LIKOVNA SEKCIJA »UDRUGE DON FRANE BULIĆ« LIKOVNIM URACIMA OPLEMENJUJE PROSTOR – Bojama na sivilo
Nisu Vranjičani zaboravili ni na stare riječi i običaje pa su tako na jednoj klupi naslikali balaturu, na drugoj luminar, a na trećoj tiramol sa šarenom robom nanizanoj na konopu uz pojašnjenja u kojima je sadržan još čitav niz starih dalmatinskih izraza poput priše, fjake, dišpeta, kontre i drugih
Unatoč ekološkim katastrofama koje im godinama prijete Vranjičani nisu izgubili vedri duh, a ljubav prema mjestu osim riječima iskazuju i slikom, pa su tako svoju »Malu Veneciju« u zadnje vrijeme ukrasili brojnim muralima, a klupe po mjestu oslikali šarenim, veselim i romantičnim detaljima.

Za ove umjetničke uratke najzaslužniji su članovi likovne sekcije »Udruge don Frane Bulić«, predvođeni voditeljicom Marianom Grubić, a svaki od njih sadrži jaku poruku i održava vedri duh stanovnika poluotoka kojega je Miljenko Smoje 70-ih godina prošloga stoljeća odabrao za snimanje scena kultnoga »Malog mista«. U sjećanje na to vrijeme, na sjevernoj strani rive, na klupi ispred kuće u kojoj se snimalo »Malo misto«, danas stoje imena Bepine i Luigija uz citate iz serije.
Tanja Munivrana i Antonija Jerković te voditeljica Mariana Grubić mjesecima su iz dana u dan smišljale nove motive, oslikavale, bojale i lakirale klupe po cijelom poluotoku, a radile su uglavnom navečer.
– U konačnici smo oslikale 75 klupa i potrošile oko 80 kila piture te isto toliko laka koje su nam osigurali Udruga i Grad Solin – govori Mariana po struci slikarska dizajnerica.
Duša »Maloga mista«
Nisu Vranjičani zaboravili ni na stare riječi i običaje pa su tako na jednoj klupi naslikali balaturu, na drugoj luminar, a na trećoj tiramol sa šarenom robom nanizanoj na konopu uz pojašnjenja u kojima je sadržan još čitav niz starih dalmatinskih izraza poput priše, fjake, dišpeta, kontre i drugih.
– Moram reći da su nam tijekom dugotrajnoga procesa oslikavanja površinâ mještani osim s idejama dolazili i s hranom i pićem tako da su se svi na neki način uključili u ovaj naš projekt i do sada smo čuli samo pozitivne komentare – govori Mariana dodajući kako imaju još puno ideja koje se nadaju realizirati.
Tu su i klupe posvećene velikanima poput Olivera, Tome Bebića, Arsena Dedića, Vice Vukova te Ljube Stipišića Delmate i njegovih vječnih stihova »Dalmatino povišću pritrujena«.
Puno je još zaslužnih pojedinaca i detalja iz vranjičke povijesti, ali i zgoda i nezgoda »Male Venecije« našlo svoje mjesto na drvenim šentadama.
Ovo je svojevrsna oda dalmatinskon načinu života i posebnostima Dalmacije – govori Mariana dodajući kako su jedan dio posvetili i pomorcima koji su obilježili povijest Vranjica, ali i mjesnim zgodama i nezgodama.
Ćakule, poezija

– Dogodilo se da je naš mještanin zvani Beka slomija nogu pa ga je na klupi prid kućon zatekla slika Pink Panthera kojem je jedna noga u gipsu, a tu je i jedna posvećena našoj teti Mili Bugaruši koja godinama uprkos još vozi motorin. Nismo zaboravili ni naše ćakulone, oslikali smo im klupu na kojoj obično side i ispisale simboličan citat iz »Maloga princa«.– govori Mariana.
Obojali su vranjički likovnjaci i koševe za smeće, bitve i odbačene automobilske gume koje su uklopili u cijelu priču, a na nekoliko mjesta, uključujući i školsko dvorište iscrtali su polje za nekoć popularnu dječju igru cingarelu.
Nisu umjetnice zaboravile ni svoje poznate sumještane pa su tako naslikale skulpture kipara Jure Bilića, koje su svojevremeno uklonjene jer su bile od azbesta, a dobile su i poziv iz RK »Vranjica« da oslikaju klupu ispred dvorane na Bilankuši s posvetom nedavno preminulom treneru Anti Božiću Ćoniju.
Sjetile su se i pjesnika Stjepana Benzona, autora poznatih stihova: »Na kantunu kuća stoji, mala kuća ljudi moji, u njoj Ane dane broji, noći broji ljudi moji…«
Balun i Vukovar

Velebnim muralima koji se protežu od igrališta NK »Omladinca« pa sve do rive odali su počast svom klubu, vatrogascima nastradalima u velikoj tragediji na Kornatima, žrtvama grada heroja Vukovara, ali i dalmatinskim motivima, moru, brodicama i galebovima, i tu kako kažu, nije kraj.
– Već su nam upale u oko neke fasade i zidovi koji bi se dali oslikati, a mogli bi se obojati i ruzinavi stupovi javne rasvjete. Puno je posla, a malo vrimena, ali polako ili po dalmatinski, nije priša – poručila je inicijatorica svih ovih likovnih akcija, slikarska dizajnerica Mariana Grubić koja je unatoč dvokratnom radnom vremenu našla prostora i za ovaj kreativni, volonterski rad, a pridružili su joj se i drugi sugrađani kako bi zajedničkim snagama uljepšali svoje »Malo misto«.
Dvanaestorici braće u spomen

