Učinci UV zraka u koži su kumulativni, tj. zbrajaju se tijekom cijeloga života. Potrebno je dvadesetak godina kako bi se pokazao negativan učinak UV zrakâ. Karcinomi kože koji se viđaju kod odraslih nisu se razvili od prošlogodišnjega sunčanja, nego sunčanja od unatrag 20 godina, svake godine. Većina tih ljudi ima plave oči i svijetlu put

Za vrijeme vrućih ljetnih dana, mnogima je vrućina tema razgovora. Svi tražimo osvježenje na plažama uz more, rijeke ili u hladovini borovine, suncobrana ili pak klimatiziranih prostorija. Visoke temperature zraka, velika vlažnost izazivaju poremećaj u organizmu prvenstveno kod djece. Za vrijeme velikih vrućina organizmu je potrebno više vode jer je znojenjem dosta i gubimo. Znoj tijelu oduzima toplinu. Organizam odrasloga čovjeka može znojenjem izgubiti i do 4 litre tekućine u satu koje treba nadoknaditi uzimanjem tekućine.
Koža u dojenčadi i male djece je tanja nego u veće djece. Zato je osjetljivija, naročito na izlaganje sunčevim zrakama u ljetnim mjesecima.

Sunčevo zračenje
Sunčevo se zračenje sastoji se od infracrvenih, vidljivih 95 posto i ultraljubičastih zraka 5 posto.
Infracrvene zrake djeluju toplinski. Prolaze kroz obično staklo, laganu odjeću. Ono je krivo za blijeđenje boja na predmetima koji su izloženi djelovanju Sunca npr. namještaja, odjevnih predmeta. Zračenje je jednako tijekom cijele godine. Prolazi čak i kroz oblake. Duboko prodire u kožu, izaziva oštećenje kolagena, elastičnih vlakana i krvnih žila. Kao rezultat takvoga djelovanja nastaje prijevremeno starenje, tj. stvaranje bora, smanjene elastičnosti kože i obješenosti kože. Odgovorno je za tamnu boju kože pri sunčanju zagasito smeđe sivkastu. Suodgovoran je za pojavu karcinoma i melanoma kože.
Ultraljubičaste zrake (Ultraviolet UV) najjače su ljeti, a slabije u ostalim mjesecima tijekom godine. Ove zrake ne prolaze kroz obično staklo. One izazivaju crvenilo i tamnjenje kože, brončanu preplanulu put. Pod njihovim utjecajem melanociti sintetiziraju veću količinu pigmenta koji je »kriv« za brončanu preplanulu put. Resorbira se u površnomu sloju kože tako da su te zrake odgovorne za pojavu karcinoma i melanoma kože. Dugotrajno izlaganje suncu dovodi do zadebljanja kože i dugotrajne pigmentacije.
Zaštitne je kreme potrebno nanositi u debelomu sloju pola sata prije izlaska na sunce. Naročito treba zaštititi čelo, nos, jagodice, ramena te dorzume (nadlanice) šaka i stopala koji najbrže izgore. Novi sloj treba obnoviti nakon 2 sata, jer se krema rastavi na pojedine sastojke koji su odgovorni za pojavu alergijske reakcije na kremu. Na početku sunčanja trebamo odabrati kremu s višim faktorom 12 ili 16, ne višim od 30, a kada potamnimo 6 ili 8. Nije preporučljivo upotrebljavati kreme s visokim zaštitnim faktorom jer na taj način sprječavamo stvaranje D vitamina preko kože, koji našu djecu štiti od rahitisa, a kod odraslih je prevencija osteoporoze.
Na proizvodima često piše »water resistant« i »very water resistant«. To znači da nakon boravka u vodi 40 ili 80 minuta, na koži zaostaje zaštitni faktor. Iza toga vremena treba se ponovno namazati.
Treba voditi računa da pri boravku na snijegu, pijesku i moru dolazi do obijanja UV zraka, tj. njihova jačega djelovanja. Najjače je odbijanje od pijeska, zatim snijega, pa tek onda od vodenih površina.
Nemogućnost razvijanja pigmentacije tijekom izlaganja suncu stvara mogućnost da UV zrake nesmetano djeluju godinama i oštećuju površinske i duboke strukture kože. Treba naglasiti da su učinci UV zrakâ u koži kumulativni, tj. zbrajaju se tijekom cijeloga života. S vremenom dolazi do zakazivanja kompenzatorskih enzimskih mehanizama te dolazi do pojave aktiničke keratoze, karcinoma i melanoma kože. Potrebno je dvadesetak godina kako bi se pokazao negativan učinak UV. Karcinomi kože koji se viđaju kod odraslih nisu se razvili od prošlogodišnjega sunčanja, nego sunčanja od unatrag 20 godina, svake godine. Većina tih ljudi ima plave oči i svijetlu put.
Potrebno je naglasiti da je pojačana industrijalizacija dovela do oštećenja ozonskoga sloja u stratosferi zbog čega je djelovanje UV intenzivnije.
Novija su istraživanja pokazala da UV zrake uništavaju mnoge mikroorganizme bakterije i viruse pa tako i koronavirus koji se nalazi na površini kože. Koronavirus je stalno oko nas, tu je, ali sunce, otvoreni prostori, boravak s djecom vani na zraku smanjuje toksično djelovanje na organizam. Pritom je svakako nužno pridržavanje distance, često pranje ruku. Djecu se ne preporuča voditi u trgovačke centre u zatvoreni prostor, na veća druženja i okupljanja.
Dezinfekcijska svojstva UV zraka najveću primjenu imaju u bolnicama gdje se koriste za dezinficiranje prostorija u kojima su boravili bolesnici sa raznim zaraznim bolestima.

Komarci
Komarci su neugodni posjetitelji. Na mjesto uboda može se staviti nešto gela za tu namjenu (»Floceta«, »Kamagel«) i preko toga hladan oblog. Može se međutim koristiti i nešto prirodniji lijek kao što je kantarionovo ulje. Kod jakih reakcija treba dati lijek protiv alergije. Ipak je najbolje zaštiti se primjenom nekih od repelenata (kreme i tekućine koje svojim mirisom odbijaju komarce), tabletama za aparat protiv komaraca koji se uključi u struju, mrežama na prozorima. Na otvorenim prostorima korisne su spirale i svijeće protiv komaraca koje polako tinjaju i svojim mirisom tjeraju komarce.

Putovanja
U pravilu treba izbjegavati pregrijanu unutrašnjost automobila. Najmanje pola sata prije nego što u njega unesemo dijete automobil je potrebno ohladiti. Kada stignemo do cilja dijete se ne preporuča naglo iznijeti iz automobila već ga trebamo ugrijati tj. otvoriti vrata. Trebamo izbjeći nagle promjene temperature hladnog klimatiziranog auta i velike vanjske vrućine, koje bi mogle za dojenče biti fatalne. Na put je mudro krenuti rano ujutro ili kasno poslijepodne. Djecu treba voziti na stražnjem sjedalu i koristiti sigurnosne pojaseve ili kvalitetne i sigurne sjedalice napravljene za tu namjenu i na kraćim relacijama.
Odgovara li klima u autu našoj bebi? Da, ali ne i da joj puše u lice. Zato ćemo dijete namjestiti tako da joj ne puše u lice. Treba predvidjeti i moguće zastoje u prometu i dulje stajanje na suncu (prometne nesreće, trajekti). Dobro je osigurati dosta osvježavajućih napitaka i vode. Dijete se nikada ne smije ostaviti samo u automobilu. Ako se putuje zrakoplovom djetetu treba osigurati više tekućine nego obično. Ako je dijete prehlađeno korisno je prije leta avionom ukapati kapi za nos (»Operil P«, »Benil« kapi) kako bi se izbjegla neugoda promjene tlaka zraka u srednjem uhu (bol).
Nema donje dobne granice za dijete kada može krenuti na put.

