Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ, dr. Med., spec. pedijatar
Koža je u dojenčadi i male djece tanja nego u veće djece. Zbog toga je osjetljivija, naročito na izlaganje sunčanim zrakama u ljetnim mjesecima.
Sunce i more se preporučuju svima, naročito djeci, jer sunčanje povoljno djeluje na rast i razvoj djeteta. Tijekom ljetnih mjeseci djeca najviše narastu u visinu.
Sunčevo zračenje sastoji se od infracrvenih, vidljivih, 95% i ultraljubičastih zraka, 5% Infracrvene zrake djeluju toplinski. Prolaze kroz obično staklo, laganu odjeću. Ono je krivo za blijeđenje boja na premetima koji su izloženi suncu npr. namještaja, odjevnih predmeta. Zračenje je jednako tijekom čitave godine. Prolazi čak i kroz oblake. Duboko prodire u kožu, izaziva oštećenje kolagena, elastičnih vlakana i krvnih žila. Kao rezultat takvoga djelovanja nastaje prijevremeno starenje, tj. nastajanje bora, smanjene elastičnosti kože i obješenosti kože. Odgovorno je za tamnu boju kože pri sunčanju zagasito smeđe sivkastu. Suodgovorno je za pojavu karcinoma i melanoma kože. Mogu utjecati na neurovegetativne i hormonske reakcije, (liječenje neplodnosti), te na bioritam.
Ultraljubičaste zrake su najjače preko ljeta, a slabije u ostalim mjesecima godine. Ono ne prolazi kroz obično staklo. One izazivaju crvenilo i tamnjenje kože, brončanu preplanulu put. Pod njegovim utjecajem melanociti sintetiziraju veću količinu pigmenta koji je »kriv« za brončanu preplanulu put. Resorbira se u površnom sloju kože tako da su te zrake odgovorne za pojavu karcinoma i melanoma kože. Dugotrajno izlaganje suncu dovodi do zadebljanja kože i dugotrajne pigmentacije. Od njih se štitimo fizičkim sredstvima; boravak u hladovini, šeširi, odjeća, lagana, pamučna, prozračna, naočale.
Izlaganje sunčanju, ultraljubičaste zrake poboljšavaju neka bolesna stanja kože, (psorijaza, vitiligo, alergijski dermatitis), povoljno djeluju u sprječavanju rahitisa, pretvaraju ergosterol u organizmu, u vitamin D i tako utječu na iskorištavanje kalcija u organizmu, te u sprječavanju nekih oblika osteoporoze. U ljetnim mjesecima, ona dojenčad koja se sunčaju ne uzimaju vitamin D 3 kapi. Sunčanje stvara pigment u koži, lijepa brončana boja kože, pojačava kožni optok krvi, koža je elastičnija, mekša. Ali oprez! Zbog naglog izlaganja sunčanim zrakama može doći do sunčanice, toplinskoga udara, opeklina kože, a dugoročno do raka kože. Zbog toga se izlaganje suncu preporučuje do 10 sati ujutro, te poslijepodne iza 17 sati. Za malu djecu i dojenčad more je potrebno ugrijati u bazenima. Iza kupanja u moru djecu dobro istuširati, jer mogu biti alergična, osuti se, na plankotne i druge sastojke mora. More sa svojim mineralima također povoljno djeluje na rast i razvoj djece. Ronjenje koristi ispiranju sinusa, te povoljno djeluje na što rjeđe respiratorne infekcije u zimskim mjesecima, te jača imunološki sustav u djece.
Zaštitne kreme
Kada dijete možemo početi mazati kremama sa zaštitnim faktorom?
Prvih šest mjeseci dojenče ne izlagati suncu izravno. U prvih 6 mjeseci života dijete ne mazati kremama sa zaštitnim faktorom. Kremu treba nanositi u debelom sloju pola sata prije izlaska na sunce. Naročito treba zaštititi čelo, nos, jagodice, ramena te dorzume šaka i stopala koji najbrže izgore. Novi sloj treba obnoviti nakon 2 sata, jer se krema rastavi na pojedine sastojke, koji su odgovorni za pojavu alergijske reakcije na kremu. Na početku sunčanja trebamo odabrati kremu s višim faktorom 12 ili 16, a kada potamnimo 6 ili 8. Nije preporučljivo upotrebljavati kreme s velikim zaštitnim faktorom jer se na taj način sprječava stvaranje D vitamina preko kože, koji našu djecu štiti od rahitisa, a kod odraslih je prevencija osteoporoze. Na proizvodima često piše »water resistant« i »very water resistant«. To znači da nakon boravka u vodi 40 ili 80 minuta, na koži zaostaje zaštitni faktor. Iza toga vremena treba se ponovno namazati.
Treba voditi računa da pri boravku na snijegu, pijesku i moru dolazi do obijanja UV zraka, tj. njihova jačeg djelovanja. Najjače je odbijanje od pijeska, zatim snijega, pa tek onda od vodenih površina.
Nemogućnost razvijanja pigmentacije tijekom izlaganja suncu stvara mogućnost da UV zrake nesmetano djeluju godinama i oštećuju površinske i duboke strukture kože. Treba naglasiti da su učinci UV zraka u koži kumulativni, tj. zbrajaju se tijekom čitava života. S vremenom dolazi do zakazivanja kompenzatornih enzimskih mehanizama te dolazi do pojave aktiničke keratoze, karcinoma i melanoma kože. Potrebno je dvadesetak godina kako bi se pokazao negativan učinak UV. Karcinomi kože koji se viđaju kod odraslih nisu se razvili od prošlogodišnjeg sunčanja, već sunčanja od unatrag 20 godina, svake godine. Većina tih ljudi ima plave oči i svijetlu put.
Potrebno je naglasiti da je pojačana industrijalizacija dovela do oštećenja ozonskoga sloja u stratosferi, zbog čega je djelovanje UV intenzivnije.
Boravak u solariju emitira 5 do 8 puta više energije nego izlaganje prirodnim, sunčevim UVA tijekom ljetnih mjeseci oko podneva. Lampe predviđene samo za tamnjenje lica još jače emitiraju UVA od solarija. Ocjenjuje se da je 15 do 30 minuta sunčanja u solariju jednako čitavom ljetnom danu provedenom na plaži. Stoga se danas ne preporuča zbog izrazitog porasta učestalosti karcinoma kože i malignog melanoma.
Solarij se djeci nipošto ne preporuča.
