LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Kolesterol i biljke protiv kolesterola
SOLINSKA KRONIKA 329, 15. siječnja 2022.
Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ
Kolesterol je od iznimne važnosti za strukturu i integritet u staničnim membranama svih tkiva kao i za normalan rad samoga organizma. Sudjeluje u stvaranju hormona, vitamina A, D i E te žučnih kiselina. Kolesterol je prekursor u proizvodnji steroidnih hormona, uključujući glukokortikoide -kortizon, mineralokortikoide – aldosteron, spolnih hormona – androgen – testosteron i estrogena – estradiol
Kemijska formula kolesterola je C27H46O. Iako postoji više vrsta lipoproteina kolesterol, najvažnije su dvije:
• LDL-čestice niske gustoće koje prenose kolesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe;
• HDL-čestice visoke gustoće koje sakupljaju na sebe i prenose suvišan kolesterol iz raznih tkiva u jetru.
Najveći dio kolesterola do 80 posto organizam stvara u jetri pa je to endogeni kolesterol, dok samo 20 posto je egzogeni kolesterol koji dolazi iz hrane.
Biokemijski proces kojim se edogeni kolesterol sintetizira u organizmu je dosta složen i naziva se »put HMG-CoA reduktaze«. Ovim načinom se pomoću acetil-koenzima A kod odrasle osobe mogu sintetizirati 1 do 2 grama kolesterola na dan. Treba pritome razmotriti i spoznaju da veći unos kolesterola prehranom smanjuje njegovu sintezu u organizmu, dok manji unos ima suprotni učinak.
Treba svakako reći da za koncentraciju kolesterola u krvi nije važna samo njegova sinteza u jetri ili unos prehranom, već uvelike ovisi o genetici pojedinca, o stupnju apsorpcije, transporta i izlučivanju kolesterola te o katabolizmu žučnih kiselina.
Povećani kolesterol tzv. hiperkolesterolemija je vrlo rizični čimbenik koji dovodi do brojnih bolesti kao ateroskleroza, srčani udar, angine pektoris i drugih srčanih bolesti. Kod pojave ateroskleroze dolazi do lokalnoga zadebljanja endotela tj. oštećenja unutrašnjega sloja stijenke arterije. Ta se zadebljanja nazivaju ateromi ili plakovi koji sužavaju promjer krvnih žila i mogu prouzročiti srčani i moždani udar.
Za prevenciji i terapiji hiperkolesterolemije najčešće se koriste ljekovi – statini, ali možemo si pomoći i promjenom prehrane, korištenjem brojnih ljekovitih biljaka te u zadnje vrijeme i nutraceuticima.
Širok je spektar biljaka koje svojim biološki aktivnim sastojcima izravno ili posredno utječu na metabolizam kolesterola, te na smanjenje njegove razine. Ovdje ćemo spomenuti nekoliko.
Piskavica – Trigonella foenum-graecum
Piskavica je vrlo ljekovita biljka koja se u antičko doba primjenjivala za liječenje brojnih bolesti. Stimulira metabolizam jetre i bubrega te općenito zagrijava tijelo. Smiruje i liječi sluznicu dišnoga, probavnog i urogenitalnog trakta. Djelotvorna je i protiv alergija i peludne groznice. Snižava kolesterol u krvi već nakon 10 dana primjene. Danas se najčešće koristi za liječenje dijabetesa i visokoga kolesterola. Kod oba tipa dijabetesa konzumacije piskavice uspostavlja ravnotežu šećera u krvi pomoću aminokiseline 4-hidroksi-izoleucin, koja kontrolira lučenje inzulina.
Kod kardiovaskularnih problema koristi se sjeme piskavice jer snižava kolesterol i trigliceride čime pomaže protiv ateroskleroze i stvrdnjavanja arterija. Piskavica sadrži saponine koji smanjuju apsorpciju kolesterola iz masne hrane, a neka su istraživanja dokazala da steroidni saponini djeluju i na smanjenje stvaranja lošega kolesterola u organizmu.
Postoji nekoliko načina upotrebe sjemenki piskavice, kao prah, kao dodatak začinima, ali najčešće se pije kao čaj. Dokazano je i djelovanje etanolnog ekstrakta (tinkture) sjemenki piskavice koja može do 26 posto smanjiti razine kolesterola u plazmi.
Ljuta papričica – čili
Čili sadrži kapsaicin (8-metil-N-vanilil-6-nonenamid) koji povećava sagorijevanje kalorija pa organizam može sagorjeti i do 100 kalorija više nego bez njegove konzumacije. Istraživan je učinak konzumiranja jednoga grama sušene i mljevene ljute paprike te je dokazano povećanje tjelesne temperature, a time i veću potrošnju energije. Čili smanjuje osjećaj gladi te pomaže kod kontrole apetita i povećava potrošnju kalorija nakon obroka, te je koristan za mršavljenje.
Čili djeluje protiv raznih bolova, djeluje kao antireumatik, ima antikancerogeno djelovanje te smanjuje rizik pojave šećerne bolesti.
Kapsaicin jača cirkulaciju, pomaže bržoj izmjeni tvari u organizmu i smanjiva opasnost od nakupljanja kolesterola i stvaranje plaka u stijenkama arterija.
Alfa-alfa
Alfa-Alfa je vrsta djeteline koju karakteriziraju lijepi plavoljubičasti cvjetovi. Raste na području zapadne Azije i istočnoga Mediterana. Klice alfa-alfe poznate su kao sjajan izvor vitamina A, B2, B5, C i K i folne kiseline te u tragovima cink, bakar i magnezij koji djeluju na povećanje energije u organizmu, na poboljšanu koncentraciju i na povećanje kognitivnih sposobnosti. Ova biljka sadrži saponin koji smanjuje apsorpciju kolesterola u organizmu i sprječava nakupljanje u arterijama. Za najbolje rezultate preporuča se konzumacija 120 grama sjemenki alfe-alfe tijekom osam tjedana, ali ne duže!
Češnjak za smanjivanje povišenog kolesterola
Češnjak je najbolje jesti sirov, nasjeckan usitno desetak minuta prije konzumacije. Stoljećima se koristi kao hrana koja liječi jer djeluje na sprečavanje raka, snižavanje kolesterola i visokoga krvnog tlaka, a liječi i prehladu. Njegovo djelovanje je široko od antimikrobnoga do kardioprotektivnoga i dislipidemijskoga učinka te protiv stvaranja tromba u krvnim žilama.
Aktivna tvar češnjaka je alicin koji reducira sintezu (inaktivacija HMG-CoA reduktaze) i apsorpciju kolesterola u crijevima zbog čega ima sposobnost smanjenja ukupnoga kolesterola između 9 do 12 posto. Osobe koje imaju problema s zgrušavanjem krvi i oni koji već imaju terapiju antikoagulansima trebaju se savjetovati s liječnikom o njegovoj konzumaciji.
Fermentirana crvena riža
Crvena riža fermentira pomoću gljivice (Monascus purpureus) čime nastaje niz spojeva iz skupine monakolina, osobito monakolin K koji je poznat kao lovastatin – djelatna tvar u lijekovima koji smanjuju razinu kolesterola u krvi. Djeluje u jetri na način da inhibira HMG-CoA reduktazu, enzim koji je neophodan za sintezi kolesterola.
Korištenjem fermentirane crvene riže umjesto statina smanjuje se nuspojava miopatije (bol u mišićima) koja se javlja kod korištenja statina. Također je crvena riža alternativa za osobe intolerantne na statine. Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane »Monakolin K iz crvene riže pridonosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi«, a djelotvoran je kod dnevnoga unosa 10 mg monakolina K iz ekstrakta fermentirane crvene riže.
Artičoka – Cynara scolymus, kod povišenog kolesterola
Ekstrakt svježega lista artičoke sadrži spoj cinarin koji se koristi u liječenju hiperkolesterolemije. S listovima artičoke treba biti pažljiv ako ih se ide sušiti jer su aktivni spojevi vrlo osjetljivi.
Artičoka djeluje na način da ubrzava eliminaciju žuči i žučnih kiselina, a time neposredno dolazi do povećane razgradnje kolesterola. Artičoka dakle ne smanjuje stvaranje kolesterola nego utječe na njegovu razgradnju što u konačnici dovodi do smanjenja razine LDL kolesterola, a u isto vrijeme kod nekih osoba blago povisuje razinu HDL-a, iako je bilo slučajeva i sniženja koncentracije HDL-a. Terapija od 8 tjedana s 400 mg ekstrakta lista artičoke dala je zadovoljavajući rezultati smanjena LDL kolesterola za 10 do 20 posto.
Artičoka pojačava djelovanje lijekova inhibitora β-HMG-CoA reduktaze koji smanjuju razinu kolesterola (razni lijekovi koji sadrže statine), a njene ekstrakte ne smiju koristiti osobe s opstrukcijom žučnih vodova i s žučnim kamenima.
Sikavica – Sylibum marianum L. Gaertn
Djeluje na metabolizam kolesterola kroz aktivnu tvar silimarin koji predstavlja kompleksnu mješavinu polifenolnih spojeva među kojima je sedam flavonolignana i jedan flavonoid. Silimarin čini više od 60 posto ekstrakta dobivenoga iz sjemenki sikavice. Osnovno djelovanje mu je hepatoprotektivno, uz snažan antioksidativan učinak. Uz dodatak selena značajno smanjuje posljedice oksidativnoga stresa i apsorpciju kolesterola, kao i razinu LDL i ukupnoga kolesterola. Inhibicija apsorpcije kolesterola je način djelovanja silimarina i daje pozitivne promjene kod kolesterola i sadržaju lipida u jetri.
Cikorija ili vodopija
Biljka koja može djelovati na smanjivanje kolesterola. Bogata je inulinom koji djeluje na apetit, izlučivanje želučanih i probavnih žlijezda te pražnjenje crijeva. Poboljšava rad jetre, žuči i bubrega te ubrzava metabolizam. Cikorija može biti od koristi za problem usporene probave i nadimanja. Također zbog inulina djeluje na snižavanje razine kolesterola u krvi kao i na snižavanje razine šećera u krvi.
Nutraceutici za smanjivanje kolesterola
Danas se vrlo često koristi termin nutraceutici koji označava hranu ili sastojke hrane koji pružaju zdravstvene dobrobiti, uključujući prevenciju, ali i liječenje bolesti. U pravilu se radi o izoliranim nutrijentima iz biljaka, o dodacima prehrani kao i funkcionalnoj hrani te biljnim ekstraktima. Vezano za smanjenje kolesterola postoje brojni nutraceutici koji različitim mehanizmima djelovanja smanjuju razine kolesterola u krvi.
Najčešće djeluju na način da inhibiraju sintezu kolesterola djelovanjem na enzim HMG-CoA reduktaze ili enzim proprotein konvertaza, mogu djelovati na redukciju apsorpcije kolesterola u crijevima ili djeluju na metabolizam žuči, a mogu utjecati i preventivno protiv razvoja ateroskleroze.
Polikozanoli
Prirodni dugolančani alifatski alkoholi dobiveni ekstrakcijom, najčešće iz voska šećerne trske i rižinoga voska. Brojne kliničke studije potvrdile su smanjenje razine LDL-kolesterola, slično statinima, za 25 posto i povećavanje razinu HDL kolesterola. Djeluju na inhibiciju aktivnosti HMG-CoA reduktaze, no potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdio točan mehanizam djelovanja.
Polifenoli
Sveprisutne molekule u prirodi koje su široko rasprostranjene u hrani biljnoga porijekla. Osim antioksidacijskoga djelovanja, polifenoli imaju i druga djelovanja kao što su antiartritično, antitrombotsko, antiviralno, antibakterijsko djelovanje. Za smanjivanje kolesterola pretpostavlja se da djeluju na inhibiciju HMG-CoA reduktaze, kao i ACAT2 i MTP. Određena istraživanja polifenola ekstrahiranih iz bergamota su potvrdila redukciju LDL kolesterola za više od 30 posto i triglicerida za više od 40 posto.
Međutim vršena su i druga placebom kontroliranim istraživanja na 204 zdravih muškaraca i žena tijekom 4 tjedna koja su pokazala je da ipak izolirani flavonoidi iz citrusa konzumirani uz obrok ne smanjuju koncenetraciju triglicerida i kolesterola u osoba sa lagano povišenom razinom kolesterola u krvi. Trebala bi dodatna istraživanja kako bi utvrdili utječu li polifenoli na snižavanje povišene razine kolesterola u krvi.
