Anafilaksija je akutna za život opasna sistemska reakcija koja zahvaća više organskih sustava koja je prouzročena otpuštanjem kemijskih medijatora histamina iz mastocita i bazofila. Anafilaksiju može uzrokovati niz čimbenika, ali se najčešće pojavljuje kao odgovor na ubod insekata, hranu ili lijek i to mehanizmom koji uključuje IgE i visokoafinitetni IgE receptor na mastocitima ili bazofilima. Histamin se iz mastocita oslobađa u velikim količinama i izaziva simptome koje nalazimo u anafilaksiji.
Mastociti se najvećim dijelom nalaze u koži, plućima i gastrointestinalnom traktu, ali i u drugim dijelovima tijela. I vrlo male količine alergena dovode do otpuštanja cijele kaskade staničnih medijatora i pojave reakcije anafilaksije. Godišnja je incidencija anafilaksije oko 2% populacije. Najčešći su uzroci anafilaksije preosjetljivost na hranu (riba, jaje, mlijeko, voće-kivi, kikiriki), na ubode i ugrize kukaca (komarac, osa, pčela, mrav).
Učestalosti pridonosi i idiopatska anafilaksija, anafilaksija izazvana vježbanjem najčešće trčanjem, alergijska reakcija na lateks (guma), te preosjetljivost na lijekove (antibiotici – penicilin, cefalosporini, sulfonamidi i streptomicin).
Glavni organi koji su zahvaćeni anafilaksijom su srce i pluća, uz česte i potencijalno smrtonosne kliničke reakcije kardiovaskularnog i respiracijskog zatajenja. Anafilaktična reakcija najčešće je obilježena naglom pojavom simptoma, u roku od nekoliko sekundi, minuta ili najviše 2 sata od dodira s uzročnim alergenom.
Klinička slika anafilaksije je stezanje u prsima i oko grkljana, otežano gutanje, trnci oko usana ili generalizirani svrbež, preznojavanje, bljedilo i subjektivno osjećaje tjeskobe i straha. Ubrzo se pojave urtikarija i angioedem (otok usana, očnih kapaka, otok zglobova), te znakovi edema respiracijske sluznice (začepljenje nosa, promuklost, inspiracijski stridor, zaduha), zahvaćenost probavnih organa (grčevi u trbuhu, mučnina, proljev). Istodobno dolazi do zatajenja periferne cirkulacije s padom krvnoga tlaka, tihim srčanim tonovima i tahikardijom.
Bolesnik može izgubiti svijest i umrijeti ili od ugušenja zbog zatvora gornjega dišnog sustava ili zatajenja periferne cirkulacije. Najčešće manifestacije anafilaksije su: kožni simptomi crvenilo, svrbež, urtikarija i angioedem u više od 90% bolesnika, otežano disanje i zaduha u 47 do 60%, vrtoglavica, sinkopa i hipotenzija 30 do 33%, mučnina, povraćanje i abdominalna bol 25 do 30%, laringealni edem 24%, rinitis 16% i glavobolja 5% bolesnika.
Klinička se dijagnoza temelji na iscrpnoj anamnezi i fizikalnom pregledu, a katkad iako nije nužno uz potporu laboratorijske pretrage povišena serumska razina ukupne triptaze. Tijekom anafilaksije triptaza se otpušta u krv nakon degranulacije mastocita i otpuštanja histamina. Reakcija ima određeni slijed.
Ako je dodir s alergenom išao preko usta prve su smetnje peckanje ili svrbež usnica, usta, ždrijela, crvenilo oko usta, perioralni alergijski sindrom. Dijete može povratiti hranu i otkloniti daljnji dodir s alergenom. Katkada burna urtikarijska lokalna reakcija nastane na sam dodir alergena s kožom kontaktna urtikarija.
Većina anafilaktičnih reakcija započinje unutar 30 minuta nakon izlaganja uzročniku. U većine bolesnika s anafilaksijom reakcija se odigrava u jednoj fazi i ne ponavlja se nakon potpunog rješavanja rane faze. U nekih bolesnika druga epizoda simptoma nastupa otprilike nakon 6 do 8 sati ponekad i nakon 12 sati kasnije i bez ponovnoga izlaganja uzročniku.
Procjenjuje se kako oko 7 do 20% bolesnika ima dvofaznu anafilaktičnu reakciju. U liječenju anafilaktičnog šoka osnovne su dobra skrb o dišnom putu, parenteralna primjena adrenalina i prema potrebi izdašna primjena tekućine.
U nastavku liječenja se daju antihistaminici, kortikosteroidi, ali treba naglasiti kasni nastup njihova djelovanja, pa primjena u prvom satu liječenja nema učinka. Dijete treba obavezno uputiti na bolničko liječenje. Poznatim alergičarima osobito na otrov pčele ili ose ili određenu hranu (kikiriki) propisuje se držanje autoinjektora adrenalina koji mogu primijeniti njihovi roditelji ili oni sami.
