Putnički proljev se javlja kod ljudi koji putuju, turista, sportaša, vojnika i drugih koji su stigli u novu sredinu i ondje dobili akutni proljev u prva dva do četiri tjedna. Poznat je i pod nazivom turistička dijareja. Radi se o važnoj suvremenoj bolesti, jer godišnje prelazi granicu više od 500 milijuna ljudi, a 30 % njih će oboljeti od proljeva putnika.
Uzrok turističke dijareje može biti različit. U nekim zemljama su uzročnici Escherichia coli (E. coli) koja u tomu području izaziva proljev kod dojenčadi i male djece. Putnik oboli od proljeva zato jer nije imuniziran na tu klicu, a zbog toga što dolazi iz higijenski bolje zemlje.
U nekim sredinama 30 % turista oboli od rotavirusa. Campylobakter jejuni, salmonela, šigela mogu biti uzročnici turističke dijareje. U Aziji uzrok turističkog proljeva može biti i vibrio kolere. U istočnoj Aziji gdje se jede dosta morskih plodova uzrok proljeva može biti vibrio parahemolitikus. Turisti u Tunisu, vrlo često dobiju proljev uzrokovan vibrionom kolere. Turisti u Finskoj pak obole od turističke dijareje uzrokovane giardiom lamblijom. U nekim zemljama i paraziti mogu biti uzročnici proljeva. U Africi ponekad i malarija započne proljevom, ali to nije turistička dijareja.
Turistička dijareja je bolest putnika koji putuju iz higijenski bolje u higijenski lošiju sredinu, sa sjevera na jug, te iz zapadnih zemalja na istok. Tako je jedna grupa američkih studenata masovno dobila proljev u Meksiku, a na kongresu u Teheranu dosta je liječnika iz Europe dobilo proljev. Kako s odraslima putuju i djeca tako je rizik i mogućnost dobivanja proljeva i komplikacija poput dehridracije veća. Turisti se najčešće zaraze vodom iz vodovoda, kockicama leda, uzimanjem svježega voća i povrća, uzimanjem sladoleda, te raznih lokalnih specijaliteta.
Turistički se proljev javlja u prvih deset dana boravka. Klinički se manifestira grčevima u trbuhu, čestim vodenastim stolicama i 15 puta na dan s dosta sluzi, tragova krvi , u trajanju od 2 do 5 dana. Rijetko povraćaju i imaju povišenu temperaturu. Često dolazi do dehidracije. Liječe se dijetom, uzimanjem dosta tekućine i mirovanjem. Turistička dijareja se može spriječiti tako da se u rizičnim zemljama ne pije voda iz vodovoda, jede se samo kuhana hrana i to u hotelu ne izvan, ne jesti sladoled i često prati ruke. Potrebna je umjerenost u jelu jer se pretrpavanjem hranom olakšava klinička manifestacija bolesti. Lijekove za liječenje proljeva dobivaju kronični bolesnici.
Proljevi uzrokovani trovanjem hranom
Infektivno otrovanje hranom je česta akutna bolest s kliničkom slikom proljeva i povraćanja nakon jedenja hrane na kojoj su se razmnožile bakterije: salmonela, klostridija perfringens i botulinum, bacilus cereus, šigele, te virusi. Trovanje hranom pojavljuje se pojedinačno ili u obliku epidemije u obitelji nakon primjerice rođendana, drugih slavlja ili veće epidemije nakon uzimanja hrane u restoranima, slastičarnicama. Otrovana hrana u kojoj su se namnožile bakterije, virusi ili toksini bakterija je često normalna izgleda, dobra mirisa i okusa, ne mora biti promijenjena.
Bakterije se u zaraženoj hrani pri sobnoj temperaturi množe vrlo brzo, geometrijskom progresijom. Stoga jestiva hrana već nakon nekoliko sati može biti štetna. Trovanje hranom u suvremenom je svijetu česta bolest i veliki javnozdravstveni problem. Tomu doprionose industrijska masovna proizvodnja hrane, smanjen imunitet populacije zbog duže životne dobi, prehrana izvan kuće. Trovanja u pravom smislu te riječi putem u hrani stvorenih toksina uzrokuju stafilokokus aureus, klostridijum perfringens i botulini.
