SOLINSKA KRONIKA 327, 15. studenoga 2021.

Plod dunje je poznati lijek za probavne tegobe. Svježi sok od dunja iz sokovnika treba popiti odmah da ne bi oksidirao, ali učinkovit je kod želučanih bolova kao i problema s probavom. Najbolje djeluje ako se pije prije jela

Dunja (Cydonia oblonga) je stara voćka porijeklom iz sjevernoga Irana gdje je rasla kao samonikla biljka, a stari Grci su je uzgajali i zvali jabuka iz Kidona, prema području s najkvalitetnijim sortama dunje. Kod Rimljana je dunja bila posvećena Veneri i bila je simbol ljubavi i sreće.

Dunja se uzgaja diljem Hrvatske. Njeno stablo može narasti do sedam metara i oblikom podsjeća na stablo jabuke. U 100 grama svježe dunje ima 57 kcal / 238 kJ, od čega 0.40 posto proteina, 0.1 posto masti, 15.3 posto ugljikohidrata. Svježi plod dunje bogat je željezom, a sadrži i kalij, kalcij, magnezij, natrij, sumpor, klor te bakar, karoten (provitamin A), vitamine B1 i B2, vitamin C i niacin.

Visoki udio kalija pomaže regulaciji povišenoga krvnog tlaka. Plod dunje je bogat vlaknima i pektinom te pomaže kod probavnih smetnji kao i u regulaciji kolesterola zbog pektina koji snižava »loš« LDL kolesterol, a povisuje »dobri« HDL kolesterol. Osim ploda, ljekovita svojstva imaju i sjemenke te listovi dunje.

Plod dunje je poznati lijek za probavne tegobe. Svježi sok od dunja iz sokovnika treba popiti odmah da ne bi oksidirao, ali učinkovit je kod želučanih bolova kao i problema s probavom. Najbolje djeluje ako se pije prije jela.

U literaturi se često spominje čaj od dunja koji se radi na način da se opranim plodovima izvadi sredina, izreže se na listiće ili komadiće te lagano kuha u litri vode 15 do 20 minuta, ohladi se procijedi i pije u gutljajima tijekom dana. Ovaj čaj blagotvorno djeluje na dišne tegobe, smiruje kašalj, promuklost i ublažava simptome bronhitisa. Mišljenja sam da kompot od dunja djeluje jednako te ako imate u vrtu stablo dunje ili možete nabaviti dunje, svakako preporučam. Jako ukusan i ljekoviti kompot, a osobito ako ga zasladite pravim medom.

Od soka dunje može se pripremiti zaslađivač na način da se na litru ocijeđenoga soka doda 2 kg šećera i kratko prokuha. Sprema se u steriliziranim bocama i upotrebljava za zaslađivanje čaja.

Dunje su vrlo ukusne i pečene, a pripremaju se na način da se samo oprane dunje bez guljenja izrežu na kriške, stave se u jednom sloju u tavi za pečenje, doda se malo vode i posipaju se šećerom. Peku se oko sat vremena na 180°C. Gotove su kada omekšaju i promjene boju iz žute u crvenkastu.
Bez obzira kako pripremili ili konzumirali plod dunje zbog sadržaja znatnih količina trijeslovine u narodnoj medicini se koristi za liječenje proljeva u dojenčadi i djece, a osobito je koristan i omiljen čaj od listova dunje.

Sjemenke dunje kao i sjemenke svih plodova iz porodice ruža, sadrže amigdalin ili vitamin B17 za čije djelovanje postoje suprotstavljena mišljenja. Stoga je u narodnoj medicini preporuka da se sjemenke dunje ne koriste zdrobljene već se koristi sluz koju ispuštaju nakon umakanja u vodu. Sluz od dunje je iznimno ljekovita kod brojnih kožnih tegoba, od raspucanih usana do opekotina i dekubitusa, stoga je čest sastojak kremama za njegu oštećene kože.

Imate li dunju u vrtu sigurno znate da se radi o vrlo otpornom stablu, koje kad dosegne punu veličinu, svake godine rađa obiljem plodova koje ne bi trebalo pustiti da propadnu.

Kao pomoć protiv čira na želucu može se pripremiti hladni čaj od kamilice u koji smo stavili namakati sat vremena žlicu sjemenki dunje i lana. Procijedi se i pije nezaslađeno pola sata prije jela 2 do 3 puta na dan.

Protiv kašlja također pomaže žlica sjemenki dunje koje se u ovom slučaju preliju sa 100 ml vode. U dobivenu gustu sluzavu masu može se dodati oko 15 g svježe iscijeđenoga soka od trputca i 100 g meda od kadulje. Na taj način se dobije učinkoviti sirup protiv kašlja koji se uzima po jednu žličicu tri puta na dan prije jela.
List dunje je jednako kao plod i sjemenke ljekovit pa se čaj od lista dunje koristi za reguliranje probave, za smirivanje i smanjivanje upaljene sluznice želuca i crijeva, ali zaustavlja i dijareju (proljev). Čaj se priprema kada se 3 osušena lista dunje preliju šalicom kipuće vode, poklope i ostave odstajati 15 do 20 minuta. Pije se nezaslađeni topli i procijeđeni čaj 1 do 2 puta dnevno.

