SOLINSKA KRONIKA 377, 15. siječnja 2026.
Proces ranoga razvoja crijevne mikrobiote ima ključnu ulogu u oblikovanju fiziološkoga sustava domaćina, uključujući imunosne funkcije, metabolizam i razvoj mozga.
Crijevna mikrobiota je zajednica raznih mikroorganizama bakterija, virusa, gljivica, arhea koji naseljavaju tijelo domaćina.
Gastrointestinalni sustav predstavlja složeni ekosustav u kojemu se uspostavlja ravnoteža između domaćina i crijevne mikrobiote koju čine fakultativni i obvezatni anaerobi. Otprilike 95% crijevne bakterijske populacije kod ljudi čine obvezatni anaerobi poput Bifidobacterium, Clostridium, Eubacterium, Fusobacterium, Peptococcus, Peptostreptococcus i Bacteroides, dok 1 do 10% crijevne populacije čine fakultativni anaerobi poput Lactobacillus, Escherichia coli, Klebsiella, Streptococcus, Staphylococcus i Bacillus. Aerobni mikroorganizmi nisu prisutni kod zdravih osoba s iznimkom Psedomonasa koji je prisutan u vrlo maloj količini. Većina je bakterija prisutna u debelom crijevu. Crijevna mikrobiota je važna za sazrijevanje imunološkoga sustava, razvoj normalne crijevne morfologije, održavanje kroničnoga i imunološki posredovanoga upalnog odgovora, održavanje funkcije crijevne sluznice, obranu od alergena te pomaže u prevenciji od pričvršćivanja patogenih mikroorganizama.
Gdje se nalaze probiotici?
Bakterije mliječne kiseline se dugo vremena koriste u prehrambenoj industriji, zbog sposobnosti pretvaranja šećera (uključujući laktozu) i drugih ugljikohidrata u mliječnu kiselinu. Omogućuju ne samo proces fermentacije već i očuvanja hrane, snižavajući PH i onemogućavajući bakterijski rast. Bakterije mliječne kiseline se koriste u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiseloga kupusa, stoga su ove fermentirane namirnice vrijedni izvori ovih bakterija iako često nemaju dokazani probiotički učinak.
Naša crijevna mikrobiota delikatan je sustav koji je često izložen zbog brzoga tempa života. Narušavanje crijevne mikrobiote može biti uzrokovano mnogim čimbenicima, među kojima su najčešći stres, nezdrava ili pogrešna prehrana, uzimanje određenih lijekova, a kod žena i hormonalne promjene.
Mikrobiota pomaže u probavi hrane, sintezi vitamina i apsorpciji hranjivih travi te doprinosi zdravlju probavnoga sustava kao i očuvanju zdravlja mozga.
Mikrobiota štiti organizam od patogena, podržava imunološki sustav, te na taj način utječe na cjelokupno zdravlje djeteta i odraslih.
Jesu li probiotici dobre bakterije?
Prema preporukama SZO-a probiotici imaju povoljan učinak kod proljeva, opstipacije, alergija, karcinoma, infekcija mokraćnog sustava.
Definicija probiotika prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji je: probiotici su živi mikroorganizmi koji ako se primjenjuju u adekvatnim količinama daju zdravstvenu korist domaćinu. Nisu sve dobre bakterije probiotici .Oni su specifična vrsta i soj. Moraju biti živi i otporni na želučanu kiselinu.
Najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Bifidobacterium (normalni stanovnici debelog crijeva, izolirano 30 vrsta) i Lactobacillus (normalni stanovnici crijeva i vagine, izolirano 56 vrsta).
Probiotici i prebiotici se razlikuju prema svojoj svrsi, odnosno možemo reći kako su prebiotici vlakna koja su hrana za probiotike. Drugim riječima, prebiotici podržavaju rad probiotika, tako što ih hrane i »održavaju na životu«. Sinbiotici su kombinacija prebiotika i probiotika.
Mehanizmi interakcije probiotika i crijevne sluznice
Probiotici pomažu u uspostavljanju ravnoteže (između tzv. »dobrih i loših« bakterija) u našim crijevima, jer mikroflora može postati poremećena uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjernoj konzumaciji alkohola, te čak i kod korištenja antibakterijskih sapuna. Probiotičke vrste zaustavljaju stvaranje toksičnih supstancija i rast manje poželjnih vrsta natječući se za prostor i hranu. Dosadašnja znanstvena istraživanja upućuju da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu tjelesnu crijevnu floru, međutim kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu na taj način da obavljaju funkcije kao prirodna flora, dajući prirodnoj flori dovoljno vremena da se oporavi. Probiotičke vrste se potom ubrzano zamjenjuju prirodno nastalom crijevnom florom.
Probiotici jačaju imunološki sustav i smanjuju upale. Probiotici djeluju na virusne i bakterijske infekcije probavnog sustava (npr. Rota virusne infekcije, putnički proljev).
Pomaže u sprječavanju pojave alergija na hranu stabiliziranjem crijevnog mikrobioma. Podržava poboljšanje mentalnog zdravlja interakcijom crijeva i mozga. Osovina crijevo-mozak je dvostrana komunikacija između mozga i crijeva, a ključna je za upravljanje stresom i održavanje zdravlja emocionalne i kognitivne stabilnosti. Crijevna flora, koja se nalazi u crijevima, ima važnu ulogu u ovomu sustavu jer je u bliskom kontaktu s mozgom i sudjeluje u upravljanju stresom.