Otrovanje enterotoksinima »zlatnog stafilokoka«. Izvor zlatnog stafilokoka je čovjek. Čak 50% ljudi nosi tu klicu u nosu, u grlu, na koži. Neke od tih klica mogu biti enterotoksigene. Pripremajući hranu klice s kože, iz malih prištića mogu dospjeti u hranu. Nakon što hrana koja je zaražena klicom, najčešće razne kreme, sladoledi, odstoji nekoliko sati na sobnoj temperaturi može biti uzrokom akutnog proljeva i povraćanja. Klinička slika se javlja 2 do 6 sati nakon uzimanja zaražene hrane. Neke od tih klica mogu biti enterotoksigene. Zlatni stafilokok se vrlo rijetko može dokazati u stolici kao uzročnik proljeva
Klica »klostridija perfrigens« se nalazi posvuda. Najčešće se razmnožava u hrani koja sadržava životinjske bjelančevine. Oko 25% uzoraka svježega mesa je zagađeno klostridijama. Katkada i povrće može poslužiti kao sredstvo za razmnožavanje klostridije npr. kuhani grah. Spore bakterije preživljavaju kuhanje, a proklijaju kada hrana stoji nekoliko sati pa i koji dan na sobnoj temperaturi. Otrovanje klostridijom je najčešća u zemljama visokog standarda kao i otrovanja salmonelom i zlatnim stafilokokom. Proljev i povraćanje nastaju 8 do 24 sata nakon uzimanja zaražene hrane, najčešće mesa.
Trovanje klicom »bacilus cereus« nastaje nakon uzimanja kuhane riže. Sirova riža koja je zaražena sporama klice bacilusa preživljava kuhanje. Nakon što riža stoji na sobnoj temperaturi klice će proklijati, osloboditi toksin koji uzrokuje mučninu, povraćanje i proljev. Inkubacija je 10 do 12 sati nakon uzimanja zaražene riže.
Botulizam je trovanje hranom izazvanom egzotoksinom klostridije botulini koja je karakterizirana jakom slabošću i brzim umaranjem poprečno prugastih i glatkih mišića. Najčešća zaraza s klostridijom botulini je konzumacija zaraženog sušenog mesa kao što su šunke, kobasice domaće proizvodnje. Kuhanje hrane tijekom 10 minuta razara toksine iz zaraženoga mesa.
Dojenački botulizam često se pripisuje jedenju meda, no postoje i drugi izvori zaraze. Inkubacija bolesti traje 12 do 36 sati (nekoliko sati do 8 dana). U trećine bolesnika se javlja mučnina, proljev i povraćanje. U ostalih nema navedenih simptoma već se odmah javljaju mišićna slabost, brzo umaranje i klijenuti mišića, vrtoglavica, glavobolja, izrazita suhoća sluznice usta i zatvor. Nakon što se postavi dijagnoza treba što prije dati posebnu terapiju za botulizam: trovalentni konjski serum koji sadržava antitoksine za botulizam.
Kod trovanja salmonelom prisutan je febrilni proljev i povraćanje. Inkubacija je 4 do 48 sati od vremena uzimanja zaražene hrane. Salmomnela se nalazi u jajima, mlijeku, siru, mesu.
Šigela je uzrok proljeva u lošim higijenskim i ekonomskim prilikama. Izvor zaraze je čovjek, a bolest se prenosi feko-oralnim putem. Inkubacija je kraća od 48 sati. Početak bolesti je nagao s povišenom tjelesnom temperaturom do 39°C, jakim proljevom i povraćanjem koji često dovodi do dehidracije, drhtavicom, lošim osjećanjem, malaksalošću, grčevima u trbuhu naročito kod djece
»Norwalk virus« je virus koji je uzrokom proljeva i povraćanja. On se ne razmnožava i ne stvara toksine u hrani. Nalazi se u vodi tako da led može biti uzrokom proljeva i povraćanja.
Liječenje trovanja hranom je kao i kod drugih proljeva i povraćanja. U jače dehidrirane djece treba dati infuziju, dijeta. Antibiotici se daju kod otrovanja šigelom, a kod salmonele ako visoka temperatura traje dulje od 4 dana. Gotovu hranu treba držati u hladnjaku na temperaturi od 4°C i niže. Ako se hrana podgrijava treba se podgrijati na temperaturi većoj od 75°C da se unište proklijale klice. Osobe sa stafilokoknim infekcijama ne smiju raditi s hranom.
