Najveća muzejska manifestacija »Noć muzeja« obilježila je ove godine jubilarnu 20. obljetnicu, a u događanjima koja su se odvijala 31. siječnja pod motom »Muzeji – vidljivi i nevidljivi« sudjelovalo je preko 300 tisuća posjetitelja. Od pokretanja manifestacije prije dva desetljeća njezine je programe posjetilo preko četiri milijuna i dvjesto tisuća pojedinačnih posjetitelja. Ovogodišnjom temom organizatori su htjeli ukazati na važnost muzejskih institucija i svih drugih baštinskih ustanova koje prikupljaju, istražuju, čuvaju i predstavljaju vrijednu građu i kulturnu baštinu najširoj javnosti, od najmlađih posjetitelja do korisnika treće životne dobi. Vidljivost muzeja danas je izuzetno važna, pogotovo u vrijeme visoke tehnologije i digitalnih mogućnosti koje pomiču granice klasičnih muzeja. Također je važno i sve ono što se događa »iza kulisa muzeja«, ono što nije vidljivo posjetiteljima, a od velikog je doprinosa i značaja za konačnu postavu muzeja. Na primjer, čuvaonice, restauratorsko-konzervatorski odjeli, preparatorske radionice, muzejski laboratoriji i drugo, neizostavan su dio svakog muzeja, ali gotovo su nevidljivi za posjetitelje. Uz Hrvatsko muzejsko društvo organizaciji su doprinijeli brojni hrvatski muzeji te druge baštinske, znanstvene i obrazovne institucije koje su ove večeri besplatno otvorile svoja vrata.
U Solinu su se u realizaciju bogatoga programa Noći muzeja već uhodano uključile Javna ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin, Arheološki muzej Split – arheološki lokalitet Salona, Zbirka eksponata iz Domovinskoga rata te Gašpina mlinica, odnosno solinska Turistička zajednica.
ARHEOLOŠKI MUZEJ SPLIT – ARHEOLOŠKI LOKALITET SALONA
Noćna trka i šetnja
Ovogodišnja Noć muzeja u Saloni otvorena je Noćnom utrkom održanom u organizaciji Trail i traking kluba »Strka«. Trkači su uz pomoć čeonih svjetiljki i mape obišli ključne salonitanske lokalitete pretvarajući tako ovu večer u svojevrsnu sportsko-edukativnu avanturu namijenjenu ljubiteljima trčanja i povijesti.
Posjetitelji lokaliteta imali su prilike popratiti i predavanje Dalibora Popovića, restauratora i likovnoga umjetnika iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika koji je predstavio svoje bogato iskustvo u stvaranju povijesnih ilustracija, na primjeru vizualizacije izgleda Salone. Predavanje je sudionicima pružilo detaljan uvid u izazove s kojima se stručnjaci suočavaju prilikom izrade povijesnih ilustracija, uključujući balansiranje između fikcije i autentičnosti, te važnost prikupljanja preciznih podataka i odabira mikro prizora koji najbolje oslikavaju cjelokupni doživljaj grada. Kroz ovo predavanje, posjetitelji su dobili priliku razumjeti kako se stvaraju ilustracije koje pomažu dočarati prošlost, ali i koje umjetničke slobode zahtijevaju. Predavanje je bilo obogaćeno ilustracijama koje su posjetiteljima pružile uvid u to kako je izgledala antička Salona i kako se kroz likovni rad može rekonstruirati njezin izgubljeni svijet.
Za najmlađe posjetitelje (uzrast 7-12 godina) posebno je osmišljeno noćno vodstvo kroz Salonu, pod nazivom »Priče iz Salone – Noćno izdanje«. Riječ je o programu iza kojega stoji muzejski pedagog Luka Donadini. Ova avantura ponudila je mladim istraživačima priliku da zajedno s roditeljima, članovima obitelji otkriju čari antičkoga grada pod noćnim nebom. Kroz vođeni obilazak, sudionici su upoznali izgled, društvo i značajke Salone, uz naglasak na zanimljivosti o životu u antičkom gradu, u posebno noćnim uvjetima. Uz priče o drevnim događajima, vjerovanjima i običajima, djeca su doživjela Salonu na način koji je prilagođen njihovoj dobi, otkrivajući povijest kroz uzbudljive i edukativne priče. Program je mladim posjetiteljima ponudio jedinstvenu priliku doživljavanja atmosfere koja je bila prisutna među salonitanskim ulicama tijekom noći.
