PEDIJATRIJA – Glavobolje u dječjoj dobi

SOLINSKA KRONIKA 322, 15. LIPNJA 2021.

Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ, dr. Med., spec. pedijatar

Primarne glavobolje su migrena, glavobolja zbog napetosti, glavobolja s trigeminalnim autonomnim simptomima i druge primarne glavobolje uzrokovane kašljem, hladnoćom, tjelesnim naporom, vanjskim pritiskom. Uzrok primarne glavobolje najčešće nije poznat pa se može dokazati isključivanjem poznatih uzroka

Glavobolja je vrlo čest simptom u dječjoj dobi. Najveća joj je prevalencija oko 15. godine života kada se kreće od 50 do 80 posto. Određena je lokalizacijom (frontalna, okcipitalna, temporalna), tipom boli (tupa, pulsirajuća bol), učestalošću, trajanjem te pridruženim simptomima i znakovima. Glavobolje mogu biti primarne ili sekundarne.

Primarne glavobolje su migrena, glavobolja zbog napetosti (tenzijska glavobolja), glavobolja s trigeminalnim autonomnim simptomima i druge primarne glavobolje uzrokovane kašljem, hladnoćom, tjelesnim naporom, vanjskim pritiskom. Uzrok primarne glavobolje najčešće nije poznat pa se može dokazati isključivanjem poznatih uzroka. Tenzijski tip glavobolje pojavljuje se u 20 do 25 posto djece, a migrena u njih 10 do 15 posto.

Sekundarne glavobolje posljedica su mnogobrojnih uzroka. Najčešće su ozljede i upale u području glave i vrata, kože i potkožnog tkiva, krvnih žila, moždanih ovojnica- meningoencefalitis, sinusa, te nekih moždanih i vratnih živca. Uzrok glavobolje je i hipertenzija, tumori, hidrocefalus, subduralni higrom.

Sekundarna glavobolja može se pojaviti u okviru febriliteta, zbog infekcije gornjih respiratornih puteva virusnih i bakterijskih, patoloških procesa u usnoj šupljini, tjelesnoga napora, zbog boravka na nadmorskim visinama višim od 2500 metara, za vrijeme leta u zrakoplovu, nakon ronjenja, u stojećem stavu u osoba s ortostatskom hipotenzijom, zbog apneja u spavanju, brojnih metaboličkih i sistemskih poremećaja (hiponatrijemija, hipotireoza, sistemski eritemski lupus), te psihijatrijskih bolesti (depresija, anksioznost).

Glavobolja se pojavljuje i u okviru somatizacijskog poremećaja zajedno s drugim simptomima (bolima u trbuhu, učestalim proljevastim stolicama, bolima u leđima i zglobovima, dispnejom, poremećajima spavanja, vrtoglavicom, dvoslikama).

Intenzivne boli u području glave i vrata uzrokuju bolne kranijalne neuropatije i neuralgije moždanih živaca. Češće glavobolje se javljaju kod refrakcijskih anomalija, dalekovidnost, kratkovidnost, astigmatizam, te anemija.

Glavobolje mogu prema vremenskom slijedu biti akutne i kronične. O kroničnoj je glavobolji riječ kada se pojavljuje svakodnevno ili više od 15 puta na mjesec u posljednja tri mjeseca.

Danas u svjetlu pandemije Covid-19 ne smijemo zaboraviti da glavobolja može biti prvi znak akutne infekcije Covid-19. U post Covid-19 razdoblju i kod djece znaju biti prisutne glavobolje.

Glavobolja koja je nastala iznenadno (apoplektiformno) poput udara groma, uz poremećaj svijesti uvijek je sumnjiva na intrakranijalno krvarenje. Akutna glavobolja udružena s meningitičkim sindromom upućuje na meningoencefalitis ili subarahnoidalno krvarenje.

U dijagnostičkoj obradi glavobolje najvažniji su anamneza i fizikalni pregled, te neurološki status djeteta. Ako glavobolja dulje traje roditelji trebaju pisati dnevnik glavobolje. U dojenčadi na glavobolju upućuju i razdražljivost i trljanje rukama očiju i glave.

Potrebno je učiniti i oftalmološki pregled, pogledati očnu pozadinu, ispitati oštrinu vida, te učiniti otorinolaringološki pregled. EEG u djeteta sa glavoboljom treba učiniti samo onda kada se sumnja na epileptički napadaj jer promjene u EEG-u nisu specifične za pojedine uzroke sekundarne glavobolje.

Najčešće primarne glavobolje su migrene Incidencija migrene raste sa dobi, u petogodišnjaka je 3.5 posto, u 12 godišnjaka 19 posto, a u adolescenskoj dobi je 28 do 30 posto. Glavobolje kod migrene su intenzivne, bole konstantno ili pulsiraju, ne mijenjaju se s položajem glave, samo rijetko zahvaćaju jednu polovicu glave, mogu imati auru ili pacijent može predosjećati da se glavobolja sprema, samo djelomično mu pomaže paracetamol i godi im zamračena i tiha prostorija, a kad uspiju zaspati što potraje i do 4 sata, prestaju kao odsječene.

Često imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu. Iako najčešće to sve znaju roditelji često vode djecu u hitnu pedijatrijsku službu.

Tenzijske glavobolje nastaju zbog psihičke napetosti i obično su poznate okolnosti zbog kojih se to događa. Čine 27 do 40 posto svih glavobolja u dječjoj dobi. Obilježava ih trajna, blaga, nepulsirajuća bol koja je lokalizirana obostrano temporalno, frontalno ili okcipitalno.

Djeca je najčešće opisuju poput pritiska ili stezanja obruča. Glavobolja traje od nekoliko minuta do nekoliko dana, nije praćena mučninom i povraćanjem, ne pojačava se pri tjelesnom naporu, a katkad je udružena s fotofobijom ili fonofobijom.

Mogu se ponavljati, a u tom slučaju treba pobliže pogledati da li je u podlozi neko depresivno stanje. Treba se konzultirati sa dječjim psihijatrom i pedagogom škole.

Somatizacijske glavobolje su projekcija nekog neriješenog stresnog stanja (pritiska u školi, neslaganja s nekim profesorom, perfekcionizam, rastave roditelja, smrti bliske osobe) koje izmiče i djetetu i roditeljima. Ljute se na sam spomen mogućnosti psihijatrijske podloge.
Indikacije za radiološkom obradom proizlaze iz kliničkih odstupanja.

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću