Neosporna je činjenica kako je Arheološki muzej u Splitu izrastao u veliku instituciju, a upravo takve institucije potpomažu i »nose« državnost. Institucionalno pak odupiranje obrascu devastiranja pod krinkom napretka nekoga sustava, »napretka« koji je dolazio iz društvenih slojeva čijim se namjerama nije bilo lako oduprijeti nerijetko je završavalo štetno po integritet kulturne te degradaciju prirodne baštine

Svečana proslava 200. obljetnice rada Arheološkog muzeja u Splitu, najstarijega muzeja u Hrvatskoj započela je u subotu 22. kolovoza otvorenjem izložbe fotografija »Salona« autora Vicka Vidana u splitskoj Marmontovoj ulici, a nastavljena prigodnim programom u vrtu Arheološkoga muzeja koncertom opernih arija prvakinje opere HNK Split Terezije Kusanović te »Papandopulo« kvarteta.
Otvorenju Vidanove izložbe i programa u Muzeju uz ministricu kulture i medija dr. sc. Ninu Obuljen Koržinek kao izaslanice predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, nazočili su župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, te domaćin manifestacije ravnatelj Arheološkoga muzeja dr. sc. Ante Jurčević, uz druge cijenjene goste. Izložba fotografija o Saloni djelo je eminentnoga splitskoga fotografa poznatoga po radu na urbanim krajolicima i arhitekturi. Vicko Vidan radeći kao fotoreporter u Slobodnoj Dalmaciji i Vjesniku, poznavanje fotografije dodatno je istančao na Istituto Europeo di design u Milanu studirajući smjer fotografije. Vidan često surađuje s hrvatskim muzejima i galerijama, a fotografiju predaje kao stručni suradnik na Umjetničkoj akademiji u Splitu.

Raskoš mediteranske baštine
Obraćajući se nazočnima u nastavku programa proslave u vrtu Arheološkoga muzeja u Splitu ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek u svojstvu izaslanice predsjednika Vlade Andreja Plenkovića zahvalila je svima koji su pridonijeli radu i razvoju Muzeja te istaknula kako iza svake ustanove stoje ljudi – ravnatelji, zaposlenici, vanjski suradnici i posjetitelji koji Muzeju daju legitimnost postojanja i razlog za kontinuirano poboljšavanje.
– Arheološki muzej u Splitu rastao je i razvijao se u srcu Mediterana u gradu-spomeniku upisanom na svjetski popis kulturne baštine, gradu-kolijevci Marulićeve Judite, baštineći raskoš mediteranske prirode i duha – rekla je ministrica istaknuvši kako dvije stotine godina kontinuiranog djelovanja dovoljno govore o kvaliteti i dosezima rada u području kulture, kulturne baštine, arheologije i muzeologije ove ustanove.

Velika nacionalna obljetnica
Zahvaljujući nazočnima koji su unatoč epidemiološkoj situaciji uveličali proslavu, ravnatelj Muzeja dr. sc. Ante Jurčević uputio je zahvale i svim nadležnim institucijama koje sudjeluju u obilježavanju jedinstvenoga jubileja kako za djelatnike muzeja tako i za lokalnu te hrvatsku nacionalnu kulturu.
– Danas obilježavamo dvije stotine godina od dekreta Dalmatinske vlade u Zadru kojim je na današnji dan utemeljen naš muzej.
To je velika, pa i opterećujuća obljetnica. Sve što je dovelo do toga dekreta započelo je posjetom cara Franje I. u svibnju 1818. Dioklecijanovoj palači i Saloni.
Današnje je obilježavanje samo početak proslave koja se proteže sve do listopada sljedeće godine kada će biti dvije stotine godina od prvih istraživanja koja je organizirao naš muzej u Saloni – istaknuo je ravnatelj Jurčević.
Govoreći upravo o povijesti istraživanja ravnatelj je najavio dvije izložbe. Prva od njih u prosincu ove godine predstavit će rezultate stogodišnjih istraživanja antičkog grada Ise, današnjeg Visa, dok će ona u listopadu sljedeće godine prikazati nevjerojatnih, dvije stotine godina sustavnih istraživanja u Saloni, i srednjovjekovnom Solinu.

– Vremenski period kontinuiranoga rada ne govori dovoljno o stvarnomu značenju postojanja i djelovanja muzeja. Najveća vrijednost Arheološkoga muzeja u Splitu su bili i ostali njegovi djelatnici, a posebno istaknuti pojedinci koji su postali članovi akademija, sveučilišni profesori te nositelji domaćih i stranih odlikovanja. Oni su svojim radom doprinijeli boljem razumijevanju bitnih povijesnih promjena na ovome prostoru od prapovijesti, razdoblja grčke kulture, kao i razdoblja antike koja je na ovom prostoru uspostavila svojevrsnu civilizacijsku platformu. Razjasnili su i na njoj niklo ranokršćansko razdoblje, kao vjersko civilizacijsku komponentu te materijalnim dokazima razbistrili pojedinosti o dolasku Hrvata – naglasio je Jurčević.

