Fizikalne metode korisne su za snižavanje visokih temperatura iznad 39°C. Prostorija u kojoj boravi febrilno dijete mora biti prozračena, s temperaturom od 20°C. Visoko febrilno dijete mora biti odjeveno u laganu pamučnu odjeću, pokriveno laganim pokrivačem ili samo plahtom.
Standardna metoda fizikalnoga spuštanja temperature je tapkanje gazom natopljenom u mlakoj vodi. Temperatura vode treba biti 29 do 32°C, a nanosi se natopljenom gazom od čela do stopala. Razodjenuto dijete treba posjesti u kadu ili lavor napunjen s 2 do 3 prsta mlake vode, te ga cijelog (osim kose) močiti natopljenom gazom, ili tuširati tijekom nekoliko minuta. Voda koja hlapi s mokre površine kože oduzima tijelu znatnu količinu topline i tako temperatura pada.
Kada se natopljena gaza ugrije treba je ponovno umočiti u mlaku vodu, jer zagrijana gaza opet može podizati tjelesnu temperaturu kod djeteta. Mora se paziti da se temperatura ne skida prenaglo, jer naglo rashlađivanje može dovesti do treskavice koja stvara dodatnu metaboličku toplinu, pa temperatura ponovno raste. Stoga se mlake kupke daju uvijek u kombinaciji s lijekovima (Paracetamol ili Ibuprofen, te u kombinaciji) po mogućnosti 30 minuta prije stavljanja djeteta u kadu. Svakih 15 minuta treba mjeriti rektalnu temperaturu i postupak ponavljati dok temperatura ne padne ispod 39°C. Temperaturu ne snižavati ispod 38 ili 38,5 jer ta temperatura ubija viruse i bakterije koji su uzrokom povišene temperature.
Trljanje djetetove kože razrijeđenim alkoholom se ne preporučuje, jer udisanje alkoholnih para koje pri tome nastaju može u male dojenčadi izazvati čak i trovanje alkoholom, što je i bilo dokazano mjerenjem koncentracije alkohola u krvi.
Visoko febrilno dijete treba mirovati, jer se mirovanjem smanjuje metabolička proizvodnja topline. Piti dosta tekućine, čaja, vode, soka, juhe, jer dosta tekućine u visokoj tjelesnoj temperaturi hlapi preko kože, te može doći do dehidracije koja podiže tjelesnu temperaturu. Dijete treba uzimati laganu prehranu da se organizam ne optereti proteinima i soli, čime se stvara osmotsko i bubrežno opterećenje, koje odvlači vodu s tjelesnih površina u unutrašnjost organizma.
Dvije velike zablude kod djeteta s visokom temperaturom su utopljavanje febrilnoga djeteta, definitivno ne, a još veća je, da se febrilno dijete treba pojačano hraniti. Pri povišenoj temperaturi dijete često povraća, prave mu se češći i gušći obroci, što u dojenčeta dovodi do metaboličkoga poremećaja koji rezultira konvulzijama i oštećenjima mozga. Definitivno pri povišenoj temperaturi djetetu treba davati dosta tekućine i laganu prehranu.
Lijekovi za snižavanje tjelesne temperature
Paracetamol sirup je lijek protiv bolova i lijek koji snižava povišenu tjelesnu temperaturu. Daje se djeci iznad 2 mjeseca života, svakih 4 do 6 sati (4 do 6 puta u 24 sata). Ako dijete povraća daje se čepić rektalno (u guzu). Resorpcija lijeka rektalno je slabija od onoga uzetog na usta. Glavna nuspojava lijeka je oštećenje jetre koje se javlja kod predoziranja (u ordinacijama se rijetko susreće).
Ibuprofen sirup je nesteroidni protuupalni lijek koji djeluje na sniženje tjelesne temperature i protiv bolova. Djeci se daje iznad 6. mjeseca života svakih 6 do 8 sati (3 do 4 puta u 24 sata).
Voltaren čepić se ne preporučuje davati djeci kod povišene temperature. Kod neke djece izaziva nagli pad temperature koji može biti uzrokom i konvulzija, pothlađenosti.
Andol, aspirin izričito se ne preporučuje za snižavanje tjelesne temperature u djece sve do 15 godine života, zbog udruženosti virusnih bolesti (varičela, gripoznog sindroma) s akutnim teškim oštećenjem jetre i mozga, koja dovode do smrtnog ishoda.
Zaključno govoreći, lijek prvoga izbora za snižavanje tjelesne temperature u djece je paracetamol, lijek drugoga izbora je ibuprofen. Kada je visoka temperatura iznad 39 i sporo pada ili raste i preko 40 ˚C, preporuča se kombinacija paracetamola i ibuprofena, oralno i rektalno, istovremeno ili u razmaku od pola sata, jedan sat ovisno o visini tjelesne temperature i općega stanja djeteta.
