SOLINSKA KRONIKA 376, 15. prosinca 2025.
Ove je godine gripa došla znatno ranije, već u rujnu češće kod odraslih, a kod djece u listopadu, te će trajati sve do ožujka.
Svake godine od gripe obole milijuni ljudi svih dobnih skupina, a veliki broj su djeca.
Gripa je akutna infekcijska bolest dišnoga sustava u kojoj su uz respiratorne izraženi i opći simptomi: visoka vrućica, snažna glavobolja, bol u zglobovima i mišićima, opće loše stanje, malaksalost. Gripa je akutna, lako prenosiva, po tijeku teška i kratkotrajna zarazna bolest koju najčešće uzrokuju virusi gripe tip A i B.
Gripa je svakom dobro poznata bolest, jer se javlja često, obično epidemijski (u obitelji, vrtiću, školi, gradu), a povremeno i pandemijski (zahvaćeno je više zemalja i kontinenata).
Od 1510. zabilježena je i opisana 31 pandemija. Najpoznatije i za povijest značajne pandemije gripe su pariška od 1890., 1900., španjolska od 1918., kad je od gripe umrlo 20 milijuna ljudi, 1946., azijska gripa od 1957. i zadnja hongkonška gripa od 1968.
Najčešće epidemije su izazvane virusom gripe tipa A, a javljaju se svake 2 do 3 godine, a pandemije svakih 10 do 15 godina. Epidemije izazvane virusom B su rjeđe, a ponavljaju se svakih 5 do 6 godina i manjih su razmjera.
Postoje tri tipa virusa gripe A, B, i C. Kako je imunitet gripe tip specifičan, preboljenje bolesti uzrokovane jednim tipom, ne pruža zaštitu od drugoga tipa virusa, što znači da preboljenje gripe tipa A, ne daje zaštitu od gripe tipa B ili C.
Prirodni izvor infekcije gripe je čovjek. Gripa kod djece je u većini slučajeva samoizlječiva bolest s blagom ili srednje teškom kliničkom slikom. Ali može izazvati teške komplikacije i posljedice za zdravlje i daljnji djetetov razvoj. Epidemija gripa obično počinje u kasnu jesen ili ranu zimu, traje 6 do 8 tjedana. Uzročnik gripe su virus influence A koji se javlja svake godine u zimskim mjesecima i izaziva epidemiju gripe, virus influence B uzrokuje epidemiju gripe svakih 5 do 6 godina i brojem oboljelih nikad ne dosegne epidemije koju uzrokuje virus A. Virus C uzrokuje male epidemije, ograničene na obitelj ili kolektiv, a bolest više podsjeća na običnu prehladu. Bolest se brzo širi, kapljičnim putem i bliskim kontaktom. Tako je više članova obitelji bolesno s visokom temperaturom, respiratornim simptomima. Najugroženija su mala djeca koja nemaju dovoljno razvijen imunosni sustav i nisu ranije bila u kontaktu s virusom. Predškolska i školska djeca u bliskom su kontaktu s drugom djecom, te se gripa brzo širi u obiteljima, jaslicama, vrtićima, školama. Prosječno godišnje od gripe oboli 1 od 10 odraslih, te 1 od troje djece. Školska djeca i adolescentni najveći su izvor širenja virusa gripe, a vjerojatnost da školsko dijete oboli od gripe je 3 do 4 puta veća nego u odraslih. Iz te se skupine virus brzo širi prema starijim i mlađim dobnim skupinama. Oko 50% školske i predškolske djece godišnje oboli od gripe. Od gripe će oboljeti i njihovi roditelji te braća i sestre. Trećina njih će potražiti medicinsku pomoć što znatno povećava broj ambulantnih posjeta i broj hospitalizacija. Širenje virusa gripe pogoduje i trajanje izlučivanja virusa gripe u sekretima gornjih i donjih dišnih putova, katkad i dulje od tjedan dana. Kod imunološki osjetljivije djece s težim oblicima bolesti naročito donjih dišnih putova (upale pluća, bronhitisi) izlučivanje virusa može potrajati i tjednima. U zimsko doba cirkulira veći broj raznih respiratornih virusa osim virusa gripe, a to su rino virus, RSV respiratorni sincicijalni virus, Covid 19 virus, adeno virus. Tako da može doći do koinfekcije gripe s drugim virusima, a i bakterijama najčešće sa streptokokom što otežava bolest.
Klinička slika gripe
Inkubacija gripe traje 1 do 3 dana. Bolest u nekompliciranih slučajeva traje 5 do 7 dana. Trajanje febriliteta dulje od 7 dana kao i pojava simptoma drugih organskih sustava upućuje na komplikacije. One su češće u djece s kroničnim bolestima poput astme, prirođenih srčanih grešaka, plućne hipertenzije, kronične bubrežne bolesti, kronične bolesti jetre, kronične metaboličke bolesti uključujući i šećernu bolest, hematološke i maligne bolesti, psihomotoričke retardacije, konvulzivnih poremećaja, neuromuskularnih bolesti. Vrućicu iznad 37,5 °C ima 95% oboljele djece, iznad 38 °C ima 88% djece, iznad 39°C ima 40%, a iznad 40°C ima 15% oboljele djece. Curenje nosa je prisutno kod 75% djece, kašlje 85% djece, grlobolju ima 40% djece, glavobolju ima 30% oboljele djece, bol u mišićima ima 10% djece, proljev i povraćanje ima 8% djece, poremećaj općega stanja (loše osjećanje, malaksalost) ima 10% oboljele djece, laringitis ima 7% , konjuktivitis 10% i akutnu upalu srednjega uha ima 15% oboljele djece. U male djece jedini znak gripe može biti vrućica. U dojenčadi mlađe od 6 mjeseci simptomi gripe su netipični (poremećaj svijesti, sindrom sepse, prestanak disanja, konvulzije), te je kod njih potrebno isključiti meningitis, bakterijemiju i sepsu.