Probiotici
Kod povišenoga kolesterola imaju pozitivan utjecaj na razinu kolesterola, zahvaljujući probiotičkim mikroorganizmima. Dnevna konzumacija 300 g jogurta koji sadrži Bifidobacterium longum i Lactobacillus acidophilus povećavaju razinu HDL kolesterola, smanjuju LDL kolesterol te smanjuju ukupnu razinu lipida u krvi. Vjerojatno je da djeluju na smanjivanje apsorpcije kolesterola u crijevima, kao i na vezivanje kolesterola na bakterijske stanice ili fiziološko djelovanje krajnjih produkata fermentacije kratkolančanih masnih kiselina.
Fitosteroli
Biljni steroli kojih najviše sadrži hrana biljnog porijekla (voće, povrće, biljna ulja, orašasti plodovi, sjemenke, žitarice, leguminoze) su po svojoj funkciji slični kolesterolu. Fitosteroli se natječu s kolesterolom za vezanje na NPC1L1 transporter odgovoran za prijenos kolesterola i fitosterola u unutrašnjost crijeva te povećavaju aktivnost transmembranskih proteina odgovornih za ponovo izlučivanje apsorbiranih fitosterola natrag u tanko crijevo i iz jetre u žuč što rezultira otpuštanjem fitosterola u crijeva, žučne vodove i jetru, a čime se smanjuje apsorpcija kolesterola u tankom crijevu. Fitosteroli se u biljkama ne nalaze u velikim količinama, pa je njihov ukupan unos uobičajenim načinom prehrane nedostatan za značajnije farmakološke učinke. Dodaci prehrani sadrže uglavnom estere sterola i stanola najčešće 500–1.000 mg. Djelotvorni su kod dnevnog unosa od najmanje 0,8 g biljnih sterola/stanola.
Beta-glukan
Polisaharid izoliran iz stanične stijenke pekarskog kvasca Saccharomyces cerevisiae ili iz različitih gljiva. 1,3-1,4-D glukan izoliran iz stanične stijenke zobi i ječma iskazuje povoljan učinak na razinu kolesterola u krvi, a time i na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Beta glukani doprinose održavanju normalne razine kolesterola u krvi, a djelotvorni su kod dnevnog unosa od 3 g beta-glukana iz zobi, mekinja zobi, ječma, mekinja ječma ili iz mješavine ovih beta-glukana. Na smanjivanje razine kolesterola djeluju sprječavanjem reapsorpcije žučnih soli i konačno smanjenje sinteze kolesterola u jetri.
Berberin
Alkaloid prisutan u kori, korijenu i podancima biljaka iz roda Berberis, iako se tradicionalno koristio kao antmikrobno sredstvo u liječenju infekcija, novija istraživanja su pokazala da berberin smanjuje razinu kolesterola za 29%, razinu trigliceride za 35% i LDL kolestrola za 25%, dok na HDL kolesterol ne utječe. Djeluje na inhibiciju određenog enzima koji ima važnu ulogu u regulaciji ekspresije LDL receptora i u metabolizmu kolesterola.
Omega-3 masne kiseline
Kod povišenih triglicerida i za smanjivanje razine kolesterola imaju manje djelovanje ali djeluju preventivno na proces razvoja ateroskleroze. Kako se radi o kroničnoj upalnoj bolesti upotrebom terapije s omega-3 masnim kiselinama smanjuje se razinom medijatora upale – eikozanoida i citokina što potvrđuje njihovo protuupalno djelovanje. Omega-3 masne kiseline imaju pozitivno djelovanje na sami endotel krvnih žila, djeluju preventivno u ranom stadiju razvoja ateroskleroze smanjujući veličinu plaka. Vrlo je važno da djeluju i kao inhibitori na agregaciju/sljepljivanje trombocita čime daju svoj doprinos i u antiagregacijskoj terapiji. S obzirom da omega-3 masne kiseline pridonose zdravlju srca i krvnih preporučan je unos od 250 mg EPA i DHA.
PADALINE
U mjesecu prosincu 2021. u Solinu na području Gornje Rupotine pala je 161 litra kiše po četvornomu metru.