»Ovo nije kraj, gore pogledaj, tamo piše drugo ime hrabrosti…« dio je to natpisa kojeg su članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vranjic u suradnji s članovima likovne sekcije »Udruge don Frane Bulić« ispisali na velebnom muralu oslikanomu u povodu obljetnice najveće vatrogasne tragedije u povijesti Hrvatske koja se dogodila u kolovozu 2007. na Kornatima.
– Htjeli smo na neki način odati počast našim kolegama koji su nesretno izgubili živote u toj tragediji, a budući smo nedavno izgradili ovaj ogradni zid to nam se učinilo najprikladnije – rekao je Marin Milanović, zapovjednik DVD-a Vranjic.
– Izrada murala trajala je nekoliko dana, točnije noći, jer danju je bilo toliko vruće da se pitura odmah sušila i nije se moglo radit. Najveći dio posla odradila je naša Vranjičanka Mariana Grubić, koja je sve skicirala, i članovi likovne sekcije »Udruge don Frane Bulić«, a mi smo bojali i pomagali koliko smo mogli – rekao je Milanović dodajući kako im je bio cilj da mural bude dovršen do obilježavanja 13. obljetnice 30. kolovoza.
Na muralu su uz stihove i prigodne slikovne prikaze ispisana i imena dvanaestorice tragično stradalih vatrogasaca: Dina Klarića, Ivice Crvelina, Ivana Marinovića, Marka Stančića, Gabrijela Skočića, Hrvoja Strikomana, Tomislava Crvelina, Ante Crvelina, Josipa Lučića, Karla Ševerdije, Marinka Kneževića i Ante Juričeva-Mikulina, čija je žrtva postala sinonim plemenitosti i hrabrosti potrebne za izvršavanje vatrogasnih zadataka.
OSNOVANA GRAĐANSKA INICIJATIVA S CILJEM POBOLJŠANJA ŽIVOTNIH UVJETA
Sustavno trovanje

Članovi nedavno osnovane građanske inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.« koji su 28. rujna na vranjičkoj rivi održali javnu tribinu kako bi mještane i ostale zainteresirane upoznali s problemima i ciljevima inicijative poručili su kako su predugo pasivno promatrali događanja vezana uz kvalitetu života u Vranjicu.
– Formirali smo se kako bi pokrenuli neke stvari u našem mjestu jer više nije pet do dvanaest već smo u situaciji da nam otkucava 12 sati vezano uz zagađenja i ekološku katastrofu koja nam prijeti – rekao je član inicijative Pino Ivić dodajući kako je situacija postala neizdrživa.
– Kako bismo izložili problematiku ovoga dijela Kaštelanskog zaljeva moramo početi od gorkog i za mnoge vranjičke obitelji bolnog iskustva sa »Salonitom« zbog kojega zadnjih dvadesetak godina trpimo najgore posljedice, a one nas zbog okruženja u kojemu živimo, očekuju i dalje – upozorili su članovi inicijative iznoseći sedam ključnih točaka koje predstavljaju ugrozu za lokalno stanovništvo.
– Na prvom je mjestu i dalje »Salonit«. Naime tvrtka je u stečaju, ali su hale i prostori iznajmljeni raznim privatnicima koji nas svojom proizvodnjom, plastikom, metalom i bojama, i dalje sustavno zagađuju – upozorili su navodeći kao veliku prijetnju i prostor nekadašnjega remontnog brodogradilišta oko kojeg se vode pravne bitke vezane uz koncesiju.
– U tomu neredu opet ispaštamo mi žitelji Vranjica. Tu se pjeskare brodovi na otvorenom i pali plastični otpad, gume i obojano drvo, a crni gusti dim koji je zasigurno pun dioksina i furana vjetar nosi put mjesta – upozorili su.
Veliki problem predstavlja im i skladištenje te pretovar petrol koksa i ugljena na otvorenom u Sjevernoj luci, zajedno s istovarom nafte na nepropisan način.
– Osim toga, tu s naše sjeverne strane nalaze se postrojenja »Ine« s mega tankerima koji uplovljavaju zadnjih mjeseci i iskrcavaju na terminalu Solin bez poštivanja zakonskih odredbi. Nedavno se usred nevremena jedan tanker otkačio i danima nismo mogli živjeti od smrada nafte koja se izlila u more – rekli su članovi inicijative upozoravajući i na prašenje do kojega dolazi tijekom pretovara žitarica s brodova u silose u Sjevernoj luci, ali i na dugogodišnji problem Kosice, popularnoga kupališta Vranjičana i Solinjana, na kojoj unatoč najavama još uvijek nije pokrenuta sanacija azbesta.
– Inicijativa građana želi u dogovoru s mještanima konačno stati na kraj tom nepoštivanju zaštite mora i okoliša – rekao je okupljenima član inicijative Martin Bilić, magistar morskoga prometa navodeći propise i rezolucije koje bi se trebale poštivati.
– Nismo protivnici projekata, sadašnjih i budućih, koji će donositi boljitak i nova radna mjesta, ali tražimo da poštuju sve ekološke zahtjeve i norme društveno odgovornoga ponašanja – poručili su članovi inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.« pozivajući sve stanovnike Vranjica da se ujedine u nastojanju da ovaj biser Jadrana, svoju »Malu Veneciju«, sačuvaju za buduća pokoljenja.