Muzej kao čuvar i pokretač
Govoreći nadalje o Muzeju u ovome kontekstu ravnatelj je naglasio kako je očito da je riječ o ustanovi čije su se programske i unutrašnje kadrovske mijene uvijek odražavale na život i događaje u lokalnim zajednicama gdje je muzej bio prisutan, organizacijski-ustrojno ili terensko-istraživački. Osnutak i djelovanje Arheološkog muzeja Jurčević je tako prepoznao i kao svojevrsnu iskonsku iskru nacionalne svijesti, pa i općenacionalnoga preporoda.
– Iz slojevitosti podataka koji se nalaze u arhivskim dokumentima Muzeja iščitava se općekulturna uloga koju je imao u svojoj povijesti, nekada manja, ali ponekad doista velika i značajna. Ono što je zajedničko i što se može iščitati iz svih tih dokumenata i što bismo danas mogli nazvati misijom Arheološkoga muzeja u Splitu jest neprestano opiranje kontinuiranoj devastaciji kulturne i prirodne baštine.
Slikovitije rečeno – danas slavimo 200 godina opiranja Arheološkog muzeja u Splitu toj i takvoj baštinskoj razgradnji – izričito je naglasio ravnatelj Jurčević.

Država i institucija
Neosporna je činjenica kako je Arheološki muzej u Splitu izrastao u veliku instituciju, a upravo velike institucije potpomažu i nose državnost. Institucionalno pak odupiranje obrascu devastiranja pod krinkom napretka nekoga sustava, »napretka« koji je dolazio iz društvenih slojeva čijim se namjerama nije bilo lako oduprijeti nerijetko je završavalo štetno po integritet kulturne te degradaciju prirodne baštine. Govoreći stoga o stoga društvenoj ulozi Muzeja ravnatelj Jurčević je naglasio:
– Arheologija ne djeluje samo zato da bi otkrića prilagala sveukupnoj zbirci znanja, i da bi se to znanje dijelilo kroz sustav obrazovanja, nego da ljude čini samosvjesnijima o njihovim ishodištima i temeljima. Stoga arheološka nalazišta nisu samo mjesta izučavanja i zaštite starina, nego je njihova svrha da pozivaju posjetitelje i pružaju im specifično iskustvo, kako o predmetima koji govore o prošlosti, tako i o samoj organizaciji ljudskoga života na lokacijama koje se istražuju – rekao je Jurčević.
Zaključujući svoj »memento« suvremene institucionalne arheologije ravnatelj Jurčević je iznio u pogled u budućnost naglasivši kako će među temeljnim nastojanjima budućega djelovanja Muzeja jednako i neodvojivo biti sustavno poticanje i unapređenje društvene svijesti o značaju kulturne i prirodne baštine.
– To podrazumijeva znatno aktivniji i angažiraniji rad Muzeja, kako na samostalnim tako i na projektima koji su već započeli ili su u pripremi, u sklopu Splitsko-dalmatinske županije te gradova, Splita, Solina i Visa, uz sudjelovanje i kolega iz drugih muzeja, fakultetskih ustanova, konzervatora, turističkih zajednica i udruga za očuvanje baštine – zaključio je ravnatelj Jurčević.

Program proslave nastavio se kroz koncertnu večer u kojoj su nastupili mezzospranistica Terezija Kusanović uz pratnju violinistice Ane Bubalo, klarinetista Jure Šaban-Stanića i pijanista Zorana Velića.
Nastupom »Papandopulo« kvarteta, ansambla sastavljena od četvorice renomiranih saksofonista: sopran saksofonista Nikole Fabijanića, alt saksofonista Gordana Tudora, tenor saksofonista Gorana Jurkovića i bariton saksofonista Tomislava Žužaka zaključena je slavljenička večer jedne od temeljnih institucija nacionalne kulture.

Prigodna marka
U čast 200. obljetnice osnutka splitskoga Arheološkog muzeja Hrvatska pošta pustila je u optjecaj novu prigodnu poštansku marku s motivom sarkofaga Dobrog pastira koji potječe iz Solina, iz 4. stoljeća, a autor marke je Duje Šegvić, dizajner iz Splita.

Mario MATIJEVIĆ

Foto: ARMUS

Sličan sadržaj:

Jedinstvena prilika U TUSCULUMSKOM VRTU ODRŽANA SVEČANA SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA – Važnost sinergije – NASTAVAK ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA NA REPREZENTATIVNOM LOKALITETU U GRADSKOMU SREDIŠTU – Arheološka paralaksa Gradine PRVA ZBIRKA KOLUMNI IZ ČETVRTSTOLJETNE RIZNICE »SOLINSKE KRONIKE« – Pogled u nedogled