Od dunja se može pripremiti i ukusan voćni liker na način da se kilogram dunja obriše papirnatom salvetom bez pranja. Za liker se koriste kore koje se ogule od plodova, stave u veću staklenku i preliju litrom domaće rakije. Čuva se na sobnoj temperaturi, zatvoreno i na tamnome mjestu oko 2 mjeseca. Nakon toga se pripremi sirup od 350 g šećera u 400 ml vode koji se kuha desetak minuta. Ohlađeni sirup se poveže s rakijom u koju smo stavili kore dunje, sve se dobro promiješa i procijedi, te napuni u staklene boce.

U kozmetici su dunje poznate za njegu masne, problematične i nadražene kože te kože s borama i proširenim porama. Hranjiva maska za lice se radi od sitno naribane dunje pomiješane s nekoliko kapi bademova ulja. Nanosi se na očišćeno lice i nakon 20 minuta ispere vodom.
Dunja je zbog prisutnoga pektina izuzetno voće za pripremu ukusnih džemova i želea. Za pripremu pekmeza uzimaju se neoguljene dunje oko 4 kg narezana na komade. Stave se kuhati s 2 dl vode, 2 kg šećera, sokom 2 limuna i 2 naranče. Kada omekšaju smiksaju se štapnim mikserom u glatku marmeladu. Vrući pekmez od dunja sprema se u vruće tegle sterilizirane prethodno na 100°C, dobro se zatvore poklopcima i ostave da se polako ohlade.

Ne smijemo zaboraviti kotonjatu ili sir od dunje koji se priprema tako da se izreže na kockice 1,5 kg dunja, stave se kuhati u što manje vode, samo da ih voda prekrije. Kad omekšaju smiksaju se štapnim mikserom te se doda kilogram šećera, 2 vrećice vanilin šećera i po želji malo klinčića u prahu. Nastavlja se kuhanje uz stalno miješanje, oko 2 sata, dok se ne vidi dno kod miješanja. Razlije se u tankom sloju, izreže na kockice i ostavi sušiti na zraku uz okretanje. Osušene kockice se spremaju uz dodatak lovorova lista u hermetički zatvorene kutije.

Gavez – Symphytum officinale L., porodica – oštrolisti, Boraginaceae

Gavez je jedan od najboljih lijekova za zacjeljivanje vanjskih i unutarnjih rana, oteklina, posjekotina, ogrebotina, modrica, lomova i krvarenja. Koristi se i kod uganuća, iščašenja, nategnuća mišića i tetiva. Oblozi gaveza su djelotvorni kod psorijaze, čireva, proširenih vena, karpalnog sindroma te kod upale kostiju

Gavez je široko rasprostranjen, raste po čitavoj srednjoj Europi na vlažnim mjestima, uz obale voda i na vlažnim livadama. S obzirom da ima duboki korijen, gavez predstavlja teško iskorjenjivi korov. Kasna jesen je vrijeme kada se sakuplja, iskapa iz zemlje korijen gaveza.

Gavez je biljka čija je stabljika sočna, granata, grubo dlakava i visoka 30 do 100 cm. Donji listovi su veliki, s peteljkom, jezičastoga oblika, listovi na stabljici su jajastoga oblika, svi su listovi po čitavoj površini grubo čekinjasti. Oblik cvjetova je kao usko zvono, javljaju se u pazusima gornjih listova, okrenuti su prema dolje, po boji su prljavo bijeli do ružičasti ili ljubičasti.

Cvatnja se odvija tijekom ljeta. Višegodišnji korijen raste vrlo duboko u zemlji, vretenast je razgranat i sočan, izvana je boja korijena tamnosmeđe do crne, a sredina je bijele boje. Korijen je bez mirisa, katkada lagano aromatičan, sluzav je i lagano ljepljiv.

Međutim gavez spada u iznimno ljekovite biljke, a najljekovitiji dio biljke je korijen koji se sabire u proljeće ili u kasnu jesen. Korijen sadrži trijeslovine (4 do 6 posto), sluzi, škrob, alantoin (1 do 8 posto), inulin, kolin, biljne kiseline, triterpene i alkaloide. Sadrži najviše alantoina od svih biljaka zbog čega potiče rast stanica u kostima, vezivnom i potkožnom tkivu, tj. ubrzava njihovu regeneraciju.

Alantoin sam kao izolirana supstanca nema takvo djelovanje nego samo u sudjelovanju s drugim aktivnim tvarima iz gaveza, kao npr. auksin (biljni hormon) koji potiče alantoin u stvaranju novih stanica i tkiva. U korijenu se nalazi i holin koji djeluje na protok krvi, šireći krvne žile kože čime pospješuje snabdijevanje krvi. Korijen je najbolje iskapati šiljatom lopatom, jer osim što se nalazi vrlo duboko, lako se lomi.

Može se upotrebljavati svježe iskopani korijen, ali može se i sušiti i kasnije od njega pripremiti kašu za obloge ili mast. Korijen se teško suši i može se upljesniti, pa je preporučljivo sušiti ga izrezanog na duguljaste komade na suncu ili u mlakoj pećnici.