Za sve one željne dubljega uranjanja u salonitansku povijest na raspolaganju je bilo noćno vodstvo kroz jedan od najuzbudljivijih dijelova ovoga arheološkog lokaliteta. Posjetitelji su tako kroz priče koje su ih vodile kroz ključne lokacije dostupne u noćnom kontekstu imali uvid u povijest, arhitekturu i svakodnevni život Salone. Stavljajući naglasak na kulturne i društvene vidove svakodnevnoga života u Saloni, posjetitelji su saznali više o običajima, vjerovanjima i povijesnim događajima koji su oblikovali ovaj grad. Ugođaju je uvelike doprinijela i posebna ambijentalna rasvjeta za koju je bio zadužen Marin Mišo Limić te okrijepa uz topli čaj i fritule.
Iz Muzeja su poručili kako su ove godine posebno zadovoljni posjećenošću što potvrđuje i brojka od gotovo 1 500 posjetitelja koji su imali prilike koristiti organizirani besplatan prijevoz iz Splita.
ZBIRKA EKSPONATA IZ DOMOVINSKOG RATA
Potraga za novim
Svoja je vrata u Noći muzeja otvorila i Zbirka eksponata iz Domovinskoga rata u vlasništvu Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskoga rata, UHBDDR Solin i predsjednika Udruge Harija Ninčevića. U zbirci se nalaze vrijedni primjerci improviziranoga oružja, pušaka, bombi i uniformi, a eksponata je, prema riječima Harija Ninčevića, iz godine u godinu sve više.
– Zbirka je otvorena 2016. i do danas je značajno proširena. Stalno smo u potrazi za novim eksponatima pa je tako tijekom proteklih godinu dana postala bogatija za nekoliko novih vojnih torbi, odora i kaciga te ručno rađenog oružja – rekao je Ninčević dodajući kako je riječ o vrijednim svjedočanstvima Domovinskoga rata te da ga posebno raduje što je među posjetiteljima velik broj djece koja sa zanimanjem slušaju priče o stvaranju hrvatske domovine.
GAŠPINA MLINICA
Hrana vidljiva pa nevidljiva
U predivnom ambijentu Gašpine mlinice i ove je godine, u sklopu Noći muzeja, upriličena prezentacija starih zanata i degustacija tradicionalnih dalmatinskih delicija poput sira, pršuta, soparnika te fritula i uštipaka za čiju su pripremu bile zaslužne članice Udruge »Solinjani«. Uz vrijedne članove ove Udruge u organizaciji programskih događanja ove večeri sudjelovali su i njezin koncesionar, obrt »Ana – M« vlasnice Ane Marušić te Turistička zajednica grada Solina na čelu s direktoricom Jelenom Stupalo. Cjelokupan dojam upotpunila je glazba uživo pod vodstvom Ksenije Periš i Vinka Urlića.
Obilježavanjem Noći muzeja u Gašpinoj mlinici ispunjenoj mirisima i zvucima prošlih vremena otvorena je i tradicionalna manifestacija »Solin Winterfest«, Zimski festival u sklopu kojega Turistička zajednica grada Solina nudi veliki broj kulturnih, zabavnih i poučnih događanja namijenjenih svim generacijama.
JAVNA USTANOVA U KULTURI ZVONIMIR SOLIN
Primiti, očuvati, razviti i predati
Niz programskih događanja koji se odvijao pod okriljem Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin započeo je otvaranjem izložbe učeničkih radova postavljenih u Galeriji »Lantana«. Na izložbi posvećenoj baštinskim temama sudjelovali su učenici solinskih osnovnih škola, OŠ don Lovre Katića, OŠ Vjekoslava Paraća, OŠ kraljice Jelene i OŠ kralja Zvonimira, splitskih osnovnih škola, OŠ Manuš i OŠ Plokite te učenici Obrtne tehničke škole Split koji su ovom prilikom predstavili suvremene tehnologije 3D skeniranja i ispisa na primjeru salonitanskih spomenika.