Ljekovitost mora
More ima posebna kemijska i fizikalna svojstva u odnosu na slatku vodu. Zbog svoga sastava je »ljekovito« posebno za djecu koja rastu. Plivajući dijete koristi cijelu muskulaturu, pa se razvijaju mišići i kosti. Jača prsni koš što je posebno važno za djecu koja boluju od bronhitisa i astme, koja imaju bilo kakve koštane malformacije kao što su skolioza, kokošja prsa, ljevkasta prsa. Pravilnim disanjem pri plivanju povećava se kapacitet pluća, te na taj način jačaju svoju otpornost dišnih putova. Ljeti djeca hodaju bosa kako u kući tako i vani što pogoduje pravilnom razvoju muskulature stopala. Ronjenjem dolazi do ispiranja i čišćenja sinusa, tako da će djeca u zimu ući otpornija na prehlade, te otpornija na razvoj upala kako gornjih tako i donjih respiratornih putova.
More djelotvorno djeluje na dječju kožu. Djeca često zimi imaju razne osipe po licu, tijelu, rukama i nogama. Kupajući se u moru opisani osipi nestaju. Dječja koža »očvrsne« i manje reagira na vanjske čimbenike koji su uzrokom osipa. Atopijski dermatits koji je čest u djece ljeti na suncu i kupanjem u moru je manje izražen, djeca se manje češu, te su djeca i roditelji zadovoljniji.

Ljetne opasnosti
Ljeti dolazi i do utapanja u moru. Zato dijete treba što prije naučiti plivati. Maloj djeci je potrebno staviti rukaviće. Obvezatan je nadzor nad djecom u svakomu trenutku dok borave na moru. Djeca vole more i plivanje. No postoji li strah od dubine mora djecu trebamo postupno učiti na radosti i ljepote koje nam more donosi ljeti. Bilo bi dobro dijete upisati u školu plivanja prije ljetne sezone tako da u grupi pod stručnim nadzorom nauči plivati.
U moru ima ježinaca, vlasulja, otrovnih riba na koje možemo stati u plićaku. I na to moramo misliti kao i na razbijene boce, šprice koje se nalaze na našim plažama, kako bi zaštitili naše dijete. Ubod pčele ili ose opasan je kod one djece koja su alergična na ubod tih insekata. Trebamo izvaditi žalac staviti hladan oblog, ako otok raste potražiti pomoć liječnika.
Ljeti znaju biti češće infekcije probavnoga trakta s povraćanjem i proljevima. Najčešće su virusne etiologije, ali ne smijemo zaboraviti ni one uzrokovane prljavim rukama, neopranim voćem i povrćem. Zato djeci trebamo češće prati ruke, a voće i povrće dobro oprati vodom.
Ljeti su češće i virusne respiratorne infekcije praćene povišenom temperaturom i kašljem, a koje spontano prolaze. Ako se simptomi odulje treba se javiti liječniku jer se i u ljetnim danima kod djece susrećemo s bronhitisima, upalama pluća, upalama mokraćnih puteva. Ljeti kada se djeca više znoje treba im davati više tekućine nego obično kako se mokraća ne bi koncentrirala jer kod one djece koja su sklona upalama mokraćnih puteva dolazi do ponovne upale, povišene tjelesne temperature, pečenja i boli pri mokrenju.
Za vrućih dana treba rashladiti tijelo. Preporuča se češće tuširati ili kupati u mlakoj vodi po mogućnosti bez upotrebe šampona. Treba rashladiti i dom. Djeca trebaju biti u prostoriji gdje nema klimatizacijskoga uređaja.
Na taj način ćemo lakše podnijeti vruće ljetne dane.

prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ,
dr. Med., spec. pedijatar

Sličan sadržaj:

PEDIJATRIJA – Naša djeca na ljetovanju i putovanju Točno utvrđenim rasporedom