvoru nacionalnog identiteta i kršćanskog početka, podignu prvu crkvu posvećenu Marijinu rođenju – Maloj Gospi – rekao je nadbiskup Barišić na početku svoje propovijedi.
Govoreći o slavlju rođendana i najvećem Božjem daru – daru života, nadbiskup je upozorio da taj dar ponekad svodimo na broj, sredstvo, anonimnost pa sve do kategorije problema, a Nebeski Otac koji nas pozva u život i darova nas roditeljima, daje nam sinovsko dostojanstvo, čini nas baštinicima Neba, subaštinicima Kristovim.
Osvrnuvši se na početak nove školske i vjeronaučne godine, koji je povjerio Blaženoj Djevici Mariji, izrazio je nadu da će biti – bez COVID-a – 19, uživo, jer škola nije samo znanje, nego prijateljstvo, razred, društvo, igralište, rođendani…
Isto tako važno je da se proces odrastanja, odgoja i obrazovanja događa u povezanosti svih odgojnih i obrazovnih subjekata: obitelji, škole, Crkve i društva – istaknuo je nadbiskup Barišić.
Obraćajući se roditeljima, prvim i nezamjenjivim odgojiteljima, nadbiskup je istaknuo svu teškoću i potrebnu žrtvu koje današnje roditeljstvo sa sobom nosi.
– Dragi oče i majko, podizati i odgajati djecu nikada nije bilo lako. Danas je to osobito zahtjevno jer izazovi nagrizaju i samu obitelj. Kakvo bi to društvo bilo i kakav bi to odgoj bio bez zdrave i normalne obitelji?!
S ljubavlju i zabrinutošću pratite rast svoje djece, njihovo obrazovanje i odgoj, darujući im sebe, svoje sposobnosti, pažnju i vrijeme, a iznad svega svoju majčinsku i očinsku ljubav.
Budući da ste i sami učenici Krista Gospodina, možete biti uvjerljivi i prihvatljivi učitelji svojoj djeci više svjedočeći primjerom, nego izgovorenom riječju – naglasio je nadbiskup Barišić obrativši se potom učiteljicama i učiteljima, nastavnicama i nastavnicima te profesorima dozvavši im u pamćenje riječi sv. Ivana Pavla II. upućene upravo na Gospinu Otoku.
Vjeroučitelje je podsjetio da su pozvani u školama i u župama mladim naraštajima pomoći upoznati Krista kako bi ga mogli slijediti i za njega svjedočiti.
– Svjesni smo da nitko od nas svećenika, vjeroučitelja, roditelja, odgojitelja nije savršen. Svima nam je potrebno cjeloživotno obrazovanje i odgoj, potrebno je biti trajni učenik da bismo bili dobri učitelji – svjedoci – istaknuo je nadbiskup Barišić završivši svoju homiliju molitvom Maloj Gospi.
Na samom kraju euharistijskoga slavlja vjernicima se obratio i solinski župnik don Ante Čotić zahvalivši Ocu nadbiskupu na poticajnim i ohrabrujućim riječima, svim svećenicima koji su tijekom čitavoga jutra ispovijedali te svima koji su na bilo koji način pridonijeli proslavi rođenja Blažene Djevice Marije.
Euharistijsko slavlje kojemu su nazočili: izaslanik predsjednika Vlade RH splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora gospodin Ante Sanader, solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, (grado)načelnici susjednih gradova, predstavnici crkvenih i društvenih ustanova, predstavnici školstva, policije, vojske, vatrogasaca, te javni i kulturni djelatnici, uveličao je župni zbor i Pučki pivači Gospe od Otoka.
Poslijepodnevno euharistijsko slavlje u 16 sati s blagoslovom djece i bolesnika predvodio je don Ivan Odrljin.