– Solinski »Zvonimir« provodi niz aktivnosti usmjerenih na upoznavanje najmlađih s baštinskom tematikom, a ova već, tradicionalna izložba dio je tih nastojanja – rekao je ravnatelj Ustanove Tonći Ćićerić. Na važnost održavanja ove izložbe osvrnula se i Marita Guć, ravnateljica OŠ Manuš čiji su učenici sudjelovali u glazbenom dijelu otvaranja izložbe.
U organizaciji solinskoga »Zvonimira« iste je večeri u Biblioteci ustanove priređen program pod nazivom »Zvuci prošlosti« kojim je obuhvaćeno otvaranje izložbe posvećene Katici Šperac – Auf (1911.-1987.) te predstavljanje njezina povijesnoga glasovira EHRBAR iz 1920. Glasovir iz ostavštine Katice Šperac – Auf domu kulture »Zvonimir« je darovala njena kćerka prof. dr. sc. Hildegard Auf – Franić sa željom da se taj instrument nakon gotovo čitavoga stoljeća iz Zagreba vrati u rodni grad njezine majke. Okupljene je u ime solinskoga »Zvonimira« najprije pozdravio Mario Matijević koji je predstavio suradnju Biblioteke i prof. dr. sc. Hildegard Auf – Franić.
– Ove Biblioteka osim što je ponikla iz suradnje kroz razmjenu publikacija s dvadesetak državnih ustanova kao što su arheološki muzeji, fakulteti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori i dr. neizostavno je vezana uz privatne donacije, odnosno donacije osobnih biblioteka. U prvomu redu tu mislimo na donaciju prof. dr. sc. Ante Rendića-Miočevića koji je našoj ustanovi ostavio svoju osobnu biblioteku. Štoviše plodonosnost ovoga čina u vrlo kratkomu se vremenu očitovala kroz snažnu želju drugih, ponajprije prijateljâ i suradnikâ profesora Ante Rendića-Miočevića, a koji su prepoznavši rezultate rada ove Ustanove odlučili poći njegovim putem i osobnim donacijama vrijedne građe ostaviti neizbrisiva traga u našemu gradu – rekao je Matijević u ime »Zvonimira« i Biblioteke posebno naglasivši kako je ovo početak suradnje s prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić.
Ravnatelj Tonći Ćićerić ujedno autor prigodne popratne izložbe posjetitelje je upoznao s umjetničkom i praktičnom vrijednošću poklonjenoga glasovira. Štoviše Ćićerić je u kraćem tematskom izlaganju nakon upoznavanja posjetitelja s poviješću obitelji Šperac koja ja imala ključnu ulogu u oblikovanju solinskoga društva i kulture naglasio važnost Biblioteke i svih njezinih sastavnica ne samo u vidu renomea Ustanove nego i njezina potencijala u oblikovanju novih naraštaja.
U glazbenom dijelu programa nastupile su učenice glasovira Glazbene škole »Silvije Bombardelli« Solin, Teodora Kosor i Anđela Poljak, te šibenska pijanistica Gordana Pavić.
Posjetitelji su ovom prilikom mogli razgledati i stalni postav odljeva najpoznatijih salonitanskih spomenika »Salona Divina« te zbirku likovnih djela solinskog slikara Vjekoslava Paraća postavljenih u Galeriji »Zvonimir«.
Manifestacija Noći muzeja u Domu »Zvonimir«, koju je ove večeri pohodilo preko 700 posjetitelja, zaključena je koncertom »Čarobni mjuzikl« u sklopu kojega su solisti Đani Stipaničev i Nera Gojanović izveli neke od najpoznatijih uspješnica svjetskih i hrvatskih mjuzikala od »Fantoma u Operi« i »Isus Krist Superstar« do »Gubec bega« i »Jalte, Jalte«.
KATICA AUF – ŠPERAC (1911. – 1987.)
Zvuci prošlosti
Katica Šperac rođena je u Solinu, 12. svibnja 1911., od oca Josipa Šperca (1861.-1937.) i majke Ruže Šperac rođ. Milišić (1880.-1960.). Nakon djetinjstva provedenoga u roditeljskoj kući, prije polaska u školu s majkom se seli u Split, gdje završava pučku školu i nižu gimnaziju kod časnih sestara Službenica milosrđa, tzv. ančela, »Collegio di educazione femminile diretto dalle Ancelle della Caritá in Spalato«, u kojoj se nastava izvodila na talijanskom jeziku. Iako o tome nema podataka, možemo s pravom pretpostaviti da je tih godina Katica dobila i prve glazbene poduke, moguće čak kod Jelke Karlovac, prof. koja se, nakon završenog studija glasovira u Trstu, tih godina nastanila u Splitu i razvila bogatu glazbeno-pedagošku aktivnost.