Gavez je jedan od najboljih lijekova za zacjeljivanje vanjskih i unutarnjih rana, oteklina, posjekotina, ogrebotina, modrica, lomova i krvarenja. Koristi se i kod uganuća, iščašenja, nategnuća mišića i tetiva. Oblozi gaveza su djelotvorni kod psorijaze, čireva, proširenih vena, karpalnog sindroma te kod upale kostiju. Postoje znanstvene tvrdnje da bi gavezova mast mogla pomoći brojnim ljudima protiv bolova u leđima, ali i bolova kod iščašenja zglobova i osteoartritisa koljena. Naime njeno je djelovanje već nakon sat vremena.

Ulje od gaveza se radi tako da se 3 do 4 žlice usitnjenih suhih listova i korijena gaveza preliju s 3 dl maslinova ili bademova ulja, staklenku treba dobro zatvoriti te ostaviti 2 tjedna na toplom i tamnom mjestu. Nakon cijeđenja čuva se u tamnim staklenkama, a najbolje ga je iskoristiti u roku 3 mjeseca.
Tinktura od gaveza se radi tako da se u 3 dcl 70 postotnog alkohola i decilitar destilirane vode doda 100 g. usitnjenoga svježeg lista i korijena gaveza i dobro zatvori. Nakon 3 tjedna, uz povremeno protresanje, tinktura se procijedi u staklenu bočicu.

Tinkturom se lagano masiraju oboljeli dijelovi tijela. Gavezovu tinkturu treba lagano utrljavati, a koristi se kod liječenja gihta i upale živaca kao i za bolna mjesta osjetljiva na pritisak. Tinktura djeluje na kožu i obnavlja je, a osobito djeluje na smanjenje bora oko očiju.

Ipak je od davnina najpoznatija gavezova mast koja se priprema tako da se u listopadu ili studenom izvadi oko pola kilograma korijena koji se opere, očisti od oštećenja, osuši se krpom i nariba na oštrom ribežu izravno u pola kilograma tople masti te nastavi se lagano grijati oko 15 min. Pokrije se i ostavi da odstoji preko noći. Sljedeći dan se smjesa ponovno zagrije dok se mast otopi te dobro promiješa pa ocijedi kroz gazu.

Ocijeđenoj masti se dodaje 41 žlicu hladno prešanoga ekstra djevičanskoga maslinova ulja u kojem ste prethodno otopili 100 g. pčelinjeg voska, sve se dobro izmiješa i ulije u staklene ili plastične posude do vrha. Rok trajanja je godinu dana.

Topli kašasti oblozi dobiveni od listova i korijena gaveza se vrlo lako pripremaju od osušenog i u prah smrvljenog korijena, uz dodatak male količine vruće vode. Dobivena kašasta smjesa se stavi na laneno platno kao oblog koji se mijenja svako 2 do 4 sata. Oblozi gaveza su djelotvorni kod psorijaze, čireva, proširenih vena, te kod upale kostiju.

Ako imate vrt, gavez je jedna od korisnijih biljaka koje možete posaditi. Od njegovih listova i stabljika može se napraviti odlično gnojivo, koje jača biljke i obogaćuje ih mineralima. Priprema se tako da se kilogram listova gaveza potopi u kantu s 10 litara vode i ostavi namakati oko tri tjedna. Kod primjene se također razrjeđuje u omjeru 1:10, a koristi se jednom tjedno. Najbolje je spojiti s tekućim gnojivom od koprive, koje se priprema na isti način, u omjeru 1:1.

Zalijevanje biljaka ovim prirodnim gnojivom ubrzava rast biljaka i jača njihovu otpornost prema bolestima. Nasjeckani listovi i stabljike gaveza mogu se koristiti za malčiranje tj. za pokrivanje tla oko biljaka.

Gavez sadrži alkaloide koji su odgovorni za nuspojave i štetno djelovanje biljke kod unutarnje primjene tj., oralno kod ljudi, kao proljev, nadutost, promjene u cirkulaciji… tako da iako postoje recepti u narodnoj literaturi za različite čajeve ne preporučam njihovo konzumiranje. Američka agencija FDA i njemačka komisija »E« ocijenile su potpuno sigurnim korištenje gaveza za vanjsku primjenu u obliku krema, gelova, praška i tinktura preko kože (preparati koji su na bazi korijena).

Preporučuje se kremu ili mast nanositi na neoštećene dijelove kože, na bolna i otečena mjesta tri do četiri puta na dan. Nakon upotrebe potrebno je oprati ruke. Savjetuje se nakon 4 do 6 tjedana prekid korištenja. Upotreba masti gaveza se ne preporuča kod trudnica i dojilja.

PADALINE
U mjesecu listopadu 2021. u Solinu na području Gornje Rupotine palo je 97 litara kiše po četvornomu metru.

Sličan sadržaj:

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Pandemijski povratak prirodi LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Trešnje i višnje LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Adaptogene biljke i njihovo djelovanje LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – PROPOLIS