Narod koji (ne)časti usnama
Proslava blagdana Male Gospe i Dana grada Solina završila je svečanim večernjim euharistijskim slavljem koje je na Gospinu Otoku predvodio hvarski biskup mons. Ranko Vidović u koncelebraciji sa splitsko-makarskim nadbiskupom mons. Marinom Barišićem, splitsko-makarskim nadbiskupom koadjutorom mons. Draženom Kutlešom župnikom župe Gospe od Otoka i solinskim dekanom don Antom Čotićem i ostalim svećenicima.
Pozdravnu riječ uputio je nadbiskup Barišić podsjetivši na povijesnu memoriju duhovnih i nacionalnih vrijednosti solinskoga prasvetišta. Proteklih godina u svojstvu solinskog župnika, a sada kao hvarski biskup mons. Vidović uputio je snažne poruke u svojoj propovijedi. Govorio je o majčinstvu Majke Marije i našem sinovstvu, o prednjačenju u hodočašćima u marijanska svetišta ali i u psovci, o međusobnom poštivanju i uvažavanju, o osobnoj i obiteljskoj molitvi.
– Isusova i naša Majka jedna je sasvim obična ili, kako ona sama za sebe kaže, neznatna osoba, jedna od nas, nama u svemu jednaka osim u grijehu, a istodobno tako posebna, jedinstvena, neponovljiva.
Posebnost se iščitava iz mnoštva imena po kojima joj se obraćamo. Laureatske litanije samo su mali broj imena. Gotovo da svaki čovjek ima svoj naziv kojim se obraća Mariji u svojim molbama i prošnjama – rekao je biskup Vidović nadodavši kako je Marijino majčinstvo najizvrsniji Isusov dar darovan ljudima.
U nastavku je kritizirao obilje psovki u našem narodu po čemu prema njegovu mišljenju prednjačimo u čitavom svijetu.
– Ima nešto čudesno i istodobno čudno u biću našega naroda. Od Gospe Karmelske pa do Male Gospe koliko nas je obišlo Marijina svetišta? Čak i oni koji ne vjeruju bili su dionici te milosti.
Reklo bi se da smo doista vjeran narod Majci, da smo Marijin narod. Opjevali smo je kao Kraljicu Hrvata, našu Majku.
Istodobno, svjedoci smo sotonskih crnih litanija koje postaju, čini mi se, duže nego laureatske. Netko je definirajući beštimu rekao da je beštima pokušaj čovjeka da zalaje. Doista, beštima je ljudski lavež.
Pas laje jer mu je Bog tako odredio. On na taj način komunicira i slavi svoga Stvoritelja, Boga. Kad se to čuje iz ljudskih usta onda je to dno dna. Tada čovjek pada ispod razine životinje.
I u tome nažalost prednjačimo u svijetu: u beštimi i pogrdnim imenima na račun Blažene Djevice Marije i Isusa Krista, njegova križa i njegove krvi koja nas je otkupila. Prvi smo u svetištima, prvi smo u jadu psovke – oštro je istaknuo biskup Vidović.
Iako su naša svetišta za svetkovine i Marijine blagdane ispunjena hodočasnicima biskup Vidović je upitao koliko odlazimo kući obogaćeni ili još prazniji?
Ukućani s pravom očekuju od nas duhovnu hranu i piće, a ne možemo dati ono što nemamo. Istaknuo je da se brojni napajaju s lažnih i otvornih izvora te zahvaćaju iz praznih zdenaca pa svojom prazninom zahvaćaju njihovu prazninu, kritizirajući pritom posebno ustaljeni izraz o »Hrvatima katolicima« te je zaključno rekao:
– Smisao života je živjeti na izvoru i od izvora, živjeti sadržaj božanskog srca Isusa Krista, a Marija je najkraći put do božanskog srca i njegov najbrži odgovor našim srcima. Povjerimo Bogu i Majci Mariji svoju obiteljsku i nacionalnu stvarnost.
Na koncu euharistijskoga slavlja, koje je svojim pjevanjem uveličao župni zbor pod vodstvom Danijele Petrušić, a uz orguljašku pratnju Ivne Mandić, nazočnima se obratio novi župnik don Ante Čotić zahvalivši svima koji su pridonijeli ljepoti proslave Male Gospe u Solinu.