Komplikacije gripe su brojne. Komplikacije su posljedica izravnoga učinka virusa – primarne komplikacije ili bakterijske superinfekcije – sekundarne komplikacije. Komplikacije su najčešće na dišnom i središnjem živčanom, sustavu. Najčešća bakterijska komplikacija gripe kod djece je akutna upala srednjega uha, a kod veće djece sinusitis. Upala pluća se javlja kod 3% djece oboljele od gripe. Najčešći razlozi hospitalizacije su upale pluća, sumnja na sepsu, febrilne konvulzije koje se javljaju u 20% djece s gripom. Najteža je komplikacija gripe virusna upala pluća koja ima i najveću smrtnost. Djeca otežano i ubrzano dišu, koža je plavičasta, siva, blijeda, konfuzna su, pospana, iritabilna, odbijaju piti i jesti, dehidrirani su, pojavi se osip. To su znakovi da se radi o teškoj bolesti djeteta te ga treba odmah odvesti u bolnicu. Treba imati na umu da djeca s teškom bolešću nemaju povišenu temperaturu, katkad su i pothlađeni. Taj je simptom češći kod male djece naročito dojenčadi. Ostale teže komplikacije gripe su upala skeletnoga mišića, upala srčanoga mišića, perikarditis, encefalopatija. Posebno teška komplikacija gripa, ali vrlo rijetka je Reyov sindrom (encefalopatija i zatajenje jetre) koji se povezuje s influencom B, varičelama, te u djece koja su uzimala andol (acetilsalicilnu kiselinu) za snižavanje vrućice.
Djeca mlađa od godine dana, te ona s kroničnim bolestima dišnoga sustava i neuromuskularnim bolestima mogu imati teške komplikacije gripe. Dijagnozu gripe treba nastojati potvrditi virološkim pretragama iz krvi naročito kod hospitalizirane djece s upalom pluća, kod djece s vrućicom.
Sprječavanje gripe
Sprječavanje je najučinkovitije cijepljenjem. Mogu se cijepiti djeca iznad 6 mjeseci života. Djeca mlađa od šest mjeseci su najslabije zaštićena protiv gripe. Izvjesnu zaštitu od gripe toj djeci mogu pružiti samo majčina protutijela koja su prenesena preko placente za vrijeme trudnoće, bilo da je majka kao trudnica preboljela gripu ili se cijepila protiv gripe. Cijepljenje protiv gripe nije obavezno cijepljenje u našoj zemlji. Cijepljenje se preporučuje kod djece koja imaju neku kroničnu bolest prvenstveno plućnu; astmu, opstruktivni bronhitis, a i kod drugih kroničnih bolesti od kojih djeca mogu bolovati šećerna bolest, artritis, epilepsija.
Liječenje se najprije provodi simptomatski mirovanjem, pijenjem dosta tekućine, snižavanjem povišene tjelesne temperature fizikalnim mjerama i antipireticima najčešće paracetamolom i ibuprofenom. Terapija antivirusnim lijekovima najučinkovitija je ako se počne uzimati unutar 48 sati od početka bolesti. Ona je indicirana kod one djece kod koje se očekuje komplicirani tijek bolesti, kod djece s kroničnim bolestima. Ona ublažava simptome, skraćuje trajanje bolesti i smanjuje rizik od komplikacija. Takva djeca su pod nadzorom infektloga.
Najveći broj zdrave djece gripu preboli u blažemu obliku. Visoku temperaturu imaju do sedam dana. Kašlju, šmrcaju liječe se simptomatski i ozdrave.
Roditelji kada dođu u ordinaciju s djetetom kod kojega sumnjaju na gripu dobro je učiniti bris na gripe, »tripl« test bris na gripu, covid i RSV koji se kupuje u ljekarnama. Tako imamo već postavljenu dijagnozu kod djeteta. To je važno jer je gripa virusna bolest, najčešće samoizlječiva. Sada je u našim ordinacijama najčešća gripa tipa A. Često imamo i streptokoknu bakterijsku upalu grla u sklopu gripe A. Kod teške kliničke slike postoje ciljani antivirusni lijekovi protiv gripe koji pomognu. Gripa kod određenoga broja djece je teška bolest; sve ih boli, nekoliko dana temperatura do 40, ne mogu ustati, kašlju. Ako teže dišu treba posumnjati i na upalu pluća kao komplikaciju gripe.
Cjepiva protiv gripe i preboljenje gripe ne stvaraju zaštitu protiv gripe koja dolazi slijedeće godine. Zato se svake godine treba cijepiti protiv gripe.