Pomaže u smanjenju imunosti na antibiotike obnavljanjem crijevne flore. Poboljšava rad crijeva i apsorpciju hranjivih sastojaka. Potiče apsorpciju hranjivih sastojaka za poboljšanje općeg zdravlja.
Imunološka korist probiotika sastoji se u tome da aktiviraju lokalne makrofage koji povećavaju imunoglobuline lokalno u crijevima i sustavno u organizmu. Oni potiču toleranciju na antigene hrane.
Neimunološka korist probiotika je da oni probavljaju hranu i natječu se s patogenima za hranjive tvari. Mijenjaju lokalni pH crijeva kako bi stvorili nepovoljno lokalno okruženje za patogene. Proizvode tvari koje uništavaju patogene bakterije. Potiču proizvodnju epitelnog mucina. Poboljšavaju funkciju crijevne barijere. Natječu se s patogenima za prianjanje na sluznicu crijeva. Mijenjaju toksine dobivene od patogena i na taj način smanjuju njihovo loše djelovanje na crijevnu sluznicu.
Kako probiotici djeluju?
Natječu se s patogenima za hranu i prostor. Stvaraju tvari koje uništavaju patogene. Stimuliraju ili smiruju imunološke stanice te jačaju crijevnu stjenku. Probiotici u praksi pomažu kod; virusnoga proljeva rota virusa, putnoga proljeva, te proljeva povezana s antibioticima (davati S. boulardi, Lactobacillus rhamnosus GG); infekcije Clostrioides difficile: probiotici u prevenciji i dodatak terapiji; sindroma iritabilnoga kolona; upalne bolesti crijeva: ulcerozni kolitis.
Pitanje koje se često postavlja jest koliko su probiotici sigurni?
Rizik je minimalan u zdravoj populaciji. Najčešća nuspojava je blaga nadutost i plinovi na početku terapije. Rijetki, ali ozbiljni rizici su: bakterijemija/fungemija (gljivice) – ulazak bakterija i gljivica u krvotok.
Visokorizične skupine za razvoj teških nuspojava su: nedonoščad, imunokompromitirani pacijenti, djeca koja su na imunoterapiji, pacijenti sa središnjim venskim kateterima, teško bolesna djeca npr, u intenzivnim jedinicama, pacijenti sa sindromom kratkoga crijeva.
Stoga je potreban veliki oprez pri upotrebi probiotika kao i ispravni odabir.Nisu svi probiotici jednaki. Djelovanje ovisi o soju, ne samo o vrsti. Doziranje ovisi o broju kolonijalnih jedinica. Pritom je CFU ključan.
Preporuke za odabir: odabir specifičnoga soja za specifičnu indikaciju. Treba provjeriti kliničke studije. Treba provjeriti kvalitetu proizvoda, rok trajanja, uvjete skladištenja.
Probiotici su terapijska opcija koja obećava, ali nisu čarobni. Njihova primjena mora biti racionalna i temeljena na dokazima. Važno je odabrati pravi soj za pravu indikaciju. Potreban je oprez kod rizičnih skupina. Budućnost je personalizirana medicina i mikrobiota.
Probiotici se mogu koristiti kod dojenčadi za pomoć u održavanju zdrave crijevne flore, posebno tijekom ili nakon terapije antibioticima, te za ublažavanje nekih probavnih tegoba kao što su grčevi u dojenačkoj dobi. Prije upotrebe, važno je posavjetovati se s liječnikom jer postoje specifični proizvodi i doziranja za dojenčad. Ne davati probiotike dulje vremensko razdoblje u dojenačkoj dobi.
Poznato je da je majčino mlijeko najbolja hrana za dojenče, te da uz hranjive tvari sadrži i mnoge druge sastojke među kojima je utvrđen, veliki udio Bifidobacterium vrsta koja je najzastupljenija su stanovnici djetetova debeloga crijeva. No, različiti čimbenici, kao što su prehrana, crijevne viroze i upotreba antibiotika uvelike utječu na njihov broj i djelovanje.
Nema dovoljno dokaza da je dodavanje probiotika prehrani dojenčadi korisno za prevenciju alergijskih bolesti ili preosjetljivosti na hranu. Reakcije na hranu i alergije (uključujući astmu, ekcem i peludnu groznicu) česte su i čini se da se povećavaju u razvijenim zemljama. Mnoga dojenčad postane preosjetljiva na hranu, uključujući i umjetnu hranu za dojenčad, preko probavnoga sustava i na taj bi proces možda mogao utjecati sastav bakterija koje se nalaze u crijevima. Pokušaji da se pospješi rast normalnih crijevnih bakterija i na taj način spriječi razvoj preosjetljivosti na hranu uključuju i uporabu probiotika. Probiotici su žive bakterije koje naseljavaju probavni sustav i pospješuju zdravlje domaćina. U mnogim studijama nije sa sigurnošću dokazano da probiotici u dojenačkoj dobi djeluju na pojavu alegijskih bolesti kod dojenčadi, te na jačanje imuniteta kod dojenčadi.