Godine 1925. Katica Šperac odlazi na daljnje školovanje u Graz, gdje višu školu završava 1928. na Institutu Ander-Rogge, a zatim upisuje studij glasovira na tamošnjem Konservatorium des Steiermärkischen Musikvereins Graz, u klasi prof. Huga Kroemera. Studij je uspješno završila 1932., nakon čega se vraća u Solin i Split. Odmah po završetku studija počinje raditi kao nastavnik klavira na Gradskoj glazbenoj školi u Splitu koju je u to vrijeme kao ravnateljica vodila profesorica Jelka Karlovac. U tom razdoblju Katica Šperac je ostvarivala zapaženu koncertnu i pedagošku djelatnost, o čemu se često piše i u onodobnom tisku.
Godine 1936. Katica Šperac se udala za Vjekoslava Aufa, porijeklom iz obitelji Sudetskih Nijemaca. Auf je polazio Kraljevsku veliku gimnaziju u Splitu i također je bio glazbeno nadaren te je svirao violu u gimnazijskom gudačkom kvartetu. Ubrzo nakon vjenčanja Katica Šperac-Auf napušta rad u splitskoj Gradskoj glazbenoj školi i od rujna 1937. daje privatne sate klavira. U tom je razdoblju, 1938. rođena i njezina prva kći Rosemarie. Nakon što je suprug Vjekoslav dobio službeni premještaj u Beogradu, mlada se obitelj na kraće razdoblje seli u tadašnju prijestolnicu, a 1939./40. dolaze u Zagreb, u kojemu je Vjekoslav dobio novi posao u Narodnoj banci.
Tijekom Drugog svjetskog rađa druga im se druga kći Hildegard 1941. U studenome 1943. Vjekoslav Auf tragično pogiba u zrakoplovnoj nesreći u Zagrebu, prilikom povratka sa službenog putovanja iz Zadra.
Nakon tragične smrti supruga, Katica Šperac-Auf nastavlja sa samostalnom pedagoškom aktivnošću i privatnim satovima klavira. Po završetku Drugoga svjetskog rata, u teškim se poratnim okolnostima znatno smanjuje interes za privatne poduke, zbog čega Katica Šperac-Auf nastoji dobiti stalno zaposlenje na nekoj od državnih glazbenih škola. Uz dosta poteškoća to joj uspijeva tek 1949., kada dobiva stalno namještenje na Gradskoj nižoj muzičkoj školi II. rajona na Medveščaku, a 1951. u Gradskoj muzičkoj školi u Zagrebu. U toj je školi radila dugi niz godina, odgojivši generacije učenika glasovira, sve do odlaska u mirovinu u kolovozu 1973.
Katica Šperac-Auf umirovljeničke je godine provela u Zagrebu, gdje je i preminula 1. travnja 1987. u 76. godini. Pokopana je na zagrebačkom groblju Mirogoj.
GLASOVIR EHRBAR KATICE ŠPERAC – AUF IZ 1932. GODINE
Povratak u Solin
Katica Šperac-Auf bila je vlasnica glasovira marke Ehrbar, serijskog broja 26425 iz 1920. koji joj je poklonio otac Josip nakon njezina povratka sa studija u Grazu 1932. Nakon preseljenja u Zagreb Katica Šperac-Auf je dala tamo prenijeti i glasovir, koji se u Zagrebu nalazio na raznim lokacijama na kojima je živjela. Nakon njene smrti taj je glasovir naslijedila njena starija kćer Rosemarie Bjeladinović s potomcima.
Zadnja vlasnica ovog glasovira bila je mlađa Katičina kćer Hildegrad Auf-Franić, istaknuta hrvatska arhitektica i profesor emeritus Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je u siječnju 2025. ovaj povijesni instrument darovala Javnoj ustanovi u kulturi »Zvonimir« Solin, s namjerom i željom da se on trajno vrati u rodno mjesto njezine majke Katice Šperac-Auf.
